EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.11.2022.
COM(2022) 591 final
2022/0367(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju okvira za ubrzavanje iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.11.2022.
COM(2022) 591 final
2022/0367(NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju okvira za ubrzavanje iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Energija iz obnovljivih izvora ključan je dio prelaska na čistu energiju prema europskom zelenom planu. Zbog trenutačnih međunarodnih napetosti izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu, opće geopolitičke situacije te vrlo visokih cijena energije, sve je potrebnije povećanje energetske učinkovitosti te brže iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora u Uniji u cilju postupnog smanjivanja ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima.
U tom je kontekstu Komisija 18. svibnja 2022. u okviru plana REPowerEU donijela prijedlog izmjene Direktive (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti radi ubrzanja zelene tranzicije prema obnovljivim izvorima energije i većoj energetskoj učinkovitosti. Prijedlogom su uvedeni ambiciozniji ciljevi u pogledu energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora, mjere za daljnje i na razini EU-a usklađeno i koordinirano pojednostavnjenje i racionalizaciju administrativnih postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora te mjere za poticanje postavljanja solarnih instalacija na zgradama. Vijeće i Europski parlament trenutačno rade na donošenju revidirane Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
Od objave plana REPowerEU 18. svibnja 2022. energetska kriza se pogoršala i potrebno je hitno djelovanje. Rekordne cijene prirodnog plina prošlog ljeta, daljnji poremećaji u opskrbi putem plinovoda Sjeverni tok I, rast inflacije i fluktuacije cijena električne energije uzrokuju gospodarske i socijalne poteškoće i opterećuju građane i gospodarstvo. Rastuće cijene energije smanjuju kupovnu moć građana i konkurentnost poduzeća. Nestašice opskrbe plinom i električnom energijom te relativno neelastična potražnja za energijom doveli su do znatnog rasta cijena i volatilnosti cijena plina i električne energije u EU-u. Nacionalne mjere u borbi protiv tih trendova mogu dovesti do fragmentacije unutarnjeg tržišta i izostanka solidarnosti.
Stoga aktualna kriza zahtijeva privremeno no hitno djelovanje kako bi se brže ostvarili određeni ciljevi, uključujući ubrzavanje prelaska Europe na čistu energiju. Europska unija poduzela je korake za smanjenje potražnje za plinom i intervenirala na energetskim tržištima kako bi odgovorila na posljedice krize ove zime. Usprkos tim mjerama, situacija je i dalje teška. Europski potrošači i poduzeća i dalje su izloženi previsokim i volatilnim cijenama. Nepredvidivi događaji, npr. sabotaža plinovoda, mogu dodatno narušiti našu sigurnost opskrbe. Napetosti na tržištima plina vjerojatno će biti prisutne i nakon ove zime. Brže iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora potrebno je kako bi se okončalo trenutačno izvanredno stanje jer će se na taj način brzo i sustavno smanjiti potražnja za fosilnim gorivima u sektorima električne energije, grijanja i hlađenja, industrije i prometa. Budući da imaju niske operativne troškove, obnovljivi izvori energije mogu pozitivno utjecati na cijene energije diljem EU-a.
Dugotrajni i složeni administrativni postupci utvrđeni su kao jedna od ključnih prepreka brzini i opsegu ulaganja u obnovljive izvore energije i s njima povezanu infrastrukturu. U svojim je zaključcima od 20. i 21. listopada 2022. Europsko vijeće zatražilo brzo pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora energije i mreža, uključujući s pomoću izvanrednih mjera. Države članice mogu odmah provesti neke od mjera uvedenih u prijedlogu iz svibnja 2022. kako bi ubrzale postupke izdavanja dozvola za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, posebno ona za koje postoji pretpostavka prevladavajućeg javnog interesa, za obnovu kapaciteta postrojenja te za solarnu opremu na postojećim konstrukcijama, bez potrebe za složenim izmjenama svojih nacionalnih postupaka i pravnih sustava. Izvanredna situacija zahtijeva hitne ciljane mjere u tim područjima te druge mjere za promicanje specifičnih tehnologija kao što su dizalice topline s pomoću kojih se ubrzava napuštanje upotrebe plina za grijanje. Ako se odmah provedu, tim bi se mjerama mogla u kratkom roku povećati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora i tako povećati doprinos te energije rješavanju aktualne krize.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Predloženim instrumentom utvrđuju se privremene, proporcionalne i izvanredne mjere. Njime se dopunjuju postojeće relevantne inicijative i zakonodavstvo EU-a te se nadopunjuju inicijative koje je Komisija već osmislila kako bi odgovorila na trenutačnu krizu na energetskim tržištima. Temelji se na planu „REPowerEU” od 18. svibnja 2022. kojim je u prvi plan stavljeno intenzivno ubrzanje i proširenje upotrbee energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, industriji, zgradama i prometu kako bi se što prije okončala ovisnost o ruskim fosilnim gorivima.
Konkretno, Komisija je u okviru plana „REPowerEU” predložila reviziju Direktive (EU) 2018/2001 kojom se obvezujući cilj EU-a za 2030. povećava s 40 % iz prethodnog prijedloga od 14. srpnja 2021. na 45 % do 2030., te uspostavlja okvir za pojednostavnjenje i ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora.
Predloženi instrument privremena je hitna mjera. Trajanje mu je ograničeno na godinu dana, a sadržava i odredbu o preispitivanju kako bi se prema potrebi razmotrilo produljenje.
