EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 27.9.2023.
COM(2023) 558 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Prema otpornijoj, konkurentnijoj i održivijoj Europi
1.Uvod
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine potresao je svjetski poredak utemeljen na pravilima i dodatno ubrzao tektonske pomake u promjenjivom geopolitičkom i gospodarskom okruženju, za što je bio potreban koordiniran i održiv politički odgovor u svim područjima. Neodložna borba protiv klimatskih promjena dovela je do ponovnog nadmetanja za resurse te tehnološke i industrijske utrke u području čiste tehnologije, a pandemija bolesti COVID-19 već je razotkrila krhkost lanaca opskrbe i potrebu za većom otpornošću.
EU je odmah reagirao. Zbog sve veće nestabilnosti, strateškog tržišnog natjecanja i sigurnosnih prijetnji EU se u Izjavi iz Versaillesa od 11. ožujka 2022. 1 obvezao da će preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost i poduzeti daljnje odlučne mjere za uspostavu europskog suvereniteta, smanjenje ovisnosti i osmišljavanje novog modela rasta i ulaganja za 2030. Tom je izjavom utvrđen sveobuhvatan zajednički program za povećanje kapaciteta Europe da pridonese regionalnoj i globalnoj sigurnosti. EU je prilagodio svoje politike i ubrzao njihovu provedbu, ali je i dalje ostao posvećen svojim dugoročnim prioritetima. To uključuje europski zeleni plan kao strategiju održivog rasta EU-a, digitalnu tranziciju u skladu s našim vrijednostima te potrebu za jačanjem gospodarske i socijalne otpornosti EU-a i pripravnosti na buduće šokove.
EU će i dalje podupirati Ukrajinu sve dok to bude potrebno. Mobilizirao je ukupno 81 milijardu EUR vojne, humanitarne i financijske pomoći Ukrajini te je primio osobe koje bježe od ruskog agresivnog rata. Od početka rata EU je donio 11 paketa sankcija za ključne sektore iz kojih se financira ruski rat te je zamrznuo imovinu oko 1 800 pojedinaca i poduzeća. EU je odlučan osigurati da Rusija snosi odgovornost za svoje zločine, uključujući zločin agresije na suverenu državu. Kako bi podržao oporavak i obnovu Ukrajine, EU znatno doprinosi jačanju otpornosti te zemlje.
S obzirom na sve veće geopolitičke napetosti i tehnološku transformaciju, Unija je zauzela novi pristup kako bi bolje zaštitila svoje gospodarske, sigurnosne i strateške interese. U bliskoj suradnji s privatnim sektorom i na temelju svojih istraživačkih kapaciteta EU poduzima mjere za smanjenje rizika i uklanjanje slabosti u gospodarstvu EU-a u različitim ključnim sektorima promicanjem otpornosti svoje industrije te diversifikacijom i izgradnjom partnerstava s trećim zemljama. 2
Za ostvarivanje europskih strateških prioriteta i svladavanje budućih izazova bit će potrebna znatna dodatna ulaganja. Iako će najveći dio sredstava morati doći iz privatnog sektora, javna ulaganja imaju važnu ulogu. Proračun EU-a pokazao se kao važan instrument za svladavanje tih dosad nezabilježenih izazova znatnim i brzim preraspodjelama sredstava. Međutim, mogućnosti su za takvu fleksibilnost iscrpljene. Iako su potrebe za budućim javnim i privatnim ulaganjima znatno veće, ciljane prilagodbe predložene u lipnju 2023. nužni su minimum da se sačuva sposobnost proračuna EU-a da u bliskoj budućnosti i dalje ostvaruje dobre rezultate.
Nakon što je proteklo 18 mjeseci od Izjave iz Versaillesa vrijeme je da se razmotri napredak i planiraju budući koraci. Uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća iz ožujka 2023. 3 , u ovoj Komunikaciji ukratko se iznosi ono što je postignuto u promicanju i izgradnji otpornijeg, konkurentnijeg i održivijeg gospodarstva, zaštiti građana EU-a i osiguravanju njihove dobrobiti. Komunikacijom se pridonosi predstojećoj raspravi čelnika u Granadi o pristupu usmjerenom na budućnost kako bi se poduprla otvorena strateška autonomija EU-a i prioritetnim ciljevima politike EU-a u narednim godinama.
2.Usklađeni pristup jačanju otpornosti, konkurentnosti i održivosti EU-a
EU je odlučno, pravodobno i ujedinjeno odgovorio na brojne krize nakon potpune invazije Rusije na Ukrajinu. Pokazao je svoju kolektivnu snagu i odlučnost bez presedana te je pomaknuo granice onoga za što se smatralo da je sposoban. Međutim, pred njim su i dalje veliki izazovi.
2.1. Jačanje naših obrambenih sposobnosti i izgradnja trajnog mira u Europi
Od sastanka na vrhu u Versaillesu EU je poduzeo odvažne mjere za daljnji razvoj svojih obrambenih sposobnosti. Unija je stoga odlučno odgovorila na hitne potrebe u području obrane koje su posljedica agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine. U okviru Strateškog kompasa za sigurnost i obranu 4 EU je poduzeo mjere za jačanje svojeg kapaciteta pružatelja sigurnosti, uz istodobno osiguravanje komplementarnosti s NATO-om. Ostvaren je napredak u svim dimenzijama Kompasa, a to su djelovanje, sigurnost, ulaganje i partnerstvo. U tom okviru Komisija i Visoki predstavnik imaju važnu ulogu putem inicijativa koje obuhvaćaju materijale, tehnologije, infrastrukturu i industrijsku potporu, kao i nove izazove u području kopna, svemira, pomorstva i kibernetičkog prostora.
EU i dalje uspostavlja i proširuje važna partnerstva u području sigurnosti. Konkretno, strateško partnerstvo EU-a i NATO-a znatno je ojačano potpisivanjem treće zajedničke izjave u siječnju 2023. Nova područja suradnje uključuju nove i disruptivne tehnologije, klimu i obranu te svemir. EU i NATO uspostavili su i radnu skupinu EU-a i NATO-a za otpornost kritične infrastrukture, koja je u lipnju 2023. dostavila izvješće s preporukama 5 .
Poduzete su važne mjere za pružanje vojne pomoći, zajedničku nabavu u području obrane i podupiranje proizvodnje streljiva iz proračuna EU-a. Razmjer i priroda potpore koju EU odlučno pruža Ukrajini su bez presedana. Vojna potpora, koja se pruža u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći i koju izravno pružaju države članice, sada premašuje 25 milijardi EUR. Bilo je neizbježno da velike i kontinuirane donacije dovedu do znatnih nedostataka u obrambenim zalihama država članica. Kao odgovor na analizu nedostataka u ulaganjima u obranu iz svibnja 2022. 6 pokrenute su zakonodavne inicijative te inicijative za koordinaciju kako bi se potaknula zajednička nabava hitno potrebne vojne opreme. 7 Vijeće je u ožujku 2023. postiglo dogovor o trostranom pristupu za ubrzavanje proizvodnje, zajedničke nabave i isporuke artiljerijskog streljiva i projektila Ukrajini. 8 Kako bi se povećao postojeći proizvodni kapacitet u srpnju 2023. na snagu je stupio novi pravni instrument, Zakon o potpori proizvodnji streljiva s proračunom od 500 milijuna EUR.
