EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.10.2022.
COM(2022) 542 final/2
2022/0347(COD)
This document corrects COM(2022) 542 final.
Concerns all languages versions.
Formatting adjustments which do not affect the substance of the text.
The text shall read as follows:
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu
(preinaka)
{SEC(2022) 542}
{SWD(2022) 345, 542, 545}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
Čist zrak neophodan je za zdravlje ljudi i održavanje okoliša. Zahvaljujući zajedničkom radu EU-a i nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela u državama članicama na smanjenju negativnih učinaka onečišćenja zraka u Europskoj uniji su u protekla tri desetljeća postignuta velika poboljšanja u kvaliteti zraka 1 . Međutim, oko 300 000 slučajeva preuranjene smrti godišnje (u usporedbi s do milijun godišnje početkom 1990-ih) i znatan broj nezaraznih bolesti kao što su astma, kardiovaskularna oboljenja i rak pluća i dalje se pripisuju onečišćenju zraka (posebno lebdećim česticama, dušikovu dioksidu i prizemnom ozonu) 2 3 . Ono je još uvijek glavni uzrok prerane smrti u EU-u povezan s okolišem. Nerazmjerno utječe na ranjive skupine, kao što su djeca, starije osobe i osobe s postojećim zdravstvenim poteškoćama, kao i na skupine u nepovoljnom socioekonomskom položaju 4 . Sve je više dokaza da se onečišćenje zraka može povezati s promjenama živčanog sustava, kao što je demencija 5 .
Osim toga, onečišćenje zraka ugrožava okoliš, primjerice šume, ekosustave i usjeve, jer dovodi do zakiseljavanja, eutrofikacije i štete od prizemnog ozona. Eutrofikacija koja nastaje taloženjem dušika nadilazi kritično opterećenje u dvije trećine područja ekosustava EU-a, što znatno utječe na bioraznolikost 6 . Pritisak uzrokovan onečišćenjem može pogoršati stanje viška dušika zbog onečišćenja vode.
Komisija je u studenome 2019. objavila provjeru primjerenosti direktiva o kvaliteti zraka (direktive 2004/107/EZ i 2008/50/EZ) 7 . Zaključeno je da su te direktive bile djelomično djelotvorne u poboljšanju kvalitete zraka i postizanju standarda kvalitete zraka, ali da dosad nisu ispunjeni svi njihovi ciljevi.
U prosincu 2019. Europska komisija se u europskom zelenom planu 8 obvezala na dodatno poboljšavanje kvalitete zraka i bolje usklađivanje standarda EU-a za kvalitetu zraka s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Preporuke SZO-a posljednji su put revidirane u rujnu 2021. 9 i podliježu periodičnom znanstvenom preispitivanju, obično svakih 10 godina. Taj cilj boljeg usklađivanja s najnovijim znanstvenim saznanjima potvrđen je u akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja 10 , koji uključuje viziju za 2050. o smanjenju onečišćenja zraka (i vode i tla) na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave te kojima se poštuju granice s kojima se naš planet može nositi i time stvara netoksičan okoliš. Osim toga, uvedeni su ciljevi za 2030., od kojih dva za zrak: smanjiti učinak onečišćenja zraka na zdravlje (preuranjene smrti) za više od 55 % i smanjiti udio ekosustava EU-a u kojima onečišćenje zraka ugrožava bioraznolikost za 25 %. Stroži standardi kvalitete zraka pridonijeli bi i ciljevima europskog plana za borbu protiv raka 11 . Komisija je u europskom zelenom planu najavila i da će se njime ojačati praćenje, modeliranje i planiranje u području kvalitete zraka.
Zbog ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja je započela u veljači 2022., čelnici EU-a složili su se da je potrebno hitno ubrzati prelazak na proizvodnju čiste energije kako bi se smanjila ovisnost EU-a o plinu i drugim fosilnim gorivima koja se uvoze iz Rusije. Stoga je 18. svibnja 2022. donesen ambiciozni paket mjera RePowerEU , namijenjen, među ostalim, pomoći državama članicama da ubrzaju uvođenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Ako se brzo provede, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije 12 , taj bi paket mogao imati znatne dodatne koristi iz perspektive onečišćenja zraka.
Direktive o kvaliteti zraka dio su sveobuhvatnog okvira politike za čisti zrak, koji se temelji na tri glavna stupa. Prvi se sastoji od samih direktiva o kvaliteti zraka, kojima se utvrđuju standardi kvalitete za razine koncentracije 12 onečišćujućih tvari u zraku. Drugi je Direktiva o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari (Direktiva o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija), kojom se utvrđuju obveze po državama članicama za smanjenje emisija ključnih onečišćujućih tvari u zraku i njihovih prekursora, djelujući unutar EU-a kako bi se postiglo zajedničko smanjenje prekograničnog onečišćenja 13 . Usto se i na međunarodnoj razini, posebno u okviru Konvencije UNECE-a o zraku, nastoje smanjiti prekogranične emisije iz zemalja izvan EU-a 14 . Treći stup sastoji se od zakonodavstva kojim se utvrđuju standardne vrijednosti emisija za glavne izvore onečišćenja zraka, kao što su vozila za cestovni prijevoz, instalacije za grijanje kućanstava i industrijska postrojenja 15 .
Na količinu onečišćenja iz takvih izvora utječu i druge politike koje se odnose na glavne aktivnosti i sektore u područjima kao što su promet, industrija, energetika i klima te poljoprivreda. Niz tih politika dio je novijih inicijativa u okviru europskog zelenog plana , kao što su akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja , Europski zakon o klimi 16 i paket „Spremni za 55 %” 17 s inicijativama za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, strategija za metan 18 , strategija za održivu i pametnu mobilnost 19 , povezani novi okvir za gradsku mobilnost 20 iz 2021., strategija za bioraznolikost 21 i inicijativa „od polja do stola” 22 . Nadalje, očekuje se da će donošenje i provedba predstojećeg prijedloga o normama Euro 7 (usp. PLAN/2020/6308) dovesti do znatnog smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz automobila, kombija, kamiona i autobusa.
Revizijom direktiva o kvaliteti zraka te bi se direktive objedinile i nastojalo bi se:
·bolje uskladiti standarde EU-a za kvalitetu zraka s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije,
·dodatno poboljšati zakonodavni okvir (npr. u vezi sa sankcijama i informiranjem javnosti),
·bolje podupirati lokalne vlasti u postizanju čišćeg zraka pojačanim praćenjem, modeliranjem i planovima kvalitete zraka.
Procjena učinka pokazuje da su koristi predložene revizije za društvo daleko veće od troškova. Glavne očekivane koristi odnose se na zdravlje (uključujući smanjenje smrtnosti i morbiditeta, smanjene rashode za zdravstvenu skrb, manje izostanaka s posla zbog bolesti i veću produktivnost na radu) i okoliš (uključujući manje gubitaka prinosa usjeva povezanih s prizemnim ozonom).
1.1.Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Ova je inicijativa dio programa rada Komisije za 2022. i ključna mjera iz akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja. Kao i svim inicijativama u okviru europskog zelenog plana, njome se želi osigurati da se ciljevi ostvare na najučinkovitiji i najmanje opterećujući način te da budu u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu”. Prijedlogom se pridonosi provedbi cilja nulte stope onečišćenja i ciljeva iz akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja za kvalitetu zraka radi zaštite zdravlja i okoliša. Mnoge politike i prioriteti u sklopu europskog zelenog plana važni su za uspješnu provedbu ovog Prijedloga, a ujedno im može koristiti povećana ambicija u okviru predložene direktive. Među njima su sljedeći:
·Zakon o klimi i paket „Spremni za 55 %” s povećanim klimatskim ambicijama potaknut će uvođenje tehnologija s niskim ili nultim emisijama i dodatnim koristima za kvalitetu zraka (kao što su negorivi obnovljivi izvori energije, mjere energetske učinkovitosti, električna mobilnost). Prijedlozi s većim ambicijama uključuju povećanu ambiciju sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), povećanu ambiciju Uredbe EU-a o raspodjeli tereta te strože standarde za emisije CO2 za automobile i kombije, kojima se zahtijeva da svi novoregistrirani automobili i kombiji od 2035. budu bez emisija. Stroži standardi kvalitete zraka u okviru ovog Prijedloga donijet će dodatne koristi za klimu u obliku smanjenja emisija stakleničkih plinova, posebno emisija CO2, iz izgaranja fosilnih goriva te smanjenja crnog ugljika, klimatskog onečišćivača kratkog vijeka,
·planom REPowerEU predlažu se mjere za brzo smanjenje ovisnosti Europe o ruskim fosilnim gorivima, uključujući ukupno smanjenje potrošnje energije, diversifikaciju uvoza energije, zamjenu fosilnih goriva i ubrzavanje prelaska na obnovljivu energiju u proizvodnji energije, industriji, zgradama i prometu te pametna ulaganja. Ubrzavanje provedbe tih mjera može biti korisno i za kvalitetu zraka,
·povećanom primjenom negorivih obnovljivih izvora energije smanjit će se ovisnost o fosilnim gorivima, a time i emisije onečišćujućih tvari u zraku, čime će se poboljšati kvaliteta zraka. Inicijative kojima se promiču obnovljivi izvori energije uključuju prijedlog iz 2021. o reviziji Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (RED II) 23 , u kojem se iznose ambiciozniji ciljevi za 2030., kao i Komunikaciju Komisije „RePower EU” iz 2022., u kojoj je naglasak na pojačanom financiranju ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora, posebno solarnu energiju i energiju vjetra, te u dizalice topline, koje su sve korisne i za kvalitetu zraka,
·većim ambicijama u pogledu energetske učinkovitosti i uvođenjem obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti EU-a u okviru prijedloga revidirane Direktive o energetskoj učinkovitosti 24 općenito će se smanjiti energetske potrebe, uključujući potrebe za fosilnim gorivima, a time i emisije onečišćujućih tvari u zrak, čime će se poboljšati kvaliteta zraka,
·mjere u okviru strategije za održivu i pametnu mobilnost i povezanog novog okvira za gradsku mobilnost iz 2021., kojim se podupire prelazak na prijevoz s nižim razinama emisija i javni prijevoz, donijet će dodatne koristi za kvalitetu zraka. Među mjerama od posebne važnosti za kvalitetu zraka su stroži standardi za emisije onečišćujućih tvari u zrak za vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem (u predstojećem prijedlogu o normama Euro 7) 25 ; prijedlog uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva 26 : potrebna je sveobuhvatna infrastrukturna mreža za punjenje i opskrbu kako bi se olakšala povećana uporaba obnovljivih i niskougljičnih goriva, uključujući e-mobilnost, što bi donijelo važne dodatne koristi za kvalitetu zraka; prijedlozi inicijativa „ReFuelEU Aviation” i „FuelEU Maritime”, s mjerama kojima se promiču čišća goriva i kojima bi se mogle smanjiti emisije onečišćujućih tvari u zraku i poboljšati kvaliteta zraka u blizini luka i zračnih luka zahtijevanjem opskrbe električnom energijom s kopna ili energije s nultom stopom emisija na vezu za određene vrste brodova i održivih zrakoplovnih goriva u zrakoplovima. Usto, direktivama o kvaliteti zraka potiče se pojačano djelovanje u gradskim područjima kako bi se prešlo na mobilnost s nižim emisijama, uvođenje zona s niskim emisijama, povećano korištenje javnog prijevoza i aktivnu mobilnost u cilju usklađivanja s graničnim vrijednostima,
·ekologizacija zajedničke poljoprivredne politike i strategija „od polja do stola” mogu pomoći u smanjenju emisija amonijaka iz poljoprivrede, primjerice promicanjem mjera za smanjenje amonijaka putem strateških planova u okviru ZPP-a ili poboljšanjem upravljanja hranjivim tvarima,
·stroži standardi kvalitete zraka u okviru ovog Prijedloga pomoći će u zaštiti raznolikosti u skladu sa strategijom za bioraznolikost, dok se politikama kojima se poboljšava zdravlje ekosustava, kao što je predloženi akt o obnovi prirode, mogu ostvariti i aspekti čistog zraka.
1.2.Pravna osnova
Pravna osnova za djelovanje EU-a u području kvalitete zraka članci su 191. i 192. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), koji se odnose na okoliš. Tim se člancima EU ovlašćuje da djeluje u cilju očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, zaštite zdravlja ljudi i promicanja mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih ili svjetskih problema okoliša. Ista pravna osnova temelj je postojećih direktiva o kvaliteti zraka. Budući da je to područje podijeljene nadležnosti između EU-a i država članica, pri djelovanju EU-a mora se poštovati načelo supsidijarnosti.
1.3.Supsidijarnost i proporcionalnost
Države članice ne mogu samostalno u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove inicijative. Razlog tomu je, kao prvo, prekogranična priroda onečišćenja zraka: atmosfersko modeliranje i mjerenja onečišćenja zraka nedvojbeno pokazuju da onečišćenje koje se ispušta u jednoj državi članici doprinosi izmjerenom onečišćenju u drugim državama članicama 27 . Kad se onečišćujuće tvari ispuste u zrak ili formiraju u atmosferi, mogu se prenositi tisućama kilometara. Razmjeri tog problema iziskuju djelovanje na razini EU-a kako bi se osiguralo da sve države članice poduzimaju mjere za smanjenje rizika za stanovništvo u svakoj državi članici.
Drugo, UFEU-om se zahtijevaju politike usmjerene prema postizanju visokog stupnja zaštite, uzimajući u obzir različitost prilika u različitim dijelovima EU-a 28 . Postojećim direktivama utvrđeni su minimalni standardi kvalitete zraka u cijelom EU-u, ali odabir mjera prepušten je državama članicama kako bi te mjere mogle prilagoditi posebnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim okolnostima. To je načelo zadržano u predloženoj direktivi, kojom bi se dvije postojeće direktive o kvaliteti zraka spojile u jednu.
Treće, potrebno je osigurati pravednost i jednakost za ljude u cijelom EU-u u pogledu kvalitete zraka i gospodarskih posljedica mjera za kontrolu onečišćenja zraka.
1.4.Načelo proporcionalnosti
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti iz sljedećih razloga:
·objedinjuje dvije direktive, odnosno konsolidira i pojednostavljuje odredbe postojećih direktiva u jednu,
·pojedinosti provedbe prepušta državama članicama, koje poznaju nacionalne, regionalne i lokalne okolnosti te stoga mogu bolje odabrati troškovno najučinkovitije mjere za postizanje standarda kvalitete zraka,
·donosi znatne zdravstvene i gospodarske koristi, za koje se očekuje da će biti nedvojbeno veće od troškova mjera koje treba poduzeti,
·iziskuje precizniju procjenu kvalitete zraka s pomoću posebnih zahtjeva za praćenje i modeliranje, od kojih se može očekivati da će poticati usmjerenije i troškovno učinkovitije mjere za usklađivanje sa standardima kvalitete zraka.
1.5.Odabir instrumenta
Predloženi instrument je direktiva, kao i prije. Drugi instrumenti ne bi bila prikladni jer se predlaže da se nastave postavljati ciljevi na razini EU-a, ali da se odabir mjera za usklađivanje prepusti državama članicama, koje te mjere mogu prilagoditi različitim nacionalnim, regionalnim i lokalnim okolnostima, tj. uzimajući u obzir raznolikost i specifičnost okolnosti u različitim dijelovima EU-a. Kontinuitet u odabiru instrumenta također olakšava spajanje i pojednostavnjenje dviju postojećih direktiva u jedinstven instrument.
2.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
2.1.Evaluacija/provjera primjerenosti i povezana mišljenja Odbora za nadzor regulative
Provjerom primjerenosti direktiva o kvaliteti zraka 29 utvrđeno je da su one usmjeravale uspostavu reprezentativnog visokokvalitetnog praćenja kvalitete zraka, postavile jasne standarde kvalitete zraka i olakšale razmjenu pouzdanih, objektivnih i usporedivih informacija o kvaliteti zraka, uključujući informacije za širu javnost. Bile su manje uspješne u osiguravanju da se poduzmu dostatne mjere kako bi se postigli standardi kvalitete zraka i kako bi trajanje prekoračenja bilo što je moguće kraće. Ipak, prema dostupnim dokazima, direktive o kvaliteti zraka doprinijele su silaznom trendu onečišćenja zraka te smanjile broj i razmjer prekoračenja. Zaključeno je, s obzirom na tu djelomičnu uspješnost, da su direktive o kvaliteti zraka općenito bile svrsishodne, no ujedno je ukazano na mogućnost poboljšanja postojećeg okvira kako bi se postigla dobra kvaliteta zraka u cijelom EU-u. Provjera primjerenosti pokazala je da bi dodatne smjernice ili jasniji zahtjevi iz direktiva o kvaliteti zraka mogli pomoći u povećanju djelotvornosti i učinkovitosti praćenja, modeliranja i odredaba za planove i mjere.
Utvrđeno je da su standardi kvalitete zraka bili važni za smanjenje koncentracija i smanjenje razina prekoračenja. Međutim, standardi EU-a za kvalitetu zraka nisu u potpunosti usklađeni s utvrđenim zdravstvenim preporukama 30 pa je došlo te i dalje dolazi do znatnih kašnjenja u poduzimanju odgovarajućih i djelotvornih mjera za ispunjavanje standarda kvalitete zraka.
Općenito, utvrđeno je da je mreža za praćenje u velikoj mjeri usklađena s odredbama iz postojećih direktiva o kvaliteti zraka te da osigurava dostupnost pouzdanih i reprezentativnih podataka o kvaliteti zraka. Međutim, izražena je zabrinutost da kriteriji za praćenje ostavljaju previše manevarskog prostora i predstavljaju određene dvojbe za relevantna tijela.
