Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2022/C 130/17)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„Mittelrhein”

PDO-DE-A1269-AM01

Datum obavijesti: 28. prosinca 2021.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Opis vina/proizvoda od vinove loze i analitička i/ili organoleptička svojstva

Opis:

Izmjena najmanje prirodne alkoholne jakosti i najmanjeg sadržaja šećera u moštu (koji su premješteni iz točke 5.1. u točku 3.2. specifikacije proizvoda) kvalitetnog vina (Qualitätswein) proizvedenog od sorte vinove loze Dornfelder u godinama kad vladaju izvanredni vremenski uvjeti.

Standardne vrijednosti za kvalitetno vino proizvedeno od sorte Dornfelder: 8,8 % vol. ukupnog alkohola/68 °Oechsle.

DODATAK:

„Odlukom odbora priznatog udruženja Schutzgemeinschaft Mittelrhein [Udruženje za zaštitu vinskih sorti ‚Mittelrhein’] može se utvrditi da najmanja prirodna alkoholna jakost/najmanji sadržaj šećera u moštu za sortu vinove loze Dornfelder u godinama kad vladaju iznimni vremenski uvjeti iznosi 8,3 % vol. ukupnog alkohola/65 °Oechsle.” Takvo se pravilo primjenjuje isključivo na berbu za koju je ta odluka donesena. Odluka udruženja za zaštitu bit će objavljena na primjeren način.”

Navedeni su nazivi različitih proizvoda, informacije o njihovoj najmanjoj prirodnoj alkoholnoj jakosti/najmanjem sadržaju šećera u moštu te opis njihovih organoleptičkih svojstava.

DODATAK:

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Razlozi za izmjenu:

Cilj je neznatnog smanjenja najmanje alkoholne jakosti/najmanjeg sadržaja šećera u moštu sorte Dornfelder omogućiti ranije berbe kako bi se negativni učinci novih štetnih organizama sveli na najmanju moguću mjeru. Primjerice, u 2014. octena mušica ploda ugrožavala je sorte crnog grožđa koje rano dozrijevaju. Odgađanjem berbe zbog dosad važećeg najmanjeg sadržaja šećera u moštu značajno se riskira da se smanji kvaliteta i količina grožđa u takvim godinama.

Opisu organoleptičkih svojstava dodano je više detalja kako bi bolje odražavali različite proizvode.

Ukupna alkoholna jakost vina proizvedenih bez ikakvih obogaćivanja dodana je na temelju uvodne odredbe Uredbe EU-a.

2. Razgraničenje područja

Opis:

Područje zaštićene oznake izvornosti „Mittelrhein” nanovo je razgraničeno.

DODATAK:

Navedene su pojedinačne općine, uključujući okruge i brojeve okruga.

Točno razgraničenje može se vidjeti na kartama koje prikazuju vinograde u navedenim općinama s granicama parcela. Karte se mogu vidjeti na poveznici www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein.

Razlozi za izmjenu:

Ova izmjena u pogledu razgraničenja područja nije arbitrarna već neophodna kako bi se spriječile značajne štete za vinogradarstvo, poljoprivredu, pučanstvo i ekosustav te za kultivirani krajolik područja Mittelrhein koji se razvio tijekom povijesti.

Razlozi razgraničenja područja detaljnije su objašnjeni u nastavku:

Neprekidni vinogradi neophodni su za osiguravanje kvalitete, osobito u pogledu mjera zaštite bilja.

Mjere zaštite bilja neophodne su u vinogradarstvu, ali nisu uvijek kompatibilne s drugim kulturama. Kad se vinogradi nalaze pored zemljišta drugih namjena (npr. pašnjaci, oranice, uzgoj voća ili povrća), to često stvara probleme koje bi trebalo izbjeći koliko je to moguće:

što je manje dodirnih točaka između vinograda i zemljišta koja se koriste u druge svrhe (ratarska proizvodnja, uzgoj voća, pašnjaci itd.), to je manje povezanih negativnih učinaka na uzgoj i kvalitetu grožđa.

Razlog tomu su specifični zahtjevi u pogledu gospodarenja u vinogradarstvu, posebno kad je riječ o zaštiti bilja. Sredstva za zaštitu bilja koja se upotrebljavaju u vinogradarstvu razlikuju se, neka i znatno, od onih koja se upotrebljavaju za druge kulture, osobito u pogledu područja primjene, odobrenja (koja su ograničena na određene kulture) i trajanja karence. Osim toga, na mnogim se povijesnim obroncima područja Mittelrhein zaštita bilja provodi prskanjem iz helikoptera pri čemu, iz tehničkih i fizikalnih razloga, postoji veći rizik od raznošenja. Kako bi prskanje iz helikoptera bilo učinkovito, dobro je da površine na kojima se provodi imaju geometrijski oblik dugih, ravnih traka duž obronaka, a za to su neophodne neprekidne vinogradarske površine.