Predložena uredba odražava potrebu za hitnim djelovanjem za odgovor na energetsku krizu, u skladu sa zahtjevom iz prethodno navedenih zaključaka Europskog vijeća. Cilj mu je odgovoriti na trenutačnu energetsku krizu usmjerenim hitnim djelovanjem kojim se ubrzava pokretanje projekata u području energije iz obnovljivih izvora koji imaju velik potencijal za brze i djelotvorne rezultate. U tu se svrhu predloženim instrumentom utvrđuje niz mjera čijom će se brzom primjenom u kratkom roku osigurati ubrzanje postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora.
U tom kontekstu treba napomenuti da je u skladu s Preporukom Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti i Preporukom Komisije o ubrzanju postupaka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora i olakšavanju ugovora o kupnji energije i dalje ključno imati odgovarajuće osoblje u tijelima za izdavanje dozvola i tijelima za procjenu utjecaja na okoliš s relevantnim vještinama i kvalifikacijama kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti pojednostavnjenja postupaka izdavanja dozvola u cilju ubrzavanja upotrebe obnovljivih izvora energije i mreža.
Isto tako, nacionalna tijela za izdavanje dozvola trebala bi nastojati ubrzati postupke izdavanja dozvola za postrojenja za proizvodnju tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora zato što će za postizanje ciljeva plana REPowerEU biti potrebna diversifikacija opskrbe opremom za energiju iz obnovljivih izvora i ključnim sirovinama kako bi se smanjile sektorske ovisnosti, riješili zastoji u lancu opskrbe i povećao kapacitet EU-a za proizvodnju tehnologije za čistu energiju.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Prijedlog je izvanredna mjera koja se primjenjuje tijekom ograničenog razdoblja i koja je u skladu sa širim skupom inicijativa za povećanje energetske otpornosti Unije i ublažavanje učinka visokih cijena energije i mogućih poremećaja u opskrbi energijom. Prijedlogom se ne ugrožava ni funkcioniranje unutarnjeg tržišta niti mjere za rješavanje problema prekida opskrbe energijom i mehanizme solidarnosti. Prijedlog je u potpunosti u skladu s Komisijinim ciljem iz europskog zelenog plana za bržu dekarbonizaciju i pokretanje projekata u području energije iz obnovljivih izvora te se temelji na ciljevima ubrzanja smanjenja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima širokim uvođenjem energije iz obnovljivih izvora kao alternative. Prijedlog je u skladu s okolišnim ciljevima jer je ubrzano iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora ključno za ublažavanje učinaka klimatskih promjena i onečišćenja koji uzrokuju gubitak bioraznolikosti i ugrožavaju javno zdravlje i sigurnost, u skladu s ciljevima Europskog zakona o klimi (Uredba (EU) 2021/1119).
Prijedlog je u skladu s preporukama upućenima državama članicama u kontekstu okvira europskog semestra 2022. za pojednostavnjenje izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora. Očekuje se i da će se zahvaljujući njemu ubrzati ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, uključujući poglavlja plana REPowerEU koja će se uključiti u nacionalne planove za oporavak i otpornost.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna osnova za ovaj instrument je članak 122. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”).
Trenutačni poremećaji u opskrbi plinom i posljedice na cijene plina i električne energije ozbiljne su poteškoće u opskrbi energijom u skladu s člankom 122. UFEU-a. Ruska Federacija služi se plinom kao oružjem i manipulira tržištem namjernim prekidima protoka plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije i ugrozilo sigurnost opskrbe. Vrtoglavo povećanje cijena električne energije znatno opterećuje potrošače i poduzeća, a ako se ne poduzmu nikakve mjere, one bi mogle postati neodržive, što bi moglo imati znatne šire socijalne i gospodarske posljedice. Čelnici i čelnice EU-a i Komisija utvrdili su hitnu potrebu za dodatnim mjerama za povećanje pristupa energiji iz obnovljivih izvora kako bi se ublažio učinak na građane EU-a, povećala sigurnost opskrbe i bolje pripremilo za dolazeću zimu. Privremenim mjerama na temelju predložene uredbe nastoji se osigurati ciljani koordinirani pristup kako bi se ubrzali specifični postupci izdavanja dozvola primjenjivi na projekte u području energije iz obnovljivih izvora koji imaju velik potencijal za neposredne i djelotvorne rezultate. Njima se stoga rješavaju konkretna uska grla povezana s administrativnim postupcima izdavanja dozvola za provedbu tih projekata.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Države članice ne mogu same ostvariti troškovno učinkovitu, brzu i sveobuhvatnu primjenu održive energije iz obnovljivih izvora u skladu s ciljem europskog zelenog plana i Komunikacije REPowerEU. Potreban je pristup na razini EU-a kako bi se državama članicama s različitim razinama ambicije pružili pravi poticaji da koordinirano ubrzaju energetsku tranziciju s tradicionalnog energetskog sustava koji se temelji na fosilnim gorivima prema integriranijem i energetski učinkovitijem energetskom sustavu koji se temelji na energijama iz obnovljivih izvora.
Uzimajući u obzir različite energetske politike među državama članicama, vjerojatnije je da će se djelovanjem na razini EU-a, uz pomoć pouzdanog okvira upravljanja, klimatski cilj EU-a i smanjenje onečišćenja postići širom upotrebom obnovljivih izvora energije nego što bi to bio slučaj djelovanjem na isključivo nacionalnoj ili lokalnoj razini.
