Rezolucija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o ratu u Ukrajini i njegovim gospodarskim, socijalnim i okolišnim posljedicama

(2022/C 290/01)

Pravna osnova:	pravilo 35. Poslovnika
	(rezolucija)
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	24.3.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	568
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	176/1/1

EUROPSKI GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR (EGSO),

1.

oštro osuđuje jednostranu agresiju na Ukrajinu, za koju je naredbu izdao predsjednik Ruske Federacije, i uključenost bjelaruskog režima; naglašava da se ruskom vojnom invazijom na Ukrajinu krše važeća međunarodna pravila i sporazumi i ugrožava europska i globalna sigurnost; invazijom se, osim toga, krši primarni cilj Unije, a to je „promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda”;

2.

poziva EU da pruži punu potporu kako bi se svi ratni zločini i zločini protiv čovječnosti dokumentirali i kako bi se za njih sudilo na Međunarodnom kaznenom sudu;

3.

odaje počast golemoj hrabrosti ukrajinskog naroda koji brani Ukrajinu od ruskih osvajača; poziva sav slobodan svijet da svim sredstvima koja su mu na raspolaganju pruži potporu njegovoj borbi za mir i slobodu;

4.

poziva EU i njegove međunarodne partnere istomišljenike da ostanu ujedinjeni, da nastave iskazivati punu solidarnost u odgovoru na taj neopravdan i ničim izazvan rat i pronađu diplomatski put za prekid neprijateljstava; naglašava potrebu za diplomatskim djelovanjem radi hitnog prekida vatre i izgradnje istinskog mirovnog procesa s aktivnom ulogom institucija EU-a. Ti bi akteri također trebali pojačati pritisak na ruski režim brzim nametanjem daljnjih sankcija i korištenjem svih drugih sredstava koja su im na raspolaganju kako bi se odmah zaustavilo vojno djelovanje Rusije na ukrajinskom teritoriju i Rusija u potpunosti povukla svoje snage te kako bi se ponovno uspostavio mir, sigurnost i stabilnost u istočnom susjedstvu EU-a i pružila podrška društvima koja dijele naše vrijednosti;

5.

smatra da je od najvećeg interesa za EU i međunarodnu zajednicu da se granice ne mijenjaju vojnim sredstvima i da agresor ne ostvari nikakvu korist. Mora se poštovati vladavina prava, a ne pravo jačega, a Ukrajini se u cijelosti mora isplatiti reparacija;

6.

podržava i prihvaća ključne poruke Rezolucije Europskog parlamenta od 1. ožujka o ruskoj agresiji na Ukrajinu, uključujući u njoj predložene mjere za hitnu potporu Ukrajini i njezinim građanima u njihovoj borbi za neovisnost i slobodu;

7.

pozdravlja postupanje onih europskih poduzeća koja su se odlučila povući s ruskog tržišta i potiče druga poduzeća da umjesto kratkotrajnim gospodarskim interesima prednost daju čovječnosti i solidarnosti;

8.

ponavlja svoju nedvosmislenu potporu suverenosti, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, drugih zemalja Istočnog partnerstva, posebno Moldove i Gruzije, te država članica EU-a, unutar njihovih međunarodno priznatih granica;

9.

izražava duboko žaljenje zbog svih žrtava agresije, djece, žena i muškaraca, kao i zbog uništenja gradova i infrastrukture, neizmjerne ljudske patnje i štete za okoliš; žali zbog toga što su milijuni ljudi prisiljeni napustiti svoje domove i potražiti utočište u sigurnijim dijelovima Ukrajine ili susjednim zemljama; insistira na tome da počinitelji odgovaraju za svoje zločine;

10.