Poljoprivrednici i vinogradari obvezni su spriječiti širenje sredstava za zaštitu bilja na druge kulture i neciljana područja, a to uključuje i ispunjavanje zahtjeva u pogledu udaljenosti. Stoga je nemoguće prskati vinovu lozu koja se nalazi blizu granice vinograda, a to uzgoj čini nemogućim. Isto vrijedi i za oranice, pašnjake i voćnjake koji graniče s vinogradima. Raštrkanost vinograda dovodi do financijskih gubitaka za sve poljoprivrednike. Problem je osobito izražen kad se upotrebljava prskanje iz helikoptera jer se helikopteri moraju pridržavati posebno strogih zahtjeva u pogledu udaljenosti zbog povećanog rizika od raznošenja. Ako dođe do premještanja vinograda iz tih područja, nekadašnji vinogradi postaju neciljana područja, na koja se primjenjuju zahtjevi u pogledu udaljenosti. Zbog tog premještanja preostali vinogradi dakle dolaze u ekonomski nepovoljan položaj.

Čak i kad se sredstva za zaštitu bilja propisno primjenjuju, može doći do raznošenja na susjedne parcele druge namjene i time do neželjene štete na vegetaciji u neciljanim područjima te do umanjenja kvalitete i utrživosti proizvoda zbog prisutnosti određenih rezidua. Određena sredstva za zaštitu bilja ne smiju se upotrebljavati na kulturama koje se ondje uzgajaju, pa se u slučaju ispitivanja na rezidue, kao rezultat precizne analize i niskih najvećih dopuštenih količina rezidua, može dogoditi da proizvodi nisu prikladni za stavljanje na tržište. Takvi su slučajevi u praksi česti. Onečišćivače se može proglasiti odgovornima za tu štetu, ali držanjem neprekidnih površina pod vinovom lozom mogu se minimizirati periferna područja i problem tako eliminirati.

Zaštita pučanstva i ekosustava obrađivanjem strmih obronaka

Strmi obronci danas imaju ključnu ulogu u sprečavanju erozije i ispiranja tla. Terasasti vinogradi i njihovi zidovi sprečavaju otjecanje površinskih voda. Vinova loza i zeleni pokrov stabiliziraju tlo i održavaju se stalnim radom. Pravilno gospodarenje tlom osigurava dobru strukturu tla i i dobru infiltraciju vode u tlo. Sve u svemu, erozija je svedena na najmanju moguću mjeru, u slučaju jakih kiša voda je puferirana, a spriječeno je i ispiranje hranjivih tvari (uglavnom fosfata) u površinske vode. Bez aktivnog gospodarenja terase i zidovi bi propadali. Tlo bi zaraslo u šikaru i izgubilo plodnost i strukturu. U slučaju jakih kiša posljedice bi bile erozija, ispiranje tla i hranjivih tvari te klizišta. Stanovništvo i promet bili bi dovedeni u opasnost i nastale bi i štete.

Okrupnjavanje vinograda omogućava učinkovito gospodarenje i primjenu mjera zaštite u vinogradarstvu.

Strategije zaštite bilja koje imaju ograničene negativne učinke te kvalitativne, okolišne i ekonomske prednosti važne su za osiguravanje održive proizvodnje visokokvalitetnih vina:

Primjerice, u borbi protiv grozdovog moljca koriste se feromoni. Ova mjera zaštite učinkovita je jedino ako se feromonske ampule, koje su potrebne da bi se kod štetočina izazvala konfuzija i ograničila reprodukcija, raspoređuju na cjelokupnoj površini pod vinovom lozom. Pritom su troškovi znatno manji ako se može izbjeći dvostruko postavljanje ampula uz rubove (tj. uz granice s drugim kulturama, namjenama ili vegetacijom), koje je iz tehničkih razloga neophodno. Zahvaljujući neprekidnoj površini pod vinovom lozom može se postići bitno smanjenje troškova za dispenzere feromona. Osim toga, u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka, za potporu u okviru razvojnog programa „EULLE” (okolišne mjere, ruralni razvoj, poljoprivreda i hrana), koji uključuje potporu za biotehničke postupke zaštite bilja u vinogradarstvu, prihvatljive su neprekidne vinogradarske površine od najmanje 2 ha. Ako zbog premještanja pojedinih vinograda na oranice veličina parcela padne ispod 2 ha, onda za preostale vinograde potpora za feromonske ampule RAK nije dostupna. To vlasnicima tih vinograda nanosi gospodarsku štetu. Bez financijske potpore, biotehnička zaštita bilja nije isplativa. Rezultat je povećana uporaba insekticida, što pak ima negativan utjecaj na ekosustav.

I za zaštitu zrelog grožđa od ptica neophodne su neprekidne površine pod vinovom lozom jer je to, i iz tehničkih i iz ekonomskih razloga, jedini način da se osigura učinkovita zaštita. Nasuprot tome, raštrkanost vinograda dovodi do većih troškova i većeg akustičkog opterećenja za pučanstvo.

Neprekidni vinogradi pomažu i u sprečavanju štete koju izaziva divljač:

Smanjenje iznimno velike populacije divljih svinja vrlo je važno za vinogradarstvo. Ovo smanjenje je neophodno, među ostalim, i zbog toga što se u saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka ne dobiva naknada za štetu koju izazove divljač. Neprekidni vinogradi smanjuju i rizik od izbijanja afričke svinjske kuge, koja se mora obvezno prijaviti i koja za stočarstvo u Njemačkoj predstavlja značajan rizik. Kretanje divljih svinja svakako je jednostavnije i jeftinije regulirati u neprekidnim vinogradima nego na područjima na kojima se uzgajaju različite kulture (npr. grožđe, ratarske kulture i voće) i na kojima divlje svinje često imaju više mjesta za zaklon.