Dugotrajni i složeni administrativni postupci jedna su od ključnih prepreka ulaganju u obnovljive izvore energije i s njima povezanu infrastrukturu. Trajanje i složenost postupaka izdavanja dozvola uvelike se razlikuju ovisno o različitim tehnologijama za energiju iz obnovljivih izvora, i među državama članicama. Države članice poduzimaju mjere za uklanjanje prepreka za izdavanje dozvola utvrđenih na nacionalnoj razini te ih se potiče da to nastave činiti, među ostalim primjerice putem suradnje u okviru Radne skupine Europske komisije za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta 1 . Potreban je koordinirani europski pristup za skraćivanje i pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola te administrativnih postupaka kako bi se ubrzalo potrebno iskorištavanje obnovljivih izvora energije. To je nužno kako bi EU ostvario svoje klimatske i energetske ciljeve za 2030., kao i svoj dugoročni cilj klimatske neutralnosti i nulte stope onečišćenja te postupno prekinuo ovisnost o ruskim fosilnim gorivima i smanjio cijene energije. Ako se uzmu u obzir različite energetske politike, prioriteti i postupci među državama članicama, kao i prijeka potreba da se ubrza iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora u svim državama članicama, vjerojatnije je da će se djelovanjem na razini EU-a postići potrebni ciljevi nego isključivo nacionalnim ili lokalnim djelovanjem.
Konačno, predloženom Uredbom uvode se ciljane izmjene postojećih zakonodavnih akata Unije. Tom se intervencijom, kojom će se dodatno pojednostavniti određeni postupci izdavanja dozvola, opravdava potreba za djelovanjem na razini Unije.
•Proporcionalnost
Inicijativa je u skladu s načelom proporcionalnosti. S obzirom na dosad nezabilježenu geopolitičku situaciju izazvanu ruskom invazijom na Ukrajinu, kontinuiranu volatilnost cijena energije i potrebu da se osigura sigurnost opskrbe Europe energijom, postoji jasna potreba za koordiniranim i hitnim djelovanjem kako bi se hitno ubrzalo iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, povrh mjera koje je Komisija predložila u okviru plana REPowerEU od 18. svibnja 2022. Međutim, utvrđene mjere ograničene su na mjere usmjerene na konkretna uska grla u administrativnim postupcima izdavanja dozvola koja utječu na provedbu projekata u području energije iz obnovljivih izvora koji imaju velik potencijal za brze i djelotvorne rezultate.
• Odabir instrumenta
Uzimajući u obzir hitnu potrebu za ubrzanjem provedbe projekata u području energije iz obnovljivih izvora kojima bi se zamijenio plin te s obzirom na razmjere energetske krize, potencijal njezinih socijalnih, gospodarskih i financijskih učinaka te hitnost njihova ublažavanja, Komisija smatra primjerenim djelovati uredbom općeg područja primjene koja je izravno i neposredno primjenjiva. Trajanje Uredbe vremenski je ograničeno. Na taj se način postiže brz i ujednačen pristup na razini Unije u pogledu posebnih postupaka izdavanja dozvola primjenjivih na određene projekte u području energije iz obnovljivih izvora kako bi se riješile ozbiljne poteškoće s kojima se Unija trenutačno suočava.
3.SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA
•Savjetovanja s dionicima
U svojim je zaključcima od 20. i 21. listopada 2022. Europsko vijeće zatražilo brzo pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora energije i mreža, uključujući s pomoću izvanrednih mjera. Zbog hitnosti izrade Prijedloga kako bi ga Vijeće moglo pravodobno donijeti, nije bilo moguće provesti formalno savjetovanje s dionicima. Komisija međutim namjerava surađivati s dionicima, konkretno proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, predstavnicima civilnog društva i nacionalnih uprava kako bi se osigurala uspješna provedba ove Uredbe. Prijedlog se temelji i na opsežnim raspravama s dionicima, državama članicama i Europskim parlamentom u kontekstu pripreme prijedloga revizije Direktive (EU) 2018/2001 od 18. svibnja 2022. i naknadnih pregovora o suodlučivanju te projektu RES Simplify 2 .
•Procjena učinka
S obzirom na privremenu i hitnu prirodu mjera kojima se odgovara na kriznu situaciju, nije bilo moguće provesti procjenu učinka.
•Temeljna prava
Nije utvrđen negativan utjecaj na temeljna prava. Glavni je cilj ove revizije povećati upotrebu energije iz obnovljivih izvora, što je u skladu s člankom 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima na temelju kojeg se visoka razina zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša moraju integrirati u politike Unije i osigurati u skladu s načelom održivog razvoja. Nadalje, u pojednostavnjenim postupcima za izdavanje dozvola iz predložene Uredbe uzima se u obzir potreba za zaštitom legitimnih očekivanja i postojećih ulaganja te se stoga neće ugroziti pravo na vlasništvo i korištenje zakonito stečene imovine, kako je utvrđeno u članku 17. Povelje o temeljnim pravima. Osim toga, odredbe ove Uredbe sastavljene su na način koji ne utječe negativno na javno zdravlje i pravne interese pojedinaca.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Za ovaj prijedlog nisu potrebna dodatna sredstva iz proračuna EU-a.