Na temelju preporuka Odbora za nadzor regulative u sklopu provjere primjerenosti pružena su dodatna pojašnjenja u nekoliko područja, među ostalim o razlikama između standarda EU-a za kvalitetu zraka i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, trendovima i praćenju kvalitete zraka, djelotvornosti zakonodavstva u postizanju standarda kvalitete zraka, povratnim informacijama dionika i javnoj percepciji kvalitete zraka.
2.2.Savjetovanja s dionicima
Cilj savjetovanja s dionicima bio je prikupiti popratne informacije, podatke, znanje i stajališta od širokog raspona dionika, pružiti informacije za različite opcije politike za reviziju direktiva o kvaliteti zraka i pomoći u procjeni izvedivosti njihove provedbe.
Otvoreno javno savjetovanje trajalo je 12 tjedana, a provodilo se u obliku internetskog upitnika s 13 uvodnih i 31 posebnim pitanjem, provedenog putem alata EU Survey. Upitnik je uključivao pitanja koja treba obuhvatiti procjenom učinka te su prikupljena početna stajališta o razini ambicije i mogućim učincima određenih opcija za reviziju direktiva o kvaliteti zraka. Primljena su ukupno 934 odgovora i dostavljeno je 116 dokumenata o stajalištu. Na otvorena pitanja zaprimljeno je između 11 i 406 pojedinačnih odgovora – u prosjeku 124. Odgovori su dobiveni iz 23 različite države članice.
Ciljana anketa objavljena je na portalu EU Survey u dva dijela (prvi dio o području politike br. 1 – „standardi kvalitete zraka” 13. prosinca 2021. i drugi dio o područjima politike br. 2 i 3 – „upravljanje; planovi za praćenje, modeliranje i kvalitetu zraka” 13. siječnja 2022.), oba s rokom za odgovor 11. veljače 2022. Ciljanom anketom željelo se dobiti detaljna stajališta organizacija koje su zainteresirane za pravila EU-a o kvaliteti zraka ili rade s njima. Stoga je anketa poslana ciljanim dionicima, uključujući relevantna tijela na različitim razinama upravljanja, organizacije iz privatnog sektora, akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva u svim državama članicama EU-a. U prvom dijelu ciljane ankete primljeno je ukupno 139 odgovora iz 24 države članice, a u drugom su primljena 93 odgovora iz 22 države članice.
Prvi sastanak dionika održan je 23. rujna 2021., a na njemu je sudjelovalo (na licu mjesta ili putem interneta) 315 vanjskih sudionika iz 27 država članica. Cilj prvog sastanka dionika bio je prikupiti stajališta o nedostacima utvrđenima u postojećim direktivama o kvaliteti zraka, kao i o razini ambicije za revidirano zakonodavstvo.
Drugi sastanak dionika održan je 4. travnja 2022., a na njemu je sudjelovalo (na licu mjesta ili putem interneta) 257 vanjskih sudionika iz 23 države članice. Cilj sastanka bio je prikupiti povratne informacije od dionika za dovršetak procjene učinka.
Provedeni su ciljani razgovori kako bi se dopunile druge aktivnosti savjetovanja, posebno s predstavnicima regionalnih i nacionalnih javnih tijela, civilnog društva i nevladinih organizacija te akademske i istraživačke zajednice. Glavna svrha razgovora bila je dobiti preostale informacije za koje je evaluacijom ciljane ankete među dionicima utvrđeno da nedostaju. Stoga su razgovori bili usmjereni na područje politike br. 2, posebno na izvedivost, načine provedbe i učinke različitih razmatranih opcija.
U procjeni učinka uzeto je u obzir i sljedeće: 30 ad hoc doprinosa (dokumenti o stajalištu, znanstvene studije i drugi dokumenti) zaprimljenih od 25 različitih dionika; rasprave na trećem Forumu EU-a za čisti zrak 18. i 19. studenoga 2021.; povratne informacije o početnoj procjeni učinka od 63 dionika iz 12 država članica; i mišljenje platforme „Fit for Future” o zakonodavstvu o kvaliteti zraka.
Nadalje, izvješće o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe pokazalo je da građani zahtijevaju mjere za smanjenje onečišćenja zraka 31 .
2.3.Primjena stručnog znanja
U izradi ovog Prijedloga korištena su sljedeća područja stručnog znanja: 1. analiza poveznica između onečišćenja zraka i zdravlja ljudi, 2. procjena učinaka na zdravlje, uključujući novčanu kvantifikaciju, 4. procjena utjecaja na ekosustave, 5. makroekonomsko modeliranje i 6. procjena kvalitete zraka i upravljanje kvalitetom zraka.
To je stručno znanje prikupljeno uglavnom preko ugovora o uslugama i sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, među ostalim sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, Europskom agencijom za okoliš, Zajedničkim istraživačkim centrom i različitim savjetnicima. Sva izvješća stručnjaka i ugovori redovito se učitavaju na internet kako bi bili dostupni javnosti.
2.4.Procjena učinka i mišljenje Odbora za nadzor regulative
U procjeni učinka analizirano je 19 opcija politike (koje obuhvaćaju 69 mjera politike) za uklanjanje nedostataka utvrđenih u postojećim direktivama o kvaliteti zraka u pogledu okoliša i zdravlja, upravljanja i izvršavanja, praćenja i procjene te informiranja i komunikacije.
Svaka od tih opcija politike procijenjena je s obzirom na njezine ekološke, socijalne i gospodarske posljedice, usklađenost s drugim prioritetima politike i očekivani omjer koristi i troškova.
Paket politika kojem se daje prednost naveden je u nastavku.
1.O standardima kvalitete zraka:
a) postavljanje jasnih standarda EU-a za kvalitetu zraka, definiranih kao granične vrijednosti za 2030., na temelju političkog izbora između opcija politike „potpuno usklađivanje” (I-1), „uže usklađivanje” (I-2) i „djelomično usklađivanje” (I-3), uz ograničen broj privremenih iznimaka ako su one jasno opravdane;
b) upućivanje na perspektivu za razdoblje nakon 2030. za potpunu usklađenost sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka iz 2021. uz istodobno približavanje budućim smjernicama SZO-a kako bi se do 2050. ostvarila vizija nulte stope onečišćenja;
c) mehanizam redovitog preispitivanja kako bi se osiguralo da se buduće odluke vode najnovijim znanstvenim spoznajama o kvaliteti zraka.
2.O upravljanju i izvršavanju:
a) ažuriranje minimalnih zahtjeva za planove za kvalitetu zraka;
b) uvođenje graničnih vrijednosti za onečišćujuće tvari u zraku koje trenutačno podliježu ciljnim vrijednostima kako bi se omogućilo djelotvornije smanjenje njihovih koncentracija;
c) dodatno pojašnjavanje kako treba riješiti problem neusklađenosti sa standardima kvalitete zraka, kako ih unaprijed spriječiti i kad ažurirati planove za kvalitetu zraka;
d) dodatno definiranje vrste mjera koje nadležna tijela moraju poduzeti kako bi razdoblja prekoračenja bila što kraća te proširenje odredaba o sankcijama u slučaju neusklađenosti sa standardima kvalitete zraka;
e) jačanje obveza suradnje država članica kada prekogranično onečišćenje uzrokuje kršenje standarda kvalitete zraka;
f) poboljšanje provedivosti direktiva novim odredbama o pristupu pravosuđu i naknadi te poboljšanim odredbama o sankcijama.
3.O procjenama kvalitete zraka:
a) dodatno poboljšanje, pojednostavnjenje i donekle širenje praćenja i procjene kvalitete zraka, uključujući:
i. praćenje onečišćujućih tvari koje izazivaju zabrinutost;
ii. ograničavanje premještanja točaka uzorkovanja kvalitete zraka na one u kojima se granične vrijednosti poštuju najmanje tri godine;
iii. dodatno pojašnjenje i pojednostavnjenje kriterija za određivanje lokacije za točke uzorkovanja;
vi. ažuriranje najvećih dopuštenih nesigurnosti pri mjerenju u skladu s predloženim strožim standardima kvalitete zraka;
b. bolja primjena modeliranja kvalitete zraka:
i. radi otkrivanja kršenja standarda kvalitete zraka, pružanja informacija za planove za kvalitetu zraka i postavljanja točaka uzorkovanja;
ii. radi poboljšanja kvalitete i usporedivosti modeliranja kvalitete zraka.
4.O javnom objavljivanju informacijama o kvaliteti zraka:
a) izvješćivanje o svim dostupnim ažuriranim mjerenjima kvalitete zraka s obzirom na glavne onečišćujuće tvari svaki sat te osiguravanje pristupačnosti tih informacija građanima u obliku indeksa kvalitete zraka;
b) obavješćivanje javnosti o mogućim učincima na zdravlje i davanje preporuka za postupanje u slučaju kršenja standarda kvalitete zraka.
Općenito se očekuje da će glavne koristi biti u obliku smanjene smrtnosti i morbiditeta, smanjenih rashoda za zdravstvenu skrb, smanjenog gubitka prinosa usjeva povezanih s prizemnim ozonom, smanjenog izostajanja s posla zbog bolesti i povećane produktivnosti na radu.
Opcije politike koje se odnose na različite razine usklađenosti sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka utječu na okoliš, gospodarstvo, društvo i zdravlje. Sve tri opcije, tj. „potpuno usklađivanje” (I-1), „uže usklađivanje” (I-2) i „djelomično usklađivanje” (I-3), donijele bi znatne koristi za zdravlje i okoliš, iako u različitoj mjeri. Međutim, za sve tri opcije politike procjena učinka pokazuje da koristi za društvo znatno nadmašuju troškove.
Godišnji troškovi i koristi izračunani su za 2030. kao središnja procjena jer je to godina u kojoj bi se prvi put trebala postići većina novih standarda kvalitete zraka. Troškovi ublažavanja nastali bi već prethodnih godina kako bi se osiguralo da se novi standardi postignu 2030., ali nakon 2030. vjerojatno bi se smanjili jer bi se već provela jednokratna ulaganja potrebna za postizanje ciljeva.
Opcija politike I-3 („djelomično usklađivanje” sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka iz 2021. do 2030.) ima najveći omjer koristi i troškova (između 10:1 i 28:1). Može se očekivati da bi većina točaka uzorkovanja kvalitete zraka u EU-u uz malo dodatnih napora ispunila odgovarajuće standarde kvalitete zraka. Prema središnjoj procjeni neto koristi iznose više od 29 milijardi EUR, u usporedbi s odgovarajućim troškovima mjera ublažavanja u iznosu od 3,3 milijarde EUR u 2030.
Za opciju politike I-2 („uže usklađivanje” sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka iz 2021. do 2030.) očekuje se da će omjer koristi i troškova biti nešto niži (između 7,5:1 i 21:1). Prema procjenama na oko 6 % točaka uzorkovanja ne bi se postigli odgovarajući standardi kvalitete zraka bez dodatnih napora na lokalnoj razini (ili bi možda bili potrebni dulji rokovi ili iznimke). Prema glavnoj procjeni neto koristi iznose više od 36 milijardi EUR, tj. 25 % više nego opcija politike I-3. Procjenjuje se da će odgovarajuće mjere ublažavanja i povezani administrativni troškovi 2030. iznositi 5,7 milijardi EUR.
Opcija politike I-1 („potpuno usklađivanje” sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka iz 2021. do 2030.) također ima pozitivan omjer koristi i troškova (između 6:1 i 18:1). Međutim, očekuje se da se na 71 % točaka uzorkovanja ne bi postigli odgovarajući standardi kvalitete zraka bez dodatnih napora na lokalnoj razini (a u mnogim slučajevima ti se standardi uopće ne bi mogli postići samo tehnički izvedivim smanjenjima). Prema glavnoj procjeni neto koristi iznose više od 38 milijardi EUR, tj. 5 % više nego opcija politike I-2. Odgovarajući troškovi ublažavanja procjenjuju se na 7 milijardi EUR u 2030.
Administrativni troškovi prema procjenama bi 2030. iznosili od 75 milijuna EUR do 106 milijuna EUR godišnje. To uključuje troškove izrade planova za kvalitetu zraka, procjena kvalitete zraka i dodatnih točaka uzorkovanja. Konkretno, očekuje se da će se troškovi izrade planova za kvalitetu zraka s vremenom smanjiti jer se njima rješava problem prekoračenja u području kvalitete zraka i postaju suvišni. Slično tome, zahtjevi u pogledu sustava procjene kvalitete zraka postaju blaži jer se poboljšava kvaliteta zraka, uz očekivano smanjenje troškova povezanih s praćenjem kvalitete zraka. Međutim, prethodno navedene procjene, uključujući jednokratna ulaganja, u izračunima su iskazane na godišnjoj razini. Napominjemo da sve te troškove snose javna tijela.
Važno je napomenuti da se direktivama o kvaliteti zraka ne nameću nikakvi izravni administrativni troškovi potrošačima i poduzećima .. Mogući troškovi za njih uglavnom proizlaze iz mjera koje nadležna tijela država članica poduzimaju kako bi postigla standarde kvalitete zraka utvrđene u direktivama. Oni su dio navedenih ukupnih troškova ublažavanja/prilagodbe.
Očekuje se da će se predloženim spajanjem postojećih direktiva o kvaliteti zraka, 2008/50/EZ i 2004/107/EZ, u jedinstvenu direktivu smanjiti administrativno opterećenje za javna tijela, posebno relevantna tijela u državama članicama, pojednostavnjenjem pravila, povećanjem dosljednosti i jasnoće te povećanjem učinkovitosti provedbe.
U procjeni učinka također je provjerena dosljednost s klimatskom politikom, posebno s Europskim zakonom o klimi . S obzirom na mnoge zajedničke izvore emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, predloženom revizijom standarda EU-a za kvalitetu zraka podupirat će se klimatski ciljevi jer će mjere za postizanje čistog zraka dovesti i do smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Procijenjeni učinci Prijedloga na kvalitetu zraka u skladu su i s akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja , posebno s ciljem da se do 2030. učinci onečišćenja zraka na zdravlje (preuranjene smrti) smanje za više od 55 % te s vizijom iz akcijskog plana za 2050. za smanjenje onečišćenja zraka, vode i tla na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje. Postoje i važne sinergije s politikama koje se bave emisijama onečišćujućih tvari na izvoru i koje su također dio akcijskog plana. To se, na primjer, odnosi na nedavni prijedlog revizije Direktive o industrijskim emisijama i predstojeći prijedlog o emisijskim normama Euro 7 za cestovna vozila , kojima će se poduprijeti postizanje strožih standarda kvalitete zraka.
Nakon mišljenja Odbora za nadzor regulative procjena učinka poboljšana je dodatnom analizom i pojašnjenjima: 1. interakcije Prijedloga s drugim inicijativama, kao što su učinak predložene revizije Direktive o industrijskim emisijama, 2. različitih parametara analiziranih za različite opcije politike, uključujući njihovu izvedivost, i 3. razloga za probleme utvrđene u provedbi postojećih direktiva o kvaliteti zraka.
Usporedno s procjenom učinka provedenom za ovaj Prijedlog provedena je šira analiza konteksta čistog zraka i izgleda za budućnost u tom pogledu te će se objaviti kao redovito izvješće o izgledima za čisti zrak 32 i kao dio izvješća o praćenju i izgledima za postizanje nulte stope onečišćenja koje se planira za kraj 2022. Trećim izvješćem „Izgledi za čisti zrak” dopunit će se analiza provedena za procjenu učinka za reviziju direktiva te će se razjasniti dodatni elementi, kao što su: regionalni učinak mjera predloženih u paketu REPowerEU na čisti zrak; pozitivni izgledi za postizanje ciljeva nulte stope onečišćenja do 2030. u okviru paketa politika kojem se daje prednost za reviziju direktiva; i učinak uključivanja netehnoloških (npr. prehrambenih) mjera na predviđanja o čistom zraku za 2030. Riječ je o dodatnom učincima uz moguće veće dugoročne pozitivne učinke.
2.5.Primjerenost i pojednostavnjenje propisa (REFIT)
S obzirom na svoju agendu za bolju regulativu (i program REFIT), Komisija predlaže spajanje Direktive 2008/50/EZ i Direktive 2004/107/EZ u jednu direktivu kojom bi se regulirale sve relevantne onečišćujuće tvari u zraku.
Kada je donesena Direktiva 2008/50/EZ, njome je zamijenjen niz zakonodavnih akata: Direktiva Vijeća 96/62/EZ o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka, Direktiva Vijeća 99/30/EZ o graničnim vrijednostima za sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside, lebdeće čestice i olovo u zraku, Direktiva 2000/69/EZ o graničnim vrijednostima za benzen i ugljikov monoksid u zraku, Direktiva 2002/3/EZ o ozonu u zraku i Odluka Vijeća 97/101/EZ o uspostavljanju uzajamne razmjene informacija i podataka iz mreža i pojedinačnih postaja za mjerenje onečišćenja zraka unutar država članica. Radi jasnoće, pojednostavnjenja i administrativne učinkovitosti spojene su u jedinstvenu direktivu. Tada su Europski parlament i Vijeće također odredili da bi trebalo razmotriti spajanje Direktive 2004/107/EZ s Direktivom 2008/50/EZ nakon što se stekne dovoljno iskustva u vezi s provedbom Direktive 2004/107/EZ.