Navodnjavanje kap po kap postaje sve važnije tijekom suhih ljeta, osobito u mladim vinogradima. Bez toga vinova loza ne bi mogla rasti. Kad je riječ o izgradnji i upravljanju potrebnom infrastrukturom (bunari, cijevi itd.), neprekidne površine pod vinovom lozom značajna su prednost. One omogućuju učinkovitiju i financijski povoljniju uporabu zajedničkih izvora vode i zajedničku uporabu prijevoznih i distribucijskih kanala.

Zahtjevi gospodarenja u vinogradarstvu i primjerice ratarstvu različiti su. Kad se te površine više ne bi upotrebljavale za uzgoj vinove loze, prijetilo bi zarastanje zemljišta u šikaru, osobito na strmim obroncima, s obzirom na to da nisu prikladni za ratarske kulture niti za pašnjake. Na neobrađenim površinama mogle bi početi rasti biljke koje su domaćini za neželjene štetne organizme kao što je octena mušica ploda (npr. kupine), ugrožavajući zdravlje i kvalitetu grožđa u susjednim vinogradima.

Kultivirani krajolik nastao tijekom povijesti i tradicionalni pejzaž s vinogradima bitni su za zaštićenu oznaku izvornosti „Mittelrhein” i njezin ugled.

Uzgoj grožđa na položajima koji se tradicionalno upotrebljavaju za vinograde glavna je odlika krajolika te vinogradarske regije te je za lokalno stanovništvo, dionike u sektoru vinarstva tog područja, stručnjake i potrošače bitan čimbenik njezina karaktera To je vidljivo i iz činjenice da se u reklamiranju vina za predstavljanje te vinogradarske regije redovito koriste upravo fotografije vinogradâ na tim tradicionalnim položajima.

Premještanje vinograda na zemljišta koja se tradicionalno upotrebljavaju za ratarsku proizvodnju promijenilo bi karakterističan izgled pejzaža i imalo odgovarajući učinak na tradicionalni kultivirani krajolik koji je UNESCO uvrstio na popis svjetske baštine. U izjavi UNESCO-a o iznimnoj univerzalnoj vrijednosti i zahtjevima u pogledu zaštite i gospodarenja navodi se: „Mjere koje se provode na području [dolina gornjeg dijela srednjeg toka Rajne] služe prije svega (...) očuvanju tradicije vinogradarstva na strmim obroncima te doline, zaštiti staništa za rijetke biljne i životinjske vrste i općenito osiguravanju da stanje okoliša u dolini ostane nepromijenjeno.”

I u području turizma tema vina i tradicionalnih vinograda na padinama u toj tradicionalno vinogradarskoj regiji igra važnu ulogu. Zahvaljujući krajoliku i raznolikoj turističkoj ponudi tog vinogradarskog kraja (npr. pješačenje vinskim stazama Srednjeg Porajnja, planinarska staza Rheinsteig, tura po dvorcima uz Rajnu) ta tradicionalna vinogradarska regija pruža gospodarsku osnovu za poslovanje brojnih poduzeća turističkog sektora, kao što su restorani i hoteli. Kad se u specifikaciji proizvoda ne bi utvrdilo razgraničenje područja, to bi omogućilo premještanje vinograda na zemljišta koja su trenutačno pašnjaci ili ratarska zemljišta. To bi značilo, kako je već objašnjeno, opasnost da mnoge površine koje su tradicionalno pod vinovom lozom zarastu u šikaru, budući da zbog svoje veličine, obilježja i često loše pristupačnosti nisu prikladne za druge namjene osim vinogradarstva. Osim navedenih posljedica za okoliš, zarastanje u šikaru imalo bi i ekonomske posljedice jer su takvi krajolici vizualno neprivlačni turistima.

Vina predstavljena u stručnim publikacijama, koje snažno utječu na percepciju i reputaciju zaštićene oznake izvornosti „Mittelrhein”, često potječu iz tradicionalnih neprekidnih vinograda (npr. Bopparder Hamm, Bacharacher Hahn, Oberweseler Ölsberg, Leutesdorfer Gartenlay).

Ukratko, zaštićenu oznaku izvornosti „Mittelrhein” s neprekidnim vinogradima karakterističnima za taj krajolik pozitivno doživljavaju i pučanstvo, i sektor, i potrošači i turisti. Kupovina i konzumacija vina sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” u mislima potrošača oživljava slike tradicionalnih vinograda, što je pojačano eventualnim doživljajima s odmora. To zaštićenu oznaku izvornosti „Mittelrhein” čini iznimnom i jedinstvenom.

Iz navedenih razloga jasno je da uzgoj vinove loze na zaokruženoj i po mogućnosti neprekidnoj površini ima puno različitih prednosti za vlasnike i upravitelje vinograda kao i za okoliš i pučanstvo. Udio vinograda raspršenih na nekoliko lokacija, koji je trenutačno vrlo mali, ne bi se smio povećavati, s obzirom na njihove prethodno navedene brojne nedostatke.

3. Sorte vinove loze

Opis:

Sljedeće sorte grožđa dosad su bile navedene u točki 7. (koja će postati točka 8.) specifikacije proizvoda:

U saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka:

Bijela vina

Auxerrois, Bacchus, Chardonnay, Ehrenbreitsteiner, Ehrenfelser, Faberrebe, Findling, Früher Malingre, Gelber Muskateller, Grauer Burgunder, Grüner Silvaner, Grüner Veltliner, Helios, Huxelrebe, Johanniter, Kerner, Müller-Thurgau, Muskat-Ottonel, Nobling, Optima, Ortega, Osteiner, Phoenix, Reichensteiner, Roter Traminer, Sauvignon Blanc, Scheurebe, Schönburger, Weißer Riesling, Würzer.

