EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.3.2025.

COM(2025) 88 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o Akcijskom planu za osnovne vještine

Akcijski plan za osnovne vještine

1. Zašto je važno da nešto poduzmemo

Dobre osnovne vještine preduvjet su za konkurentnost Europe i socijalnu koheziju. Osnovne vještine temelj su drugih kompetencija, kao što su kreativnost i kritičko mišljenje, te daljnje učenje, usavršavanje i prekvalifikacija odraslih. Neophodne su za inovacije, stvaranje novog znanja i njegovu prilagodbu promjenama. Razvijene vještine u čitanju, matematici i prirodoslovlju 1 , ali i digitalne i građanske vještine važne su za osobni razvoj svakog pojedinca, snalaženje u složenim situacijama svakodnevnog života i na dinamičnom tržištu rada te za aktivno sudjelovanje u društvu, demokratskom životu i gospodarstvu. Osnovne vještine pojedincima su nužne da bi bili neovisni, informirani i pripremljeni, angažirani i aktivni građani te tako pomogli štititi našu demokraciju i temeljne vrijednosti u kontekstu sve veće političke polarizacije, slabijeg povjerenja u institucije i češćih manipulacija informacijama. Propuštanje prilika za stjecanje tih vještina ne šteti samo pojedincima nego i općenito našim europskim društvima.

Vrlo velik broj država članica EU-a desetljećima se bori s problemom sve nižih razina osnovnih vještina među učenicima. Otprilike svaki treći petnaestogodišnjak teško razumije i primjenjuje matematiku u stvarnim situacijama i okruženjima za učenje, a svaki četvrti ne razumije osnovne tekstove ili ne primjenjuje jednostavne znanstvene spoznaje 2 . U usporedbi s Kanadom, Japanom, Ujedinjenom Kraljevinom i SAD-om EU ima manje vrhunskih rezultata u čitanju i prirodoslovlju, a u matematici ima drugi najslabiji rezultat, što ozbiljno dovodi u pitanje njegov inovacijski kapacitet i dugoročnu konkurentnost. Problemi počinju rano jer previše učenika osnovnih škola ima probleme s čitanjem, matematikom i prirodoslovljem, a premalo ih u tome postiže izvrsne rezultate 3 . Najmanje 43 % učenika osmog razreda osnovne škole postiže slabe rezultate u osnovnim digitalnim vještinama 4 , a u većini zemalja zabilježeno je pogoršanje ili stagnacija u odnosu na prethodne godine. U odnosu na gospodarski najjače azijske zemlje EU znatno zaostaje. Osim toga, od 2016. do 2022.u nekoliko država članica EU-a pogoršalo se građansko znanje učenika osmog razreda 5 .

Podjednako zabrinjavaju i nedovoljne razine osnovnih vještina u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) i među odraslima. Učenici SOO-a za učenicima u općem srednjoškolskom obrazovanju posebno zaostaju u matematici i čitanju. Zbog toga se pogoršava trajni manjak radnika s kvalifikacijama iz strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u određenim granama STEM-a. Svaka peta radno sposobna odrasla osoba u EU-u ima poteškoća s čitanjem i pisanjem, a razlika između odraslih osoba s najboljim i najlošijim rezultatima u osnovnim vještinama među zemljama se povećala 6 . Iako su za 90 % svih radnih mjesta potrebne barem osnovne digitalne vještine, samo 56 % odraslog stanovništva EU-a postiglo je tu ili bolju razinu digitalnih vještina 7 , što je znatno ispod cilja od 80 % do 2030. 8  

Kako bi se riješio problem nedostatka osnovnih vještina, države članice moraju poduzeti hitne mjere. Vijeće je 2024. u kontekstu europskog semestra donijelo preporuke za 15 država članica EU-a o poboljšanju razine osnovnih vještina. Ovaj je akcijski plan odgovor i na sve slabije rezultate učenika i polaznika obrazovanja odraslih u osnovnim vještinama i na pozive iz Draghijeva 9 i Lettina 10 izvješća, u kojima se ističe da osnovnim vještinama treba posvetiti veću pozornost u svim fazama obrazovanja i svim generacijama, među ostalim u kontekstu smanjenja radne snage zbog demografskih trendova.

