Poziv na podnošenje prijedloga

Institut Europske investicijske banke nudi novo pokroviteljstvo iz inicijative EIBURS u okviru svog Programa znanja

(2021/C 383/06)

Bespovratna sredstva za istraživanja, koja Institut Europske investicijske banke odobrava u sklopu svog Programa znanja, usmjeravaju se kroz različite programe među kojima je i:

—	EIBURS (eng. EIB University Research Sponsorship) – Program pokroviteljstva nad sveučilišnim istraživanjima

EIBURS nudi bespovratna sredstva sastavnicama sveučilišta ili istraživačkim centrima povezanima sa sveučilištima u državama Europske unije, zemljama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama, a koji se u svojim istraživanjima bave temama od posebnog interesa za Banku. Pokroviteljska sredstva iz inicijative EIBURS u iznosu do 100 000 EUR godišnje tijekom razdoblja od tri godine se temeljem natječaja odobravaju zainteresiranim sastavnicama sveučilišta ili istraživačkim centrima koji su prepoznati po svom stručnom radu na odabranom području. Uspješni prijedlozi za sobom povlače ostvarenje čitavog niza raznih aktivnosti za koje će se sklopiti ugovor s Europskom investicijskom bankom.

Za akademsku godinu 2021./2022., u okviru programa EIBURS traže se prijedlozi za jednu novu temu istraživanja:

1.   Polazne osnove

Prihvaćanjem Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. Europska unija obvezala se na tranziciju svojega gospodarstva prema budućnosti s nultom stopom emisija ugljika, pri čemu si je u okviru europskog zelenog plana postavila cilj postizanja potpune klimatske neutralnosti do 2050. (plan za klimatske ciljeve EU-a). Zeleni plan su 2020. prihvatili Europski parlament i Vijeće, čime su potvrdili prijelazni cilj smanjenja od 55 % koji treba ostvariti do 2030. (Europska komisija, 2020.). Izgaranje fosilnih goriva u proizvodnji energije temeljni je uzrok globalnog zagrijavanja. Stoga je cjelovit preustroj europskog energetskog sustava ključni dio zelenog plana. Ulaganja u području energetike potrebna u razdoblju od 2021. do 2030. kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija od 55 % procjenjuju se na 400 milijarda EUR.

Emisije stakleničkih plinova i ciljevi smanjenja iz zelenog plana u 27 država članica EU-a

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) imaju višestruku ulogu u olakšavanju prelaska na ugljičnu neutralnost u Europi. S jedne strane, od malih i srednjih poduzeća, baš kao i drugih potrošača energije, očekuju se znatna ulaganja u poboljšanja energetske učinkovitosti i proizvodnju obnovljive energije na malo. Ta će se ulaganja, među ostalim, odnositi na osuvremenjivanje poslovnih zgrada poduzeća ili povećanje stope zamjene dugotrajne imovine, što će doprinijeti unaprjeđenju energetske učinkovitosti industrijskih proizvodnih procesa.

S druge strane, kao zamašnjaci inovacija, mala i srednja poduzeća imat će važnu ulogu u razvoju naprednih tehnologija koje će u Europi olakšati prelazak na klimatsku neutralnost. Primjerice, pomaci u razvoju tehnologija ublažavanja imaju važnu ulogu u spuštanju graničnih troškova smanjenja emisija i ubrzavaju klimatsku tranziciju Europe. Poduzeća koja se bave razvojem čistih tehnologija mogu imati presudnu ulogu u pronalaženju inovativnih rješenja za ostvarivanje ambicioznog cilja Europske unije da do 2050. postigne klimatsku neutralnost.

2.   Ciljevi

Ovaj projekt zamišljen je kako bi nam pružio bolji uvid u sektor čistih tehnologija na prostoru EU-a. Njime se nastoji dati odgovor na pitanje kako poduzeća koja se bave razvojem čistih tehnologija doprinose ostvarivanju ciljeva politika EU-a i što oblikovatelji politika mogu učiniti kako bi za njih promicali zdrav ekosustav. Naposljetku, razmatra se kako se zeleni plan EU-a odražava na potražnju za kapitalom među malim i srednjim poduzećima.

3.   Metodologija

Istraživači se pozivaju na podnošenje prijedloga koji će sadržavati strategiju pristupa sljedećim stupovima istraživanja:

A.