Obrambene inicijative EU-a i dalje su od presudne važnosti za jačanje obrambene suradnje među državama članicama. Daljnjom provedbom Europskog fonda za obranu (EDF) potiču se inovacijski i suradnički pristupi u obrambenoj industriji EU-a. Dosad je u buduće obrambene tehnologije i sustave uloženo više od 3 milijarde EUR, a u 2023. će se iz EDF-a uložiti dodatne 1,2 milijarde EUR u projekte u ključnim područjima obrane, kao što su informiranost o stanju u svemiru, obrana od hiperzvučnih projektila i razvoj prototipa europske patrolne topovnjače. Iz programa EU-a za inovacije u području obrane podupiru se i mala i srednja poduzeća, uključujući start-up poduzeća i druge netradicionalne dionike, u ekosustavu obrambene industrije.
Međutim, potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se ojačala europska obrambena tehnološka i industrijska baza, među ostalim tako da se osigura više ulaganja. U prijedlogu Komisije za preispitivanje višegodišnjeg financijskog okvira u sredini provedbenog razdoblja predviđa se dodatnih 1,5 milijardi EUR za EDF u okviru platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP). Komisija će istodobno predstaviti europsku industrijsku strategiju u području obrane kako bi pripremila budući okvir za suradnju u području obrane na temelju iskustva stečenog provedbom Zakona o zajedničkoj javnoj nabavi i Zakona o potpori proizvodnji streljiva te utvrđivanjem regulatornih i programskih opcija te mehanizama za koordinaciju politika kao i ostalih mehanizama za povećanje naše spremnosti na obranu.
Morat će se nastaviti napori za jačanje vojne mobilnosti na razini cijelog EU-a i uklanjanje kibernetičkih i hibridnih prijetnji. Novim Akcijskim planom za vojnu mobilnost 2.0 9 proširuje se opseg rada u tom važnom području. Projektima za infrastrukturu dvojne namjene 2023. dodijeljeno je 790 milijuna EUR. Stoga ćemo u potpunosti iskoristiti namjenski proračun u iznosu od 1,69 milijardi EUR iz omotnice za vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe 10 . U budućnosti će trebati posvetiti trajnu pozornost vojnoj mobilnosti u cijelom EU-u. Istodobno se zajedničkim prijedlogom za politiku kibernetičke obrane EU-a 11 nastoji pomoći EU-u i državama članicama da poboljšaju zaštitu, odvraćanje i obranu od kibernetičkih napada te njihovo otkrivanje. EU je nedavno revidirao i svoje alate za kibernetičku diplomaciju 12 . S obzirom na ključan doprinos sankcija EU-a osiguravanju pravednog mira Komisija pridonosi ujednačenoj i učinkovitoj provedbi u cijeloj Uniji, i to opsežnim smjernicama i informiranjem; razmjenom informacija i prilagođenom potporom provedbenim tijelima te koordinacijom s trećim zemljama kako bi se riješio problem zaobilaženja sankcija.
Dezinformacije i vanjsko upletanje ključni su dio hibridnih prijetnji Uniji, posebno s obzirom na činjenicu da Europljani u lipnju 2024. izlaze na birališta. Bit će potrebno poduzeti mjere na svim razinama kako bi se brzo i konkretno reagiralo na manipulaciju informacijama, uz potporu slobodnih medija i poboljšanje digitalne pismenosti. Komisija i Visoki predstavnik surađivali su s državama članicama na izradi paketa instrumenata za suzbijanje hibridnih prijetnji, paketa instrumenata za borbu protiv inozemnih manipulacija informacijama i uplitanja, te trenutačno rade na uspostavi budućih timova za brzi hibridni odgovor 13 .
Pokrenute su važne inicijative za svemir, što je od presudne važnosti ne samo za naša društva i gospodarstva, već i za našu sigurnost i obranu. Cilj je Svemirske strategije Europske unije za sigurnost i obranu iz 2023. 14 povećati otpornost svemirske infrastrukture i svemirske kapacitete EU-a, poboljšati odgovor EU-a na svemirske prijetnje i korištenje svemira za sigurnost i obranu, uz istodobno promicanje partnerstava za odgovorno ponašanje u svemiru. Provedbom Programa Unije za sigurnu povezivost za razdoblje 2023.–2027. 15 osigurava se dugoročna globalna dostupnost neprekinutog pristupa sigurnim i troškovno učinkovitim satelitskim komunikacijskim uslugama. Osim toga, pristupom EU-a upravljanju svemirskim prometom 16 pridonosi se osiguravanju sigurnosti i otpornosti svemirskih resursa EU-a i država članica. Prije isteka mandata Komisija će iznijeti prijedlog zakona EU-a o svemiru.
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine također naglašava važnost proširenja EU-a, pokazujući da europski projekt mnogima pruža nadu za život u miru i slobodi. Europsko vijeće je u lipnju 2022. Ukrajini, Moldovi i Gruziji odobrilo europsku perspektivu. Status zemlje kandidatkinje za pristupanje dodijeljen je Ukrajini, Moldovi te Bosni i Hercegovini i pokrenuti su pregovori o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. EU nastavlja pružati pomoć svim zemljama kandidatkinjama na njihovu putu prema punopravnom članstvu te će ocijeniti dosadašnji napredak u predstojećem godišnjem paketu za proširenje. EU je poduzeo daljnje mjere za olakšavanje pristupa Ukrajine jedinstvenom tržištu na temelju revidiranog prioritetnog akcijskog plana za poboljšanu provedbu detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine između EU-a i Ukrajine, među ostalim uključivanjem Ukrajine u područje besplatnog mobilnog roaminga EU-a i u Konvenciju o zajedničkom provozu te osiguravanjem ključnih fizičkih veza sa svjetskim tržištima putem traka solidarnosti. Ukrajina je brzo integrirana u kontinentalne europske prometne mreže i sinkronizirana sa svojim elektroenergetskim sustavom. Isto tako moramo osigurati da je Unija, uključujući njezine politike i institucije, spremna za primanje novih država članica.
2.2. Jačanje energetske sigurnosti Europe i svladavanje klimatske krize
Od početka rata EU je ujedinjenim i odlučnim djelovanjem znatno smanjio utjecaj koji Rusija ima na naše gospodarstvo i opskrbu energijom. 17 S obzirom na to da Rusija upotrebljava energiju kao političko i gospodarsko oružje, djelovali smo kao Unija kako bismo smanjili našu ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i ojačali našu energetsku sigurnost uz daljnje poduzimanje mjera za svladavanje klimatske krize. Hitne mjere donesene 2022. omogućile su da se prebrodi kriza smanjenjem potražnje i rješavanjem pitanja cjenovne pristupačnosti i opskrbe. 18 Poduzeli smo i mjere za jačanje otpornosti ključne infrastrukture EU-a i kritičnih subjekata, među ostalim ključnih usluga u energetskom sektoru, kao što su proizvodnja električne energije i skladištenje energije. Moramo u velikoj mjeri imati na umu da je energetska tranzicija ključna i hitna za našu suverenost i konkurentnost, kao i za rješavanje klimatske krize.