2022/0367 (NLE)
Prijedlog
UREDBE VIJEĆA
o utvrđivanju okvira za ubrzavanje iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 122. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i dosad nezabilježeno smanjenje opskrbe država članica prirodnim plinom iz Ruske Federacije ugrožavaju sigurnost opskrbe u Uniji i njezinim državama članicama. Ruska Federacija služi se plinom kao oružjem i manipulira tržištem namjernim prekidima protoka plina, što je dovelo do naglog porasta cijena energije u Uniji i tako ugrozilo gospodarstvo i sigurnost opskrbe u Uniji. Brzim iskorištavanjem energije iz obnovljivih izvora mogu se ublažiti učinci trenutačne energetske krize i zaštititi se od djelovanja Rusije. Energija iz obnovljivih izvora može znatno doprinijeti odgovoru na rusko služenje energijom kao oružjem tako što će ojačati sigurnost opskrbe u Uniji, smanjiti volatilnosti na tržištu i spustiti cijene energije.
(2)Komisija je u svibnju 2022. u okviru plana REPowerEU donijela izmjenu Direktive (EU) 2018/2001 3 . Tom je izmjenom povećan obvezujući cilja EU-a za 2030. u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto potrošnji energije u Uniji i riješeno pitanje dugotrajnih administrativnih postupaka za izdavanja dozvola koji su jedna od ključnih prepreka za ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora i s njom povezanu infrastrukturu. Učinak predloženih izmjena Direktive (EU) 2018/2001 bit će znatno povećanje i ubrzanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, industriji, zgradama i prometu. Time će se ubrzati okončanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i pridonijeti nižim cijenama električne energije za građane i poduzeća i većoj sigurnosti opskrbe energijom. Međutim, taj će se učinak ostvariti tek na srednji i dugi rok zato što će izmjena Direktive (EU) 2018/2021 učinke proizvesti tek nakon što bude donesena, stupi na snagu te je države članice prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo.
(3)Od svibnja 2022. djelovanjem Rusije dodatno se pogoršalo stanje na tržištu, posebno zbog većeg rizika od potpunog prekida opskrbe Unije ruskim plinom u bliskoj budućnosti, što je utjecalo na sigurnost opskrbe u Uniji. To je dovelo do naglog rasta volatilnosti cijena energije u Uniji te su cijene plina i električne energije tijekom ljeta dosegnule rekordne razine. Zbog toga su porasle maloprodajne cijene električne energije za koje se očekuje da će postepeno odraziti na većinu potrošačkih ugovora i sve više opterećivati kućanstva i poduzeća. Pogoršanje stanja na energetskim tržištima znatno je pridonijelo općoj inflaciji u europodručju i usporavanju gospodarskog rasta diljem Unije. Taj će rizik i dalje postojati bez obzira na privremena smanjenja veleprodajnih cijena i bit će još relevantniji iduće godine, kako je prepoznato u najnovijem hitnom prijedlogu Komisije. 4 Europska energetska poduzeća sljedeće godine bi se mogla suočiti s velikim poteškoćama u popunjavanju skladišta plina jer je vrlo vjerojatno da će zbog trenutačne političke situacije plinovodima u Uniju stići manje plina iz plinovoda ili da ga uopće neće biti. Osim toga, cilj napunjenosti kapaciteta Unije za skladištenje plina za 2023. utvrđen u Uredbi (EU) 2022/1032 o skladištenju plina iznosi 90 % kapaciteta, za razliku od 80 % za ovu zimu. Osim toga, nepredvidivi događaji kao što su sabotaža plinovoda i drugi rizici od poremećaja u sigurnosti opskrbe mogli bi stvoriti dodatne napetosti na tržištima plina. Nadalje, konkurentnost europskih industrija tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora oslabljena je nedavnim politikama u drugim svjetskim regijama kojima je pružena potpora širenju i ubrzanju čitavih lanaca vrijednosti tehnologije energije iz obnovljivih izvora. Ti elementi nisu bili uzeti u obzir u prijedlogu izmjene Direktive (EU) 2018/2001 od 18. svibnja 2022.
(4)U tom kontekstu i kako bi se riješio problem izloženosti europskih potrošača i poduzeća visokim i volatilnim cijenama koje uzrokuju gospodarske i socijalne poteškoće, olakšalo neophodno smanjenje potražnje za energijom zamjenom prirodnog plina energijom iz obnovljivih izvora te povećala sigurnost opskrbe, Unija treba poduzeti daljnje hitne mjere kako bi ubrzala iskorištavanje obnovljivih izvora energije, i to ciljanim mjerama kojima se u kratkom roku može postići brže iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Uniji.
(5)Hitne mjere odabrane su zbog svoje prirode i potencijala da u kratkom roku pridonesu rješavanju energetske krize. Konkretnije, nekoliko mjera opisanih u prijedlogu iz svibnja 2022. za pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora države članice mogu brzo provesti bez potrebe da provode složene izmjene svojih nacionalnih postupaka i pravnih sustava i tako u kratkom roku ubrzati upotrebu energije iz obnovljivih izvora. Neke od tih mjera su općenite, primjerice uvođenje oborive pretpostavke da su projekti u području energije iz obnovljivih izvora od prevladavajućeg javnog interesa za potrebe relevantnog zakonodavstva o zaštiti okoliša ili uvođenje pojašnjenja u pogledu područja primjene direktiva o okolišu te pojednostavnjenje okvira za izdavanje dozvola za obnovu kapaciteta postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora usmjeravanjem na učinke koji proizlaze iz promjena ili proširenja u usporedbi s izvornim projektom. Ostale mjere usmjerene su na specifične tehnologije, npr. znatno kraće i brže izdavanje dozvola za solarnu opremu na postojećim konstrukcijama. Primjereno je te mjere provesti što je prije moguće i prilagoditi ih koliko je potrebno da bi se ciljano odgovorilo na aktualne probleme.