Crna i ružičasta vina

Blauer Frühburgunder, Blauer Portugieser, Blauer Spätburgunder, Cabernet Dorsa, Cabernet Sauvignon, Dakapo, Deckrot, Dornfelder, Dunkelfelder, Regent, Rotberger, Saint-Laurent.

U saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija:

Bijela vina

Auxerrois, Bacchus, Ehrenfelser, Faberrebe, Freisamer, Früher Malingre, Gelber Muskateller, Grüner Silvaner, Grüner Veltliner, Huxelrebe, Kanzler, Kerner, Morio-Muskat, Müller-Thurgau, Muskat-Ottonel, Optima, Ortega, Perle, Phoenix, Reichensteiner, Rieslaner, Roter Traminer, Ruländer, Scheurebe, Siegerrebe, Solaris, Weißer Burgunder, Weißer Elbling, Weißer Gutedel, Weißer Riesling, Würzer.

Crna i ružičasta vina

Blauer Frühburgunder, Blauer Limberger, Blauer Portugieser, Blauer Spätburgunder, Domina, Dornfelder, Dunkelfelder, Früher Roter Malvasier, Helfensteiner, Heroldrebe, Regent, Rotberger, Roter Gutedel, Saint-Laurent.

Popisi sorti grožđa za pokrajine Porajnje-Falačka i Sjeverna Rajna-Vestfalija spojeni su u zajednički popis.

DODATAK:

Sljedeće su sorte dodane na popis sorti grožđa:

Bijela vina

Albalonga, Arnsburger, Blauer Silvaner, Bronner, Cabernet Blanc, Calardis Blanc, Chardonnay Rosé, Felicia, Früher roter Malvasier, Goldmuskateller, Goldriesling, Hibernal, Hölder, Juwel, Kernling, Merzling, Muscaris, Orion, Prinzipal, Regner, Roter Elbling, Roter Gutedel, Roter Müller-Thurgau, Roter Muskateller, Roter Riesling, Saphira, Sauvignon Cita, Sauvignon Gryn, Sauvignon Sary, Sauvitage, Septimer, Silcher, Sirius, Souvignier Gris, Staufer, Trebbiano di Soave, Villaris.

Crna i ružičasta vina

Accent, Acolon, Allegro, Baron, Blauburger, Blauer Trollinger, Blauer Zweigelt, Bolero, Cabernet Cantor, Cabernet Carbon, Cabernet Carol, Cabernet Cortis, Cabernet Cubin, Cabernet Dorio, Cabernet Franc, Cabernet Mitos, Cabertin, Calandro, Färbertraube, Hegel, Merlot, Monarch, Müllerrebe, Muskattrollinger, Neronet, Palas, Pinotin, Piroso, Prior, Reberger, Rondo, Rosenmuskateller, Rubinet, Syrah, Tauberschwarz, Wildmuskat.

Dodani su sinonimi za sorte grožđa.

Razlozi za izmjenu:

Prethodni popis sorti grožđa bio je nepotpun. Proširen je kako bi se uvrstile sve dosad klasificirane sorte grožđa i njihovi sinonimi.

4. Važeći zahtjevi utvrđeni europskim ili nacionalnim zakonodavstvom

Opis:

U točki 10. specifikacije proizvoda utvrđeni su dodatni zahtjevi u pogledu označivanja.

Manje zemljopisne jedinice:

DODATAK:

Registar vinograda popis je nazivâ područjâ, velikih i pojedinačnih vinograda i sustava otvorenih polja, koji se mogu upotrebljavati za manje zemljopisne jedinice. U njemu su navedene granice lokacija i područjâ prema katastarskim oznakama (okrug, podokrug, sustav otvorenih polja, čestica). Registar vodi Poljoprivredna komora savezne pokrajine Porajnje-Falačka. U saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji vodi ga Poljoprivredna komora Sjeverne Rajne-Vestfalije. Osnivanje i vođenje registra vinograda temelji se na:

—	članku 23. stavcima 3. i 4. Zakona o vinu (Weingesetz),

—	članku 29. Uredbe o vinu (Weinverordnung),

—	pokrajinskom zakonu o utvrđivanju lokacija i područja i o registru vinograda (Zakon o vinogradima) (Landesgesetz über die Festsetzung von Lagen und Bereichen und über die Weinbergsrolle (Weinlagengesetz)),

—	Uredbi za provedbu zakonodavstva o vinu (Verordnung zur Durchführung des Weinrechts (WeinR-DVO NRW)),

—	članku 2. broju 16. pokrajinske Uredbe o nadležnostima u području zakonodavstva o vinu (Landesverordnung über Zuständigkeiten auf dem Gebiet des Weinrechts).

Granice male zemljopisne jedinice mogu se mijenjati jedino uz suglasnost nadležne organizacije u skladu s člankom 22.g Zakona o vinu, koja o svakoj promjeni mora obavijestiti Državni ured za poljoprivredu i hranu.