EU je iskoristio svoju kolektivnu snagu za jačanje veza s međunarodnim partnerima i diversifikaciju opskrbe energijom. Razvijao je postojeće odnose i uspostavio nove veze s pouzdanim partnerima iz cijelog svijeta, čime je EU-u omogućeno znatno povećanje uvoza plina iz tih partnera, uz istodobno smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Danas je Norveška glavni dobavljač plina u EU-u, a Sjedinjene Američke Države glavni su dobavljač ukapljenog prirodnog plina. EU je od 2022. sklopio i sporazume s drugim zemljama, među kojima su Egipat, Izrael, Japan, Kazahstan, Namibija, Argentina, Urugvaj i Ukrajina, čime se jačaju energetska partnerstva radi prilagodbe novoj geopolitičkoj stvarnosti. Novom platformom EU-a za energiju EU koordinira potražnju za plinom na globalnim tržištima kako bi se izbjeglo da se države članice međusobno nadmeću. Iskorištavanjem svoje političke i tržišne važnosti EU poboljšava sigurnost opskrbe potrošača i osigurava visoku razinu tržišnog natjecanja za opskrbu. Istodobno, a osobito putem strategije Global Gateway, EU podupire zemlje s niskim i srednjim dohotkom u njihovoj usporednoj tranziciji i pristupu energiji. EU sudjeluje i u partnerstvima za pravednu energetsku tranziciju u okviru skupine G-7.
Kako bi do 2050. postao klimatski neutralan, EU se obvezao smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i znatno ubrzati uvođenje energije iz obnovljivih izvora. Zahvaljujući planu Komisije REPowerEU 19 EU je već znatan dio svoje opskrbe energijom preusmjerio na druge zemlje osim Rusije, čime se plin iz ruskih plinovoda smanjio s 50 % ukupnog uvoza plina 2021. na manje od 10 % u 2023. do sada. Uvoz nafte iz Rusije smanjio se s 27 % ukupnog uvoza nafte na 6 %, a dosad uopće nije zabilježen uvoz ugljena, što je smanjenje s 46 % ukupnog uvoza ugljena 2021. S obzirom na dodatna ulaganja u iznosu od 210 milijardi EUR potrebna u razdoblju od 2022. do 2027. za ostvarenje plana REPowerEU, Komisija pomaže državama članicama da optimalno iskoriste postojeći Mehanizam za oporavak i otpornost. 20 Europska investicijska banka nadopunila je plan REPowerEU dodatnim zajmovima i financiranjem vlasničkim kapitalom u iznosu od 45 milijardi EUR, čime su omogućena ulaganja u iznosu od 150 milijardi EUR do 2027. Države članice uspostavile su 2022. privremeni okvir za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora. Revidiranom Direktivom o promicanju energije iz obnovljivih izvora 21 uvode se pravila kojima se državama članicama omogućuje da na trajnoj osnovi uspostave brža i jednostavnija pravila za izdavanje dozvola te se postavlja cilj povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u EU-u na 42,5 % do 2030., čime se industriji jamči pravna sigurnost na putu prema nultoj neto stopi emisija.
EU je poduzeo koordinirane mjere za povećanje pripravnosti za zimu i zaštitu potrošača od visokih cijena energije, ali i dalje postoji rizik od povećanja cijena. Zahvaljujući brzom dogovoru o Uredbi o skladištenju plina 22 države članice postigle su razinu popunjenosti skladišta plina od više od 95 % prije zime 2022./2023., što je premašilo dogovoreni cilj od 80 %. Kako se Europa sprema za sljedeću zimu, skladišta plina već su popunjena iznad 90 % više od dva mjeseca prije cilja iz studenoga, a europski trgovci počeli su skladištiti plin u Ukrajini, čime je dodatno povećana naša razina pripravnosti. U godini od kolovoza 2022. države članice smanjile su potražnju za plinom za 17 %, čime su premašile zahtjeve iz Uredbe o smanjenju potražnje. U kontekstu visokih cijena energije Komisija je poduzela mjere kako bi državama članicama omogućila da iskoriste fleksibilnost predviđenu pravilima o državnim potporama za ciljanu i privremenu potporu europskoj industriji te da u skladu s mjerama iz članka 122. UFEU-a privremeno interveniraju u reguliranje maloprodajnih cijena i preraspodijele neočekivanu dobit energetskih poduzeća. Cilj je mehanizma za korekciju tržišta donesenog kao hitna mjera zaštititi poduzeća i potrošače od mogućih previsokih cijena plina. Kako su se pritisci na cijene smanjili sad je prioritet postupno ukidanje nacionalnih fiskalnih mjera uvedenih za zaštitu kućanstava i poduzeća od naglog povećanja cijena energije. 23 U 2023. i nakon toga svi bi dionici trebali pratiti energetska tržišta i, na temelju iskustva, alata i smjernica koje je EU uspostavio, i dalje biti spremni ponovno poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi se osigurala opskrba energijom i, prema potrebi, zaštitile najranjivije skupine društva. Zbog toga će smanjena strukturna potražnja za svim izvorima energije s pomoću energetske učinkovitosti i dalje biti cilj EU-a. 24 Iako smo sada mnogo bolje pripremljeni za nadolazeću zimu, nema mjesta za opuštanje, posebno zato što je ukupna stopa inflacije i dalje viša od ciljane.
Uklanjanje preostalih prepreka trebalo bi biti prioritet. Reformom modela tržišta električne energije dodatno će se olakšati integracija energije iz obnovljivih izvora i osigurati pristup cjenovno pristupačnoj energiji iz obnovljivih izvora i električnoj energiji proizvedenoj bez fosilnih goriva. Suzakonodavci bi trebali što prije zaključiti međuinstitucijske pregovore. EU treba poboljšati energetsku međupovezanost na jedinstvenom tržištu i nadograditi svoje mreže. U tu svrhu Komisija radi na nizu mjera kojima će se državama članicama pomoći da prošire i nadograde mreže kako bi se prilagodile sve većem udjelu obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora električne energije. Države članice trebale bi brzo provesti pojednostavnjena pravila o izdavanju dozvola kako bi se ubrzalo postavljanje mreža. Odmicanje od ruskog nuklearnog goriva daje prve rezultate.
EU nastavlja podupirati dugoročnu konkurentnost svoje industrije energije iz obnovljivih izvora u globalnoj utrci za postizanje nulte neto stope emisija. U okviru paketa „Spremni za 55 %” dodatno je ojačan Inovacijski fond kako bi se podržala inovativna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora uz druge tehnologije i postupke s niskom razinom emisije ugljika. Uspostava banke vodika u završnoj je fazi, a Komisija će u studenome pokrenuti prvu pilot-aukciju za europsku proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora. Pokretanje prvog svjetskog mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika bit će nova prekretnica u djelovanju EU-a u području borbe protiv globalne klimatske krize.