poziva na intenziviranje mjera za jačanje položaja i suverenosti Ukrajine te na jačanje humanitarnih mjera koje ukrajinskom narodu mogu pomoći osiguravanjem pristupa osnovnim potrepštinama, posebno vodi, hrani, lijekovima i električnoj energiji; poziva sve vlade da učine sve što je u njihovoj moći kako bi osigurale opskrbu hranom i sigurnost hrane dostavom namirnica i čiste vode u ratne zone; poziva Rusiju da stanovništvu Ukrajine osigura pristup humanitarnoj pomoći; upozorava na to da mnogi radnici neće primati plaće, a građani neće moći doći do svoje ušteđevine, pa s obzirom na to poziva na odgovarajuće ekonomske mjere kako bi se spriječio gospodarski kolaps;

11.

pozdravlja aktivan pristup svih vlada EU-a, posebno vlada Poljske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Slovačke, kao i vlade Moldove, u održavanju granica otvorenima i osiguravanju sredstava za evakuaciju, pružanje utočišta, hitne pomoći, medicinske pomoći i azila osobama koje bježe od rata u Ukrajini, uključujući ukrajinske i neukrajinske državljane; poziva Vijeće i Komisiju da osiguraju dodatna sredstva za te zemlje jer su one primarne točke ulaska ukrajinskih izbjeglica u EU, a u mjesecima koji dolaze bit će i dalje glavne zemlje boravišta ukrajinskih izbjeglica;

12.

ponovo poziva na donošenje imigracijske politike kojom bi se osiguralo da nijedna zemlja ne snosi nerazmjeran teret i da se taj teret ravnomjerno raspodijeli među državama članicama;

13.

podržava predanost EU-a pružanju pomoći izbjeglicama iz Ukrajine, izraženu u komunikaciji Komisije „Europska solidarnost s izbjeglicama i osobama koje bježe od rata u Ukrajini” (1), te naglašava da bi sredstva dostupna u okviru mjera kohezijske politike za izbjeglice u Europi i programa REACT (2) trebala biti fleksibilna i odmah dostupna; pozdravlja činjenicu da je EU već aktivirao Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu i osnovao logističke centre u susjednim zemljama za usmjeravanje pomoći Ukrajini;

14.

pozdravlja jačanje ohrabrujuće solidarnosti koju su pokazale organizacije civilnog društva iz EU-a i zemalja u susjedstvu i njihove neprestane aktivnosti od prvoga dana ruske agresije te naglašava potrebu da se financijska potpora EU-a dodijeli i vladama i organizacijama civilnog društva koje djeluju na terenu;

15.

poziva na punu provedbu Direktive o privremenoj zaštiti (koju je Europsko vijeće prvi put aktiviralo 4. ožujka 2022. na prijedlog Europske komisije) na temelju solidarnosti i zajedničke odgovornosti država članica EU-a, na način da se zajamči primjena niza prava utvrđenih Direktivom, koja uključuju pristup tržištu rada, smještaju, zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i socijalnoj skrbi svima onima koji imaju pravo na tu vrstu zaštite te da se potrebe vulnerabilnih skupina, posebno djece, žena, starijih osoba i osoba s invaliditetom rješavaju na adekvatan način; potiče zemlje domaćine da podrže stvaranje i poštovanje istih humanitarnih koridora za sve izbjeglice koje bježe od rata u Ukrajini bez obzira na njihovo državljanstvo;

16.

svjestan je poteškoća koje zemlje domaćini mogu imati u brzoj integraciji izbjeglica na svoja tržišta rada; naglašava da gospodarstva EU-a imaju dovoljne kapacitete da apsorbiraju priljev ljudi iz Ukrajine pod uvjetom da se preseljenjem upravlja na odgovarajući način; poziva na to da mehanizmi uključivanja budu rodno i dobno prilagođeni; poziva Europsko nadzorno tijelo za rad da u skladu sa svojim nadležnostima nadzire integraciju izbjeglica na tržište rada i da podnosi redovita izvješća o tom pitanju; u vezi s tim podsjeća na potencijal socijalne i solidarne ekonomije da u okviru socijalne države očuva radna mjesta i poveća njihov broj čak i u vrijeme krize te potiče države članice da pronađu rješenja za integraciju ukrajinskih izbjeglica na svoja tržišta rada; svjestan je specifične situacije žena i djece u područjima sukoba i po dolasku u zemlje domaćine, što uključuje i rizike od iskorištavanja i rodno uvjetovanog nasilja, posebno seksualnog nasilja i trgovanja ljudima; napominje da će se položaj ukrajinskih građana kojima je odobrena privremena zaštita u Europskoj uniji ili koji imaju pravo zatražiti takav status i dalje pratiti i uzimati u obzir u okviru Europskog migracijskog foruma;