Razlozi za izmjenu:

Odredbe o označivanju trebalo bi nadopuniti kako bi se obuhvatile manje zemljopisne jedinice i kako bi se uskladile s važećim zakonodavstvom.

5. Nadzorna tijela

Opis:

Dopune o nadzornim tijelima navedenima u točki 11. specifikacije proizvoda i njihovim zadaćama.

DODATAK:

Poljoprivrednoj komori u obavljanju zadaća kontrole potporu pruža:

Landesuntersuchungsamt Rheinland-Pfalz (Zavod za ispitivanja pokrajine Porajnje-Falačka)

Mainzer Straße 112

56068 Koblenz

DEUTSCHLAND

Tel. +49 26191490

Faks +49 2619149190

E-pošta: poststelle@lua.rlp.de

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji:

Predsjednik Poljoprivredne komore Sjeverne Rajne-Vestfalije kao pokrajinski povjerenik:

Fachgebiet 63 – Gartenbau

Gartenstraße 11

50765 Köln-Auweiler

DEUTSCHLAND

Tel. +49 2215340561

Faks +49 2215340196561

E-pošta: weinbau@lwk.nrw.de

Landesamt für Natur, Umwelt und Verbraucherschutz NRW (Pokrajinski ured za prirodu, okoliš i zaštitu potrošača za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju)

Leibnizstraße 10

45659 Recklinghausen

DEUTSCHLAND

Tel. +49 23613050

Faks +49 23613053786

E-pošta: abteilung8@lanuv.nrw.de

Razlozi za izmjenu:

Landesuntersuchungsamt Rheinland-Pfalz (Zavod za ispitivanja pokrajine Porajnje-Falačka) treba biti uvršten kao nadzorno tijelo jer na tom području obavlja zadaće kontrole. Adresa Poljoprivredne komore Sjeverne Rajne-Vestfalije promijenjena je.

6. Ostalo

Opis:

Uredničke izmjene u skladu sa zahtjevima EU-a.

Razlozi za izmjenu:

Uredničke izmjene morale su se izvršiti kako bi se udovoljilo zahtjevima EU-a.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„Mittelrhein”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

8.	Biser vino

4. Opis vina

1. Kvalitetno bijelo vino (Qualitätswein)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Bijela vina

Bijela vina općenito imaju raspon boja od svijetlozelene do intenzivne tamnozlatne ili čak jantarne boje. Arome su im od svježih do egzotičnih voćnih, a ponekad su cvjetne ili pikantne. Ovisno o načinu odležavanja, vina mogu imati i nenametljive do izražene fenolne note ili note prženja. Bijela vina obično imaju blag do snažan okus i elegantnu do oštru strukturu kiselosti.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

2. Kvalitetno crno vino (Qualitätswein)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Crna vina

Posebno crna vina imaju raspon boja od vodenasto crvene do tamnoljubičaste, ponekad čak plavkaste, sa smećkastim odsjajima. Njihove su arome obično voćne s naznakama arome bobičastog voća. Mogu imati i pikantne, zemljane i čokoladne note. Ovisno o načinu odležavanja, mogu imati nenametljive do izražene fenolne arome ili arome prženja. Obično imaju delikatan do bogat okus i baršunasto mekanu do umjerenu strukturu kiselosti.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

3. Kvalitetno ružičasto vino, kvalitetna vina Weißherbst i Blanc de Noir (Qualitätswein)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Ružičasta vina, Weißherbst, Blanc de Noir

Ružičasta vina imaju nježnu do intenzivnu svijetlocrvenu boju. Vina Weißherbst imaju blijedu do umjerenu ružičastu boju. Vina Blanc de Noir imaju boju bijelog vina. Arome su obično voćne s notama crvenih bobica i crvenog voća. Moguće su i pikantne arome. Arome vina Blanc de Noir obično su voćne i svježe s notama bobičastog voća, a ponekad s nenametljivim cvjetnim ili pikantnim notama. Obično imaju delikatan do bogat okus kojemu je temelj blaga do oštrija kiselost.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

4. Kvalitetno vino Rotling (Qualitätswein)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Vina Rotling imaju blijedu do intenzivnu svijetlocrvenu boju. Njihove su arome obično voćne ili mogu biti donekle pikantne, s notama bobičastog i jezgričavog voća te citrusa. Obično imaju delikatan do bogat okus i oštru strukturu kiselosti.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Vina s predikatnom oznakom „Kabinett”(Prädikatswein Kabinett)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Vina s predikatnom oznakom „Kabinett”

Vina „Mittelrhein” s predikatnom oznakom „Kabinett” uglavnom su voćna i svježa vina živahne kiselosti i umjerene alkoholne jakosti.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

6. Vina s predikatnom oznakom „Spätlese”(Prädikatswein Spätlese)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Vina s predikatnom oznakom „Spätlese”

Vina „Mittelrhein” s predikatnom oznakom „Spätlese” često imaju intenzivne arome žutog voća i zrelu, harmoničnu strukturu kiselosti.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

7. Vino s predikatnom oznakom „Auslese” (Prädikatswein Auslese)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Vino s predikatnom oznakom „Auslese”

Vina „Mittelrhein” s predikatnom oznakom „Auslese” uglavnom imaju intenzivnu boju i arome žutog voća koje su ponekad i egzotične. Zbog prisutnosti bobica grožđa s plemenitom plijesni javljaju se i blage note meda i balzamične note.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