2.3. Izgradnja snažnije i održivije gospodarske baze
EU je nastavio graditi konkurentniju, više kružnu i otporniju gospodarsku bazu koja je primjerena pravednoj zelenoj i digitalnoj tranziciji, u okviru koje se istodobno iskorištavaju mogućnosti otvorene trgovine i ulaganja, ali koja je i dalje socijalno uključiva. U tom kontekstu potrebno je dodatno produbiti jedinstveno tržište i nastaviti se prilagođavati promjenjivom okruženju i poticati dugoročnu održivu konkurentnost i produktivnost EU-a, uz očuvanje kohezije i jednakih uvjeta za sve. U Komunikaciji „30 godina jedinstvenog tržišta” 25 Komisija je ponovno potvrdila svoju predanost dovršetku jedinstvenog tržišta u suradnji sa svim razinama upravljanja i svim dionicima, pri čemu se posebna pozornost posvećuje provedbi postojećih pravila jedinstvenog tržišta i uklanjanju prepreka na razini država članica koje mogu ometati ulaganja, osobito u usluge. U tu svrhu bivši predsjednik talijanske vlade Enrico Letta, zajedno s predsjedništvima Vijeća i Komisijom, priprema izvješće na visokoj razini o budućnosti jedinstvenog tržišta koje će biti predstavljeno Europskom vijeću u ožujku 2024. U međuvremenu, program jedinstvenog tržišta i industrijski savezi 26 pomažu u izgradnji snažnijih i raznolikijih veza među relevantnim dionicima u lancima vrijednosti unutar i izvan EU-a. Ako u budućnosti dođe do izvanrednih situacija Instrument za izvanredne okolnosti na jedinstvenom tržištu 27 pridonijet će očuvanju slobodnog kretanja robe, usluga i osoba te dostupnosti osnovnih proizvoda i usluga u korist građana i poduzeća u cijelom EU-u.
U skladu sa strategijom dugoročne konkurentnosti 28 Komisija poduzima daljnje mjere za jačanje pokretača konkurentnosti EU-a, što će se temeljiti na pozitivnim iskustvima, kao što je program Obzor Europa, kako bi se poboljšale inovacije u Europi. Komisija će svake godine izvješćivati o razvoju ključnih pokazatelja uspješnosti utvrđenih u toj strategiji, kao što je namjera da se 3 % BDP-a uloži u istraživanja i razvoj, te je od bivšeg talijanskog predsjednika vlade i predsjednika ESB-a Marija Draghija zatražila da pripremi izvješće o budućnosti europske konkurentnosti. U narednim mjesecima Komisija će iznijeti dodatne prijedloge za racionalizaciju i smanjenje zahtjeva za izvješćivanje za poduzeća i uprave u zelenim, digitalnim i gospodarskim tematskim područjima radi smanjenja takvih opterećenja izvješćivanja za 25 %, a da se pritom ne dovedu u pitanje povezani ciljevi politike. Nedavno donesenim paketom mjera za pomoć MSP-ovima, koji je posebno usmjeren na poboljšanje poslovnog okruženja u smislu plaćanja, porezne discipline i regulatornog opterećenja, MSP-ovima će se olakšati osnivanje i širenje poslovanja. Uz paket mjera za pomoć MSP-ovima, Komisija je donijela i prijedlog za „Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti” kako bi se pojednostavnila porezna pravila i smanjili troškovi ispunjavanja poreznih obveza za skupine poduzeća u EU-u. Komisija je predložila i dalekosežne reforme carinske unije EU-a kako bi se riješio problem nepoštenog tržišnog natjecanja i osigurala usklađenost s visokim zdravstvenim, sigurnosnim i okolišnim standardima.
Rat je dodatno povećao postojeće rizike za našu gospodarsku sigurnost. Cilj je Europske strategije gospodarske sigurnosti 29 smanjiti takve rizike za otpornost lanaca opskrbe i kritičnu infrastrukturu, kao i rizike povezane s tehnološkom sigurnosti ili neovlaštenim otkrivanjem tehnologija te rizike od upotrebe gospodarskih ovisnosti kao oružja s obzirom na sve veće geopolitičke napetosti i ubrzane tehnološke promjene. Strategija je usmjerena na uklanjanje rizika, uz istodobno osiguravanje da EU nastavi iskorištavati prednosti gospodarske otvorenosti u suradnji s partnerima iz cijelog svijeta.
EU nastavlja provoditi ambicioznu i snažnu trgovinsku politiku te se prilagođava sve većoj geopolitičkoj nestabilnosti i fragmentaciji te klimatskoj krizi. EU nastoji postići stabilnost u međunarodnoj trgovini podupiranjem sustava utemeljenog na pravilima i preuzimanjem vodeće uloge u mjerama koje se poduzimaju za reformu WTO-a. Gradi otpornost i stvara nove mogućnosti razvojem svoje mreže trgovinskih sporazuma 30 i produbljivanjem partnerstava fleksibilnim oblicima suradnje s trećim zemljama, kao što su vijeća za trgovinu i tehnologiju s Indijom i SAD-om, kao i uspostavom Kluba kritičnih sirovina. Unija je uspostavila i nastavlja razvijati mehanizme potrebne za bolje svladavanje geopolitičkih rizika i fragmentacije te za bolje utvrđivanje, procjenu i ublažavanje potencijalnih rizika za sigurnost ili javni poredak, uz istodobno osiguravanje otvorenosti EU-a stranim ulaganjima. Neki su od tih mehanizama instrument za borbu protiv prisile 31 , Uredba o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom 32 , Uredba o izravnim stranim ulaganjima 33 , koja će se ubrzo revidirati, te predstojeća inicijativa o ulaganjima u inozemstvo.
Kako bi se očuvao i promicao jedinstveni socijalni model EU-a u kontekstu usporedne tranzicije i disruptivne geopolitike, Komisija je nastavila provoditi akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Kako bi se ostvarili ciljevi u području zapošljavanja, vještina i siromaštva do 2030. te očuvala konkurentnost EU-a, potrebno je poduzeti dodatne mjere za rješavanje sve važnijeg pitanja manjka radne snage i vještina, istodobno osiguravajući da je usporedna tranzicija pravedna i da nitko ne bude zapostavljen. Nadovezujući se na Program vještina za Europu, industrijskim planom u okviru zelenog plana i Prijedlogom akta o industriji s nultom neto stopom emisija potiče se pristup prema kojem su vještine na prvom mjestu. Uvedene su nove mjere za poticanje prekvalifikacije i usavršavanja, kao što su nova partnerstva za vještine za obnovljive izvore energije na kopnu, toplinske crpke i energetski intenzivne industrije. Te se mjere dodatno potiču u okviru Europske godine vještina 34 . Komisija će sljedećih tjedana predstaviti paket alata za demografiju kako bi procijenila kako EU može održati svoju konkurentsku prednost. Isto tako, Europu treba učiniti privlačnijom za talente iz trećih zemalja, za što su potrebne proaktivne mjere kako bi se poslodavcima pomoglo u pronalasku odgovarajućih zaposlenika te širenje partnerstava s ključnim zemljama kako je utvrđeno u novom paktu o migracijama i azilu. Kako bi se riješili izazovi na tržištu rada koji proizlaze iz nedostatka radne snage i vještina ili učinka umjetne inteligencije, Komisija i belgijsko predsjedništvo planiraju sazvati novi sastanak na vrhu socijalnih partnera u Val Duchesseu u prvoj polovini 2024.