Nakon više od desetljeća paralelne provedbe Direktive 2008/50/EZ i Direktive 2004/107/EZ, revizija direktiva o kvaliteti zraka prilika je za uključivanje najnovijih znanstvenih spoznaja i iskustava iz provedbe njihovim spajanjem u jedinstvenu direktivu. Time će se konsolidirati zakonodavstvo o kvaliteti zraka, uz pojednostavnjenje pravila koja se primjenjuju na relevantna tijela te poboljšanje sveukupne dosljednosti i jasnoće, čime će se povećati učinkovitost provedbe.
Prijedlogom se pojednostavnjuje i racionalizira niz odredaba, posebno u pogledu praćenja kvalitete zraka s obzirom na različite onečišćujuće tvari, vrsta standarda kvalitete zraka za te onečišćujuće tvari i zahtjeva koji iz njih proizlaze, kao što je izrada planova za kvalitetu zraka.
Tijekom procjene učinka razmatrani su prijedlozi iz Mišljenja platforme „Fit for Future” od 12. studenoga 2021. o zakonodavstvu o kvaliteti zraka 33 , uključujući, na primjer, preporuke o standardima kvalitete zraka, provedbi, praćenju, spajanju postojećih direktiva u jednu, usklađenosti s povezanim politikama.
2.6.Temeljna prava
U okviru predložene direktive poštuju se temeljna prava i načela, posebno priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Prijedlogom se nastoje izbjeći, spriječiti i smanjiti štetni učinci onečišćenja zraka na zdravlje ljudi i okoliš, u skladu s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a. Stoga se njime nastoji u politike Unije uključiti visoka razina zaštite okoliša te poboljšanje kvalitete okoliša u skladu s načelima održivog razvoja iz članka 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Usto se na konkretan način utvrđuje obveza zaštite prava na život i na integritet osobe utvrđena u člancima 2. i 3. Povelje.
Detaljnim odredbama o pristupu pravosuđu, naknadama i sankcijama pridonosi se i pravu na djelotvoran pravni lijek, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje, u pogledu zaštite zdravlja ljudi.
3.UTJECAJ NA PRORAČUN
Financijski izvještaj koji se odnosi na utjecaj na proračun te ljudske i administrativne resurse potrebne za ovaj Prijedlog uključen je u zakonodavni financijski izvještaj za paket za nultu stopu onečišćenja, koji je predstavljen kao dio prijedloga za reviziju popisa onečišćujućih tvari koje utječu na površinske i podzemne vode.
Prijedlog će utjecati na proračun Komisije, Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) i Europske agencije za okoliš (EEA) u smislu potrebnih ljudskih i administrativnih resursa.
Radno opterećenje Komisije u pogledu provedbe i izvršenja neznatno će se povećati zbog uvrštavanja novih standarda i više tvari koje treba pratiti te potrebe za preispitivanjem i ažuriranjem postojećih smjernica i provedbenih odluka, kao i izradom nacrta novih smjernica.
Nadalje, Komisija će trebati veću potporu JRC-a kako bi pojačala praćenje i modeliranje kvalitete zraka. Konkretno, to će uključivati izradu smjernica, predsjedanje dvjema ključnim mrežama stručnjaka i izradu normi povezanih s praćenjem i modeliranjem kvalitete zraka u suradnji s Europskim odborom za normizaciju (CEN). Ta bi se znanstvena potpora dobila na temelju administrativnih dogovora.
EEA će imati povećano radno opterećenje zbog: potrebe za proširenjem infrastrukture i podupiranjem stalnog izvješćivanja, koje bi obuhvaćalo i onečišćujuće tvari u zraku koje izazivaju zabrinutost i obveze smanjenja prosječne izloženosti koje se odnose na onečišćujuće tvari PM2,5 i NO2; potrebe za proširenjem infrastrukture za izvješćivanje za ažurirane informacije iz dodatnih točaka uzorkovanja, podataka o modeliranju i planova za kvalitetu zraka; potrebe za povećanjem potpore za pouzdane procjene dostavljenih podataka o kvaliteti zraka; te potrebe za jačanjem veza između analize i potpore politikama koje se odnose na onečišćenje zraka, klimatske promjene, zdravlje ljudi i ekosustava. Za to će biti potrebni jedan novi dodatni zaposlenik u ekvivalentu punog radnog vremena i dva preraspoređena zaposlenika, uz trenutačni tim kolega iz EEA-e koji već podupire politiku EU-a za čisti zrak.
4.DRUGI ELEMENTI
Postojećim okvirom uspostavljenim na temelju direktiva o kvaliteti zraka već se omogućuje visokokvalitetno reprezentativno praćenje kvalitete zraka, kako je pokazano u provjeri primjerenosti direktiva. U cijelom EU-u države članice uspostavile su mrežu za praćenje kvalitete zraka s oko 16 000 točaka uzorkovanja za određene onečišćujuće tvari (od kojih su mnoge grupirane, na više od 4 000 mjernih postaja), pri čemu se uzorkovanje temelji na zajedničkim kriterijima definiranima u direktivama. Općenito, mreža za praćenje uglavnom je usklađena s direktivama i osigurava dostupnost pouzdanih i reprezentativnih podataka o kvaliteti zraka. Okvir za praćenje dodatno će se poboljšati ovim Prijedlogom, kako je detaljnije objašnjeno u nastavku.
Postojeće odredbe o izvješćivanju utvrđene u Odluci Komisije 2011/850 usmjeravale su razvoj djelotvornog i učinkovitog digitalnog sustava e-izvješćivanja, za koji EEA pruža usluge smještaja na poslužitelju 34 . Osim toga, ovaj Prijedlog uključuje praćenje onečišćujućih tvari koje izazivaju zabrinutost. Time će se omogućiti promatranje nekoliko onečišćujućih tvari u zraku za koje još ne postoji usklađeno praćenje kvalitete zraka na razini EU-a.
Poboljšanja sustava praćenja, modeliranja i procjene kvalitete zraka također su dio ovog Prijedloga. Pružit će dodatne usporedive i objektivne informacije koje će omogućiti redovito praćenje i ocjenjivanje razvoja kvalitete zraka u EU-u. Uz preciznije zahtjeve za informiranje koje treba uključiti u planove za kvalitetu zraka, kako je predviđeno ovim Prijedlogom, time će se omogućiti stalno preispitivanje djelotvornosti posebnih (često lokalnih) mjera za kvalitetu zraka. Jasnijim posebnim zahtjevima u pogledu javnog informiranja javnosti će se olakšati i ubrzati pristup rezultatima praćenja i evaluacije podataka o kvaliteti zraka i povezanih mjera politike.
Sve će to biti korisno za buduće evaluacije revidirane Direktive o kvaliteti zraka.
5.DETALJNO OBRAZLOŽENJE POSEBNIH ODREDABA PRIJEDLOGA
Cilj je izmjena iz Prijedloga za spajanje postojećih direktiva o kvaliteti zraka (2008/50/EZ i 2004/107/EZ) konsolidirati i pojednostavniti zakonodavstvo.
Sljedeća objašnjenja usmjerena su na promjene u odnosu na postojeće direktive. Numeriranje navedenih članaka odgovara Prijedlogu.
Člankom 1. uvodi se cilj nulte stope onečišćenja do 2050. za kvalitetu zraka kako bi se osiguralo da se do 2050. kvaliteta zraka poboljša u tolikoj mjeri da se onečišćenje više ne smatra štetnim za zdravlje ljudi i okoliš.
Člankom 3. predviđa se redovito preispitivanje znanstvenih dokaza kako bi se provjerilo jesu li standardi kvalitete zraka koji su na snazi još uvijek dovoljni za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša te treba li regulirati dodatne onečišćujuće tvari u zraku. Preispitivanje će poslužiti kao temelj za izradu planova za usklađivanje sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka do 2050. na temelju mehanizma redovitog preispitivanja kako bi se u obzir uzela najnovija znanstvena saznanja.
Članak 4. uključuje ažuriranja i dodaje nove definicije elemenata koji se mijenjaju ili dodaju Direktivi.
Člankom 5. od država članica se zahtijeva da osiguraju točnost aplikacija za modeliranje kako bi se omogućila veća i bolja upotreba modeliranja za procjenu kvalitete zraka.
Člankom 7. pojednostavnjuju se pravila za pragove procjene. Pragovi upućuju na to koje bi se tehnike procjene kvalitete zraka trebale primjenjivati pri različitim razinama onečišćenja. Prijedlogom se postojeći donji i gornji prag zamjenjuju jedinstvenim pragom procjene za pojedinu onečišćujuću tvar.
Člankom 8. osigurava se da se kvaliteta zraka prati s pomoću fiksnih točaka uzorkovanja kad god razine onečišćenja zraka prijeđu preporuke SZO-a. Kad se prekorače granične vrijednosti ili ciljna vrijednost za prizemni ozon iz ove Direktive, kvaliteta zraka mora se procijeniti i primjenom modeliranja. Modeliranje će pomoći i u otkrivanju mogućih dodatnih lokacija na kojima se prekoračuju granične vrijednosti ili ciljna vrijednost za prizemni ozon. Time se želi iskoristiti napredak u aplikacijama za modeliranje u cilju usmjeravanja djelotvornih, ciljanih i troškovno učinkovitih mjera za kvalitetu zraka kako bi se što prije okončalo kršenje standarda kvalitete zraka.
Člankom 9. ažuriraju se i pojašnjavaju pravila o broju i lokaciji točaka uzorkovanja, uključujući stroža pravila za premještanje točaka uzorkovanja. Revidiranim pravilima objedinjuju se i pojednostavnjuju zahtjevi u pogledu točaka uzorkovanja za različite onečišćujuće tvari u zraku i standarde kvalitete zraka, koji su trenutačno raspoređeni u više dijelova dvaju direktiva.
Člankom 10. uvode se nadređene lokacije za praćenje te se uređuje njihov broj i lokacija. Te nadređene lokacije za praćenje kombiniraju više točaka uzorkovanja kako bi se prikupili dugoročni podaci o onečišćujućim tvarima u zraku obuhvaćenima ovom Direktivom, kao i o onečišćujućim tvarima u zraku koje izazivaju zabrinutost te o drugim relevantnim parametrima. Kombiniranjem više točaka uzorkovanja u nadređenu lokaciju za praćenje umjesto njihova zasebnog postavljanja u nekim se slučajevima mogu uštedjeti troškovi. Uvođenje dodatnih točaka uzorkovanja za neregulirane onečišćujuće tvari u zraku koje izazivaju zabrinutost, kao što su ultrasitne čestice, crni ugljik, amonijak (NH3) ili oksidativni potencijal lebdećih čestica, poduprijet će znanstveno razumijevanje njihovih učinaka na zdravlje i okoliš. Prema potrebi države članice mogu uspostaviti zajedničke nadređene lokacije za praćenje, čime se mogu smanjiti troškovi.
U članku 11. pojašnjavaju se ciljevi kvalitete podataka za mjerenje kvalitete zraka i uvode ciljevi kvalitete za modeliranje. Dodaje se novi zahtjev da se svi podaci dostavljaju i upotrebljavaju za potrebe procjene usklađenosti, čak i ako ne ispunjavaju ciljeve kvalitete podataka.
Odredbe o procjeni prizemnog ozona integrirane su s odredbama o procjeni drugih onečišćujućih tvari kako bi se pojednostavnile i racionalizirale.
Člankom 12. objedinjuju se postojeći zahtjevi o zadržavanju razina onečišćujućih tvari u zraku ispod graničnih vrijednosti i uvode se novi zahtjevi za prosječne razine izloženosti.
Člankom 13. standardi kvalitete zraka EU-a bolje se usklađuju s preporukama SZO-a iz 2021., uzimajući u obzir izvedivost i troškovnu učinkovitost analizirane u procjeni učinka priloženoj ovom Prijedlogu. Usto se uvode granične vrijednosti za sve onečišćujuće tvari u zraku koje trenutačno podliježu ciljnim vrijednostima, osim za prizemni ozon (O3). Iskustvo s postojećim direktivama pokazuje da će se time povećati djelotvornost u smanjenju koncentracija onečišćujućih tvari u zraku. Ozon se izuzima iz te promjene zbog složenih značajki njegova nastajanja u atmosferi, koje kompliciraju zadatak procjene izvedivosti pridržavanja strogih graničnih vrijednosti. Revidirane granične i ciljne vrijednosti stupit će na snagu 2030., čime će se potreba za brzim poboljšanjem uravnotežiti s potrebom da se osigura dovoljno vremena za pripremu i koordinaciju s ključnim povezanim politikama koje će ostvariti rezultate do 2030., kao što je paket politika za ublažavanje klimatskih promjena „Spremni za 55 %”. Kako bi se EU usmjerio na put koji će mu omogućiti da ostvari viziju nulte stope onečišćenja zraka do 2050., uvodi se nova odredba kojom se zahtijeva smanjenje prosječne izloženosti javnosti sitnim česticama (PM2,5) i dušikovu dioksidu (NO2) na regionalnoj razini (teritorijalne jedinice NUTS 1) na razinu koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Time se dopunjuje obveza poštovanja graničnih i ciljnih vrijednosti primjenjivih u područjima kvalitete zraka. Kako bi se pridonijelo politici za čisti zrak na razini EU-a, države članice dužne su brzo obavijestiti Komisiju ako uvedu standarde kvalitete zraka koji su stroži od standarda EU-a.
Članak 14. skraćuje se jer su zahtjevi u pogledu točke uzorkovanja isti kao oni u članku 7.
Sadržaj nekoliko članaka (bivši članci od 15. do 18. Direktive 2008/50/EZ) o standardima kvalitete zraka i povezanim zahtjevima za sitne lebdeće čestice (PM2,5) i prizemni ozon (O3) integriran je u standarde za druge onečišćujuće tvari iz članaka 12., 13. i 23., a zahtjevi u pogledu točaka uzorkovanja uključeni su u članak 7.
Člankom 15. uvode se, uz već postojeće pragove upozorenja za dušikov dioksid (NO2) i sumporov dioksid (SO2), pragovi upozorenja i za uvođenje kratkoročnih mjera za najviše razine onečišćenja lebdećim česticama (PM10 i PM2,5) s obzirom na znatne učinke onečišćenja tim česticama na zdravlje.
Člankom 16. proširuju se pravila o oduzimanju doprinosa iz prirodnih izvora za prekoračenja standarda kvalitete zraka kako bi se obuhvatila prekoračenja obveza smanjenja prosječne izloženosti. Upravljanje kvalitetom zraka ne može utjecati na onečišćenje zraka iz prirodnih izvora, kao što je prašina iz Sahare. Zbog toga se člancima 19. i 20. osigurava da se prekoračenja kvalitete zraka koja proizlaze iz tih izvora ne smatraju neusklađenošću sa standardima kvalitete zraka, uključujući obveze smanjenja prosječne izloženosti, te da za to nisu potrebni planovi za kvalitetu zraka.
Članak 17. o oduzimanju onečišćenja zbog zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju proširen je kako bi obuhvatio sitne čestice (PM2,5). Zimsko posipanje pijeskom ili solju važno je za sigurnost na cestama, iako resuspenzija čestica iz tih mjera može pridonijeti i onečišćenju zraka lebdećim česticama različitih veličina. Neusklađenost sa standardima kvalitete zraka koja proizlazi samo iz tih izvora neće dovesti do zahtjeva za izradu planova za kvalitetu zraka u skladu s člankom 19.
U članku 18. o odgodi rokova za dostizanje graničnih vrijednosti za lebdeće čestice (PM10 i PM2,5) i dušikov dioksid (NO2) utvrđuju se dodatni uvjeti za odgodu kako bi se povećala učinkovitost mjera za kvalitetu zraka koje se poduzimaju radi poštovanja graničnih vrijednosti. Na primjer, u planovima za kvalitetu zraka mora se navesti kako će se tražiti dodatna sredstva za brže postizanje usklađenosti te kako će javnost biti obaviještena o posljedicama odgode za zdravlje ljudi i okoliš. Osim toga, bit će moguće odgoditi usklađivanje s graničnom vrijednošću samo ako je obveza smanjenja prosječne izloženosti za relevantnu onečišćujuću tvar u zraku ispunjena najmanje tri godine prije početka odgode. Time se osigurava da se odgoda odobrava samo u slučajevima lokaliziranih prekoračenja graničnih vrijednosti zbog uvjeta specifičnih za lokaciju, a da se ne koristi za odgađanje lokalnih, regionalnih ili nacionalnih mjera za kvalitetu zraka.
Člankom 19. povećava se djelotvornost planova za kvalitetu zraka kako bi se što prije osigurala usklađenost sa standardima kvalitete zraka. To će se postići: a) zahtijevanjem izrade planova za kvalitetu zraka prije stupanja na snagu standarda kvalitete zraka u slučajevima neusklađenosti prije 2030., b) određivanjem da je cilj planova za kvalitetu zraka da razdoblje prekoračenja bude što je moguće kraće, a u svakom slučaju ne dulje od tri godine za granične vrijednosti i c) propisivanjem redovitih ažuriranja planova za kvalitetu zraka ako se njima ne postigne usklađenost.
Planovi za kvalitetu zraka obvezni su ako se prekorače granične vrijednosti, ciljna vrijednost za prizemni ozon ili obveze smanjenja prosječne izloženosti. Planovi će biti obvezni i kad se očekuje da će ti standardi biti prekoračeni. Time će se osigurati da razdoblja prekoračenja budu što kraća. Poticat će se i sinergije između upravljanja različitim onečišćujućim tvarima u zraku i među mjerama za postizanje različitih standarda. Na primjer, mjere za ispunjenje obveze smanjenja prosječne izloženosti za sitne čestice (PM2,5) pomoći će i u usklađivanju s graničnom vrijednošću za PM2,5.