8. Vina s predikatnom oznakom „Beerenauslese”(Prädikatswein Beerenauslese)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Vino s predikatnom oznakom „Beerenauslese”

Vina „Mittelrhein” s predikatnom oznakom „Trockenbeerenauslese” proizvedena su od prezrelog ili suhog grožđa ili od grožđa s plemenitom plijesni i stoga uglavnom imaju zlatnožutu do jantarnu boju i neznatno povećanu viskoznost. Kad je riječ o okusu, uglavnom imaju izraženu voćnu slatkoću i zrelu, ali izraženu strukturu kiselosti. Arome imaju raspon od intenzivno voćne do pikantne ili čak biljne arome s notama zrelog do prezrelog voća, suhog voća i meda.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

9. Vina s predikatnom oznakom „Eiswein”(Prädikatswein Eiswein)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Vina s predikatnom oznakom „Eiswein”

Vina „Mittelrhein” s predikatnom oznakom „Eiswein” dobivaju se od prirodno smrznutog grožđa, zbog čega sastojci grožđa dostižu visok stupanj koncentracije. Ledena vina uglavnom odlikuje intenzivna slatkoća u kombinaciji sa snažnom kiselošću. Arome su im uglavnom voćne, a note plemenite plijesni manje su izražene nego kod vina Beerenauslese i Trockenbeerenauslese.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

10. Vina s predikatnom oznakom „Trockenbeerenauslese”(Prädikatswein Trockenbeerenauslese)

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Vina s predikatnom oznakom „Trockenbeerenauslese”

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

11. Kvalitetno pjenušavo vino, biser vino

SAŽET TEKSTUALNI OPIS

Različiti sastavi tla daju proizvodima sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” karakteristična svojstva.

Kvalitetna pjenušava vina

Kvalitetna pjenušava vina odlikuje izražena do snažno perlanje i imaju uglavnom voćnu do zrelu aromu te aromu kvasca, i živahnu strukturu kiselosti. Arome ovise o vrsti osnovnog vina, sorti grožđa i trajanju dozrijevanja na vinskom talogu.

Vina crémants odlikuje intenzivno i fino perlanje. Arome su im u rasponu od voćnih i zrelih do arome kvasca i pikantne arome sa zrelom strukturom kiselosti. Njihove arome ovise o vrsti osnovnog vina, sorti grožđa i trajanju dozrijevanja na vinskom talogu.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Biser vina

Biser vina odlikuje fino do izraženo perlanje, voćna su i svježa. Ovisno o vrsti vina, njihove arome odgovaraju onima opisanima za bijela, ružičasta i crna vina.

Ukupna alkoholna jakost vina sa zaštićenom oznakom izvornosti „Mittelrhein” proizvedenog bez ikakvog obogaćivanja može biti veća od 15 %.

Ako za analitička svojstva nisu navedene vrijednosti, primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.)
Najmanja ukupna kiselost
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri)
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri)

5. Postupci proizvodnje vina

5.1. Posebni enološki postupci

1.	Svi proizvodi

Poseban enološki postupak

Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

2.	Svi proizvodi

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

3.	Svi proizvodi

Postupci uzgoja

Primjenjuje se važeće zakonodavstvo.

5.2. Najveći prinosi

105 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Područje zaštićene oznake izvornosti sastoji se od vinograda u sljedećim općinama: Bacharach (Bacharach (3503), Steeg (3502)), Bad Ems (0950), Bad Hönningen (0326), Boppard (Boppard (1820), Hirzenach (1824)), Bornich (0905), Braubach (0934), Breitscheid (Landkreis Mainz-Bingen) (0261), Brey (1388), Damscheid (1845), Dattenberg (0315), Dausenau (0947), Dörscheid (0904), Fachbach (0951), Filsen (0932), Hammerstein (Niederhammerstein (0328), Oberhammerstein (0329)), Kamp-Bornhofen (0931), Kasbach-Ohlenberg (Niederkasbach (0307)), Kaub (0902), Kestert (0918), Koblenz (Ehrenbreitstein (1416), Niederberg (1413)), Lahnstein (Oberlahnstein (0961)), Langscheid (1207, 1843), Leubsdorf (0316), Leutesdorf (0330), Linz am Rhein (0310), Manubach (3504), Nassau (0837), Niederburg (1840), Niederheimbach (3507), Nochern (0914), Oberdiebach (3505), Oberheimbach (3506), Obernhof (0832), Oberwesel (Dellhofen (1842), Oberwesel (1841)), Osterspai (0933), Patersberg (0909), Perscheid (1844), Rheinbreitbach (0291), Rheinbrohl (0327), Rhens (1387), Sankt Goar (St. Goar (1837), Werlau(1836)), Sankt Goarshausen (Ehrenthal (0908), St. Goarshausen (0906), Wellmich (0907)), Spay (Oberspay (1390)), Trechtingshausen (3508), Unkel (Heister (0294), Scheuren (0292), Unkel (0293)), Urbar (1355, 1839), Vallendar (1352), Weinähr (0833).

Sjeverna Rajna-Vestfalija

Područje zaštićene oznake izvornosti obuhvaća vinograde u okruzima Oberdollendorf, Niederdollendorf i Königswinter u gradu Königswinter, vinograde u okrugu Honnef (Rhöndorf) u gradu Bad Honnef i okrugu Kessenich u gradu Bonn.