EU je odlučno djelovao u rješavanju gospodarskih rizika i strateških ovisnosti tako što je poduzeo mjere za uklanjanje rizika u ključnim područjima, kao što su:
a)Kritične sirovine
Kritične sirovine neophodne su u brojnim strateškim sektorima, među ostalim u industriji s nultom neto stopom emisija, digitalnom, zdravstvenom, svemirskom i obrambenom sektoru. Donošenjem predloženog Zakona o kritičnim sirovinama i komunikacijom o njima EU 35 će imati na raspolaganju sveobuhvatan skup mjera za poboljšanje pristupa sigurnoj, raznolikoj, cjenovno pristupačnoj i održivoj opskrbi kritičnim sirovinama. U tom će području javna tijela blisko surađivati s industrijom, primjerice putem velikog partnerstva za vještine u području kritičnih sirovina i poboljšanjem kapaciteta za oporabu i recikliranje kako bi se smanjila ovisnost o uvozu. Platforma STEP također će pomoći u financiranju kritičnih sirovina potrebnih za razvoj i proizvodnju kritičnih tehnologija u Uniji. Osim toga, EU jača svoju globalnu suradnju s pouzdanim partnerima tako da pokušava uspostaviti uzajamno korisna partnerstva sa zemljama bogatima resursima i gospodarstvima u razvoju, među ostalim osnivanjem Kluba ključnih sirovina za jačanje globalnih lanaca opskrbe.
b)Poluvodiči
Ambicioznim i brzim mjerama u području poluvodiča pridonijet će se jačanju tehnološkog vodstva EU-a i daljnjem razvoju domaćih proizvodnih kapaciteta. Aktom EU-a o čipovima 36 omogućuju se ulaganja povezana s politikama na razini EU-a i na nacionalnoj razini kojima će se povećati kapaciteti za istraživanje, razvoj i proizvodnju poluvodiča u cijeloj Europi, čime će se potaknuti dugoročna privatna ulaganja. Komisija je već odobrila državnu potporu u iznosu od gotovo 3,2 milijarde EUR za dva projekta u Italiji i Francuskoj, čime su pokrenuta ulaganja u iznosu većem od 8 milijardi EUR. Za važan projekt od zajedničkog europskog interesa u području mikroelektronike i komunikacijskih tehnologija koji je Komisija odobrila u lipnju 2023. dodijeljena je 8,1 milijarda EUR javne potpore država članica, čime će se potaknuti dodatna privatna ulaganja u iznosu od 13,7 milijardi EUR. Od Komisijina prijedloga Akta o čipovima iz veljače 2022. nekoliko je poduzeća najavilo ulaganja u postrojenja za proizvodnju poluvodiča u ukupnom iznosu od približno 100 milijardi EUR. Time će se pridonijeti osiguravanju digitalne suverenosti Europe i ponovnoj uspostavi ravnoteže u globalnim lancima opskrbe. EU u aktivnostima povezanima s poluvodičima surađuje i s drugim zemljama sličnih stavova.
c)Tehnologije s nultom neto stopom emisija
Kako bi se povećala proizvodnja čistih tehnologija u EU-u Komisija je predložila Akt o industriji s nultom neto stopom emisija 37 na temelju industrijskog plana u okviru zelenog plana 38 . Cilj mu je stvoriti bolje uvjete za brže pokretanje industrijskih projekata s nultom neto stopom emisija u Europi i privući ulaganja. Cilj je Akta povećati strateški kapacitet Unije za proizvodnju s nultom neto stopom emisija kako bi do 2030. mogla zadovoljiti najmanje 40 % svojih potreba za uvođenjem. Aktom su obuhvaćena pitanja kao što su izdavanje dozvola, organizacija dražbi i nabava, inovacije i vještine, a posebno su obuhvaćene tehnologije koje će znatno pridonijeti dekarbonizaciji. Kao dopuna Strategiji za solarnu energiju iz 2022., u okviru najavljenog europskog paketa za energiju vjetra pratit će se i predviđati provedba Akta o industriji s nultom neto stopom emisija podupiranjem poduzeća u tom sektoru, među ostalim tako da se ubrza postupak izdavanja dozvola, poboljšaju sustavi dražbe u cijelom EU-u, vještine i pristup financiranju te uspostave stabilni lanci opskrbe. U širem smislu, Komisija je predstavila niz inicijativa za unapređenje učinkovitosti resursa i kružnog gospodarstva u ključnim lancima vrijednosti, uključujući sektore baterija i vozila. Komisija pomno prati postojeće i moguće buduće učinke programa potpore koje druge zemlje primjenjuju na europska tržišta i konkurentnost. Pritom djeluje brzo kako bi se suzbila moguća diskriminacija. Komisija će, na zahtjev Europskog vijeća, sljedećih tjedana izvijestiti o učincima američkog Zakona o smanjenju inflacije na ulaganja u Europi i djelotvornosti mjera poduzetih kao odgovor.
d)Zdravlje
Na temelju iskustva stečenog tijekom pandemije, EU povećava sigurnost opskrbe lijekovima i osigurava njihovu dostupnost pacijentima bez obzira na to u kojem dijelu EU-a žive. Nedavno predloženom reformom zakonodavstva EU-a o farmaceutskim proizvodima 39 želi se poduprijeti pristup lijekovima i njihova dostupnost te ojačati inovacijski kapacitet Europe i održiva europska proizvodnja cjenovno pristupačnih medicinskih proizvoda. Za istraživanje i razvoj u zdravstvenom i farmaceutskom sektoru te za medicinske protumjere koristi se financijska potpora EU-a, posebno u okviru programa Obzor Europa, ali i u okviru fondova kohezijske politike, Mehanizma za oporavak i otpornost i programa „EU za zdravlje”. Komisijino tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) poduzelo je posebne mjere za potporu razvoju i dostupnosti medicinskih protumjera potrebnih za pandemije i druge nove zdravstvene krize za koje je dodijeljeno gotovo 2 milijarde EUR. EU je pojačao i suradnju s partnerima iz cijelog svijeta radi poticanja prevencije i pripravnosti na pandemije te podupiranja otpornosti zdravstvenih sustava na globalnoj razini.
U okviru platforme STEP i inicijative EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju planirane za 2024. pružit će se dodatna potpora za biotehnološku proizvodnju, zdravstvo i cijelo gospodarstvo. Naposljetku, Komisija će u listopadu 2023. predstaviti dodatne inicijative kojima će se doprinijeti osiguravanju dostupnosti lijekova u svakom trenutku i sprečavanju ozbiljnih nestašica.
e)Digitalna transformacija
EU je poduzeo značajne mjere za izgradnju digitalnog gospodarstva kojim se promiču prava i načela za digitalno doba usmjereno na čovjeka i digitalnu dimenziju jedinstvenog tržišta. Program politike za digitalno desetljeće do 2030. 40 osigurava Europi stabilan okvir za njezinu digitalnu transformaciju. EU je poduzeo odlučne korake prema jačanju svojeg normativnog okvira. Brzim donošenjem Akta o podacima 41 , Akta o digitalnim tržištima 42 i Akta o digitalnim uslugama 43 Komisija je utvrdila standarde za sigurniji i otvoreniji digitalni prostor za korisnike i jednake uvjete za poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu. Nakon što bude donesen, Akt o umjetnoj inteligenciji 44 bio bi prvi sveobuhvatni pravni okvir u svijetu o umjetnoj inteligenciji kojim se osiguravaju zaštitne mjere kojima se potiču inovacije i koje se temelje na procjeni rizika te sustav upravljanja za promicanje pouzdane umjetne inteligencije. EU je odlučan nastaviti i pojačati svoje aktivno sudjelovanje na raznim međunarodnim forumima, posebno u okviru procesa iz Hirošime skupine G-7, te bilateralno promicati razvoj i prihvaćanje pouzdane umjetne inteligencije na globalnoj razini.