(6)Treba uvesti dodatne ciljane mjere usmjerene na posebne tehnologije i vrste projekata koji imaju najveći potencijal za brzo uvođenje i smanjivanje volatilnosti cijena i potražnje za prirodnim plinom bez ograničavanja sveukupne potražnje za energijom. Osim bržih postupaka izdavanja dozvola, kad je riječ o opremi za solarnu energiju na umjetnim konstrukcijama primjereno je promicati i ubrzati ugradnju malih solarnih instalacija za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora, uključujući za kolektivne potrošače vlastite energije kao što su lokalne energetske zajednice, zato što su to najjeftinije i najpristupačnije opcije s najmanjim utjecajem na okoliš ili drugim učincima zahvaljujući kojima se može postići brzo uvođenje novih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, tim se projektima izravno podupiru kućanstva i poduzeća koja se suočavaju s visokim cijenama energije, a potrošače štiti od volatilnosti cijena. Obnova kapaciteta elektrana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora opcija je za brzo povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora s najmanjim učinkom na mrežnu infrastrukturu i okoliš, uključujući i tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što je energija vjetra, za koje su postupci izdavanja dozvola obično dulji. Naposljetku, dizalice topline neposredna su i obnovljiva alternativa kotlovima na prirodni plin te imaju potencijal za znatno smanjenje potražnje za prirodnim plinom tijekom sezone grijanja.
(7)Jedna od predloženih mjera uvođenje je oborive pretpostavke da su projekti u području energije iz obnovljivih izvora od prevladavajućeg javnog interesa i da služe javnom zdravlju i sigurnosti, posebno za potrebe relevantnog zakonodavstva Unije o okolišu, osim ako postoje jasni dokazi da ti projekti imaju velike štetne učinke na okoliš koji se ne mogu ublažiti ili nadoknaditi. Obnovljivi izvori energije, uključujući dizalice topline i energiju vjetra, ključni su za borbu protiv klimatskih promjena i onečišćenja, smanjenje cijena energije i ovisnosti Unije o fosilnim gorivima te osiguravanje sigurnosti opskrbe u Uniji. Pretpostavka da su postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući dizalice topline, od prevladavajućeg javnog interesa i služe javnom zdravlju i sigurnosti omogućila bi da takvi projekti, prema potrebi, budu predmetom pojednostavnjene procjene radi specifičnih odstupanja predviđenih relevantnim zakonodavstvom Unije o okolišu, s trenutačnim učinkom. Kako bi se odgovorilo na hitnost djelovanja u kontekstu razvoja događaja od svibnja 2022., ta oboriva pretpostavka trebala bi se primjenjivati na sve projekte u području energije iz obnovljivih izvora za koje se provodi uravnoteženje pravnih interesa tijekom primjene ove Uredbe. To se odnosi samo na nove postupke izdavanja dozvola koji započnu tijekom razdoblja primjene Uredbe.
(8)Na taj se način uzima u obzir važna uloga koju energija iz obnovljivih izvora može imati u dekarbonizaciji energetskog sustava Unije zahvaljujući tome što nudi neposredna rješenja za zamjenu energije koja se temelji na fosilnim gorivima i rješavanje teškog stanja na tržištu.
(9)Kako bi se eliminirala uska grla u postupku izdavanja dozvola i radu postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u postupku planiranja i izdavanja dozvola prednost bi trebalo dati izgradnji i radu postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te razvoju povezane mrežne infrastrukture pri uravnoteženju pravnih interesa u pojedinačnom slučaju, barem za projekte za koje se smatra da su od javnog interesa. Kad je riječ o zaštiti vrsta, prethodna rečenica trebala bi se primjenjivati samo ako i u mjeri u kojoj su poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje ili povrat populacija vrste u povoljno stanje očuvanosti i ako su u tu svrhu osigurana dostatna financijska sredstva i odgovarajuća područja.
(10)Solarna energija ključan je obnovljivi izvor energije za okončanje ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima i istodobnu tranziciju prema klimatski neutralnom gospodarstvu. Solarna fotonaponska energija kao jedan od najjeftinijih dostupnih izvora električne energije i solarne toplinske tehnologije koje omogućuju grijanje iz obnovljivih izvora s niskim troškovima po jedinici topline mogu se brzo uvesti i izravno koristiti građanima i poduzećima. U tom kontekstu i u skladu sa Strategijom EU-a za solarnu energiju 5 pružit će se potpora razvoju otpornog industrijskog vrijednosnog lanca solarne energije u Uniji, uključujući u okviru saveza za solarnu fotonaponsku industriju koji će se uspostaviti krajem 2022. Ubrzavanje i poboljšanje postupka izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora pridonijet će proširenju Unijinih kapaciteta za proizvodnju tehnologije čiste energije. Trenutačne okolnosti, a posebno vrlo velika volatilnost cijena energije, zahtijevaju hitno djelovanje kako bi se osigurali znatno brži postupci izdavanja dozvola i znatno ubrzao tempo ugradnje solarne opreme na umjetne konstrukcije, koja je općenito manje složena od izgradnje na tlu i koja može brzo doprinijeti ublažavanju učinaka trenutačne energetske krize, pod uvjetom da se održe stabilnost, pouzdanost i sigurnost mreže. Ta bi ugradnja stoga trebala biti predmet kraćih postupaka izdavanja dozvola u usporedbi s drugim projektima u području energije iz obnovljivih izvora.