Plan je jedna od glavnih inicijativa unije vještina i dopuna Strateškom planu za obrazovanje u području STEM-a. U njemu se predlažu konkretne kratkoročne i srednjoročne mjere kako bi EU i države članice ponudili rješenja za poboljšanje osnovnih vještina i promicanje izvrsnosti, od ranog i predškolskog odgoja do redovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

2. Skup osnovnih vještina

Pismenost	Sposobnost razumijevanja, korištenja, i evaluacije vizualnih, audio i digitalnih materijala u različitim disciplinama i kontekstima i sposobnost usmenog i pismenog izražavanja.
Matematičke vještine	Sposobnost matematičkog mišljenja te formuliranja, korištenja i tumačenja matematike za rješavanje problema u stvarnim situacijama i donošenje prosudbi i odluka na temelju podataka.
Prirodoslovne vještine	Sposobnost promišljanja o pitanjima i idejama povezanima s prirodnim znanostima. Za to su potrebne vještine kao što su znanstveno objašnjavanje pojava, evaluacija i osmišljavanje znanstvenih istraživanja te tumačenje podataka i dokaza.
Digitalne vještine	Pouzdano, kritičko i odgovorno korištenje digitalnih tehnologija za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. To obuhvaća informacijsku pismenost, komunikaciju, medijsku pismenost, kreiranje digitalnog sadržaja, sigurnost na internetu i digitalnu dobrobit.
Građanske vještine	Sposobnost odgovornog postupanja i potpunog sudjelovanja u građanskom životu, koja se temelji na razumijevanju društvenih, gospodarskih, pravnih i političkih struktura. To uključuje razumijevanje i evaluaciju građanskih i demokratskih koncepata, institucija i procesa, uključujući demokraciju, medijsku pismenost, pripravnost na krize i poštovanje drugih te slobodu govora.

Izvor: OECD: PISA 2022., Assessment and Analytical Framework, PISA 2018., Assessment and Analytical Framework i PISA 2015. Assessment and Analytical Framework (za pismenost, matematiku i prirodne znanosti), Preporuka Vijeća iz 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (za digitalno obrazovanje i građanske vještine), Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA, 2023.), Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti (za digitalne vještine), IEA (2022.), Međunarodna studija građanskog odgoja i obrazovanja (za građanske vještine).

Osnovne vještine preduvjet su za razvoj najvažnijih kompetencija za cjeloživotno učenje 11 . Povećanje ukupne razine osnovnih vještina ovisi i o povećanju broja učenika s najboljim rezultatima i o tome da svi učenici, uključujući one s invaliditetom ili u nepovoljnom položaju, nakon završetka školovanja imaju dostatne osnovne vještine, a da polaznici obrazovanja odraslih dosegnu adekvatnu razinu tih vještina.

Pismenost je temelj svakog učenja. Rani razvoj jezika uvelike određuje buduću čitalačku sposobnost, no sve više djece u školu kreće s ograničenim znanjem materinskog jezika ili jezika školovanja. Čitanje prelazi s tradicionalnih i dugih tiskanih tekstova na digitalan, skraćeni sadržaj, zbog čega se pozornost čitatelja brže osipa. Obrazovni sustavi trebaju razmotriti na koji način različiti mediji utječu na usvajanje pismenosti te u tu svrhu aktivno poticati čitanje i razumijevanje složenijih tekstova.

Matematičke vještine važne su za svakodnevni život u svijetu prepunom tehnologije. One su temelj za logičko i apstraktno mišljenje. Te vještine, kao što je financijska pismenost, ljudima omogućuju da odluke donose na temelju podataka, proračunato i pažljivo preuzimaju rizike i dobro se informiraju prije donošenja financijskih odluka tijekom cijelog života, a čine ih i atraktivnijima na tržištu rada. Niska razina tih vještina učenike može odvratiti od studija i karijere u području STEM-a. Zahvaljujući tehnološkom napretku i istraživanjima u području obrazovanja, kao i zbog društvenih potreba danas se više pozornosti posvećuje učeničkim sposobnostima rješavanja problema i vještinama kritičkog mišljenja. Potiče ih se da razumiju i primjenjuju matematičke koncepte, a ne samo napamet uče formule. Sve šira primjena digitalnih alata u matematici ukazuje na sve veću povezanost matematičke i digitalne pismenosti.

Prirodoslovne vještine preduvjet su za kritičko mišljenje i rješavanje problema, a tako i za visoko obrazovanje i karijere u području STEM-a. Rani razvoj znanstvenog razmišljanja i sposobnosti olakšava kasniji uspjeh u tim strateškim područjima. Za uspješnu zelenu tranziciju potrebna je i dobra prirodoslovna pismenost. Osim toga, u doba sve veće manipulacije informacijama važno je da pojedinci steknu visoku razinu prirodoslovnih vještina kako bi mogli kritički pristupati informacijama, razlučivati činjenice od neistina i izvoditi zaključke na temelju dokaza. Obrazovanje u području prirodoslovlja trebalo bi pratiti tehnološki razvoj, a prednost bi trebalo dati interdisciplinarnosti, kritičkom mišljenju i rješavanju problema učenjem koje se temelji na istraživanju i problemima u stvarnom svijetu.