Kako bi učvrstio svoj vodeći položaj u području digitalizacije, EU mora povećati svoja ulaganja u ključne digitalne tehnologije. Komisija procjenjuje da su za postizanje ciljeva u tom području potrebna znatna javna i privatna ulaganja. Konkretno, potrebna su ulaganja u umjetnu inteligenciju, kvantnu inteligenciju, računalstvo u oblaku i 5G te za poticanje vodstva EU-a u razvoju standarda za 6G i onih koji nadilaze tu tehnologiju. Na primjer, u okviru koordiniranog plana o umjetnoj inteligenciji cilj je postupno povećati javna i privatna ulaganja u umjetnu inteligenciju na ukupno 20 milijardi EUR godišnje do 2030. (u odnosu na procijenjenih 12,7–16 milijardi EUR 2020.). 45 Osim toga, za pokrivanje nedostatka ulaganja u gigabitnu i 5G povezivost bit će potrebno najmanje 174 milijarde EUR kumulativnog privatnog i javnog financiranja do 2030. 46 Kako je istaknuto u prvom izvješću Komisije o stanju digitalnog desetljeća, EU mora dodatno razviti suverenije digitalne tehnologije tako da potakne razvoj i širenje inovativnih ekosustava za start-up poduzeća u važnim područjima 47 . EU ujedno zauzima više strateški pristup geopolitici tehnologije putem svoje digitalne diplomacije i partnerstava sa zemljama sa sličnim stavovima, posebno putem digitalnih partnerstava i vijeća za trgovinu i tehnologiju. 48 Pravilima digitalne trgovine, među ostalim o protoku podataka, potaknut će se gospodarski rast tako da se uspostavi ravnoteža između otvorenosti i zaštite naših vrijednosti i regulacije, a pristup EU-a utjecat će na oblikovanje globalnih pravila na međunarodnoj razini.
f)Hrana
EU je poduzeo daljnje mjere kako bi zajamčio sigurnost opskrbe hranom, održivost i otpornost na globalnoj razini u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Uz povećani pritisak na produktivnost poljoprivrednih gospodarstava i ribarstvo zbog pogoršanja stanja okoliša i klimatskih promjena, posljedice rata povećale su troškove proizvodnje hrane i destabilizirale poljoprivredna tržišta. Kao odgovor na to Komisija je predložila paket 49 financijske potpore i kriznih mjera za potporu poljoprivrednicima u EU-u i poboljšanje otpornosti prehrambenih sustava EU-a, uključujući aktivaciju Europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krize u području sigurnosti opskrbe hranom 50 . Prirodna rješenja i rješenja utemeljena na prirodi bit će od presudne važnosti za borbu protiv klimatskih promjena te dugoročnu održivost i otpornost poljoprivrednog sektora. Strategijom „od polja do stola” i raznim inicijativama u okviru nje nastoji se ubrzati prelazak na održiv prehrambeni sustav, što je preduvjet za osiguravanje buduće sigurnosti i otpornosti opskrbe hranom. Na primjer, Prijedlogom uredbe o biljkama dobivenima određenim novim genomskim tehnikama 51 pridonijet će se dostupnosti biljnih sorti koje su prilagođene promjenjivim klimatskim uvjetima i koje mogu osigurati stabilne prinose, dok će se predloženim Aktom o praćenju tla poljoprivrednike potaknuti da poboljšaju kvalitetu tla i hrane koja se na njima proizvodi. Komisija će pokrenuti i strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede EU-a.
Komisija je poduzela sve što je u njezinoj moći kako bi olakšala izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine te je tako pridonijela globalnoj sigurnosti opskrbe hranom. U razdoblju od svibnja 2022. do kolovoza 2023. trake solidarnosti EU-a i Ukrajine pomogle su Ukrajini da izveze poljoprivredne proizvode u količini većoj od 53 milijuna tona i gotovo 42 milijuna tona nepoljoprivrednih proizvoda, istodobno omogućujući uvoz robe koja je toj zemlji potrebna. Nakon jednostranog povlačenja Rusije iz crnomorske inicijative za žitarice, trake solidarnosti i dalje su najvažniji koridor za ukrajinski izvoz poljoprivrednih proizvoda. Osim toga, EU u okviru odgovora Tima Europa na globalnu nesigurnost opskrbe hranom ulaže u solidarnost, održivu proizvodnju i trgovinu te surađuje na multilateralnim forumima. 52
g)Kritične tehnologije
U okviru europske strategije gospodarske sigurnosti uspostavlja se popis tehnologija s mogućom dvojnom namjenom koje su od presudne važnosti za gospodarsku sigurnost. Rizici povezani sa sigurnošću i neovlaštenim otkrivanjem tih tehnologija procijenit će se kako bi se osmislile odgovarajuće mjere ublažavanja. Na temelju inicijativa kao što je platforma STEP, popis i zajedničke procjene rizika sljedeće su faze novog pristupa gospodarskoj sigurnosti EU-a kojim se promiče naša konkurentnost, štiti od rizika za gospodarsku sigurnost i sklapaju partnerstva sa zemljama koje imaju iste probleme i interese. Osim toga, Komisija je uspostavila Opservatorij EU-a za ključne tehnologije radi redovitog praćenja i analize kritičnih tehnologija s dvojnom namjenom, njihove potencijalne primjene, lanaca vrijednosti te postojećih nedostataka i ovisnosti za obrambenu, svemirsku i povezanu civilnu industriju.
2.4. Poticanje javnih i privatnih ulaganja
EU olakšava ulaganja u najvažnijim područjima kako bi se prevladali tržišni nedostaci, potaknula privatna ulaganja i inovacije dok se ubrzava globalna utrka za postizanje nulte neto stope emisija. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost osigurao se prijeko potreban poticaj oporavku i pomoglo EU-u na putu prema održivom rastu poticanjem ambicioznih reformi i ulaganja. Uz bespovratnu financijsku potporu u iznosu od 338 milijardi EUR iz mehanizma, države članice su do 31. kolovoza 2023. zatražile više od 292 milijarde EUR zajmova. 53 Programima kohezijske politike pridonosi se strateškim prioritetima, primjerice 92 milijarde EUR za ciljeve zelene tranzicije. U okviru programa Obzor Europa namijenit će se 20,2 milijarde EUR za istraživanje i razvoj čistih tehnologija; 11,5 milijardi EUR za biotehnologiju i lijekove i 19,3 milijarde EUR za digitalne tehnologije. Osim toga, programom InvestEU potiče se mobilizacija privatnih ulaganja za glavne prioritete politike EU-a, kao što su zelena i digitalna tranzicija, inovacije i socijalna ulaganja i vještine te potpora MSP-ovima. Zbog znatnog povlačenja sredstava iz fonda InvestEU 54 i činjenice da potražnja premašuje ponudu, potrebno je povećati proračun kako bi se nastavila pružati potpora u narednim godinama, kako je predloženo u okviru platforme STEP. Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama i za tranziciju (TCTF) omogućuje državama članicama da podupru gospodarstvo omogućivanjem velike potpore i ulaganja potrebnih za otpor i oporavak od krize, odmak od fosilnih goriva i razvoj gospodarstva s nultom neto stopom emisija. Komisija je do 20. rujna 2023. odobrila potporu u iznosu od oko 743 milijarde EUR u sklopu privremenog okvira za krizne situacije (TCF) i TCTF-a. Te mjere koje poduzima EU dopunjene su potporom ulaganjima partnerima iz EU-a putem inicijative Global Gateway, kao i zajedničkim radom s partnerima iz skupine G-7 u okviru Partnerstva za globalnu infrastrukturu i ulaganja.