(11)Prijedlogom se stoga uvodi rok od najviše mjesec dana za postupak izdavanja dozvola za ugradnju opreme za solarnu energiju i s njom povezanih kapaciteta za skladištenje na istoj lokaciji te priključenje na mrežu za postojeće ili buduće konstrukcije izgrađene u svrhe koje nisu proizvodnja solarne energije. Za tu ugradnju uvodi se i posebno odstupanje od potrebe za provedbom procjena utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU jer nije vjerojatno da će ona izazvati zabrinutost u vezi s uporabom prostora ili utjecajem na okoliš. Ulaganje u mala decentralizirana postrojenja za solarnu energiju kako bi postali potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora jedan je od najučinkovitijih načina na koji potrošači energije mogu smanjiti svoje račune za energiju i osjetljivost na volatilnost cijena. Postrojenja za potrošnju vlastite energije, među ostalim za kolektivne potrošače vlastite energije, kao što su lokalne energetske zajednice, doprinose i smanjenju ukupne potražnje za prirodnim plinom, povećanju otpornosti sustava i postizanju ciljeva Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Postrojenja snage manje od 50 kW vjerojatno neće imati velike štetne učinke na okoliš ili mrežu i ne izazivaju zabrinutost u pogledu sigurnosti. Osim toga, mala postrojenja potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora uglavnom ne zahtijevaju proširenje kapaciteta na mjestu priključenja na mrežu. S obzirom na neposredne pozitivne učinke te vrste postrojenja na potrošače i ograničene učinke na okoliš koji bi mogli nastati, primjereno je dodatno pojednostavniti postupak izdavanja dozvola koji se na njih primjenjuje uvođenjem koncepta pozitivne administrativne šutnje u relevantne postupke izdavanja dozvola kako bi se promicala i ubrzala ugradnja takvih postrojenja te kako bi se u kratkom roku iskoristile njihove koristi.
(12)Obnova kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ima znatan potencijal za brzo povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, što bi omogućilo smanjenje potrošnje plina. Njome se omogućuje daljnja upotreba lokacija sa znatnim potencijalom za energiju iz obnovljivih izvora, čime se smanjuje potreba za određivanjem novih lokacija za projekte u području energije iz obnovljivih izvora. Obnova kapaciteta vjetroelektrana učinkovitijim turbinama omogućuje održavanje postojećeg kapaciteta, ali s manjim brojem većih i učinkovitijih turbina ili povećanje kapaciteta. Prednosti obnove kapaciteta su i to što se priključuje na već postojeću mrežu, vjerojatna veća potpora javnosti te znanje o utjecajima na okoliš.
(13)Procjenjuje se da će se kapacitet proizvodnje energije vjetra na kopnu od 38 GW približiti kraju uobičajenog radnog vijeka od 20 godina između 2021. i 2025. Stavljanje tih kapaciteta izvan pogona umjesto obnove dovelo bi do znatnog smanjenja trenutačno instaliranih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i dodatno otežalo situaciju na energetskom tržištu. Za održavanje i povećanje kapaciteta Unije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ključno je hitno pojednostavnjenje i ubrzano izdavanje dozvola za obnovu kapaciteta. U tu se svrhu predloženom Uredbom uvode dodatne mjere.
(14)Primjereno je stoga uvesti mjere za daljnje pojednostavnjenje postupka izdavanja dozvola koji se primjenjuje na obnovu kapaciteta projekata u području energije iz obnovljivih izvora. Konkretno, rok od najviše šest mjeseci primjenjiv na postupak izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta projekata u području energije iz obnovljivih izvora trebao bi obuhvatiti sve relevantne procjene utjecaja na okoliš. Nadalje, kad god obnova kapaciteta postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili povezane mrežne infrastrukture koja je potrebna za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav podliježe prethodnoj provjeri ili procjeni utjecaja na okoliš, ona bi trebala biti ograničena na procjenu mogućih učinaka koji bi proizašli iz promjene ili proširenja u usporedbi s izvornim projektom.
(15)Kako bi se promicala i ubrzala obnova kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, trebalo bi odmah uspostaviti pojednostavnjeni postupak za priključivanje na mrežu ako obnova kapaciteta dovede do nevelikog povećanja ukupnog kapaciteta u usporedbi s izvornim projektom.
(16)Kad je riječ o obnovi kapaciteta solarne instalacije, povećanje učinkovitosti i kapaciteta može se postići bez povećanja zauzetog prostora. Utjecaj na okoliš instalacije obnovljenog kapaciteta ne razlikuje se stoga od utjecaja na okoliš izvorne instalacije pod uvjetom da se tijekom postupka ne poveća iskorišteni prostor i da se i dalje poštuju izvorno propisane mjere za ublažavanje utjecaja na okoliš.