Širi pojam osnovnih vještina

Kako bismo držali korak s promjenama u našim društvima i gospodarstvima, skup osnovnih vještina mora se proširiti. Budući da nam tehnologija sve više utječe na život i rad, iznimno je važno jednako voditi računa i o digitalnim vještinama. Istodobno je potrebno rano početi poticati građanske vještine kako bi se ojačale i očuvale demokratske vrijednosti.

Digitalne vještine izrazito su važne u modernom društvu i svakodnevnom životu. Preduvjet su i za razvoj naprednijih vještina u području STEM-a, koje su nužne za konkurentnost, za aktivno i informirano građanstvo bitna je medijska pismenost. Potreba za vještinama raste u područjima kao što su informiranost o kibernetičkoj sigurnosti, umjetna inteligencija, strojno učenje i tehnologija velikih podataka. Osim toga, u vrijeme rada i učenja na daljinu sve je potrebnije znati se služiti digitalnim alatima za suradnju, a i jasno i sigurno komunicirati na internetu.

Građanske vještine i znanje bitni su za poticanje aktivnog sudjelovanja u demokratskim društvima, ali u svim zemljama jednako razvijeni. S obzirom na kombinaciju brzog tehnološkog napretka i širenja polarizacije, dezinformacija i pogrešnih informacija građanske vještine nikad nisu bile važnije nego danas. Učenice dosljedno pokazuju veće građansko znanje od svojih muških kolega, a učenici boljeg socioekonomskog položaja ostvaruju značajno bolje rezultate. Neovisno mišljenje, razumijevanje demokratskih procesa, poštovanje raznolikosti i informiranost o održivosti ljudima omogućuju da u potpunosti sudjeluju u građanskom i društvenom životu i ostvaruju svoja prava i odgovornosti.

3. Prioritetna područja za poboljšanje razvoja osnovnih vještina

Na ozbiljni problem opadanja razine osnovnih vještina potrebno je hitno odgovoriti. EU sve više zaostaje na putu do cilja da slabe rezultate u osnovnim vještinama ostvaruje manje od 15 % petnaestogodišnjaka. Kako bi se promjene brzo i uspješno realizirale, treba iskoristiti potencijal politike i usredotočiti se na glavne uzroke tog negativnog trenda.

Socioekonomski položaj i dalje je najbolji prediktor učeničkih rezultata. Učenici u nepovoljnom položaju postižu drastično slabije rezultate u čitanju i pisanju, matematici i prirodoslovlju (npr. 48 % u matematici), a socioekonomski jaz i dalje se povećava, pa i u području digitalnih vještina. Statistika najmanje ide u prilog učenicima migrantskog podrijetla ili onima s poteškoćama u razvoju. U mnogim je zemljama EU-a pandemija bolesti COVID-19 produbila nejednakosti u obrazovanju i ozbiljno utjecala na dobrobit učenika, o kojoj ovise motivacija i sposobnost učenja. Na jačanju osnovnih vještina i promicanju pravednosti i dobrobiti treba dodatno poraditi tako da se maksimalno prevenira ponavljanje razreda i odgodi ili ograniči grupiranje učenika prema obrazovnim postignućima ili sposobnostima.

Akutni manjak učitelja i nastavnika, osobito u predmetima iz područja STEM-a, negativno utječe na ishode učenja. Obrazovna radna snaga stari jer se sve manje ljudi odlučuje za tu profesiju. Ona ne privlači dovoljan broj ljudi u većini zemalja EU-a ni na područjima u nepovoljnom položaju. Kako bi se poboljšalo osposobljavanje učitelja i nastavnika, učiteljska profesija učinila atraktivnijom i pripravnicima u toj profesiji pružila potrebna potpora, među ostalim za problem slabih rezultata učenika, potrebne su dodatne mjere politike.