Točno razgraničenje može se vidjeti na kartama koje prikazuju vinograde u navedenim općinama s granicama parcela. Karte se mogu vidjeti na poveznici www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein.

Vina Qualitätswein (kvalitetno vino), Prädikatswein (vino s predikatnom oznakom), Sekt b.A. (kvalitetno pjenušavo vino iz određenih regija) ili Qualitätsperlwein b.A. (kvalitetno biser vino iz određenih regija) sa zaštićenim nazivom „Mittelrhein” smiju se proizvoditi izvan navedenog područja u kojem je grožđe ubrano te koje je navedeno na etiketi pod uvjetom da je područje proizvodnje smješteno u istoj ili susjednoj saveznoj pokrajini.

7. Glavne sorte vinove loze

Accent

Acolon

Albalonga

Allegro

Arnsburger

Auxerrois – Auxerrois blanc, Pinot Auxerrois

Bacchus

Baron

Blauburger

Blauer Frühburgunder – Frühburgunder, Pinot Noir Precoce, Pinot Madeleine, Madeleine Noir

Blauer Limberger – Limberger, Lemberger, Blaufränkisch

Blauer Portugieser – Portugieser

Blauer Silvaner

Blauer Spätburgunder – Spätburgunder, Pinot Nero, Pinot Noir, Samtrot

Blauer Trollinger – Trollinger, Vernatsch

Blauer Zweigelt – Zweigelt, Zweigeltrebe, Rotburger

Bolero

Bronner

Cabernet Blanc

Cabernet Carbon

Cabernet Carol

Cabernet Cortis

Cabernet Cubin – Cubin

Cabernet Dorio – Dorio

Cabernet Dorsa – Dorsa

Cabernet Franc

Cabernet Mitos – Mitos

Cabernet Sauvignon

Cabertin

Calandro

Chardonnay

Chardonnay Rosé

Dakapo

Deckrot

Domina

Dornfelder

Dunkelfelder

Ehrenbreitsteiner

Ehrenfelser

Faberrebe – Faber

Findling

Freisamer

Früher Malingre – Malinger

Früher Roter Malvasier – Malvoisie, Malvasier, Früher Malvasier

Färbertraube

Gelber Muskateller – Muskateller, Muscat Blanc, Muscat, Moscato

Goldriesling

Grüner Silvaner – Silvaner, Sylvaner

Grüner Veltliner – Veltliner

Hegel

Helfensteiner

Helios

Heroldrebe

Hibernal

Huxelrebe – Huxel

Hölder

Johanniter

Juwel

Kanzler

Kerner

Kernling

Merlot

Merzling

Monarch

Morio Muskat

Muscaris

Muskat Ottonel

Muskat Trollinger

Müller Thurgau – Rivaner

Müllerrebe – Schwarzriesling, Pinot Meunier

Neronet

Nobling

Optima 113 – Optima

Orion

Ortega

Osteiner

Palas

Perle

Phoenix – Phönix

Pinotin

Piroso

Prinzipal

Prior

Reberger

Regent

Regner

Reichensteiner

Rieslaner

Rondo

Rotberger

Roter Elbling – Elbling Rouge

Roter Gutedel – Chasselas Rouge

Roter Muskateller

Roter Riesling

Roter Traminer – Traminer, Gewürztraminer, Clevner

Rubinet

Ruländer – Pinot Gris, Pinot Grigio, Grauburgunder, Grauer Burgunder

Saint Laurent – St. Laurent, Sankt Laurent

Saphira

Sauvignon Blanc

Sauvignon Cita

Sauvignon Gryn

Sauvignon Sary

Scheurebe

Schönburger

Septimer

Siegerrebe – Sieger

Silcher

Sirius

Solaris

Souvignier Gris

Staufer

Syrah – Shiraz

Tauberschwarz

Villaris

Weißer Burgunder – Pinot Blanc, Pinot Bianco, Weißburgunder

Weißer Elbling – Elbling

Weißer Gutedel – Chasselas, Chasselas Blanc, Fendant Blanc. Gutedel

Weißer Riesling – Riesling, Riesling renano, Rheinriesling, Klingelberger

Wildmuskat

Würzer

8. Opis povezanosti

Vinogradarsko područje „Mittelrhein” smješteno je između Bingena i Bonna te graniči s gorjem Siebengebirge u duljini od oko 110 km. Dno doline usko je; tek na nadmorskoj visini od 200–220 metara uska dolina u obliku slova V širi se u dolinu s platoom, s razinama koje su odavno formirane. Područja u dolini srednjeg toka Rajne koja se koriste za vinogradarstvo nalaze se na nadmorskoj visini od oko 55 do 350 metara; prosječna nadmorska visina vinogradâ iznosi 170 metara. Vinogradi u dolini gornjeg dijela srednjeg toka Rajne okrenuti su uglavnom na jugoistok i jugozapad; vinova loza se u dolini donjeg dijela srednjeg toka Rajne uglavnom uzgaja na zemljištima s orijentacijom na jug do jugozapad. Uzevši dolinu srednjeg toka Rajne u cjelini, prosječna orijentacija vinograda je 168° (jug-jugoistok).