Dugoročni proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. pokazao se fleksibilnim instrumentom u vrijeme brojnih kriza. Kako bi se svladale nepredviđene prepreke, uz postojeće proračunske fleksibilnosti potrebno je dobro iskoristiti mogućnosti preraspodjele i reprogramiranje. Brzim izmjenama uredaba o kohezijskoj politici (CARE, FAST-CARE, SAFE) državama članicama omogućeno je da mobiliziraju ulaganja u stanovanje, zdravstvenu skrb, usluge prevođenja ili osposobljavanje osoba koje su raseljene zbog agresivnog rata Rusije te da odgovore na njegove posljedice na ranjive osobe i poduzeća u EU-u. Preraspodjele su upotrijebljene i za odgovor na nove izazove i u okviru plana REPowerEU, Programa Unije za sigurnu povezivost i Akta o čipovima.
S obzirom na to da su zbog navedenih sveobuhvatnih i hitnih mjera maksimalno iskorištene mogućnosti trenutačnog VFO-a, Komisija je predložila ciljanu reviziju u sredini razdoblja ograničenu na bitni minimum za hitne prioritete politika i ulaganja EU-a. Najvažnija područja koja treba ojačati u okviru preispitivanja uključuju dugoročnu potporu Ukrajini, migracije i jačanje partnerstava, kao i promicanje dugoročne konkurentnosti EU-a. 55 Komisija je predložila inicijativu STEP 56 , kojom bi se ojačali postojeći instrumenti EU-a (kao što su InvestEU, Inovacijski fond, Europsko vijeće za inovacije i Europski fond za obranu) i potaknulo druge (kao što su kohezijski fondovi) kako bi se financirala ulaganja u duboke tehnologije i digitalne, čiste i biotehnologije u EU-u te u ljude koji mogu razvijati i primjenjivati te tehnologije. Ta je inicijativa prvi korak prema zadovoljavanju povećane potrebe za javnim ulaganjima EU-a u takve ključne tehnologije kako bi se potaknula znatno veća privatna ulaganja. Sve češće ekstremne vremenske prilike, kao što su požari, suše i poplave koje su zahvatile Europu tijekom ljeta, također naglašavaju potrebu za jačanjem instrumenata EU-a za prevenciju, pripravnost, odgovor i solidarnost, posebno Fonda solidarnosti Europske unije.
Brzi dogovor o reformi okvira gospodarskog upravljanja važan je prioritet u ovom kritičnom trenutku za gospodarstvo EU-a, s višim kamatnim stopama, povećanim fiskalnim rizicima povezanima s klimom, aktualnim ratom koji Rusija vodi protiv Ukrajine i geopolitičkom nestabilnošću. Stoga je od presudne važnosti da se ostvarivim i vjerodostojnim fiskalno-strukturnim planovima u kojima se kombiniraju postupna konsolidacija te reforme i ulaganja kojima se potiče rast postigne održivo smanjenje udjela duga. Zapravo, za provedbu zelene i digitalne tranzicije bit će potrebno znatno i trajno povećati ulaganja. Iako će privatni sektor preuzeti najveći udio, javna ulaganja su od presudne važnosti za smanjenje rizika inovativnih pothvata i ispravljanje tržišnih nedostataka. Prijedlozima Komisije za reformu okvira gospodarskog upravljanja EU-a nastoji se ojačati održivost javnog duga uz istodobno promicanje održivog i uključivog rasta u svim državama članicama u skladu sa zajedničkim prioritetima. S obzirom na istek opće klauzule o odstupanju krajem ove godine, presudno je brzo postići dogovor o predloženoj reformi kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na buduće izazove te kako bi se osigurala jasnoća i predvidljivost fiskalne politike u budućnosti.
Budući da će se glavni prioriteti EU-a većim dijelom morati financirati sredstvima privatnog sektora, iznimno je važno stvoriti poslovno okruženje pogodno za ulaganja. Regulatorno okruženje u EU-u također treba pridonijeti učinkovitom povećanju i usmjeravanju privatnog financiranja na gospodarske aktivnosti koje doprinose dekarbonizaciji, digitalizaciji i većoj otpornosti naših gospodarstava. Razvijena i integrirana tržišta kapitala, napredak u dovršetku bankovne unije i učinkovit okvir održivog financiranja važni su preduvjeti za mobilizaciju sredstava potrebnih za usporednu tranziciju. Kako bi ostvarila ciljeve iz akcijskog plana za uniju tržišta kapitala iz 2020., Komisija je podnijela sve planirane zakonodavne prijedloge. Brzo donošenje od strane suzakonodavaca predloženog Akta o uvrštenju na burzu i prijedlogâ za usklađivanje određenih aspekata zakonodavstva o nesolventnosti trgovačkih društava, olakšavanje prekograničnih poreznih postupaka i poboljšanje učinkovitosti i otpornosti tržišta poravnanja Unije doprinijelo bi poboljšanju pristupa financiranju, diversifikaciji izvora financiranja za poduzeća, uklanjanju strukturnih prepreka u prekograničnim financijskim uslugama i rizika za financijsku stabilnost EU-a. Dok radi na okviru za održivo financiranje Komisija i dalje odgovara potrebama korisnika te je donijela niz mjera i inicijativa za smanjenje složenosti, povećanje upotrebljivosti pravila i potporu dionicima u njihovoj provedbi. Poduzela je i mjere za pojednostavnjenje obveza izvješćivanja kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za poduzeća.
3.Zaključak
Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine razotkrio je strateške ovisnosti i slabosti, među ostalim zbog poremećaja u lancu opskrbe. EU je poduzeo važne mjere za rješavanje tih pitanja u nekoliko područja, uključujući obranu, energiju, hranu, kritične sirovine, digitalne tehnologije i zdravlje. EU je ostvario napredak u promicanju svoje konkurentnosti, oslanjajući se na svoje resurse, uključujući kvalificiranu radnu snagu, dobru infrastrukturu, inovacije, tehnologiju te snažnu industrijsku i proizvodnu bazu. Zeleni rast i pouzdani digitalni alati velika su prednost EU-a.