Znatan rizik za uspjeh učenika zadnjih godina predstavlja i sve manji angažman roditelja, a to je posebno izraženo među učenicima u nepovoljnom položaju. Rezultati istraživanja PISA pokazuju da pozitivan stav učenika prema školi uvelike ovisi o povoljnom obiteljskom okruženju. Obrazovni sustavi koji su nastavili ili počeli više angažirati roditelje, npr. poticali roditelje da na vlastitu inicijativu razgovaraju s nastavnicima o napretku svojeg djeteta, pokazali su bolje rezultate, posebno u matematici.

Digitalna distrakcija postaje velika prijetnja obrazovnim postignućima. Posebno zabrinjava koliko su sveprisutni društveni mediji: digitalni uređaji često ometaju oko 30 % učenika u zemljama OECD-a na satovima matematike, što im znatno utječe i na rezultate i na dobrobit. Iako se tehnologija može uspješno uključiti u nastavu, a digitalni resursi mogu poboljšati rezultate učenika, s njima ne treba pretjerivati i digitalnu distrakciju treba maksimalno ograničiti.

Kurikulumi su često preopterećeni da bi se razvoju osnovnih vještina mogla posvetiti dodatna pažnja. U mnogim se sustavima kurikulumi redovito proširuju prema novim društvenim potrebama, pa osnovne vještine padaju u drugi plan. Za bolje odgojno-obrazovne ishode zato se mora postići ravnoteža između širokog opsega kurikuluma i fokusa na osnovnim vještinama.

Na ishode učenja utječu i rodne razlike. Djevojčice postižu bolje rezultate u čitanju i u svim zemljama EU-a vjerojatnije će se naći među učenicima s najboljim rezultatima, a dječaci češće postižu najbolje rezultate u matematici. Veze s time mogu imati društvena očekivanja i rodni stereotipi. Oni utječu na očekivani odabir karijera dječaka i djevojčica, kao i na njihove stavove o određenim predmetima, motivaciju za njih i obrazovna postignuća u tim predmetima. Osim toga, nastavni stilovi i okruženja za učenje mogu različito utjecati na dječake i djevojčice, zbog čega treba primjenjivati rodno osjetljive pristupe poučavanju.

Pristup kvalitetnom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju znatno se razlikuje i među zemljama i unutar njih. To ima velike osobne i društvene posljedice, posebno za djecu u nepovoljnom položaju. Akutni su problemi manjak odgojitelja, neadekvatan profesionalni razvoj i loši uvjeti rada, osobito na područjima u nepovoljnom položaju. Četvrtina europskih odgojno-obrazovnih sustava još uvijek nema nacionalni kurikulum za pedagoški rad s malom djecom. Rana iskustva izrazito su važna, osobito za izgradnju socijalnih i emocionalnih vještina, koje su temelj za otpornost, dobrobit, motivaciju, ishode učenja i sposobnost cjeloživotnog učenja. Međutim, sve se češće govori o socijalno-emocionalnim poteškoćama djece, a poremećaji pozornosti i slaba kontrola impulsa odgađaju spremnost djece za školu.

U SOO-u razvoj osnovnih vještina otežavaju nedostatak kadra i ograničeni kurikulumi. Učenici koji postižu slabe rezultate u osnovnim vještinama često sami ili na stručnu preporuku odabiru programe SOO-a jer se u tim kurikulumima više radi na strukovnim vještinama. Škole za strukovno obrazovanje i osposobljavanje često raspolažu s manje resursa, uključujući financiranje, kvalificirane nastavnike i tehnološke resurse, pa im zaostajanje u osnovnim vještinama nije u prvom planu.

Za pozitivan pomak u osnovnim vještinama odraslih nužno je doprijeti do nateže dostupnih i manje prijemčivih skupina, kojima posebno prijeti isključenost . Mnoge od tih odraslih osoba imale su loša iskustva s učenjem u školi i taj ih osjećaj još prati, ili se suočavaju s više raznih prepreka. Niska razina sudjelovanja niskokvalificiranih odraslih, odraslih u nepovoljnom položaju i nezaposlenih odraslih osoba u aktivnostima učenja pokazuje koliko je potrebno dobro osmisliti politike za potporu onima kojima prijeti najveći rizik od isključenosti s tržišta rada. Uspješne politike često imaju holistički pristup i ljudima nude multidisciplinarne usluge potpore, uključujući stanovanje, zdravstvo, službe za zapošljavanje i potporu roditeljima ili skrbnicima 12 .