Završnom izmjenom zahtijevat će se da se u planovima za kvalitetu zraka analizira rizik od prekoračenja pragova upozorenja. To će dovesti do veće integracije kratkoročnih akcijskih planova, potrebnih za rješavanje problema prekoračenja praga upozorenja, s dugoročnim akcijskim planovima, te time do uštede resursa i poboljšanja poduzetih mjera.
Člankom 20. od država članica se zahtijeva da dokažu zašto kratkoročni akcijski plan ne bi bio djelotvoran ako odluče ne donijeti ga unatoč riziku od prekoračenja praga upozorenja za prizemni ozon. Uvodi se i obveza javnog savjetovanja o kratkoročnim akcijskim planovima kako bi se osiguralo da se pri njihovoj izradi uzmu u obzir sve relevantne informacije.
Člankom 21. dodatno se pojašnjavaju i jačaju mehanizmi suradnje država članica radi rješavanja kršenja standarda kvalitete zraka uzrokovanih prekograničnim onečišćenjem zraka, za što je potrebna brza razmjena informacija među državama članicama i s Komisijom.
Člankom 22. javnost se bolje senzibilizira o onečišćenju zraka jer se uvodi obveza da države članice uspostave indeks kvalitete zraka koji svaki sat pokazuje ažurirano stanje kvalitete zraka s obzirom na najštetnije onečišćujuće tvari u zraku.
Člankom 23. propisuje se da će Komisija donijeti provedbene akte o izvješćivanju o podacima o kvaliteti zraka i upravljanju kvalitetom zraka. Ti će se provedbeni akti uskladiti s revidiranom Direktivom.
Člankom 27. utvrđuju se detaljne odredbe kojima se osigurava pristup pravosuđu za one koji žele osporiti provedbu ove Direktive, primjerice kad plan za kvalitetu zraka nije izrađen unatoč prekoračenjima relevantnih standarda kvalitete zraka.
Člankom 28. nastoji se uspostaviti ostvarivo pravo na naknadu štete za osobe kojima je zdravlje u cijelosti ili djelomično narušeno zbog posljedica kršenja propisanih pravila o graničnim vrijednostima, planovima za kvalitetu zraka, kratkoročnim akcijskim planovima ili u vezi s prekograničnim onečišćenjem. Pogođene osobe imaju pravo tražiti i dobiti naknadu za štetu koja im je nanesena. To uključuje mogućnost kolektivne tužbe.
Članak 29. mijenja se kako bi se detaljnije pojasnilo kako države članice trebaju uspostaviti djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za one koji krše mjere donesene u državi članici radi provedbe ove Direktive, uključujući odvraćajuće financijske sankcije, ne dovodeći u pitanje Direktivu 2008/99/EZ o zaštiti okoliša putem kaznenog prava 35 .
Prilog I. u vezi s člancima 13. i 15. objedinjuje standarde kvalitete zraka za različite onečišćujuće tvari utvrđujući: a) granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi; b) ažurirane ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve za prizemni ozon; c) nove pragove upozorenja za lebdeće čestice (PM10 i PM2,5); i d) obvezu smanjenja prosječne izloženosti sitnim česticama (PM2,5) i dušikovu dioksidu (NO2) radi približavanja obvezi koja se odnosi na prosječnu razinu izloženosti iz preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
U Prilogu II. utvrđuju se pragovi procjene za praćenje i modeliranje kvalitete zraka.
U Prilogu III. u vezi s člankom 9. pojednostavnjuju se kriteriji za određivanje minimalnog broja točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima i ti se kriteriji objedinjuju za sve onečišćujuće tvari u zraku, na koje se primjenjuju različiti standardi kvalitete zraka (granične vrijednosti, ciljna vrijednost za prizemni ozon, obveze smanjenja prosječne izloženosti, pragovi upozorenja i kritične razine).
U Prilogu IV. objedinjuju se kriteriji za lokaciju točaka uzorkovanja za sve onečišćujuće tvari u zraku, koje podliježu različitim standardima kvalitete zraka.
U Prilogu V. ažuriraju se i pojačavaju zahtjevi u pogledu kvalitete i nesigurnosti podataka za stalna i indikativna mjerenja, modeliranje i objektivnu procjenu kvalitete zraka kako bi se osigurala precizna procjena s obzirom na predložene strože standarde kvalitete zraka i tehnički napredak od donošenja postojećih direktiva.
U Prilogu VI. ažuriraju se pravila za metode koje se moraju upotrebljavati za procjenu koncentracija različitih onečišćujućih tvari u zraku, kao i za procjenu kojom brzinom određene onečišćujuće tvari ulaze u ekosustave.
Prilogom VII. uvodi se praćenje ultrasitnih čestica na lokacijama na kojima bi se mogle nalaziti u visokim koncentracijama, kao što su zračne luke, luke, ceste, industrijska postrojenja ili instalacije za grijanje kućanstava, ili mjesta u njihovoj blizini. Zajedno s informacijama koje se zahtijevaju člankom 10., a dobivaju se praćenjem pozadinskih koncentracija ultrasitnih čestica na nadređenim lokacijama za praćenje, to će pomoći u razumijevanju doprinosa različitih izvora koncentracijama ultrasitnih čestica. Prilogom VII. ažurira se i popis hlapivih organskih spojeva (HOS) preporučenih za mjerenja kojima se nastoji poboljšati razumijevanje nastajanja prizemnog ozona i upravljanja njime.
U Prilogu VIII. u vezi s člankom 19. objedinjuju se zahtjevi za planove za kvalitetu zraka koji se odnose na prekoračenja graničnih vrijednosti, ciljanu vrijednost za prizemni ozon i obveze smanjenja prosječne izloženosti. Pojednostavnjenjem tih zahtjeva potaknut će se sinergije između upravljanja različitim onečišćujućim tvarima u zraku i postizanja različitih standarda kvalitete zraka. Prilogom VIII. zahtijeva se i da planovi za kvalitetu zraka sadržavaju precizniju analizu očekivanih učinaka mjera za kvalitetu zraka. To će pridonijeti većoj djelotvornosti planova za kvalitetu zraka.
Prilogom IX. poboljšavaju se informacije o kvaliteti zraka koje treba dostaviti javnosti, uključujući obvezna ažuriranja svaki sat za mjerenja glavnih onečišćujućih tvari u zraku na stalnim mjestima i ažurirane rezultate modeliranja ako su dostupni.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
2022/0347 (COD)
Prijedlog
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu
(preinaka)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor ⌦o funkcioniranju Europske unije ⌫ o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak ⌦ 192. ⌫ 175. ,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 36 ,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 37 ,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
⇩ novo
(1)Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta 38 i Vijeća i Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 39 značajno su izmijenjene. S obzirom na daljnje izmjene te bi direktive radi jasnoće trebalo preinačiti.
(2)U prosincu 2019. Europska komisija utvrdila je u svojoj Komunikaciji „Europski zeleni plan” 40 ambiciozan plan za preobrazbu Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, s ciljem zaštite, očuvanja i povećanja prirodnog kapitala Unije te zaštite zdravlja i dobrobiti građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. U europskom zelenom planu navedene su obveze u pogledu čistog zraka, konkretno da će se kvaliteta zraka dodatno poboljšavati, a standardi EU-a za kvalitetu zraka još više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Najavljene su i strože odredbe o praćenju, modeliranju i planiranju u području kvalitete zraka.
(3)Komisija je u svibnju 2021. donijela Komunikaciju o utvrđivanju akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja 41 u kojem se, među ostalim, razmatraju aspekti onečišćenja iz europskog zelenog plana i preuzima dodatna obveza da će se do 2030. učinak onečišćenja zraka na zdravlje smanjiti za više od 55 %, a broj ekosustava EU-a u kojima onečišćenje zraka ugrožava bioraznolikost za 25 %.
(4)U akcijskom planu za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđuje se i vizija za 2050., u kojoj se onečišćenje zraka smanjuje na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje i prirodne ekosustave. U tu bi svrhu trebalo težiti postupnom pristupu utvrđivanju sadašnjih i budućih standarda EU-a za kvalitetu zraka, kojim bi se uspostavili prijelazni standardi kvalitete zraka za 2030. i kasnije te razvila perspektiva za usklađivanje sa Smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka najkasnije do 2050. na temelju mehanizma redovitog preispitivanja, čime bi se u obzir uzele najnovije znanstvene spoznaje. S obzirom na povezanost smanjenja onečišćenja i dekarbonizacije, dugoročni cilj postizanja cilja nulte stope onečišćenja trebao bi se ostvarivati usporedno sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća 42 .
(5)Pri poduzimanju relevantnih mjera na razini Unije i na nacionalnoj razini radi postizanja cilja nulte stope onečišćenja zraka, države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi se voditi načelom opreznosti i načelom „onečišćivač plaća” utvrđenima u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije te načelom „nenanošenja štete” iz europskog zelenog plana. Oni bi, među ostalim, trebali uzeti u obzir: doprinos poboljšane kvalitete zraka javnom zdravlju, kvaliteti okoliša, dobrobiti građana, blagostanju društva, zapošljavanju i konkurentnosti gospodarstva; energetsku tranziciju, jačanje energetske sigurnosti i borbu protiv energetskog siromaštva; sigurnost i cjenovnu pristupačnost opskrbe hranom; razvoj održivih i pametnih rješenja za mobilnost i promet; utjecaj promjena u ponašanju; pravednost i solidarnost među državama članicama i unutar država članica s obzirom na njihove gospodarske kapacitete, okolnosti na nacionalnoj razini, kao što su posebnosti otokâ, i potrebu za postupnom konvergencijom; potrebu da se provedbom odgovarajućih programa obrazovanja i osposobljavanja osigura poštena i socijalno pravedna tranzicija; najbolje dostupne i najnovije znanstvene dokaze, posebno nalaze o kojima je izvijestio SZO; potrebu da se rizici povezani s onečišćenjem zraka uključe u odluke o ulaganju i planiranju; troškovnu učinkovitost i tehnološku neutralnost u postizanju smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zraku; i napredak u pitanjima integriteta okoliša i razine ambicija tijekom vremena.
(6)U Osmom Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030., donesenom Odlukom (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. 43 , utvrđuje se cilj postizanja netoksičnog okoliša, čime se štiti zdravlje i dobrobit ljudi, životinja i ekosustava od rizika povezanih s okolišem i negativnih učinaka, i navodi se potreba za daljnjim poboljšanjem metoda praćenja, boljim informiranjem javnosti i pristupom pravosuđu u tu svrhu. Ciljevi utvrđeni u ovoj Direktivi zasnivaju se na tome.
(7)Komisija bi trebala redovito preispitivati znanstvene dokaze povezane s onečišćujućim tvarima, njihovim učincima na zdravlje ljudi i okoliš te tehnološkim razvojem. Na temelju preispitivanja Komisija bi trebala procijeniti jesu li primjenjivi standardi kvalitete zraka i dalje primjereni za postizanje ciljeva ove Direktive. Prvo preispitivanje trebalo bi provesti do 31. prosinca 2028. kako bi se procijenilo je li potrebno ažurirati standarde kvalitete zraka na temelju najnovijih znanstvenih informacija.
🡻 2008/50 uvodna izjava 5. (prilagođeno)
(8)U skladu sa zajedničkim kriterijima procjene, tTrebalo bi slijediti zajednički pristup pri procjeni kvalitete zraka ⌦ primjenom zajedničkih kriterija procjene ⌫ . Kod procjene kvalitete zraka, trebalo bi voditi računa o veličini stanovništva i ekosustava koji su izloženi onečišćenju zraka. Stoga je prikladno klasificirati područje svake države članice u zone ili aglomeracije koje odražavaju gustoću stanovništva.
🡻 2008/50 uvodna izjava 14. (prilagođeno)
⇨ novo
(9)Mjerenja na stalnom mjestu trebala bi biti obvezna u zonama i aglomeracijama u kojima su prekoračeni dugoročni ciljevi za prizemni ozon ili pragovi procjene za ostale onečišćujuće tvari . Informacije dobivene mjerenjima na stalnom mjestu mogu se dopuniti tehnikama modeliranja i/ili indikativnim mjerenjima, kako bi ⌦Aplikacije za modeliranje i indikativno mjerenje, uz informacije dobivene mjerenjima na stalnom mjestu, omogućuju da ⌫ se podaci s točke uzorkovanja mogli protumačeiti sa stajališta geografske distribucije koncentracija. Upotreba⌦ takvih ⌫ dodatnih tehnika procjene trebala bi omogućiti smanjenje minimalno potrebnog broja stalnih točaka uzorkovanja. ⇨ u zonama u kojima nisu premašeni pragovi procjene. U zonama u kojima su premašene granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti, mjerenja na stalnim mjestima i korištenje aplikacija za modeliranje trebali bi biti obvezni. Trebalo provesti i dodatno praćenje pozadinskih koncentracija i taloženja onečišćujućih tvari u zraku kako bi se omogućilo bolje razumijevanje razina onečišćenja i disperzije⇦.
🡻 2008/50 uvodna izjava 6. (prilagođeno)
⇨ novo
(10)Gdje je to moguće, tTrebalo bi primijeniti tehnike modeliranja ⇨ aplikacije za modeliranje ⇦ kako bi se podaci s točke uzimanja uzorka mogli protumačiti sa stajališta geografske distribucije koncentracije ⇨ tako da pomognu u otkrivanju kršenja standarda kvalitete zraka i budu izvor informacija za planove kvalitete zraka i smještaj točaka uzorkovanja ⇦. To bi moglo poslužiti kao podloga za izračunavanje kolektivne izloženosti stanovništva koje živi u tom području. ⇨ Osim zahtjeva za praćenje kvalitete zraka utvrđenih u ovoj Direktivi, za potrebe praćenja države članice potiču se da upotrebljavaju informacijske proizvode i dodatne alate (npr. redovita izvješća o evaluaciji i procjeni kvalitete, internetske aplikacije za politike) koje pruža komponenta za promatranje Zemlje svemirskog programa EU-a, a posebno usluga praćenja stanja atmosfere u okviru programa Copernicus (CAMS). ⇦
⇩ novo
(11)Važno je pratiti onečišćujuće tvari koje izazivaju zabrinutost, kao što su ultrasitne čestice, crni ugljik i elementarni ugljik, kao i amonijak i oksidativni potencijal lebdećih čestica, kako bi se poduprlo znanstveno razumijevanje njihovih učinaka na zdravlje i okoliš, u skladu s preporukama SZO-a.
🡻 2008/50 uvodna izjava 8. (prilagođeno)
⇨ novo
(12)Kako bi se bolje shvatio utjecaj ovih onečišćujućih tvari i razvile odgovarajuće politike, trebalo bi obaviti detaljna mjerenja sitnih lebdećih čestica na ruralnim pozadinskim lokacijama. Takva bi mjerenja trebalo obaviti na način koji je u skladu s programom suradnje za praćenje i ocjenjivanje dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP), koji je uspostavljen u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. ⌦ Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) ⌫ , odobrene Odlukom Vijeća 81/462/EEZ od 11. lipnja 1981. 44 ⇨ , i njezinih protokola, uključujući Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona iz 1999., koji je revidiran 2012. ⇦
🡻 2008/50 uvodna izjava 7. (prilagođeno)
(13)Kako bi se osiguralo da prikupljene informacije o onečišćenju zraka budu dovoljno reprezentativne i usporedive ⌦ u cijeloj Uniji ⌫ širom Zajednice, važno je da se prilikom procjene kvalitete zraka koriste standardizirane tehnike mjerenja i zajednički kriteriji za broj i smještaj mjernih postaja. Za procjenu kvalitete zraka mogu se koristiti i druge tehnike osim mjerenja, te je stoga potrebno utvrditi kriterije za korištenje takvih tehnika, kao i točnost koja se od njih zahtjeva.
🡻 2004/107 uvodna izjava 12.
⇨ novo
(14)Standardizirane točne tehnike mjerenja i zajednički kriteriji za smještanje mjernih postaja važni su u procjenjivanju kvalitete zraka kako bi se dobiveni podaci mogli uspoređivati u cijeloj Zajednici. Iznalaženje referentnih mjernih metoda opće je priznato kao važno pitanje. Komisija je već odredila mandat za pripremu CEN standardâ za mjerenje ⇨ policikličkih aromatskih ugljikovodika i za ocjenu rada senzorskih sustava za utvrđivanje koncentracija plinovitih onečišćujućih tvari u zraku ⇦ onih sastavnica zraka za koje su definirane ciljne vrijednosti (arsen, kadmij, nikal i benzo(a)piren) kao i za taloženje teških metala , s ciljem skorog razvoja i prihvaćanja tih standarda. U nedostatku CEN standardnih metoda trebalo bi dopustiti primjenu međunarodnih ili nacionalnih standardnih referentnih metoda mjerenja.
🡻 2008/50 uvodna izjava 2. (prilagođeno)
⇨ novo
(15)Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini, posebno je važno boriti se protiv emisija onečišćujućih tvari na njihovom izvoru, te identificirati i primijeniti najučinkovitije mjere smanjenja emisije na lokalnoj i nacionalnoj razini, te na razini ⌦ Unije ⌫ Zajednice ⇨ , posebno kad je riječ o emisijama iz poljoprivrede, industrije, prometa i proizvodnje energije ⇦ . Stoga bi trebalo izbjegavati, spriječiti ili smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zraku, te postaviti odgovarajuće ⇨ standarde ⇦ ciljeve za kvalitetu zraka, vodeći računa o relevantnim normama, smjernicama i programima Svjetske zdravstvene organizacije.