(17)Dizalice topline ključna su tehnologija za grijanje i hlađenje korištenjem obnovljivih izvora energije iz okoliša, među ostalim iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i geotermalne energije. One omogućuju i iskorištavanje otpadne topline i hladnoće. Brzo uvođenje dizalica topline koje mobiliziraju nedovoljno iskorištene obnovljive izvore energije kao što su energija iz okoliša, geotermalna energija i otpadna toplina iz industrijskog i tercijarnog sektora, uključujući podatkovne centre, omogućuje zamjenu prirodnog plina i drugih kotlova na fosilna goriva rješenjem za grijanje iz obnovljivih izvora, uz istodobno povećanje energetske učinkovitosti. Na taj će se način ubrzati smanjenje upotrebe plina za grijanje, kako u zgradama tako i u industriji. Kako bi se ubrzala ugradnja i uporaba dizalica topline, primjereno je uvesti ciljane kraće postupke izdavanja dozvola za njihove instalacije, uključujući pojednostavnjeni postupak za priključivanje manjih dizalica topline na mrežu, osim u slučaju da takvi postupci nisu propisani nacionalnim pravom. Zahvaljujući bržoj i jednostavnijoj instalaciji dizalica topline i većoj upotrebi energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja koji čini gotovo polovinu potrošnje energije u Uniji povećat će se sigurnost opskrbe i pomoći u rješavanju složene situacije na tržištu.
(18)I dalje se primjenjuju odredbe Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”) u pogledu pristupa informacijama, sudjelovanja javnosti u odlučivanju i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša, a posebno obveze država članica koje se odnose na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu.
(19)Načelo energetske solidarnosti opće je načelo u skladu s pravom Unije 6 i primjenjuje se na sve države članice. Zahvaljujući provedbi načela energetske solidarnosti, predloženim mjerama omogućuje se prekogranična distribucija učinaka bržeg pokretanja projekata u području energije iz obnovljivih izvora. Usmjerene su na postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u svim državama članicama i obuhvaćaju širok raspon projekata, uključujući projekte za postojeće konstrukcije, nove instalacije opreme za solarnu energiju potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora i obnovu kapaciteta postojećih postrojenja. S obzirom na stupanj integracije energetskih tržišta u Uniji, svaki rast udjela energije iz obnovljivih izvora u bilo kojoj državi članici trebao bi koristiti i drugim državama članicama u smislu sigurnosti opskrbe i nižih cijena. To bi trebalo pomoći prekograničnom protoku električne energije iz obnovljivih izvora do mjesta gdje je najpotrebnija i osigurati da se jeftino proizvedena električna energija iz obnovljivih izvora izvozi u države članice u kojima je trošak proizvodnje električne energije veći. Osim toga, novougrađeni kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora u državama članicama utjecat će na ukupno smanjenje potražnje za plinom u cijeloj Uniji.
(20)Člankom 122. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije omogućuje se Vijeću da, na prijedlog Komisije i u duhu solidarnosti među državama članicama, odluči o mjerama primjerenima gospodarskim prilikama, posebno ako se pojave ozbiljne poteškoće u opskrbi određenim proizvodima, poglavito u području energetike. S obzirom na nedavne događaje i djelovanje Rusije od svibnja 2022., visok rizik od potpunog prekida opskrbe ruskim plinom u kombinaciji s neizvjesnim izgledima za alternative dovodi do ozbiljne prijetnje od poremećaja u opskrbi energijom, daljnjeg povećanja cijena energije i posljedičnog pritiska na gospodarstvo Unije. Stoga su neophodne dodatne hitne mjere.
(21)Uzimajući u obzir razmjere energetske krize, razinu njezina društvenog, gospodarskog i financijskog učinka te potrebu za što bržim djelovanjem, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Trajanje joj je ograničeno na godinu dana, a sadržava i odredbu o preispitivanju kako bi se prema potrebi dopustilo produljenje.
(22)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„postupak izdavanja dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora” znači postupak koji:
(a)obuhvaća sve relevantne administrativne dozvole za izgradnju, obnovu kapaciteta i rad postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uključujući dizalice topline, postrojenja za skladištenje energije na istoj lokaciji, kao i sredstva potrebna za njihovo priključenje na mrežu, uključujući dozvole za priključenje na mrežu i procjene utjecaja na okoliš prema potrebi te
(b)počinje od prihvaćanja valjanosti zahtjeva od strane relevantnog tijela i završava obaviješću nadležnog tijela o konačnoj odluci u vezi s ishodom postupka.
(2)„oprema za solarnu energiju” znači oprema koja pretvara energiju iz sunca u toplinsku ili električnu energiju, posebno solarna toplinska oprema i solarna fotonaponska oprema.
Članak 2.
Prevladavajući javni interes
(1)Smatra se da su planiranje, izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te njihovo priključivanje na mrežu i povezana mreža te sredstva za skladištenje od prevladavajućeg javnog interesa te da služe javnom zdravlju i sigurnosti pri uspostavljanju ravnoteže pravnih interesa u pojedinačnim slučajevima, konkretno za potrebe članka 6. stavka 4. i članka 16. stavka 1. točke (c) Direktive 92/43/EEZ, članka 4. stavka 7. Direktive 2000/60/EZ te članka 9. stavka 1. točke (a) Direktive 2009/147/EZ. To se odnosi samo na nove postupke izdavanja dozvola koji započnu tijekom razdoblja primjene Uredbe.
(2)Ako su u okviru određenog projekta provedene odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi se izbjegli sudari ili spriječilo uznemiravanje te ako se provodi odgovarajuće praćenje kako bi se procijenila djelotvornost tih mjera te se, u kontekstu prikupljenih informacija, poduzimaju dodatne mjere kako bi se osiguralo da nema znatnog negativnog utjecaja na populaciju relevantne vrste, usmrćivanje ili uznemiravanje vrste zaštićene na temelju članka 12. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ i članka 5. Direktive 2009/147/EZ ne smatra se namjernim. Države članice, barem za projekte za koje se smatra da su od prevladavajućeg javnog interesa, osiguravaju da se u postupku planiranja i izdavanja dozvola, uz uravnoteženje pravnih interesa u pojedinačnom slučaju, prednost daje izgradnji i radu postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te razvoju s njima povezane mrežne infrastrukture. Kad je riječ o zaštiti vrsta, prethodna rečenica primjenjuje se samo ako i u mjeri u kojoj su poduzete odgovarajuće mjere za očuvanje ili povrat populacija vrste u povoljno stanje očuvanosti i ako su u tu svrhu osigurana dostatna financijska sredstva i odgovarajuća područja.