4. Uklanjanje temeljnih uzroka

Kako bi se pomoglo 18 milijuna učenika koji postižu slabe rezultate i 47,7 milijuna niskokvalificiranih odraslih osoba (u dobi od 25 do 64 godine) u EU-u, treba poduzeti hitne mjere. EU političkim smjernicama, mogućnostima suradnje, financiranjem i tehničkom podrškom već pomaže državama članicama da poboljšaju kvalitetu i jednakost sustava obrazovanja i osposobljavanja te promiču osnovne vještine. Preporuka Vijeća o oblicima usavršavanja 13 polučila je određen uspjeh, ali to treba pojačati dodatnim mjerama. Preporuka Vijeća o inicijativi „Putevi do školskog uspjeha” 14 osigurala je okvir politike za rad na tom problemu. U njoj se kao bitni faktori ističu pristupi na razini cijele škole, ciljana potpora, poticajna okruženja za učenje i dobrobit u školi. Međutim, potrebno je učiniti više, osobito u tri glavna područja:

I.poticanje poučavanja i učenja osnovnih vještina,

II.pružanje potpore nastavnom osoblju,

III.stvaranje poticajnih okruženja.

4.1. Ključne mjere: testiranje programa potpore za osnovne vještine

Cilj je programa potpore za osnovne vještine odgovoriti na problem nedostatka osnovnih vještina kod djece. Komisija će surađivati s državama članicama i regijama kako bi na pravi način zajedno omoguće da svako dijete do kraja obveznog školovanja stekne adekvatnu razinu osnovnih vještina. U okviru programa potpore predložio bi se okvir konkretnih mjera za ranu intervenciju i pojedinačnu, prilagođenu potporu, od osnovne škole do početnog SOO-a.

U testiranju programa potpore za osnovne vještine težište će biti na dokazanim mjerama, koje će se prilagođavati situaciji i potrebama pojedine zemlje. Te mjere mogu obuhvaćati:

·mehanizme ranog otkrivanja i redovito praćenje na nacionalnoj, lokalnoj i školskoj razini, uključujući pojedinačno vrednovanje osnovnih vještina i ponude odgovarajućih dopunskih satova, osobito pri najvažnijim tranzicijama u školovanju, među ostalim pri prelasku na programe SOO-a,

·razvoj planova za poboljšanje osnovnih vještina na razini škole, uključujući davanje dodatnog vremena za učenje i potporu prilagođenu potrebama pojedinaca, s programima instrukcija i mentorstva,

·uključivanje poučavanja osnovne pismenosti i osnovnih digitalnih vještina u inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika za sve predmete,

·mogućnosti stručnog usavršavanja za učitelje i nastavnike u školama i ustanovama za strukovno obrazovanje, posebno na temu prilagođavanja učenicima s posebnim obrazovnim potrebama i/ili invaliditetom, uvođenje specijaliziranih uloga, kao što su školski posrednici i osobe za kontakt između roditelja i škole, kako bi se ojačala suradnja između škola, učenika, roditelja i zajednice,

·programe za potporu roditeljima u motiviranju djece na učenje, osmišljeni u suradnji s drugim sektorima, kao što su zdravstvo, migracije i zaštita djece,

·partnerstva i suradnju između regionalnih i lokalnih vlasti, agencija za obrazovanje, stručnjaka, poduzeća i drugih dionika kako bi se učenicima pružilo strukturirano iskustvo u praktičnoj primjeni osnovnih vještina.

Komisija će radi testne provedbe programa potpore za osnovne vještine u suradnji s državama članicama poduzeti sljedeće: ·2026. pokrenuti testnu provedbu programa potpore za osnovne vještine, ·2025. sastaviti smjernice za oblikovatelje politika kao pripremni korak za program potpore. Komisija poziva države članice da: ·iskažu interes za suradnju s Komisijom na testiranju programa potpore za osnovne vještine uz pomoć dostupnih financijskih sredstava EU-a, ·na nacionalnoj razini odrede ciljni postotak slabih i vrhunskih rezultata i pritom posebno vode računa o učenicima u nepovoljnom položaju.

4.2. Poticanje poučavanja i učenja osnovnih vještina

Poučavanje i učenje osnovnih vještina treba poticati radi uspješnosti, boljih obrazovnih ishoda i dobrobiti učenika. Bitno je da škole s problemom loših rezultata uče na primjeru škola i prakse koje su uspješno poboljšale osnovne vještine i obrazovne ishode. U inovativnim pristupima kao pomoć se sve više koristi umjetna inteligencija, osobito u osmišljavanju personaliziranih načina učenja i vrednovanja. To može koristiti i učenicima sa slabijim i onima s najboljim rezultatima. Trebalo bi se posvetiti razvoju kvalitetnih vještina čitanja i pisanja, koje su usko povezane sa svladavanjem drugih osnovnih vještina i osnova za svako učenje. Pomoć u razvoju vještina čitanja i pisanja treba osigurati svima, što svakako uključuje i one u nepovoljnom položaju, osobe migrantskog podrijetla te osobe s invaliditetom.