🡻 2004/107 uvodna izjava 3. (prilagođeno)
⇨ novo
(16)Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da ⇨ sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikovi oksidi, lebdeće čestice, olovo, benzen, ugljikov monoksid, ⇦ arsen, kadmij, nikal, i neki policiklički aromatski ugljikovodici ⇨ i prizemni ozon ⇦ imaju ⇨ značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ⇦ genotoksični kancerogeni utjecaj na ljudski organizam te da nije moguće odrediti prag ispod kojeg te tvari ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi. Posljedice za zdravlje ljudi i za okoliš nastaju putem koncentracija u zraku i taloženja. Uzimajući u obzir isplativost troškova, u određenim područjima nije moguće postići koncentracije arsena, kadmija, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku koje ne bi predstavljale značajnu opasnost za zdravlje ljudi.
🡻 2004/107 uvodna izjava 11. (prilagođeno)
⇨ novo
(17)Učinci ⇨ olova, ⇦ arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika na ljudsko zdravlje, uključujući one putem hranidbenog lanca, te na okoliš kao cjelinu, nastaju ⌦ među ostalim ⌫ putem koncentracija u zraku i taloženjem; trebalo bi uzeti u obzir akumulaciju tih tvari u tlu i zaštitu kopnenih voda. Kako bi se olakšalo preispitivanje ove Direktive 2010. godine, Komisija i države članice trebale bi razmotriti promicanje istraživanja učinaka arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika na zdravlje ljudi i okoliš, posebno putem taloženja.
⇩ novo
(18)Prosječna izloženost stanovništva onečišćujućim tvarima s najvećim dokumentiranim utjecajem na ljudsko zdravlje, sitnim lebdećim česticama (PM2,5) i dušikovu dioksidu (NO2), trebala bi se smanjiti u skladu s preporukama SZO-a. Stoga bi uz granične vrijednosti trebalo uvesti i obvezu smanjenja prosječne izloženosti za te onečišćujuće tvari.
🡻 2004/107 uvodna izjava 4.
⇨ novo
(19)⇨ Pri provjeri primjerenosti direktiva o kvaliteti zraka (direktiva 2004/107/EZ i 2008/50/EZ) 45 pokazalo se da su granične vrijednosti djelotvornije u smanjenju koncentracija onečišćujućih tvari od ciljnih vrijednosti. ⇦ S ciljem minimiziranja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, a posebno obraćajući pažnju na ⇨ ranjive skupine i ⇦ osjetljivoe skupine stanovništvoa i okoliš kao cjelinu, trebalo bi odrediti ciljne vrijednosti za arsen, kadmij i nikal te policikličke aromatske ugljikovodike ⇨ granične vrijednosti za koncentraciju sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica, olova, benzena, ugljikova monoksida, arsena, kadmija, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika ⇦ u zraku , koje bi trebalo postići u što je moguće većoj mjeri. Benzo(a)[a]piren bi trebalo koristiti kao pokazatelj za opasnost od kancerogenih učinaka policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku.
⇩ novo
(20)Kako bi se državama članicama omogućilo da se pripreme za revidirane standarde kvalitete zraka utvrđene ovom Direktivom i kako bi se osigurao pravni kontinuitet, granične vrijednosti za prijelazno razdoblje trebale bi biti jednake onima utvrđenima u direktivama stavljenima izvan snage do početka primjene novih graničnih vrijednosti.
🡻 2008/50 uvodna izjava 13. (prilagođeno)
⇨ novo
(21)Prizemni ozon je prekogranična onečišćujuća tvar koja nastaje u atmosferi iz emisije primarnih onečišćujućih tvari obuhvaćenih Direktivom 2016/2284/EU Direktivom 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 46 od 23. listopada 2001. o nacionalnim emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u atmosferi 47 . Napredak u smjeru ostvarivanja ciljeva kvalitete zraka i dugoročnih ciljeva za prizemni ozon postavljenih u ovoj Direktivi trebalo bi odrediti na temelju ciljeva i emisijskih kvota ⇨ obveza smanjenja emisija ⇦ predviđenih u Direktivi 2016/2284/EUDirektivi 2001/81/EZ i , ako je prikladno, provedbom ⇨ troškovno učinkovitih mjera i ⇦ planova za kvalitetu zraka predviđenih u ovoj Direktivi.
🡻 2008/50 uvodna izjava 12. (prilagođeno)
⇨ novo
(22)Postojeće cCiljne vrijednosti ⇨ za prizemni ozon ⇦ i dugoročni ciljevi za osiguranje učinkovite zaštite od štetnog djelovanja prizemnog ozona na zdravlje ljudi, vegetaciju i ekosustave trebali bi ostati nepromijenjene ⇨ trebali bi biti ažurirani u skladu s najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije ⇦ .
(23)Za zaštitu cjelokupnog stanovništva i osjetljivih ⇨ i ranjivih ⇦ skupina od kratkotrajne izloženosti povećanim koncentracijama prizemnog ozona trebalo bi uspostaviti prag upozorenja ⇨ za sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5) i prizemni ozon ⇦i prag obavješćivanja za prizemni ozon. Kada se dostignu vrijednosti tih pragova, trebalo bi obavijestiti javnost o rizicima izlaganja prizemnom ozonu, a ako je prekoračen prag upozorenja, primijeniti, gdje je to prikladno, kratkoročne mjere za smanjenje razine prizemnog ozona ⇨ onečišćenja ⇦.
🡻 2004/107 uvodna izjava 7. (prilagođeno)
(24)U skladu s člankom⌦ 193. ⌫ 176. Ugovora, države članice mogu zadržati ili uvesti strože mjere zaštite za arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike ako su one u skladu s Ugovorom i ako se o njima obavijesti Komisija.
🡻 2008/50 uvodna izjava 9.
⇨ novo
(25)Tamo gdje je stanje kvalitete zraka dobro, trebalo bi ga održati ili poboljšati. Ako ciljevi ⇨ postoji rizik da standardi ⇦ za kvalitetu zraka postavljeni u ovoj Direktivi nisu ostvareni ⇨ ne budu postignuti ili ako nisu postignuti ⇦, države članice trebale bi ⇨ odmah ⇦ poduzeti mjere kako bi zadovoljile granične vrijednosti ⇨ , obveze smanjenja prosječne izloženosti ⇦ i kritične razine, a gdje je to moguće, kako bi postigle ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve ⇨ za prizemni ozon ⇦.
🡻 2004/107 uvodna izjava 9.
(26)Živa je vrlo opasna tvar za zdravlje ljudi i okoliš. Prisutna je u okolišu te se može nakupljati u organizmima, pogotovo u onima koji pripadaju višim razinama hranidbenog lanca, u obliku metil-žive. Živa ispuštena u atmosferu može se prenositi na velike udaljenosti.
🡻 2004/107 uvodna izjava 10. (prilagođeno)
⇨ novo
(27)Komisija namjerava 2005. iznijeti jasnu strategiju koja bi sadržavala mjere za zaštitu ⌦ Cilj Uredbe 2017/852 Europskog parlamenta i Vijeća 48 je zaštita ⌫ ljudskog zdravlja i okoliša od ispuštanja žive, utemeljenau na pristupu životnog ciklusa,te uzimajući u obzir proizvodnju, uporabu, obradu otpada i emisije. U tom kontekstu, Komisija bi također trebala razmotriti sve prikladne mjere s ciljem smanjenja količine žive u kopnenim i vodenim ekosustavima, a time i unošenja žive u organizam putem hrane i izbjegavanja žive u određenim proizvodima. ⇨ Odredbe o praćenju žive u ovoj Direktivi dopunjuju tu uredbu i osiguravaju informacije za njezinu provedbu.⇦
🡻 2008/50 uvodna izjava 10.
⇨ novo
(28)Rizik koji za vegetaciju i prirodne ekosustave predstavlja onečišćenje zraka najveći je u krajevima daleko od gradskih sredina. Stoga procjenu takvih rizika i sukladnosti s kritičnim vrijednostima za zaštitu vegetacije trebalo bi usmjeriti na mjesta koja su daleko od izgrađenih područja. ⇨ U toj bi se procjeni trebali uzeti u obzir i dopuniti zahtjevi iz Direktive (EU) 2016/2284 da se prate učinci onečišćenja zraka na kopnene i vodne ekosustave i da se izvješćuje o njima. ⇦
🡻 2008/50 uvodna izjava 15.
⇨ novo
(29)Doprinosi iz prirodnih izvora mogu se procijeniti, ali se ne mogu kontrolirati. Stoga, ako se doprinos iz prirodnih izvora onečišćujućim tvarima u zraku može utvrditi s određenom sigurnošću i ako su prekoračenja u cijelosti ili djelomično uzrokovana doprinosom iz prirodnih izvora, ti se doprinosi pod uvjetima iz ove Direktive mogu odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka ⇨ i obveze smanjenja prosječne izloženosti ⇦ . Doprinos prekoračenju graničnih vrijednosti lebdećih čestica PM10 koji se pripisuje zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju može se također odbiti prilikom procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka, pod uvjetom da su poduzete razumne mjere za smanjenje koncentracija.
🡻 2008/50 uvodna izjava 16.
(30)Za zone i aglomeracije u kojima su uvjeti posebno teški trebalo bi omogućiti odgodu krajnjeg roka za postizanje sukladnosti s graničnim vrijednostima kvalitete zraka u slučajevima kada, bez obzira na provedbu odgovarajućih mjera za smanjenje onečišćenja, postoje akutni problemi u postizanju sukladnosti u specifičnim zonama i aglomeracijama. Svako odgađanje roka za zonu ili aglomeraciju mora pratiti sveobuhvatni plan koji bi trebala odobriti Komisija, a kojim se osigurava usklađenost s novim krajnjim rokom. Dostupnost potrebnih mjera Zajednice koje odražavaju željenu razinu smanjenja emisija na izvoru, što je navedeno u Tematskoj strategiji o onečišćenju zraka, bit će važna za učinkovito smanjenje emisije u vremenskom okviru koji je utvrđen u ovoj Direktivi za postizanje sukladnosti s graničnim vrijednostima pa bi je trebalo uzeti u obzir prilikom procjene zahtjeva za odgodu krajnjeg roka.
🡻 2008/50 uvodna izjava 18.
⇨ novo
(31)Trebalo bi izraditi i ažurirati planove za kvalitetu zraka za zone i aglomeracije u kojima koncentracije onečišćujućih tvari u zraku prelaze relevantne ciljne ili granične vrijednosti kvalitete zraka ⇨ , ciljne vrijednosti za prizemni ozon ili obveze smanjenja prosječne izloženosti ⇦ plus, gdje je primjenjivo, eventualne privremene granice tolerancije. Onečišćujuće tvari emitiraju se iz mnogo različitih izvora i aktivnosti. Kako bi se osigurala povezanost različitih politika, takvi planovi za kvalitetu zraka trebali bi, gdje je izvedivo, biti dosljedni i integrirani s planovima i programima koji su pripremljeni u skladu s Direktivom 2010/75/EU 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje 49 50 , Direktivom (EU) 2016/2284Direktivom 2001/81/EZ, i Direktivom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša 51 52 . Prilikom izdavanja dozvola za obavljanje industrijskih aktivnosti u skladu s Direktivom 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja, također će se voditi briga o ciljevima kvalitete zraka predviđenim u ovoj Direktivi 53 .
⇩ novo
(32)Prije 2030. trebalo bi izraditi i planove za kvalitetu zraka ako postoji rizik da države članice do tog datuma neće postići granične vrijednosti ili ciljnu vrijednost za prizemni ozon kako bi se osiguralo odgovarajuće smanjenje razina onečišćujućih tvari.
🡻 2008/50 uvodna izjava 19.
⇨ novo
(33)Trebalo bi izraditi akcijske planove u kojima se navode kratkoročne mjere koje treba poduzeti u slučaju rizika od prekoračenja jednog ili više pragova upozorenja, kako bi se taj rizik smanjio i kako bi se ograničilo njegovo trajanje. Ako se rizik odnosi na jednu ili više graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti, država članica može, gdje je prikladno, izraditi takve kratkoročne akcijske planove. Ako se radi o prizemnom ozonu, u takvim kratkoročnim akcijskim planovima trebalo bi voditi računa o odredbama Odluke Komisije 2004/279/EZ od 19. ožujka 2004. o smjernicama za provedbu Direktive 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prizemnom ozonu u zraku.
🡻 2008/50 uvodna izjava 20.
⇨ novo
(34)Države članice trebale bi se međusobno dogovarati ⇨ surađivati ⇦ u slučaju da, radi ako zbog značajnog onečišćenja koje dolazi iz druge države članice, razina onečišćenja prekorači, ili je vjerojatno da će prekoračiti, relevantne ciljeve kvalitete zraka ⇨ bilo koju graničnu vrijednost, ciljnu vrijednost za prizemni ozon, obvezu smanjenja prosječne izloženosti ⇦ i granicu tolerancije gdje je primjenjivo ili , ovisno o slučaju, prag upozorenja. Prekogranična narav određenih onečišćujućih tvari, kao što su prizemni ozon i lebdeće čestice, može zahtijevati koordinaciju između susjednih država članica u izradi i provedbi planova za kvalitetu zraka i kratkoročnih akcijskih planova, te u obavješćivanju javnosti. Gdje je prikladno, države članice trebale bi surađivati s trećim zemljama, s osobitim naglaskom na rano uključivanje država kandidatkinja. ⇨ Komisiju bi trebalo pravodobno obavijestiti o svakoj takvoj suradnji i pozvati je da pomogne. ⇦
🡻 2008/50 uvodna izjava 21.
⇨ novo
(35)Države članice i Komisija trebale bi prikupiti, razmijeniti i proširiti informacije o kvaliteti zraka kako bi bolje razumjele utjecaj onečišćenja zraka i izradile odgovarajuće politike. Javnosti bi također trebale biti dostupne sve najnovije informacije o koncentracijama svih onečišćujućih tvari u zraku ⇨ te planovima za kvalitetu zraka i kratkoročnim akcijskim planovima ⇦.
🡻 2008/50 uvodna izjava 22.
⇨ novo
(36)⇨ Podatke o koncentracijama i taloženju reguliranih onečišćujućih tvari trebalo bi prosljeđivati Komisiji kao temelj za redovna izvješća. ⇦ Kako bi se olakšalo rukovanje i usporedba informacija o kvaliteti zraka, informacije bi trebale Komisiji biti dostupne u standardiziranom obrascu.
🡻 2008/50 uvodna izjava 23.
(37)Postupke za prikupljanje podataka, ocjenjivanje i izvješćivanje o kvaliteti zraka potrebno je prilagoditi kako bi se mogla koristiti elektronička sredstva i internet kao glavni alati za dobivanje informacija, te ih je potrebno uskladiti s Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) 54 .
🡻 2008/50 uvodna izjava 24.
(38)Prikladno je predvidjeti mogućnost prilagodbe kriterija i tehnika korištenih za procjenu kvalitete zraka, kao i informacija koje se dostavljaju, znanstvenim i tehničkim dostignućima.
⇩ novo
(39)Kako je pojašnjeno u sudskoj praksi Suda 55 , države članice ne smiju ograničiti procesnu legitimaciju za osporavanje odluke javnog tijela na one pripadnike zainteresirane javnosti koji su sudjelovali u prethodnom upravnom postupku za donošenje te odluke. Kako je pojašnjeno u sudskoj praksi Suda 56 , djelotvoran pristup pravosuđu u pitanjima okoliša i djelotvornim pravnim lijekovima zahtijeva, među ostalim, da pripadnici zainteresirane javnosti imaju pravo zatražiti od suda ili nadležnog neovisnog i nepristranog tijela da odredi privremene mjere kako bi se spriječio određeni slučaj onečišćenja. Stoga je potrebno odrediti da procesna legitimacija ne smije biti uvjetovana ulogom koju je pripadnik zainteresirane javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima donošenja odluka na temelju ove Direktive. Osim toga, postupak preispitivanja trebao bi biti pošten, pravičan i pravodoban, ne bi smio biti preskup, a trebao bi osiguravati odgovarajuće i djelotvorne mehanizme pravne zaštite, uključujući prema potrebi mjere zabrane.
🡻 2008/50 uvodna izjava 30.
⇨ novo
(40)Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela, prvenstveno načela iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Ova Direktiva ima za cilj posebno promoviranje uključivanja visoke razine zaštite okoliša u politike Unije, te poboljšanje kvalitete okoliša u skladu s načelima održivog razvoja iz članka 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. ⇨ Ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kao posljedica kršenja članaka 19., 20. i 21. ove Direktive, države članice trebale bi osigurati da pojedinci pogođeni takvim kršenjima mogu od relevantnog nadležnog tijela zatražiti i dobiti naknadu štete. Pravilima o naknadi štete, pristupu pravosuđu i sankcijama utvrđenima u ovoj Direktivi nastoje se izbjeći, spriječiti i smanjiti štetni učinci onečišćenja zraka na zdravlje ljudi i okoliš u skladu s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a. Time se u politike Unije nastoji integrirati visoka razina zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša u skladu s načelom održivog razvoja kako je utvrđeno u članku 37. Povelje i konkretno utvrđuje obveza zaštite prava na život i integritet osobe utvrđena u člancima 2. i 3. Povelje. Pridonosi se i pravu na djelotvoran pravni lijek, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje, u pogledu zaštite zdravlja ljudi. ⇦
🡻 2008/50 uvodna izjava 28. (prilagođeno)
Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju bitnu promjenu u usporedbi s ranijim Direktivama.