U području doline srednjeg toka Rajne prevladavaju devonske stijene. Kvarcni pješčenjaci i škriljevac rašireni su; škriljevac s primjesama željeza i silikata te kvarcit prisutni su u manjoj mjeri. Stijene iz razdoblja tercijara pronađene su samo na području oko Königswintera. One obuhvaćaju trahit, trahitni tuf, bazalt i latit (vulkanske efuzivne stijene), koji su dokaz nekadašnje vulkanske aktivnosti. Poplavna područja Rajne obično sadržavaju naslage pijeska i gline debele nekoliko metara, koje su često vapnenaste. Vinova loza u dolini srednjeg toka Rajne ukorijenjena je uglavnom u tlo čija se matična stijena sastoji od devonskog škriljevca. Prevladavaju smeđa tla i sirozemi (Regosol).

Parasmeđa tla rasprostranjena su na plodnom lesu i lesnoj ilovači.

Vinova loza uzgaja se i na dijelovima poplavnih područja i na područjima nižih terasa. U pogledu tipologije tla, ova područja karakteriziraju aluvijalna i smeđa tla. Na tercijarnim vulkanskim stijenama nalaze se smeđa tla, sirozemi i humusna silikatna tla (Ranker).

Prema meteorološkim podacima, prosječna godišnja temperatura iznosi 9,7 °C, a prosječna temperatura u razdoblju rasta 14,2 °C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 665 mm, od čega oko 60 % padne tijekom razdoblja rasta.

Tijekom tog razdoblja vinova loza u dolini srednjeg toka Rajne u prosjeku dobiva približno 615 000 Wh/m2 izravnog Sunčevog ozračenja. Dugo razdoblje rasta, uz posebnu topografiju vinogradarskog područja, mikroklimatski uvjeti, karakterističan sastav tla i visoka razina ljudskog doprinosa određuju tipologiju vina.

Prostorne jedinice malih razmjera i položaj vinogradâ na strmim padinama ograničavaju mogućnost primjene mehanizacije, pa je njegovanje vinograda vrlo radno intenzivno, što ima stabilizacijski učinak na prinose. To značajno pridonosi kvaliteti berbe u pogledu najmanje prirodne alkoholne jakosti, izraženosti aroma i uravnotežene kiselosti vina. Ljudski utjecaj temelji se na stoljetnoj vinogradarskoj tradiciji. Pri uzgoju primarnog proizvoda (grožđa) namijenjenog za proizvodnju predikatnih vina (Prädikatswein) vinogradar tijekom razdoblja rasta može provoditi posebne mjere njege biljaka, kao što je uklanjanje listova oko grozdova ili prorjeđivanje grožđa kako bi se postigao kvalitetniji i intenzivniji sastav sastojaka grožđa. Osim toga, još jedan način utjecaja ljudskog faktora na kvalitetu predikatnih vina (Prädikatswein) kao konačnog proizvoda su i različite metode dozrijevanja vina temeljene na podrumarskom znanju i umijeću vinara.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

Vino, kvalitetno pjenušavo vino, biser vino

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe o označivanju

Opis uvjeta:

Da bi se tradicionalni izrazi smjeli koristiti na etiketama vina Qualitätswein (kvalitetno vino), Prädikatswein (vino s predikatnom oznakom), Qualitätsperlwein b.A. (kvalitetno biser vino iz određenih regija) i Sekt b.A. (kvalitetno pjenušavo vino iz određenih regija), vino prethodno mora uspješno proći službeno ispitivanje. Inspekcijski broj izdan u tom kontekstu (amtliche Prüfungsnummer ili A.P.-Nr.) mora biti naveden na etiketi. On zamjenjuje broj serije.

Uz postojeći zaštićeni naziv vina, vino i proizvodi od vina moraju biti označeni jednim od tradicionalnih izraza navedenih u točki 5.a specifikacije proizvoda. Upotreba tradicionalnih izraza navedenih u točki 5.b specifikacije proizvoda nije obvezna.

Registar vinograda popis je nazivâ područjâ, velikih i pojedinačnih vinograda i sustavâ otvorenih polja, koji se mogu upotrebljavati za manje zemljopisne jedinice. U njemu su navedene granice lokacijâ i područjâ prema katastarskim oznakama (okrug, podokrug, sustav otvorenih polja, čestica). Registar vodi Poljoprivredna komora savezne pokrajine Porajnje-Falačka. U pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija registar se vodi u skladu s Uredbom o provedbi zakonodavstva o vinu (Verordnung zur Durchführung des Weinrechts (WeinR-DVO NRW)). Osnivanje i vođenje registra vinograda temelji se na:

—	članku 23. stavcima 3. i 4. Zakona o vinu (Weingesetz),

—	članku 29. Uredbe o vinu (Weinverordnung),

—	pokrajinskom zakonu o utvrđivanju lokacija i područja i o registru vinograda (Zakon o vinogradima) (Landesgesetz über die Festsetzung von Lagen und Bereichen und über die Weinbergsrolle (Weinlagengesetz)),

—	Uredbi o provedbi zakonodavstva o vinu (WeinR-DVO NRW),

—	članku 2. broju 16. pokrajinske Uredbe o nadležnostima u području zakonodavstva o vinu (Landesverordnung über Zuständigkeiten auf dem Gebiet des Weinrechts).

Granice male zemljopisne jedinice mogu se mijenjati jedino uz suglasnost nadležne organizacije u skladu s člankom 22.g Zakona o vinu koja o svakoj promjeni mora obavijestiti Državni ured za poljoprivredu i hranu.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

www.ble.de/eu-qualitaetskennzeichen-wein

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.