Odrasle je teško motivirati na učenje. Tome često nisu skloni, a i ne nudi im se dovoljno mogućnosti. Taj je problem posebno izražen kad je riječ o unapređenju osnovnih vještina nakon loših iskustava u početnom obrazovanju. Budući da ljudi nakon formalnog školovanja provedu oko četrdeset godina na tržištu rada, a zahtjevi tog tržišta stalno se mijenjaju, treba hitno smisliti kako doprijeti do tih skupina. Kako je navedeno u inicijativi za uniju vještina, radi usavršavanja i prekvalifikacije odraslih, uključujući niskokvalificirane radnike, treba uvesti individualne račune za učenje. Cilj je da individualni račun za učenje postane univerzalno pravo svake odrasle osobe, bez obzira na radni status 15 .

Kako bi potaknula poučavanje i učenje osnovnih vještina, Komisija će poduzeti sljedeće: ·2026. u okviru programa Erasmus+ uvesti prve saveze europskih škola. Tako će se potaknuti strateška europska suradnja u području odgoja i obrazovanja, koja će poslužiti kao okvir za ispitivanje inovativnih metoda poučavanja, kurikuluma i okvira kompetencija, osobito za osnovne vještine. Ti će savezi, među ostalim u suradnji s lokalnim vlastima, podupirati škole sudionice da se prometnu u organizacije za učenje čiji je cilj kvalitetno i uspješno poučavati osnovne vještine, ·izraditi smjernice za razvoj kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji će podupirati rano stjecanje osnovnih vještina i olakšavati rano otkrivanje i intervenciju u slučaju teškoća u razvoju, ·izraditi smjernice i najbolje prakse za unapređenje vrednovanja digitalnih vještina u obrazovanju 2026. kako bi se standardi za ocjenjivanje digitalnih vještina lakše usporedili među školama u cijelom EU-u, ·uvesti inovativne pristupe za personalizirane načine učenja u razvoju osnovnih vještina uz pomoć umjetne inteligencije (UI), na temelju eksperimentiranja politike za program Erasmus+ 2026., kako bi se učenicima sa slabijim i s najboljim rezultatima pružila prilagođena potpora, ·2025. ažurirati okvire digitalnih kompetencija (DigComp) s obzirom na nove tehnologije kao što je umjetna inteligencija opće namjene kako bi se učenicima pomoglo u razvoju osnovnih i naprednih digitalnih vještina, ·izraditi smjernice za poboljšanje osnovnih vještina u SOO-u: (i) uključivanjem vještina čitanja i pisanja, matematičke pismenosti, digitalnih i građanskih vještina u kurikulume strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; (ii) primjenom učinkovitih metoda poučavanja kao što su rješavanje problema i učenje na temelju scenarija; (iii) provedbom odgovarajućih mjera vrednovanja i osiguranja kvalitete, ·2026. izraditi skup alata za osnovne vještine u naukovanju, što uključuje i osnovne digitalne vještine, koji će školama za SOO i poslodavcima služiti kao praktične smjernice za uključivanje osnovnih vještina u programe naukovanja.

4.3. Potpora odgojno-obrazovnim djelatnicima

Djelatnici i ravnatelji u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu iznimno su važni za poboljšanje osnovnih vještina. Kako bi se podigla razina osnovnih vještina, treba nastavničku profesiju učiniti atraktivnijom i riješiti problem akutnog manjka kvalificirane radne snage. S obzirom na to koliko je razvoj u najranijoj dobi bitan za kasnije učenje i školski uspjeh, odgojitelji u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju trebaju znati podupirati razvoj usmenog izražavanja i socio-emocionalnog učenja djece kako bi se postavio dobar temelj za njihove osnovne vještine. Važno je da odgojno-obrazovni djelatnici na svim razinama imaju pristup inicijalnom obrazovanju i trajnom stručnom usavršavanju koje je kontinuirano, osmišljeno na temelju rezultata istraživanja i usmjereno na osnovne vještine. Ulaganje u obučavanje i mentorstvo za učitelje i nastavnike, posebno kad tek počnu raditi u struci, dokazano poboljšava način na koji će poučavati. Osim toga, na integraciji pismenosti i digitalnog obrazovanja u sve predmete dodatno poraditi moraju i ravnatelji.