🡻 2008/50 uvodna izjava 29. (prilagođeno)
U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu 57 , države članice potiču se da za sebe i u interesu Zajednice izrade i objave vlastite tablice iz kojih se može, koliko je to moguće, vidjeti veza između Direktive i mjera za prenošenje u nacionalno pravo.
⇩ novo
(41)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu zahtjeva država članica o prijenosu informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka u skladu s ovom Direktivom, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu i. utvrđivanja pravila koja se odnose na informacije o kvaliteti zraka koje države članice trebaju dostaviti Komisiji te rokova u kojima se te informacije trebaju dostavljati i ii. pojednostavnjenja načina izvješćivanja o podacima i uzajamne razmjene informacija i podataka dobivenih iz mreža i pojedinačnih točaka uzorkovanja na kojima se mjeri onečišćenje zraka unutar država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 58 .
(42)Kako bi se osiguralo da ova Direktiva i dalje ispunjava svoje ciljeve, posebno kako bi se izbjegli, spriječili i smanjili štetni učinci kvalitete zraka na ljudsko zdravlje i okoliš, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o izmjenama prilogâ ovoj Direktivi kako bi se uzeo u obzir tehnički i znanstveni razvoj povezan s onečišćujućim tvarima u zraku, njihovom procjenom i upravljanjem njima, njihovim utjecajem na zdravlje ljudi i okoliš te odgovarajućim informiranjem javnosti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 59 . Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(43)Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnjih direktiva.
(44)Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva navedenih u dijelu B Priloga X.
🡻 2004/107 uvodna izjava 1. (prilagođeno)
Na temelju načela utvrđenih u članku 175. stavku 3. Ugovora, u Šestom programu djelovanja Zajednice za okoliš usvojenom Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 60 utvrđuje se potreba smanjenja onečišćenja do razina koje umanjuju štetne učinke na zdravlje ljudi, uz obraćanje posebne pažnje na osjetljive skupine stanovništva i na okoliš kao cjelinu, za unapređivanjem praćenja i procjene kvalitete zraka uključujući taloženje onečišćujućih tvari te za pružanje informacija javnosti.
🡻 2004/107 uvodna izjava 2. (prilagođeno)
Članak 4. stavak 1. Direktive Vijeća 96/62/EZ od 27. rujna 1996. o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka 61 obvezuje Komisiju da dostavi prijedloge za reguliranje onečišćujućih tvari popisanih u Prilogu I. toj Direktivi, uzimajući u obzir odredbe utvrđene u stavcima 3. i 4. tog članka.
🡻 2004/107 uvodna izjava 5.
Ciljne vrijednosti ne bi zahtijevale uvođenje nikakvih mjera koje bi obuhvaćale prevelike troškove. Što se tiče industrijskih postrojenja, u njima se ne bi uvodile mjere veće od uporabe najboljih raspoloživih tehnika (BAT) propisanih Direktivom Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja okoliša 62 te posebno ne bi došlo do zatvaranja postrojenja. Države bi članice, međutim, morale poduzeti sve isplative mjere za smanjenje koncentracija u relevantnim sektorima.
🡻 2004/107 uvodna izjava 6.
Ciljne vrijednosti iz ove Direktive nikako se ne smiju smatrati standardima kvalitete okoliša definiranima u članku 2. stavku 7. Direktive 96/61/EZ, a koji, prema članku 10. te Direktive, zahtijevaju strože uvjete od uvjeta dostižnih upotrebom BAT tehnika.
🡻 2004/107 uvodna izjava 8.
Kada koncentracije prekorače određene pragove procjene, praćenje arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena trebalo bi biti obvezno. Dodatna sredstva procjenjivanja mogu smanjiti potrebni broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu. Očekuje se daljnje praćenje pozadinskih koncentracija u zraku i taloženja.
🡻 2004/107 uvodna izjava 13.
Podatke o koncentracijama i taloženju reguliranih onečišćujućih tvari trebalo bi prosljeđivati Komisiji kao temelj za redovna izvješća.
🡻 2004/107 uvodna izjava 14.
Ažurirani podaci o koncentracijama i taloženju reguliranih onečišćujućih tvari u zraku trebali bi odmah biti dostupni javnosti.
🡻 2004/107 uvodna izjava 15.
Države članice trebale bi propisati pravila o sankcijama za kršenje odredaba ove Direktive te osigurati njihovo izvršavanje. Te bi sankcije trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
🡻 2004/107 uvodna izjava 16.
Mjere potrebne za primjenu ove Direktive trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji 63 .
🡻 2004/107 uvodna izjava 17.
Izmjene potrebne za prilagodbu ove Direktive znanstvenom i tehničkom napretku trebale bi se odnositi samo na kriterije i tehnike procjene koncentracija i taloženja reguliranih onečišćujućih tvari ili na detaljno opisane postupke prosljeđivanja podataka Komisiji. Dotične izmjene ne bi smjele ni izravno ni neizravno utjecati na promjene ciljnih vrijednosti,
🡻 2008/50 uvodna izjava 1. (prilagođeno)
Šestim programom djelovanja Zajednice za okoliš usvojenim Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. 64 utvrđuje se potreba za smanjenjem onečišćenja do razina na kojima su štetni učinci na zdravlje ljudi minimalni, vodeći računa posebno o osjetljivim skupinama stanovništva i okolišu u cjelini, potreba za poboljšanjem praćenja i procjene kvalitete zraka, uključujući i taloženje onečišćujućih tvari, te potreba za informiranjem javnosti.
🡻 2008/50 uvodna izjava 2.
Kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini, posebno je važno boriti se protiv emisija onečišćujućih tvari na njihovom izvoru, te identificirati i primijeniti najučinkovitije mjere smanjenja emisije na lokalnoj i nacionalnoj razini, te na razini Zajednice. Stoga bi trebalo izbjegavati, spriječiti ili smanjiti emisije štetnih onečišćujućih tvari u zraku, te postaviti odgovarajuće ciljeve za kvalitetu zraka, vodeći računa o relevantnim normama, smjernicama i programima Svjetske zdravstvene organizacije.
🡻 2008/50 uvodna izjava 3. (prilagođeno)
Direktivu Vijeća 96/62/EZ od 27. rujna 1996. o procjeni i upravljanju kvalitetom zraka 65 , Direktivu Vijeća 1999/30/EZ od 22. travnja 1999. o graničnim vrijednostima za sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside 66 , lebdeće čestice i olovo u zraku, Direktivu 2000/69/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2000. o graničnim vrijednostima za benzen i ugljikov monoksid u zraku 67 , Direktivu 2002/3/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2002. o prizemnom ozonu u zraku 68 i Odluku Vijeća 97/101/EZ od 27. siječnja 1997. o uspostavljanju uzajamne razmjene informacija i podataka iz mreža i pojedinačnih postaja za mjerenje onečišćenja zraka unutar država članica 69 treba bitno revidirati kako bi sadržavale najnovija zdravstvena i znanstvena dostignuća i iskustvo iz država članica. Stoga je prikladno, radi jasnoće, pojednostavljenja i administrativne učinkovitosti, da se tih pet akata zamijene jedinstvenom Direktivom, i gdje je prikladno, provedbenim mjerama.
🡻 2008/50 uvodna izjava 4. (prilagođeno)
Nakon što je stečeno dovoljno iskustva u vezi provedbe Direktive 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima u zraku 70 , može se razmotriti mogućnost spajanja odredaba te Direktive s odredbama ove Direktive.
🡻 2008/50 uvodna izjava 11.
Sitne lebdeće čestice (PM2,5) odgovorne su za značajne negativne učinke na ljudsko zdravlje. Pored toga, još nije utvrđen prag ispod kojeg PM2,5 ne bi predstavljale rizik. Za takvu onečišćujuću tvar ne bi trebala važiti ista pravila kao za druge onečišćujuće tvari u zraku. Cilj takvog pristupa trebao bi težiti ka općem smanjenju koncentracija u gradskim pozadinskim područjima, kako bi veliki dio stanovništva imao koristi od poboljšane kvalitete zraka. Ipak, kako bi se svugdje osigurala minimalna zaštita zdravlja, taj pristup trebalo bi povezati s graničnom vrijednošću kojoj u prvoj fazi treba prethoditi ciljna vrijednost.
🡻 2008/50 uvodna izjava 17.
Sve uključene institucije moraju prioritetno i detaljno proučiti potrebne mjere Zajednice za smanjenje emisija na izvoru, posebno mjere za poboljšanje učinkovitosti zakonodavstva Zajednice o industrijskim emisijama, mjere za ograničenje ispušnih emisija motora ugrađenih u teška vozila, mjere za daljnje smanjenje dozvoljenih emisija glavnih onečišćujućih tvari u državama članicama i emisija povezanih s opskrbom gorivom vozila s benzinskim motorima na benzinskim crpkama, i mjere za rješavanje pitanja sadržaja sumpora u gorivu, uključujući i marine.
🡻 2008/50 uvodna izjava 18.
Trebalo bi izraditi planove za kvalitetu zraka za zone i aglomeracije u kojima koncentracije onečišćujućih tvari u zraku prelaze relevantne ciljne ili granične vrijednosti kvalitete zraka plus, gdje je primjenjivo, eventualne privremene granice tolerancije. Onečišćujuće tvari emitiraju se iz mnogo različitih izvora i aktivnosti. Kako bi se osigurala povezanost različitih politika, takvi planovi za kvalitetu zraka trebali bi, gdje je izvedivo, biti dosljedni i integrirani s planovima i programima koji su pripremljeni u skladu s Direktivom 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. 71 o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje, Direktivom 2001/81/EZ, i Direktivom 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša 72 . Prilikom izdavanja dozvola za obavljanje industrijskih aktivnosti u skladu s Direktivom 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja, također će se voditi briga o ciljevima kvalitete zraka predviđenim u ovoj Direktivi 73 .
🡻 2008/50 uvodna izjava 25. (prilagođeno)
Budući da se zbog prekogranične naravi onečišćujućih tvari u zraku ciljevi iz ove Direktive mogu bolje postići na razini Zajednice nego na razini država članica, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
🡻 2008/50 uvodna izjava 26.
Države članice trebale bi donijeti pravila o sankcijama za povredu odredaba ove Direktive i osigurati njihovu primjenu. Sankcije bi trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
🡻 2008/50 uvodna izjava 27. (prilagođeno)
Određene odredbe akata stavljenih izvan snage ovom Direktivom trebale bi ostati na snazi kako bi se osiguralo da i dalje važe postojeće granične vrijednosti kvalitete zraka za dušikov dioksid, do 1. siječnja 2010., kada će biti zamijenjene, da i dalje važe odredbe izvješćivanja o kvaliteti zraka dok se ne usvoje nove provedbene mjere, te da i dalje važe obveze koje se odnose na prethodne procjene kvalitete zraka, koje se zahtijevaju u skladu s Direktivom 2004/107/EZ.
🡻 2008/50 uvodna izjava 31.
Mjere potrebne za primjenu ove Direktive trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji 74 .
🡻 2008/50 uvodna izjava 32.
Komisiju bi trebalo ovlastiti da izmijeni priloge I. do VI., priloge VIII. do X. i Prilog XV. Kako su te mjere općeg područja primjene i služe za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, te se mjere moraju usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.
🡻 2008/50 uvodna izjava 33. (prilagođeno)
Klauzula o prenošenju zahtijeva od država članica da osiguraju da se gradska pozadinska mjerenja obave pravovremeno radi određivanja pokazatelja prosječne izloženosti, kako bi se osiguralo ispunjenje zahtijeva vezanih uz procjenu ciljanog smanjenja izloženosti na nacionalnoj razini i uz izračunavanje pokazatelja prosječne izloženosti,
🡻 2008/50
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
🡻 2004/107
Članak 1.
Ciljevi
Ciljevi su ove Direktive:
(a) uspostaviti ciljnu vrijednost za koncentraciju arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena u zraku u svrhu izbjegavanja, sprečavanja ili smanjenja štetnih učinaka arsena, kadmija, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika na zdravlje ljudi i na okoliš kao cjelinu;
(b) osiguravati, s obzirom na arsen, kadmij, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike, održavanje kvalitete zraka kada je ona dobra i poboljšanje u drugim slučajevima;
(c) određivati zajedničke metode i kriterije za procjenjivanje koncentracija arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku kao i za taloženje arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika;
(d) osigurati prikupljanje odgovarajućih podataka o koncentracijama arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku kao i o taloženju arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika te osigurati njihovu dostupnost javnosti.
⇩ novo
Članak 1.
Ciljevi
1.Ovom se Direktivom utvrđuje cilj nulte stope onečišćenja za kvalitetu zraka kako bi se kvaliteta zraka unutar Unije postupno poboljšavala do razina koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje ljudi i prirodne ekosustave, kako su definirane prema znanstvenim dokazima, doprinoseći time postizanju cilja netoksičnog okoliša najkasnije do 2050.
2.Ovom se Direktivom utvrđuju prijelazne granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, obveze smanjenja prosječne izloženosti, ciljane prosječne razine izloženosti, kritične razine, pragovi obavješćivanja i pragovi upozorenja te dugoročni ciljevi („standardi kvalitete zraka”) koje treba postići ili ispuniti do 2030. i nakon toga redovito preispitivati u skladu s člankom 3.
3.Nadalje, ova Direktiva doprinosi postizanju ciljeva Unije u pogledu smanjenja onečišćenja i u pogledu bioraznolikosti i ekosustava u skladu s Osmim programom djelovanja za okoliš, kako je utvrđen u Odluci (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća 75 .
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 2.
⌦ Predmet ⌫
Ovom Direktivom utvrđuju se ⌦ sljedeće ⌫ mjere čiji je cilj:
1.⌦ mjere za ⌫ definiranje i utvrđivanje ciljeva za kvalitetu zraka kako bi se izbjegli, spriječili ili umanjili štetni učinci na ljudsko zdravlje i okoliš kao cjelinu;
2.⌦ mjere za utvrđivanje zajedničkih metoda i kriterija za procjenu ⌫ procjena kvalitete zraka u državama članicama na temelju zajedničkih metoda i kriterija;
3.⇨ mjere za praćenje dugoročnih trendova ⇦ dobivanje informacija o kvalitetei zraka kako bi se pomoglo u suzbijanju onečišćenja zraka i štetnih utjecaja, te radi nadzora dugoročnih trendova i poboljšanja koji su rezultat ⇨ učinaka ⇦ nacionalnih mjera i mjera Zajednice ⌦ mjera Unije i nacionalnih mjera ⌫ ⇨ na kvalitetu zraka ⇦ ;
4.⌦ mjere koje ⌫ omogućujuiti da takve informacije o kvaliteti zraka budu dostupne javnosti;
5.⌦ mjere za ⌫ održavanjeti kvaliteteu zraka ako je dobra i njezino poboljšavanjeti je u ostalim slučajevima;
6.⌦ mjere za ⌫ promicanjeti povećaneu suradnjeu između država članica u smanjenju onečišćenja zraka.
⇩ novo
Članak 3.
Redovito preispitivanje
1. Do 31. prosinca 2028. i svakih pet godina nakon toga, a češće ako značajne nove znanstvene spoznaje upućuju na potrebu za tim, Komisija preispituje znanstvene dokaze povezane s onečišćujućim tvarima u zraku i njihovim učincima na zdravlje ljudi i okoliš relevantnima za postizanje cilja iz članka 1. i podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće s glavnim nalazima.
2. Preispitivanjem se procjenjuje jesu li primjenjivi standardi kvalitete zraka i dalje primjereni za postizanje cilja izbjegavanja, sprečavanja ili smanjenja štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš i treba li obuhvatiti dodatne onečišćujuće tvari u zraku.
U svrhu postizanja ciljeva iz članka 1. preispitivanjem se procjenjuje je li ovu Direktivu potrebno revidirati kako bi se osigurala usklađenost sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za kvalitetu zraka i najnovijim znanstvenim informacijama.
Za potrebe tog preispitivanja Komisija uzima u obzir, među ostalim, sljedeće:
(a)najnovije znanstvene informacije dobivene od SZO-a i drugih relevantnih organizacija;
(b)tehnološke novosti koje utječu na kvalitetu zraka i njezinu procjenu;
(c)stanja kvalitete zraka i s njima povezane učinke na zdravlje ljudi i okoliš u državama članicama;
(d)napredak u provedbi nacionalnih mjera i mjera Unije za smanjenje onečišćujućih tvari i poboljšanje kvalitete zraka.
3. Europska agencija za okoliš pomaže Komisiji u provedbi preispitivanja.
4. Ako to smatra primjerenim, Komisija na temelju preispitivanja podnosi prijedlog za reviziju standarda kvalitete zraka ili za obuhvaćanje drugih onečišćujućih tvari u zraku.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 4.2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive ⌦ primjenjuju se sljedeće definicije ⌫ :
(1)„zrak” znači zrak u troposferi, osim kod radnih mjesta izuzev mjesta rada kako su definirana ⌦ člankom 2. ⌫ Direktiveom ⌦ Vijeća ⌫ 89/654/EEZ 76 kada se primjenjuju odredbe o zdravlju i sigurnosti na radu i kojima javnost nema redovan pristup;
(2)„onečišćujuća tvar” znači svaka tvar prisutna u zraku koja može imati štetan učinak na ljudsko zdravlje i/ ili okoliš u cjelini;
(3)„razina” znači koncentracija onečišćujuće tvari u zraku ili njezino taloženje na površini, u danom vremenu;
🡻 2004/107 (prilagođeno)
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije iz članka 2. Direktive 96/62/EZ, s iznimkom definicije „ciljne vrijednosti”.