17.

traži pružanje pojačane potpore ukrajinskom civilnom društvu i u Ukrajini i izvan nje; smatra da bi EU trebao razmotriti uključivanje ukrajinskog civilnog društva u sve rasprave povezane s Ukrajinom; ukrajinsko civilno društvo bit će izravno uključeno u ublažavanje posljedica rata i ponovnu izgradnju socioekonomske strukture zemlje; u tom kontekstu EGSO poziva na konsolidaciju postojećih programa financiranja osmišljenih za potporu civilnom društvu u Ukrajini;

18.

imajući u vidu nedavne izjave predsjednice Europske komisije, poziva institucije EU-a i sve države članice da u potpunosti surađuju s Ukrajinom i da Ukrajini otvore sve relevantne fondove i programe EU-a;

19.

poziva institucije EU-a da što prije započnu konkretan dijalog s Ukrajinom o procesu pristupanja Europskoj uniji u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i na temelju zasluga te da pruže hitnu financijsku potporu kako bi joj se osigurala humanitarna pomoć; poziva na otvaranje istog takvog dijaloga s drugim zemljama koje se žele pridružiti EU-u, kao što su Gruzija i Moldova, kako bi se tim zemljama zajamčila stabilnost i jednako postupanje. To treba provoditi bez nanošenja štete postojećem procesu pristupanja zapadnog Balkana; istodobno poziva na nastavak rada na integraciji Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a u skladu sa Sporazumom o pridruživanju;

20.

izražava duboku zabrinutost zbog toga što ruska vlada uvelike koristi propagandu i dezinformacije kako bi opravdala i prikrila svoju agresiju na Ukrajinu; u vezi s time naglašava potrebu za jačanjem otpornosti EU-a na kibernapade i osmišljavanjem globalne strategije za suzbijanje dezinformacija; EU u tom pogledu mora preuzeti vodeću ulogu u svijetu;

21.

naglašava potrebu za podupiranjem neovisnog ruskog i bjelaruskog civilnog društva i novinara te za održavanjem kanala komunikacije s njima; oštro osuđuje val represije u Rusiji i uhićenja mirnih prosvjednika, gušenje medija i ušutkavanje civilnog društva;

22.

poziva na zajedničke mjere solidarnosti radi bojkotiranja proizvoda i usluga iz Rusije; naglašava da je potrebno prekinuti suradnju s ruskim poduzećima i organizacijama koje podupiru Putinovu politiku; osuđuje zaobilaženje kolektivnog bojkota u pokušaju stjecanja bilo kakve koristi;

23.

svjestan je da će rat i sve s njim povezane mjere, prije svega sankcije, imati socioekonomske posljedice na države članice i zemlje u susjedstvu, s kojima se EU mora biti spreman nositi; ističe da kriza ukazuje na potrebu za jačanjem unutarnjeg tržišta i njegova funkcioniranja; naglašava važnost nadoknade gubitaka koje trpe europska poduzeća pogođena sankcijama i potrebu za provođenjem temeljite analize učinka sankcija kako bismo mogli ublažiti njihove gospodarske i socijalne posljedice;

24.