Kako bi poduprla odgojno-obrazovne djelatnike, Komisija će poduzeti sljedeće: ·2026. uspostaviti program EU-a za odgojno-obrazovne djelatnike. Cilj će mu biti poboljšati uvjete rada i prilike za usavršavanje i napredovanje za odgojno-obrazovne djelatnike, među ostalim u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Nastojat će se prekinuti začarani krug neatraktivnosti i slabe održivosti karijera u odgoju i obrazovanju, zbog kojih posebno nedostaje nastavnika u području STEM-a i opada razina osnovnih vještina, ·2025. uspostaviti novu zajednicu prakse akademija za stručno usavršavanje učitelja u okviru programa Erasmus+ – europskih partnerstava među ustanovama za obrazovanje učitelja i nastavnika i pružateljima osposobljavanja – na Europskoj platformi za školsko obrazovanje. Ta zajednica prakse poticat će suradnju među 43 akademije za usavršavanje učitelja kako bi se prikupilo i razmjenjivalo relevantno, primjenjivo znanje i primjeri inovativne prakse za što kvalitetnije obrazovanje i usavršavanje učitelja i nastavnika, među ostalim u području osnovnih vještina, ·do 2026. pokrenuti sustav mentorstva za učitelje i nastavnike pripravnike za sve predmete kako bi u svoju praksu poučavanja integrirali razvoj osnovnih vještina, ·promicati praćenje rada kolega za oblikovatelje politika u području obrazovanja u okviru programa Erasmus+ 2026., koji će olakšati njihovu mobilnost u svrhu učenja, među ostalim u zemlje s dobrim rezultatima na međunarodnim testovima za procjenu učeničkih postignuća, ·2025. proširiti internetske zajednice EU-a za nastavno osoblje (Europska platforma za školsko obrazovanje, uključujući eTwinning), koje broje čak 400 000 sudionika, te pružati bolje mogućnosti za stručno usavršavanje, kao i materijale i resurse utemeljene na dokazima o učinkovitom poučavanju i vrednovanju osnovnih vještina, osigurati visokokvalitetne materijale za odgojno-obrazovno osoblje, roditelje i mlade, među ostalim o kibernetičkoj sigurnosti, u okviru inicijative „Bolji internet za djecu”, ·poticati proizvodnju visokokvalitetnih materijala za učenje o digitalnim vještinama pružanjem prakse za učitelje i nastavnike u okviru aktivnosti Europskog tjedna programiranja, čiji je cilj privući 100 000 aktivnosti godišnje.

4.4. Stvaranje poticajnih okruženja

Roditelji, obitelji i šira zajednica, uključujući poslodavce, imaju važnu ulogu u razvoju osnovnih vještina djece, mladih i odraslih. Roditelji i obitelji djeci su prvi odgojitelji. Kroz svakodnevnu interakciju upoznaju dijete s jezikom, brojevima i društvenim normama, utječu na djetetov kognitivni i emocionalni razvoj te mu stvaraju navike za daljnje učenje. Učenje se može i proširiti uključivanjem drugih dionika iz zajednice (npr. organizacija mladih, knjižnica, muzeja, kulturnih i sportskih organizacija, organizatora izvanškolskih aktivnosti i poduzeća). Tako se pružaju prilike za iskustveno učenje, primjenu znanja u praksi, učenje iz praćenja drugih s više iskustva i pristup većem broju resursa. Taj angažman s više strana posebno je važan s obzirom na dokazanu vezu između socioekonomskog položaja i obrazovnih ishoda. Promicanje konstruktivne suradnje među dionicima radi potpore uključivanju jedan je od prioriteta akcijskog plana za integraciju i uključivanje, strateškog okvira EU-a za Rome i Strategije o pravima osoba s invaliditetom.

Potrebno je dodatno poticati odrasle na sudjelovanje u aktivnostima učenja, osobito u okruženjima koja su im poznata i ugodna (kao što su knjižnice i zajednica, kulturni, sportski, zdravstveni centri i centri za socijalnu uključenost). Važne uloge mogu imati i radna mjesta i javne službe za zapošljavanje, uključujući prilagođeno profesionalno usmjeravanje. Osiguravanje odgovarajuće javne infrastrukture, odnosno objekata, opreme i kvalificiranog osoblja, nužno je za poticanje lokalnih inicijativa koje zahvaljujući različitim partnerstvima nude niskokvalificiranim odraslim osobama više mogućnosti za učenje.