Međutim, u teškim okolnostima EU mora ostati vjeran svojim ciljevima i preobraziti se u otpornije, konkurentnije i održivije gospodarstvo kojim se potiče dobrobit građana. 57 Potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se izgradilo inovativnije i međusobno povezanije jedinstveno tržište, očuvala unutarnja kohezija i potaknuli savezi s velikim brojem različitih međunarodnih partnera. Moramo nastaviti poduzimati mjere za smanjenje rizika i jačanje europske gospodarske i industrijske baze uz istodobnu zaštitu njezine gospodarske sigurnosti. Suočeni s velikim gospodarskim poremećajima odlučnim promicanjem i stvaranjem jednakih uvjeta na globalnoj razini moramo s novim elanom svladati snažne strateške ovisnosti i kritične rizike. Moramo biti spremni na izravne i neizravne pokušaje potkopavanja naših demokratskih procesa. Stabilnost i otpornost ovise i o pronalasku dugoročnih rješenja za zajedničke izazove s kojima se danas suočava europsko društvo: novi pakt o migracijama i azilu te poduzimanje hitnih operativnih koraka ključan su element u pružanju trajnih i vjerodostojnih odgovora u područjima u kojima moramo djelovati jedinstveno.
Proračun EU-a je u ostvarivanju tih ciljeva pokazao kako je dovoljno fleksibilan da se prilagodi promjenjivom okruženju. Međutim, dosegnuo je točku u kojoj su hitno potrebne ciljane prilagodbe kako bi se VFO-om nastavilo ostvarivati najvažnije ciljeve, primjerice kontinuiranu financijsku potporu Ukrajini, rješavanje migracija, konkurentnost i partnerstva s našim najbližim susjedima. Komisija stoga poziva Europski parlament i Vijeće da brzo postignu dogovor o relevantnim prijedlozima.
Novi sigurnosni izazovi, sve veća inflacija i ulaganja potrebna za provedbu zelene i digitalne tranzicije također su dodatno opteretili nacionalne proračune. Time se naglašava potreba za brzim dogovorom o reformi okvira gospodarskog upravljanja EU-a. Na taj će se način ojačati održivost javnog duga i promicati održiv i uključiv rast ulaganjima i reformama te poduprijeti blagostanje i dobrobit građana, osobito onih najranjivijih.
Nova geopolitička stvarnost zahtijeva od Unije da poveća svoje kapacitete za zaštitu strateških interesa Unije i da djeluje kao vjerodostojan pružatelj sigurnosti za naše građane i partnere te da tako pridonese globalnoj sigurnosti. Suočena s novim sigurnosnim izazovima, Unija mora jedinstveno djelovati te istodobno dodatno produbiti veze s partnerskim zemljama, kao i s onima koje dijele naše dvojbe i interese za određena pitanja. Buduće proširenje Unije predstavlja važne mogućnosti i pruža temelj za izgradnju trajnog mira u Europi.
JOIN (2023) 20 final.
Dokument EUCO 4/23.
EEAS(2022), Strateški kompas za sigurnost i obranu.
Radna skupina NATO-a i EU-a (2023.), završno izvješće o ocjeni.
JOIN (2022) 24 final.
Radna skupina za zajedničku nabavu u području obrane i jačanje europske obrambene industrije putem Zakona o zajedničkoj javnoj nabavi koji bi trebao stupiti na snagu ove godine s proračunom od 300 milijuna EUR.
U tom je kontekstu Europska obrambena agencija pokrenula projekt za zajedničku nabavu streljiva.
JOIN (2022) 48 final.
PE/52/2021/INIT.
JOIN (2022) 49 final.
10289/23
U zajedničkom izvješću Komisije i Centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji prvi se put uspostavlja sveobuhvatan okvir za povećanje otpornosti na hibridne prijetnje: Hibridne prijetnje: Sveobuhvatni ekosustav otpornosti, EUR 31104 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2023., ISBN 978-92-76-53292-7. Druga područja rada uključuju mjere za rješavanje pitanja međuodnosa klime i sigurnosti (JOIN (2023) 19 final) i u području pomorske sigurnosti (JOIN (2023) 8 final).
JOIN/2023/9 final.
PE/65/2022/REV/1.
JOIN/2022/4 final.
U Izvješću o stanju energetske unije za 2023. detaljnije će se razraditi kako je EU reagirao na dosad nezabilježenu energetsku krizu i razmotriti preostali izazovi.
Među njima su Uredba o smanjenju potražnje za plinom, Uredba o rješavanju problema visokih cijena energije, Uredba o solidarnosti, mehanizam za korekciju tržišta i Uredba o izdavanju dozvola.
COM/2022/230 final.
U trenutku objave 21 država članica službeno je Komisiji dostavila poglavlja o planu REPowerEU od kojih su četiri donesena.
PE/48/2018/REV/1.
PE/24/2022/INIT.
Komunikacija Komisije Vijeću, Smjernice za fiskalnu politiku za 2024., COM(2023) 141 final.
Vidjeti ambiciozan dogovor o preinačenoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti i predstojećoj preinaci Direktive o energetskim svojstvima zgrada.
COM(2023) 162 final.
https://single-market-economy.ec.europa.eu/industry/strategy/industrial-alliances_hr
COM/2022/459 final.
COM/2023/168 final.
JOIN/2023/20 final.
Uključujući dovršetak pregovora s Čileom, Novim Zelandom i Kenijom te napredak u pregovorima s Australijom, Meksikom i Mercosurom, kao i Indijom i Indonezijom.
COM/2021/775 final.
PE/54/2020/REV/2.
PE/72/2018/REV/1.
COM/2022/526 final.
COM/2023/160 final i COM(2023) 165 final.
COM/2022/46 final.
COM(2023) 161 final.
COM (2023) 62 final.
COM/2023/190 final.
PE/50/2022/REV/1.
COM/2022/68 final.
PE/17/2022/REV/1.
PE/30/2022/REV/1.
COM/2021/206 final.
Tatjana Evas, Maikki Sipinen, Martin Ulbrich, Alessandro Dalla Benetta, Maciej Sobolewski i Daniel Nepelski, AI Watch: Estimating AI investments in the European Union, (AI Watch: Procjena ulaganja u umjetnu inteligenciju u Europskoj uniji), Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2022.
Europska komisija (2023.), Potrebe za ulaganjima i financiranjem za ciljeve povezivosti u digitalnom desetljeću.
COM(2023) 570.
Jedan je od prvih dokumenata Vijeća za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a Zajednički plan za pouzdanu umjetnu inteligenciju i upravljanje rizicima.
COM/2022/133 final.
COM/2021/689 final.
COM/2023/411 final.
Tim Europa troši 18 milijardi EUR za sigurnost opskrbe hranom do 2024.
Dosad je 20 država članica podnijelo zahtjeve za plaćanje u ukupnom iznosu od 188,22 milijarde EUR.
Povlačenje sredstava dobro napreduje te je s provedbenim partnerima već ugovoreno 87 % ili 22,75 milijardi EUR početnog jamstva, čime je dosad omogućena mobilizacija više od 320 milijardi EUR dodatnih ulaganja.
COM/2023/336 final.
COM/2023/335 final.
COM(2023) 376 final, Izvješće o strateškim predviđanjima za 2023.: Održivost i dobrobit ljudi kao okosnica otvorene strateške autonomije Europe.