naglašava da će nekoliko industrijskih sektora biti ozbiljno pogođeno; ističe da Rusija i Ukrajina nisu samo važne izvoznice energije u EU nego i metala kao što su nikal, bakar i ključne sirovine, primjerice, neon, paladij, titan i platina, koji su od presudne važnosti za neke strateške industrije, među ostalim i obranu i proizvodnju mikročipova;

25.

naglašava da je potrebno ubrzati razvoj strateške i tehnološke autonomije Europe i poziva čelnike i čelnice EU-a da potvrde da su ujedinjeni u svojoj odlučnosti da poboljšanjem naših obrambenih sposobnosti i ograničavanjem naše ovisnosti o energiji, kritičnim sirovinama i hrani, osiguraju veću neovisnost i suverenost Europske unije kao sile;

26.

naglašava važnost smanjenja energetske ovisnosti EU-a o trećim zemljama, a posebno Rusiji; poziva na izradu održivog plana za diversifikaciju izvora energije unutar kombinacije izvora energije država članica i pozdravlja prijedloge iz Izjave iz Versaillesa o tom pitanju (3); konstatira da se sigurnost i održivost opskrbe energijom dugoročno mogu u potpunosti postići samo poticanjem upotrebe izvora energije s niskim emisijama ugljika ili bez emisija ugljika i većim korištenjem lokalnih izvora energije i energije iz obnovljivih izvora; zalaže se za ubrzanje ulaganja u istraživanje radi razvoja novih čistih tehnologija zahvaljujući kojima bi se trebala osigurati otporna i održiva budućnost energetskog sustava EU-a;

27.

naglašava potrebu za diferencijacijom fiskalnih strategija među državama članicama s ciljem očuvanja održivosti duga, posebno u državama članicama s visokim javnim dugom. Države članice s niskim i srednjim razinama duga trebale bi dati prioritet povećanju javnih ulaganja; naglašava važnost davanja prednosti povećanju javnih ulaganja kako bi se povećala otpornost gospodarstva EU-a;

28.

izražava zabrinutost zbog izvanredne situacije u mnogim dijelovima prometnog sektora; potiče Komisiju da posveti dužnu pozornost krizi prometnog sektora uzrokovanoj iznimno visokim troškovima goriva i električne energije pri osmišljavanju privremenog okvira za krize spomenutog u komunikaciji „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” (4); poziva na oprez pri ublažavanju regulatornih postupaka kako bi se zajamčilo da se njime ne umanjuju socijalni i ekološki standardi;

29.

ističe da će sukob neizbježno imati ozbiljne posljedice za poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a, kojemu će biti potrebna dodatna potpora; naglašava da EU mora ojačati svoju predanost ostvarenju održivih prehrambenih sustava uz istodobno jamčenje cjenovne pristupačnosti kvalitetne hrane za sve; EU osobito mora povećati sigurnost opskrbe hranom smanjenjem ovisnosti o ključnim uvezenim poljoprivrednim proizvodima i sirovinama; osim toga, potrošači u svim državama članicama EU-a suočit će se sa znatnim povećanjem cijena hrane i energije, što bi moglo povećati razinu siromaštva u EU-u;

30.

naglašava da su Ukrajina i Rusija važni izvoznici nekoliko poljoprivrednih proizvoda, primjerice žitarica i uljarica; napominje da je poremećaj izvoza iz tih zemalja već doveo do golemog povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu i da se posljedice osjećaju u najsiromašnijim zemljama svijeta, ali i da će najteže breme osjetiti najsiromašniji slojevi stanovništva;

31.

naglašava da posljedice rata ne bi smjele ugroziti djelovanje u području klime i održivosti u skladu s Programom UN-a za održivi razvoj do 2030., koji je prije svega program mira, sigurnosti i smanjenja siromaštva; ističe potrebu za napretkom u provedbi Programa UN-a do 2030. i pravednom tranzicijom putem europskog zelenog plana i pritom naglašava da se iznimna odstupanja mogu odobriti samo na ograničeno vrijeme;

32.