Komisija će za stvaranje poticajnih okruženja poduzeti sljedeće: ·u okviru tematskog područja „Volonterski timovi u područjima visokog prioriteta” Europskih snaga solidarnosti 2026. uključiti volontere u aktivnosti supervizije i mentorstva za djecu i odrasle koji postižu slabije rezultate. U okviru tog programa angažirat će se različite vrste volontera koji će motivirati djecu i pomagati im u obrazovnom i socijalnom razvoju, a takvo promicanje međugeneracijske solidarnosti obogatit će iskustvo i volontera i djece s kojom rade, ·2026- pokrenuti koaliciju EU-a za pismenost, u kojoj će sudjelovati tijela vlasti, poduzeća i knjižnice, kako bi se stvorila zajednica posvećena pismenosti, u javnosti stvorila svijest o problemima u tom području i potaknulo mlade, a osobito dječake, da čitaju iz razonode, ·za države članice organizirati aktivnosti suradničkog učenja o inovativnim prostorima za učenje u zajednici kako bi se pridonijelo razvoju osnovnih vještina odraslih.

5. Kako ćemo to realizirati

Ovaj akcijski plan još je jedan iskaz želje i volje EU-a da podupire kvalitetno obrazovanje za sve. Temelji se na Preporuci Vijeća o oblicima usavršavanja 16 , Preporuci Vijeća o uspostavi europskog jamstva za djecu 17 i Preporuci Vijeća o inicijativi „Putevi do školskog uspjeha” 18 , a cilj mu je podržati države članice u bržoj provedbi reformi, bitno unaprijediti razine osnovnih vještina mladih i odraslih i postići istinski napredak.

Koordinacija među državama članicama dodatno će se pojačati. O osnovnim vještinama više računa vodit će se i pri praćenju reformi obrazovanja i vještina u okviru europskog semestra, utvrđivanju i praćenju strateških ciljeva za osnovne vještine na razini EU-a, kao i u okviru budućeg Europskog opservatorija za informacije o vještinama.

Provedba akcijskog plana integrirat će se u upravljačke strukture unije vještina. Prema potrebi će se uzeti u obzir preporuke Odbora za digitalno desetljeće o osnovnim digitalnim vještinama, kao i preporuke drugih relevantnih tijela. U okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira nastavit će se koristiti sredstva iz fondova kohezijske politike, Mehanizma za oporavak i otpornost, programa Erasmus+, Instrumenta za tehničku potporu (TSI) te programa InvestEU i Obzor Europa. Ulaganja u obrazovanje i vještine na razini EU-a nastavit će se podupirati iz njegovih budućih programa financiranja. Iskorištavanjem najboljih primjera iz prakse, pilot-projekata i iskustava stečenih na razini EU-a, kao i bolje koordinacije s prioritetima europske politike povećat će se dodana vrijednost ulaganja u sektore ključne za europsku konkurentnost.

Komisija poziva Europski parlament, Vijeće i socijalne partnere da aktivno podrže Akcijski plan za osnovne vještine i provedbu njegovih inicijativa.

(1)

Kako je izmjereno u okviru Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) OECD-a.

(2)

OECD (2023.), Rezultati istraživanja PISA 2022. (Svezak I.), The State of Learning and Equity in Education, PISA, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/53f23881-en .

(3)

Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA, 2023.), Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja, IEA (2021.), Međunarodno istraživanje čitalačke pismenosti.

(4)

IEA (2023.), Međunarodno istraživanje računalne i informacijske pismenosti.

(5)

IEA (2022.), Međunarodno istraživanje građanskoga odgoja i obrazovanja.

(6)

OECD (2024.), Do Adults Have the Skills They Need to Thrive in a Changing World?, Survey of Adult Skills 2023, OECD Skills Studies, OECD Publishing, Pariz, https://doi.org/10.1787/b263dc5d-en .

(7)

Podaci Eurostata za 2023.

(8)

Program politike za digitalno desetljeće.

(9)

Draghijevo izvješće (2024.): Strategija za konkurentnost Europe.

(10)

Lettino izvješće (2024.): Više od tržišta – brzina, sigurnost i solidarnost – jačanje jedinstvenog tržišta radi održive budućnosti i blagostanja svih građana EU-a.

(11)

2018/C 189/01.

(12)

COM(2023) 439 final.

(13)

2016/C 484/01.

(14)

2022/C 469/01.

(15)

2022/C 243/03.

(16)

2016/C 484/01.

(17)

2021/L 223/14.

(18)

2022/C 469/01.