Ciljevi su ove Direktive:
(a)„ciljna vrijednost” znači koncentracija u zraku, utvrđena s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i na okoliš kao cjelinu, koja se mora postići kada je to moguće unutar zadanog razdoblja;
(4)(b) „ukupni ili glavni dio taloga” znači ukupna masa onečišćujuće tvari koja se iz atmosfere prenosi na površine ⌦ , primjerice ⌫ (npr. tlo, biljke, vodu, zgrade itd.) na određenom području unutar zadanog razdoblja;
🡻 2008/50
(5)18.„PM10” znači frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulazni otvor sakupljača koji je moguće podesiti po veličini, kako je definirano u referentnoj metodi za uzorkovanje i mjerenje PM10, EN 12341, s 50 % učinkovitosti u odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera 10 μm;
(6)19.„PM2,5” znači frakcija lebdećih čestica koja prolazi kroz ulazni otvorsakupljačakoji je moguće podesiti po veličini, kako je definirano u referentnoj metodi za uzorkovanje i mjerenje PM2,5, EN 14907, s 50 % učinkovitosti u odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera 2,5 μm;
(7)24.„dušikovi oksidi” znači zbroj volumnog omjera (ppbv) dušikova monoksida (dušikov oksid) i dušikova dioksida, izražen u jedinicama masene koncentracije dušikova dioksida (μg/m3);
🡻 2004/107 (prilagođeno)
(c)„gornji prag procjene” znači razina određena Prilogom II. ispod koje je u svrhu procjene kvalitete zraka moguće koristiti kombinaciju tehnika mjerenja i modeliranja, u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 96/62/EZ;
(d)„donji prag procjene” znači razina, određena Prilogom II. ispod koje je jedino upotrebom tehnika modeliranja ili objektivne procjene moguće procijeniti kvalitetu zraka, u skladu s člankom 6. stavkom 4. Direktive 96/62/EZ;
(e)„mjerenja na stalnom mjestu” znači mjerenja koja se obavljaju na stalnim mjestima, neprekinutim ili nasumičnim uzorkovanjem, u skladu s člankom 6. stavkom 5. Direktive 96/62/EZ;
(8)(f)„arsen”, „kadmij”, „nikal” i „benzo(a)[a]piren” znače ukupni udio tih elemenata i spojeva u frakciji PM10;
(g)„PM10” znači lebdeće čestice koje prolaze kroz ulaz sakupljača, kako je definirano u normi EN 12341, s 50 %-tnom učinkovitošću pri odstranjivanju čestica aerodinamičnog promjera od 10 μm;
(9)(h)„policiklički aromatski ugljikovodici” znači oni organski spojevi koje čine najmanje dva spojena aromatska prstena sačinjena isključivo od ugljika i vodika;
(10)(i)„ukupna plinovita živa” znači pare elementarne žive (Hg0) i reaktivna plinovita živa, tj. vrste žive topive u vodi s dovoljno visokim tlakom para da mogu postojati u plinovitom stanju;.
🡻 2008/50
(11)27. „hlapivi organski spojevi” (HOS) znači organski spojevi iz antropogenskih i biogenskih izvora, osim metana, koji uz prisutnost sunčeve svjetlosti i uz reakciju s dušikovim oksidima proizvode fotokemijske oksidante;
(12)28.„prekursori prizemnog ozona” znači tvari koje pridonose stvaranju prizemnog ozona;, od kojih su neke navedene u Prilogu X.
⇩ novo
(13)„crni ugljik” (BC) znači ekvivalentni crni ugljik (eBC) dobiven optičkim metodama;
(14)„ultrasitne čestice” (UFP) znači brojčane koncentracije čestica u cm³ za raspon veličine s donjom granicom ≤ 10 nm i za raspon veličine bez ograničenja gornje granice;
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
(15)16.„zona” znači dio državnog područja države članice koji je odredila sama država članica za potrebe procjene i upravljanja kvalitetom zraka;
(16)17.„aglomeracija” znači zona ⌦ aglomeracija ⌫ u kojoj živi više od 250 000 stanovnika ili, ako u njoj živi 250 000 stanovnika ili manje, uz gustoću stanovništva po km2 koju trebaju odrediti države članice;
(17)4.„procjena” znači svaka metoda koja se koristi za mjerenje, izračunavanje, predviđanje ili procjenjivanje razina;
(18)12.„gornji prag procjene” znači razina ispod koje se za procjenu kvalitete zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja ⇨ prema kojoj se određuje način procjene koji se treba koristiti za procjenu kvalitete zraka ⇦ ;
13. „donji prag procjene” znači razina ispod koje se za procjenu kvalitete zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene;
(19)25.„mjerenja na stalnim mjestima” znači mjerenja koja se obavljaju na ⇨ točkama uzorkovanja ⇦ stalnim mjestima, bilo da se radi o neprekinutim mjerenjima ili nasumičnom uzorkovanju, ⇨ na stalnim mjestima tijekom najmanje jedne kalendarske godine ⇦ kako bi se utvrdile razine u skladu s relevantnim ciljevima za kvalitetu podataka;
(20)26.„indikativna mjerenja” znači mjerenja koja zadovoljavaju ciljeve kvalitete podataka koji su manje strogi od onih koji se zahtijevaju za mjerenja na stalnim mjestima;
⇩ novo
(21)„objektivna procjena” znači metoda procjene za dobivanje kvantitativnih ili kvalitativnih informacija o koncentraciji ili razini taloga onečišćujuće tvari na temelju stručne prosudbe, što može uključivati upotrebu statističkih alata, daljinskog istraživanja i senzora na relevantnoj lokaciji
(22)„prostorna reprezentativnost” znači pristup procjenjivanju pri kojem su parametri kvalitete zraka zabilježeni na točki uzorkovanja reprezentativni za izričito određeno zemljopisno područje u mjeri u kojoj se parametri kvalitete zraka unutar tog područja ne razlikuju od parametara uočenih na točki uzorkovanja više od unaprijed utvrđene razine tolerancije;
🡻 2008/50
(23)23. „gradske pozadinske lokacije” znači mjesta u gradskim područjima na kojima su razine reprezentativne za izloženost općeg gradskog stanovništva;
⇩ novo
(24)„ruralne pozadinske lokacije” znači mjesta u ruralnim područjima s niskom gustoćom stanovništva na kojima su razine onečišćenja zraka reprezentativne za izloženost općeg ruralnog stanovništva;
(25)„nadređena lokacija za praćenje” znači postaja za praćenje na gradskoj ili ruralnoj pozadinskoj lokaciji koja kombinira više točaka uzorkovanja radi prikupljanja dugoročnih podataka o više onečišćujućih tvari;
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
(26)5.„granična vrijednost” znači razina ⌦ koja se ne smije prekoračiti i koja je ⌫ određena na temelju znanstvenih spoznaja s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili umanjivanja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini, koju treba dostići u zadanom razdoblju, i koja se nakon toga ne smije prekoračiti ;
(27)9.„ciljna vrijednost ⇨ za prizemni ozon ⇦ ” znači razina određena ⇨ na temelju znanstvenih spoznaja ⇦ s ciljem izbjegavanja, sprečavanja ili umanjivanja štetnih učinaka ⇨ prizemnog ozona ⇦ na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini koju treba, ako je to moguće, ⌦ poštovati ⌫ dostići u zadanom razdoblju;
(28)20.„pokazatelj prosječne izloženosti” znači prosječna razina određena na temelju mjerenja na gradskim pozadinskim lokacijama širom državnog područja države članice ⇨ na cijelom području prostorne jedinice na razini NUTS 1 kako je opisana u Uredbi (EZ) br. 1059/2003, ili, ako u toj jedinici nema gradskih područja, na ruralnim pozadinskim lokacijama, ⇦ i koja odražava izloženost stanovništva. K, koja se koristi se za izračunavanje ciljanog ⇨ provjeru ispunjava li se obveza ⇦ smanjenja ⇨ prosječne ⇦ izloženosti i zahtijevane ⇨ ciljana prosječna ⇦ razinae izloženosti na nacionalnoj razini ⇨ za tu prostornu jedinicu ⇦ ;
(29)22.„ciljano ⇨ obveza ⇦ smanjenjae ⇨ prosječne ⇦ izloženosti na nacionalnoj razini” znači postotak smanjenja prosječne izloženosti stanovništva, ⇨ izražen kao pokazatelj prosječne izloženosti za prostornu jedinicu na razini NUTS 1 kako je opisana u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća 77 ⇦ države članice, utvrđen za referentnu godinu s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje, koji treba postići u zadanom razdoblju;
(30)21.„ ⇨ ciljana prosječna ⇦ zahtijevana razina izloženosti” znači razina određena na temelju pokazatelja prosječne izloženosti, ⌦ koju treba postići ⌫ s ciljem smanjenja štetnih učinaka na ljudsko zdravlje , koju treba postići u zadanom razdoblju;
(31)6.„kritična razina” znači razina određena na temelju znanstvenih spoznaja iznad koje se mogu pojaviti izravni štetni učinci na nekim receptorima kao što su drveće, ostale biljke ili prirodni ekosustavi, ali ne i na ljudima;
(32)11.„prag obavješćivanja” znači razina iznad koje rizik za ljudsko zdravlje radi zbog kratkotrajnog izlaganja postoji za posebno osjetljivoe dijelove stanovništvoa ⌦ i ranjive skupine ⌫ i o kojkojoje je potrebno hitno i na odgovarajući način obaizvijestiti;
(33)10.„prag upozorenja” znači razina iznad koje rizik za ljudsko zdravlje radi zbog kratkotrajnog izlaganja postoji za čitavo stanovništvo i kod kojeg države članice moraju poduzeti hitne mjere;
7. „granica tolerancije” znači postotak granične vrijednosti za koji se ona može prekoračiti podložno uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi;
(34)14.„dugoročni cilj” znači razina koju treba dostići u dužem razdoblju, osim ako se ne može dostići proporcionalnim mjerama, s ciljem postizanja učinkovite zaštite zdravlja ljudi i okoliša;
(35)15.„onečišćenja iz prirodnih izvora” znači emisije onečišćujućih tvari koje nisu izravno ni neizravno uzrokovane ljudskim aktivnostima, uključujući prirodne pojave kao što su vulkanske erupcije, seizmičke aktivnosti, geotermalne aktivnosti, požari na nepristupačnim područjima, snažni vjetrovi, posolica ili atmosfersko resuspendiranje (ponovno atmosfersko podizanje) ili prijenos prirodnih čestica iz sušnih područja;
(36)8.„planovi za kvalitetu zraka” znači planovi u kojima su utvrđene mjere za postizanje ⌦ pridržavanje ⌫ graničnih ili ciljnih vrijednosti ⇨ za prizemni ozon ili obveza smanjenja prosječne izloženosti ⇦ ;
⇩ novo
(37)„kratkoročni akcijski planovi” znači planovi kojima se utvrđuju hitne mjere koje treba kratkoročno poduzeti kako bi se smanjio neposredni rizik ili trajanje prekoračenja pragova upozorenja;
(38) „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječe ili bi mogla utjecati neusklađenost sa standardima kvalitete zraka ili koja je zainteresirana za postupke odlučivanja povezane s ispunjavanjem obveza iz ove Direktive, uključujući nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve koji proizlaze iz nacionalnog prava;
(39)„osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine” znači one skupine stanovništva koje su osjetljivije na izloženost onečišćenju zraka od prosječnog stanovništva jer imaju veću osjetljivost ili niži prag za učinke na zdravlje ili imaju smanjenu sposobnost samozaštite.
🡻 2008/50
Članak 5.3.
Odgovornosti
Države članice na odgovarajućim razinama određuju nadležna tijela odgovorna za:
(a)procjenu kvalitete zraka;
(b)odobravanje mjernih sustava (metode, oprema, mreže i laboratoriji);
(c)osiguravanje točnosti mjerenja;
⇩ novo
(d) osiguravanje točnosti aplikacija za modeliranje;
🡻 2008/50 (prilagođeno)
(ed)analizu metoda procjene;
(fe)usklađivanje programa osiguranja kvalitete na svojem državnom području, ako ih za čitavu Zajednicu ⌦ cijelu Uniju ⌫ organizira Komisija;
(gf)suradnju s ostalim državama članicama i Komisijom;.
⇩ novo
(h)izradu planova za kvalitetu zraka;
(i)izradu kratkoročnih akcijskih planova.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Kada je to relevantno, nadležna tijela usklađena su s odjeljkom C Priloga I.
Članak 6.4.
Uspostavljanje zona i aglomeracija
Države članice uspostavljaju zone i aglomeracije na čitavom svojem državnom području ⇨ , uključujući, ako je primjereno za potrebe procjene kvalitete zraka i upravljanja njome, na razini aglomeracija⇦ . Procjena i upravljanje kvalitetom zraka provode se u svim zonama i aglomeracijama.
POGLAVLJE II.
PROCJENA KVALITETE ZRAKA ⌦ I STOPA TALOŽENJA ⌫
ODJELJAK 1.
Procjena kvalitete zraka u odnosu na sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside, lebdeće čestice, olovo, benzen i ugljikov monoksid
Članak 7.5.
Način procjene
1. Gornji i donji pPragovi procjene navedeni u odjeljku A Prilogua II. primjenjuju se na sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), olovo, benzen , i ugljikov monoksid ⌦ , arsen, kadmij, nikal, benzo[a]piren i prizemni ozon u zraku⌫ .
Svaka zona i aglomeracija klasificiraju se u odnosu na te pragove procjene.
2. ⌦ Države članice preispituju ⌫ Kklasifikacijua iz stavka 1. preispituje se najmanje svakih pet godina u skladu s postupkom utvrđenim u ⌦ ovom stavku. ⌫ odjeljku B Priloga II. Ipak Međutim, klasifikacija se češće preispituje u slučaju relevantnih promjena u aktivnostima u kojima se u zrak ispuštaju onečišćujuće tvari i koje utječu na koncentracije u zraku sumporova dioksida, i dušikova dioksida u zraku ⌦ i ⌫ ili, ako je relevantno, dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10, PM2,5), olova, benzena, ili ugljikova monoksida ⌦ , arsena, kadmija, nikla, benzo[a]pirena ili prizemnog ozona ⌫ .
B. Određivanje prekoračenja gornjih i donjih pragova procjene
Prekoračenja gornjih i donjih pragova procjene određuju se na temelju koncentracija tijekom prethodnih ⌦ 5 ⌫ pet godina, ako postoji dovoljno podataka. Smatra se da je prag procjene prekoračen ako je prekoračen tijekom najmanje ⌦ 3 ⌫ tri odvojene godine, od prethodnih ⌦ 5 ⌫ pet godina.
Ako su dostupni podaci za manje od pet ⌦ 5 ⌫ godina, države članice mogu kombinirati kratkotrajne mjerne kampanje tijekom razdoblja od godinu dana i na lokacijama koje su vjerojatno tipične za najviše razine onečišćenja, s rezultatima dobivenim na temelju informacija iz registra emisija i modeliranja, kako bi odredile prekoračenja gornjih i donjih pragova procjene.
Članak 8.6.
Kriteriji procjene
1. Države članice procjenjuju kvalitetu zraka s obzirom na onečišćujuće tvari iz članka 7. 5. u svim svojim zonama i aglomeracijama, u skladu s kriterijima utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4. ⇨ od 2. do 6. ⇦ ovog članka i u skladu s kriterijima utvrđenima u Priloguom IV.III.
2. U svim zonama i aglomeracijama u kojima razina onečišćujućih tvari iz stavka 1. prekorači gornji prag procjene utvrđene za te onečišćujuće tvari, za procjenu kvalitete zraka koriste se mjerenja na stalnom mjestu. Ta mjerenja na stalnom mjestu mogu se dopuniti tehnikama ⇨ aplikacijama za ⇦ modeliranjea i/ili indikativnim mjerenjima ⇨ za procjenu kvalitete zraka ⇦ kako bi se dobile odgovarajuće informacije o prostornoj raspoređenosti kvalitete zraka ⇨ onečišćujućih tvari u zraku i prostornoj reprezentativnosti mjerenja na stalnim mjestima ⇦.
3. U svim zonama i aglomeracijama u kojima je razina onečišćujućih tvari iz stavka 1. ⇨ premašuje graničnu vrijednost ⇦ utvrđenuog za te onečišćujuće tvari ⇨ u tablici 1. odjeljka 1. Priloga I. ili ciljnu vrijednost za prizemni ozon u odjeljku 2. Priloga I. ⇦ , za procjenu kvalitete zraka može se koristeiti se kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika ⇨ , uz mjerenja na stalnim mjestima, aplikacije za ⇦ modeliranjea i/ili indikativna mjerenja.
⇩ novo
Te aplikacije za modeliranje pružaju i informacije o prostornoj distribuciji onečišćujućih tvari i o prostornoj reprezentativnosti mjerenja na stalnim mjestima.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
4. U svim zonama i aglomeracijama u kojima je razina onečišćujućih tvari iz stavka 1. ispod donjeg praga procjene utvrđenog za te onečišćujuće tvari, za procjenu kvalitete zraka dovoljno je koristiti tehnike modeliranja ⇨ aplikacije za modeliranje, indikativna mjerenja ⇦ ili tehnike objektivne procjene, ili ⇨ njihovu kombinaciju ⇦ oboje.