smatra da utjecaji na okoliš prouzročeni sukobom, uslijed bombardiranja, istjecanja nafte i plina, incidenata u pogonima kemijske industrije ili nuklearnim elektranama, izazivaju veliku zabrinutost i za stanovništvo Ukrajine i za stanovništvo EU-a; naglašava da EU mora pomoći u zaštiti okoliša i otklanjanju štete u okolišu prouzročene ratom i kažnjavati kaznena djela protiv okoliša jer će ona neizbježno imati dugotrajne posljedice;

33.

naglašava potrebu za održavanjem solidarnosti i daljnjim razvojem zajedničkih europskih odgovora kako bi se podijelio teret gospodarskih posljedica te predlaže osmišljavanje fleksibilnog europskog instrumenta; napominje da bi u slučaju najpogođenijih zemalja mogla biti potrebna obrada i revizija nacionalnih planova za oporavak i otpornost, posebno s obzirom na rizik od stagflacije; priznaje da će invazija na Ukrajinu izravno utjecati na sve države članice EU-a i njihove građane te da će ljudski troškovi i posljedice za Ukrajince biti nemjerljivi, kao i potreba za solidarnošću unutar EU-a te dugoročnom solidarnošću EU-a s Ukrajinom;

34.

pozdravlja obvezu izraženu u Izjavi iz Versaillesa (5) da se poveća upotreba Europskog instrumenta mirovne pomoći; ističe da bi EU trebao ići u smjeru snažnije političke integracije koja bi mogla podržati zajedničku vanjsku politiku te poziva države članice da odmah počnu raditi na provedbi istinski zajedničkog i djelotvornog obrambenog sustava kojim bi se znatno ojačala sposobnost Europe da se brani;

35.

potvrđuje da okupacija nuklearnih elektrana izaziva zabrinutost u pogledu nuklearne sigurnosti lokalnog stanovništva i cijele Europe te poziva na punu suradnju sa svim uključenim akterima i s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju kako bi se pratila situacija i spriječilo moguće istjecanje radioaktivnog zračenja;

36.

naglašava nužnost da politički čelnici budu jasni u komunikaciji s građanima EU-a i da objasne ratne troškove; ističe da mir ima svoju cijenu koju svi moramo platiti, no koja se mora ravnopravno raspodijeliti među državama članicama;

37.

poziva EU i države članice da pripreme odgovarajući plan pomoći i oporavka za Ukrajinu kako bi se pružila potpora ukrajinskom gospodarstvu i obnovi uništene infrastrukture; naglašava da Ruska Federacija mora snositi odgovornost za uništenje ukrajinske infrastrukture, uključujući civilne i stambene zgrade, kao i za znatne gospodarske gubitke, te da će morati nadoknaditi štetu prouzročenu svojim agresivnim djelovanjem;

38.

obvezuje se da će pomno pratiti situaciju poticanjem razmjene informacija o potpori europskih organizacija civilnog društva na terenu i poticanjem istinskog dijaloga s ukrajinskim organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije poslodavaca i sindikate, putem stalnih mehanizama dijaloga; obvezuje se da će pratiti situaciju s izbjeglicama na terenu, kao i u susjednim zemljama, pružajući punu potporu ukrajinskom narodu.

---

(1)  COM(2022) 107 final – Europska solidarnost s izbjeglicama i osobama koje bježe od rata u Ukrajini.

(2)  COM(2022) 109 final – Djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE).

(3)  Izjava iz Versaillesa, usvojena na neformalnom sastanku šefova država ili vlada 10. i 11. ožujka 2022., https://www.consilium.europa.eu/media/54795/20220311-versailles-declaration-hr.pdf.

(4)  COM(2022) 108 final – REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju.

(5)  Izjava iz Versaillesa, usvojena na neformalnom sastanku šefova država ili vlada 10. i 11. ožujka 2022., https://www.consilium.europa.eu/media/54795/20220311-versailles-declaration-hr.pdf.