Članak 3.
Postupak izdavanja dozvola za ugradnju opreme za solarnu energiju
(1)Postupak izdavanja dozvola za ugradnju opreme za solarnu energiju i sredstava za skladištenje energije na istoj lokaciji, uključujući solarne instalacije ugrađene u postojeće ili buduće umjetne konstrukcije, osim umjetnih vodenih površina, ne smije trajati dulje od mjesec dana, pod uvjetom da glavna namjena tih konstrukcija nije proizvodnja solarne energije. Odstupajući od članka 4. stavka 2. Direktive 2011/92/EU i Priloga II., točke 3. podtočaka (a) i (b), zasebno ili u vezi s točkom 13. podtočkom (a) Priloga II. toj direktivi, takva ugradnja solarne opreme izuzima se od zahtjeva, ako je primjenjivo, da podliježe provjeri je li za projekt potrebna procjena utjecaja na okoliš ili od zahtjeva da se provede posebna procjena utjecaja na okoliš.
(2)Za ugradnju opreme za solarnu energiju potrošača vlastite energije iz obnovljivih izvora kapaciteta 50 kW ili manjeg, ako nadležna tijela ne odgovore u roku od mjesec dana od podnošenja zahtjeva, smatra se da je dozvola izdana.
(3)Sve odluke koje proizlaze iz prethodno navedenih postupaka izdavanja dozvola moraju biti javno dostupne.
Članak 4.
Obnova kapaciteta elektrana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora
(1)Postupak izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta projekata, uključujući dozvole povezane s nadogradnjom sredstava potrebnih za njihovo priključivanje na mrežu ako se obnovom kapaciteta povećava njihov kapacitet, ne smije trajati dulje od šest mjeseci, uključujući procjene utjecaja na okoliš ako su propisane relevantnim zakonodavstvom.
(2)Ako se obnovom kapaciteta kapacitet elektrane za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne poveća za više od 15 % i ne dovodeći u pitanje potrebu da se ocijeni potencijalni utjecaj na okoliš u skladu s trećim stavkom ovog članka, priključci na prijenosnu ili distribucijsku mrežu dopušteni su u roku od mjesec dana od podnošenja zahtjeva relevantnom subjektu, osim ako postoje opravdana sigurnosna pitanja ili tehnička nekompatibilnost sastavnih dijelova sustava.
(3)Ako obnova kapaciteta elektrane za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ili s njom povezane mrežne infrastrukture potrebne za uključenje obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav podliježe provjeri je li za projekt potreban postupak procjene utjecaja na okoliš ili procjena utjecaja na okoliš u skladu s člankom 4. Direktive 2011/92/EU, takva prethodna provjera i/ili procjena utjecaja na okoliš ograničena je na moguće učinke koji bi proizašli iz promjene ili proširenja u usporedbi s izvornim projektom.
(4)Ako obnova solarnih instalacija ne podrazumijeva korištenje dodatnog prostora i ako je u skladu s primjenjivim mjerama ublažavanja utjecaja na okoliš utvrđenima za izvornu instalaciju, projekt se izuzima od zahtjeva, ako je primjenjivo, da podliježe provjeri je li za projekt potrebna procjena utjecaja na okoliš u skladu s člankom 4. Direktive 2011/92/EU.
(5)Sve odluke koje proizlaze iz postupaka izdavanja dozvola moraju biti javno dostupne.
Članak 5.
Ubrzavanje uvođenja dizalica topline
(1)Postupak izdavanja dozvola za ugradnju dizalica topline ne smije trajati dulje od tri mjeseca.
(2)Priključci na prijenosnu ili distribucijsku mrežu dopušteni su nakon obavijesti relevantnom tijelu za:
(a) dizalice topline kapaciteta do 12 kW; i
(b)dizalice topline kapaciteta do 50 kW koje je ugradio potrošač vlastite obnovljive energije u skladu s člankom 2. točkom 14. Direktive (EU) 2018/2001, pod uvjetom da kapacitet postrojenja potrošača vlastite obnovljive energije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora iznosi najmanje 60 % kapaciteta dizalice topline.
osim ako postoje opravdani sigurnosni problemi ili tehnička nekompatibilnost sastavnih dijelova.
(3)Sve odluke koje proizlaze iz postupaka izdavanja dozvola moraju biti javno dostupne.
Članak 6.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se tijekom razdoblja od jedne godine od stupanja na snagu.
Članak 7.
Preispitivanje
Komisija najkasnije do 1. srpnja 2023. provodi preispitivanje ove Uredbe s obzirom na razvoj sigurnosti opskrbe i cijena energije te potrebu za daljnjim ubrzanjem iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora. Izvješće o glavnim nalazima tog preispitivanja podnosi Vijeću. Komisija može na temelju tog izvješća predložiti produljenje valjanosti ove Uredbe.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik
Presuda Suda od 15. srpnja 2021., Njemačka protiv Poljske, C-848/19 P, ECLI:EU:C:2021:598.