Sveobuhvatno mapiranje sektora čistih tehnologija na prostoru EU-a, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti cilju ublažavanja koji zauzima središnje mjesto u zelenom planu. Istraživače se snažno potiče da pri tom mapiranju daju prednost inovativnim tehnikama vizualizacije. Osnovni elementi koje treba obraditi: — izrada tipologije poduzeća koja se bave razvojem inovativnih tehnologija, pri čemu se istraživači pozivaju da izađu iz okvira klimatskog cilja i obrade sve aspekte zelenog plana EU-a, — razmatranje nedostataka postojećih metoda klasifikacije kao što su industrijska klasifikacija djelatnosti NACE i EU-ova taksonomija održivih ulaganja, što će poslužiti kao podloga za prepoznavanje poduzeća koja se bave razvojem čistih tehnologija, — pregled dosadašnjeg razvoja i trenutačne veličine sektora čistih tehnologija na prostoru EU-a, — analiza zemljopisne raspodjele poduzeća koja se bave razvojem čistih tehnologija na prostoru EU-a, pri čemu će težište, među ostalim, biti na dinamici zemljopisnog razvoja sektora tijekom vremena, i — poseban osvrt na ulogu malih i srednjih poduzeća.

B.

Uzročno-posljedična analiza utjecaja poduzetničke djelatnosti malih i srednjih poduzeća iz sektora čistih tehnologija na okoliš, pri čemu se istraživači pozivaju da predlože metodologiju zamišljenu radi utvrđivanja uzročno-posljedičnog odnosa između poduzetničke djelatnosti malih i srednjih poduzeća u području čistih tehnologija na prostoru EU-a (primjerice, patentiranje inovacija u području čistih tehnologija, ulaganja u rizični kapital u sektoru čistih tehnologija, start-up poduzeća iz sektora čistih tehnologija itd.) i ključnih pokazatelja okolišne učinkovitosti (KPU-ova) koji zauzimaju središnje mjesto u zelenom planu EU-a.

C.

Uzročno-posljedična analiza kojom se nastoje utvrditi čimbenici koji omogućavaju razvoj ekosustava čistih tehnologija, pri čemu je težište na aspektu financiranja vlasničkim kapitalom. Uzimajući u obzir zaključke proistekle iz prvog stupa istraživanja, istraživači se pozivaju da predlože empirijsku metodologiju zamišljenu radi utvrđivanja instrumenata politike koji imaju ključnu ulogu u razvoju lokalnih ekosustava čistih tehnologija. Posebnu pozornost treba posvetiti aspektu financiranja vlasničkim kapitalom.

D.

Ispitivanje implikacija zelenog plana EU-a na potražnju MSP-ova za kapitalom u desetljeću 2020.–2030. Na temelju zaključaka proisteklih iz prvog, drugog i trećeg stupa istraživanja, u posljednjem stupu projekta nastoje se odrediti ona sektorska i zemljopisna područja čistih tehnologija u kojima će očekivane regulatorne promjene povezane sa zelenim planom EU-a vjerojatno dovesti do povećanja potražnje za kapitalom. Istraživači se isto tako pozivaju da predlože metodologiju zamišljenu radi kvantificiranja pretpostavljene potražnje za kapitalom.

4.   Rezultati rada

Očekivani rezultati rada

A.	izvješće/članak koji sadržava tipologiju poduzeća koja se bave razvojem čistih tehnologija na prostoru EU-a i mapiranje sektora čistih tehnologija na prostoru EU-a,

B.	izvješće/članak u kojem se opisuju metodologija i rezultati analize obavljene radi kvantificiranja odnosa između poduzetničke djelatnosti u sektoru čistih tehnologija i ključnih pokazatelja okolišne učinkovitosti (KPU-ova) koji zauzimaju središnje mjesto u zelenom planu,

C.	izvješće/članak u kojem se opisuju metodologija i rezultati analize obavljene radi utvrđivanja čimbenika koji omogućavaju razvoj lokalnih ekosustava čistih tehnologija i

D.	izvješće/članak u kojem se opisuju metodologija i rezultati analize kojom se kvantificira potražnja MSP-ova za zelenim kapitalom u desetljeću 2020.–2030.

Ako se to smatra optimalnim, može se razmotriti spajanje dvaju (ili više) rezultata rada u jedinstveno izvješće/članak.

Prijedlozi bi se trebali dostaviti na engleskom jeziku najkasnije do 15. studenog 2021. u 24:00 (SEV). Prijedlozi dostavljeni nakon toga datuma neće se uzeti u razmatranje. Prijedloge treba poslati elektroničkom poštom na sljedeću adresu:

Events.EIBInstitute@eib.org

Za više informacija o EIBURS-ovom postupku odabira i o Institutu EIB-a, molimo Vas da posjetite stranicu: http://institute.eib.org/