⇩ novo
5. Ako modeliranje pokaže da je prekoračena bilo koja granična vrijednost ili ciljna vrijednost za prizemni ozon u području zone koje nije obuhvaćeno mjerenjima na stalnim mjestima, tijekom najmanje jedne kalendarske godine nakon bilježenja prekoračenja provode se dodatna mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja kako bi se procijenila razina koncentracije relevantne onečišćujuće tvari.
🡻 2004/107
⇨ novo
Članak 4.
Procjena koncentracija u zraku i stopa taloženja
1. Kvaliteta zraka s obzirom na arsen, kadmij, nikal i benzo(a)piren procjenjuje se na čitavom državnom području država članica.
2. U skladu s kriterijima navedenima u stavku 7., mjerenje je obvezno u sljedećim zonama:
(a) zone i aglomeracije u kojima su razine između gornjeg i donjeg praga procjene, i
(b) druge zone i aglomeracije u kojima razine prelaze gornji prag procjene.
Mjerenja se mogu zamijeniti tehnikama modeliranja kako bi se osigurala odgovarajuća razina podataka o kvaliteti zraka.
3. Kombinacija mjerenja, uključujući indikativna mjerenja iz Priloga IV. odjeljka I., i tehnike modeliranja može se upotrijebiti za procjenu kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama u kojima se razine unutar reprezentativnog vremenskog razdoblja kreću između gornjeg i donjeg praga procjene koje treba utvrditi sukladno Prilogu II. odjeljku II.
4. U zonama i aglomeracijama u kojima su razine ispod donjeg praga procjene koji se utvrđuje sukladno Prilogu II. odjeljku II. moguće je koristiti jedino tehnike modeliranja ili objektivne procjene za procjenu razina.
5. Kada je potrebno mjeriti onečišćujuće tvari, mjerenja se obavljaju na stalnim mjestima neprekinuto ili nasumičnim uzorkovanjem. Broj mjerenja mora biti dovoljan da bi se razine mogle odrediti.
6. Gornji i donji pragovi procjene za arsen, kadmij, nikal i benzo(a)piren u zraku utvrđeni su u odjeljku I. Priloga II. Klasifikacija svake zone ili aglomeracije za potrebe ovog članka preispituje se barem svakih pet godina u skladu s postupkom utvrđenim u odjeljku II. Priloga II. Klasifikacija se preispituje ranije u slučaju relevantne promjene u aktivnostima vezanima uz koncentracije arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena u zraku.
7. Kriteriji za određivanje lokacije točaka uzorkovanja za mjerenje arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena u zraku radi utvrđivanja sukladnosti s ciljnim vrijednostima popisani su u odjeljcima I. i II. Priloga III. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu koncentracija svake od onečišćujućih tvari određuje se kako je propisano u odjeljku IV. Priloga III., a ona će biti smještena u svakoj zoni ili aglomeraciji u kojoj je potrebno mjerenje, ako je mjerenje na stalnom mjestu jedini izvor podataka o koncentracijama unutar tih zona i aglomeracija.
6.8.. Radi procjene doprinosa benzo(a)[a]pirena u zraku, svaka država članica prati druge relevantne policiklične aromatske ugljikovodike na ograničenom broju mjernih mjesta ⇨ točaka uzorkovanja ⇦ . Među tim spojevima nalaze se barem: benzo(a)[a]antracen, benzo(b)[b])fluoranten, benzo(j)[j]fluoranten, benzo(k)[k]fluoranten, indeno(1,2,3-cd)[1,2,3-cd]piren i dibenz(a,h)[a,h]antracen. Mjesta za praćenje ⇨ Točke uzorkovanja ⇦ tih policikličkih aromatskih ugljikovodika nalaze se na ⇨ točkama ⇦ mjestima uzorkovanja za benzo(a)[a]piren te se odabiru tako da je moguće utvrditi geografske varijacije i dugoročne trendove. Primjenjuju se odjeljci I., II. i III. Priloga III.
⇩ novo
7. Osim praćenja koje se zahtijeva na temelju članka 10., države članice prema potrebi prate razine ultrasitnih čestica u skladu s točkom D Priloga III. i odjeljkom 3. Priloga VII.
🡻 2008/50
5. Pored procjena iz stavaka 2., 3. i 4., na ruralnim pozadinskim lokacijama daleko od značajnih izvora onečišćenja zraka, obavljaju se mjerenja kako bi se dobile informacije o ukupnoj masenoj koncentraciji i koncentracijama kemijskog sastava sitnih lebdećih čestica (PM2,5) na temelju godišnjeg prosjeka, a ta se mjerenja provode prema sljedećim kriterijima:
(a)na svakih 100000 km2 postavlja se jedna točka uzorkovanja;
(b)svaka država članica postavlja barem jednu mjernu postaju ili, uz dogovor sa susjednim državama članicama, postavlja jednu ili nekoliko zajedničkih mjernih postaja koje pokrivaju relevantne susjedne zone, kako bi se postigla potrebna prostorna rezolucija;
(c)prema potrebi, praćenje je usklađeno sa strategijom praćenja i programom mjerenja iz Programa suradnje za praćenje i ocjenu dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP);
(d)Odjeljci A i C Priloga I. primjenjuju se na ciljeve kvalitete podataka za mjerenja masene koncentracije lebdećih čestica, a Prilog IV. primjenjuje se u cijelosti.
Države članice obavješćuju Komisiju o metodama mjerenja koje su korištene prilikom mjerenja kemijskog sastava sitnih lebdećih čestica (PM2,5).
🡻 219/2009 članak 1. i Prilog, točka 3. podtočka 8. (prilagođeno)
9. Bez obzira na razine koncentracije, za potrebe indikativnog mjerenja, arsena, kadmija, nikla, ukupne količine plinovite žive, benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika iz stavka 8. u zraku, kao i ukupne količine nataloženog arsena, kadmija, žive, nikla, benzo(a)pirena i ostalih policikličnih aromatskih ugljikovodika iz stavka 8., na svakih se 100000 km2 postavlja mjerna postaja za uzorkovanje. Svaka država članica postavlja najmanje jednu mjernu postaju za uzorkovanje. Međutim, države članice mogu putem sporazuma i u skladu sa smjernicama koje se sastavljaju na temelju regulatornog postupka iz članka 6. stavka 2., postaviti jednu ili više zajedničkih mjernih postaja, koje obuhvaćaju granične zone u susjednim državama članicama kako bi se postigla potrebna prostorna pokrivenost. Također se preporučuje mjerenje dvovalentne žive u plinovitom i krutom stanju. Praćenje se, prema potrebi, usklađuje sa strategijom praćenja i programom mjerenja Europskog praćenja i procjene onečišćujućih tvari (EMEP). Mjesta uzorkovanja za te tvari odabiru se tako da je moguće odrediti geografske varijacije i dugoročne trendove. Primjenjuju se odjeljci I., II. i III. Priloga III.
🡻 2004/107
⇨ novo
8.10. Upotreba bio-indikatora može se razmotriti ⇨ razmatra se ⇦ ako je potrebno procijeniti regionalne uzorke utjecaja na ekosustave ⇨ , među ostalim u skladu s praćenjem koje se provodi na temelju Direktive (EU) 2016/2284 ⇦ .
11. Za zone i aglomeracije unutar kojih se podaci iz stalnih mjernih postaja zamjenjuju podacima iz drugih izvora, poput registra emisija, indikativnih mjernih metoda i modeliranja kvalitete zraka, broj stalnih mjernih postaja koje treba postaviti i prostorna pokrivenost drugih tehnika treba biti dovoljna za određivanje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku u skladu s odjeljkom I. Priloga III. i odjeljkom I. Priloga IV.
12. Ciljevi kvalitete podataka utvrđeni su u odjeljku I. Priloga IV. Kada se za procjenu koriste modeli kvalitete zraka, primjenjuje se odjeljak II. Priloga IV.
13. Referentne metode za uzorkovanje i analizu arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku utvrđene su u odjeljcima I., II. i III. Priloga V. odjeljak IV. Priloga V. utvrđuje referentne tehnike za mjerenje ukupnog taloženja arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika, a odjeljak V. Priloga V. odnosi se na referentne tehnike modeliranja kvalitete zraka ako su takve tehnike dostupne.
14. Datum do kojega države članice obavješćuju Komisiju o metodama korištenima za preliminarnu procjenu kvalitete zraka prema članku 11. stavku 1. točki (d) Direktive 96/62/EZ jest datum iz članka 10. ove Direktive.
🡻 219/2009 članak 1. i Prilog, točka 3. podtočka 8.
15. Komisija usvaja sve izmjene potrebne kako bi se odredbe ovog članka te odjeljka II. Priloga II., kao i priloga III., IV. i V. prilagodile znanstvenom i tehničkom napretku. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 6. stavka 3. Navedene prilagodbe ne smiju izazvati nikakve izravne ni neizravne promjene ciljnih vrijednosti.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 9.7.
Točke uzorkovanja
1. Lokacija točaka uzorkovanja za mjerenje sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10, PM2,5), olova, benzena , i ugljikova monoksida ⌦ , arsena, kadmija, nikla i benzo[a]pirena ⌫ u zraku određuje se ⌦ u skladu s Prilogom ⌫ primjenom kriterija iz Priloga IV. III.
⌦ Smještaj točaka uzorkovanja za mjerenje prizemnog ozona određuje se u skladu s Prilogom IV. ⌫
2. U svakoj zoni ili aglomeraciji u kojoj ⇨ razina onečišćujućih tvari premašuje prag određen u Prilogu II. ⇦ su mjerenja na stalnim mjestima jedini izvor informacija za procjenu kvalitete zraka, broj točaka uzorkovanja za svaku relevantnu onečišćujuću tvar ne smije biti manji od minimalnog broja točaka uzorkovanja navedenog u odjeljku Atablicama 3. i 4. u točkama A i C Priloga III. V.
3. Za zone i aglomeracije ⇨ u kojima razina onečišćujućih tvari prekoračuje prag utvrđen u Prilogu II., ali ne odgovarajuće granične vrijednosti određene u tablici 1. u odjeljku 1. Priloga I., ciljne vrijednosti za prizemni ozon određene u odjeljku 2. Priloga I. ili kritične razine određene u odjeljku 3. Priloga I., ⇦ unutar kojih su informacije dobivene mjerenjem na stalnim mjestima, dopunjene informacijama dobivenima modeliranjem i/ili indikativnim mjerenjem, ukupni broj točaka uzorkovanja naveden u odjeljku A Priloga V. može se smanjiti do 50 %, ⇨ u skladu s točkama A i C Priloga III. ⇦ pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)dopunske metode ⇨ indikativna mjerenja i modeliranje ⇦ daju dovoljno informacija za procjenu kvalitete zraka s obzirom na granične vrijednosti ⇨ , ciljne vrijednosti za prizemni ozon, kritične razine, pragove obavješćivanja i ⇦ ili pragove upozorenja, kao i odgovarajuće informacije za javnost ⇨ , uz one koje daju stalne točke uzorkovanja ⇦;
(b)broj točaka uzorkovanja koje treba postaviti i prostorna rezolucija ostalih tehnika ⇨ tehnika indikativnog mjerenja i modeliranja ⇦ dovoljni su za određivanje koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari u skladu s ciljevima kvalitete podataka navedenima u odjeljku točkama A i B Priloga V.I. i omogućuju da rezultati procjene zadovolje kriterije ⌦ ispune zahtjeve ⌫ navedene u točki D odjeljku B Priloga V.; I
⇩ novo
(c) broj indikativnih mjerenja jednak je broju mjerenja na stalnim mjestima koja se zamjenjuju, a indikativna mjerenja traju najmanje dva mjeseca u kalendarskoj godini;
(d) za prizemni ozon, dušikov dioksid mjeri se na svim preostalim točkama uzorkovanja za mjerenje prizemnog ozona, osim na ruralnim pozadinskim postajama za mjerenje prizemnog ozona iz točke B Priloga IV.
4. Na državnom području države članice uspostavlja se jedna ili više točaka uzorkovanja prilagođenih cilju praćenja navedenom u odjeljku 2. točki A Priloga VII. kako bi se dobili podaci o koncentracijama prekursora prizemnog ozona navedenih u točki B tog odjeljka na lokacijama određenima u skladu s točkom C tog odjeljka.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
5.4. Svaka država članica osigurava u skladu s Prilogom IV.III. da raspodjela i broj točaka uzorkovanja na kojima se temelji pokazatelj ⌦ za izračunavanje pokazatelja ⌫ prosječne izloženosti za PM2,5 ⇨ i NO2 ⇦ na odgovarajući način odražava opću izloženost stanovništva. Broj točaka uzorkovanja ne smije biti manji od onoga koji je određen primjenom točke odjeljka B Priloga III.V.
6. Rezultati ⇨ aplikacija za modeliranje ⇦ modeliranja i /ili indikativnog mjerenja ⌦ indikativnih mjerenja ⌫ uzimaju se u obzir prilikom procjene kvalitete zraka s obzirom na granične vrijednosti ⇨ i ciljne vrijednosti za prizemni ozon ⇦ .
⇩ novo
7. Točke uzorkovanja na kojima su u prethodne tri godine premašene bilo koje granične vrijednosti navedene u odjeljku 1. Priloga I. ne smiju se premjestiti, osim ako je premještanje potrebno zbog posebnih okolnosti, uključujući prostorni razvoj. Premještanje točaka uzorkovanja provodi se unutar njihova područja prostorne reprezentativnosti i temelji se na rezultatima modeliranja.
🡻 2008/50
4. Komisija nadzire primjenu kriterija za odabir točaka uzorkovanja u državama članicama kako bi olakšala usklađenu primjenu tih kriterija u čitavoj Europskoj uniji.
⇩ novo
Članak 10.
Nadređene lokacije za praćenje
1. Svaka država članica uspostavlja najmanje jednu nadređenu lokaciju za praćenje na 10 milijuna stanovnika na gradskoj pozadinskoj lokaciji. Države članice koje imaju manje od 10 milijuna stanovnika uspostavljaju barem jednu nadređenu lokaciju za praćenje na gradskoj pozadinskoj lokaciji.
Svaka država članica uspostavlja najmanje jednu nadređenu lokaciju za praćenje na 100 000 km2 na ruralnoj pozadinskoj lokaciji. Države članice čije je državno područje manje od 100 000 km2 uspostavljaju barem jednu nadređenu lokaciju za praćenje na ruralnoj pozadinskoj lokaciji.
2. Razmještaj nadređenih lokacija za praćenje se za gradske pozadinske lokacije i ruralne pozadinske lokacije provodi u skladu s točkom B Priloga IV.
3. Sve točke uzorkovanja koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene u točkama B i C Priloga IV. i koje su postavljene na nadređene lokacije za praćenje mogu se uzeti u obzir u svrhu ispunjavanja zahtjeva o minimalnom broju točaka uzorkovanja za relevantne onečišćujuće tvari kako je navedeno u Prilogu III.
4. Država članica može u dogovoru s jednom ili više susjednih država članica uspostaviti jednu ili više zajedničkih nadređenih lokacija za praćenje kako bi se ispunili zahtjevi iz stavka 1. To ne utječe na obvezu svake države članice da uspostavi barem jednu nadređenu lokaciju za praćenje na gradskoj pozadinskoj lokaciji i jednu nadređenu lokaciju za praćenje na ruralnoj pozadinskoj lokaciji.
5. Mjerenja na svim nadređenim lokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama uključuju fiksna ili indikativna mjerenja raspodjele veličine ultrasitnih čestica i oksidativnog potencijala lebdećih čestica.
6. Mjerenja na svim nadređenim lokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama i na ruralnim pozadinskim lokacijama uključuju najmanje sljedeće:
(a) mjerenja na stalnim mjestima za lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), dušikov dioksid (NO2), prizemni ozon (O3), crni ugljik (BC), amonijak (NH3) i ultrasitne čestice (UFP);
(b) mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja za sitne čestice (PM2,5) kako bi se dobile barem informacije o njihovoj ukupnoj masenoj koncentraciji i koncentracijama kemijskog sastava na temelju godišnjeg prosjeka u skladu s odjeljkom 1. Priloga VII.;
(c) mjerenja na stalnim mjestima ili indikativna mjerenja arsena, kadmija, nikla, ukupne plinovite žive, benzo[a]pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika iz članka 8. stavka 6. u zraku, kao i ukupne količine nataloženog arsena, kadmija, žive, nikla, benzo[a]pirena i ostalih policikličnih aromatskih ugljikovodika iz članka 8. stavka 6. neovisno o razinama koncentracije.
7. Mjerenja krute i plinovite dvovalentne žive mogu se provoditi i na nadređenim lokacijama za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama i na ruralnim pozadinskim lokacijama.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
8.(c) Prema potrebi, praćenje je usklađeno sa strategijom praćenja i programom mjerenja iz Programa suradnje za praćenje i ocjenu dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku u Europi (EMEP) ⇨ , istraživačkom infrastrukturom za aerosol, oblake i plinove u tragovima (ACTRIS) te praćenjem posljedica onečišćenja zraka koje se provodi u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 ⇦ .
Članak 11.8.
Referentne metode mjerenja ⌦ i ciljevi kvalitete podataka ⌫
1. Države članice primjenjuju referentne metode mjerenja i kriterije navedene u odjeljcima A i C točkama A i C Priloga VI.
2. ⌦ Međutim, ⌫oOstale metode mjerenja mogu se koristiti podložno uvjetima određenima u točkama odjeljku B , C, D i E Priloga VI.
⇩ novo
2. Podaci o kvaliteti zraka moraju ispunjavati ciljeve kvalitete podataka utvrđene u Prilogu V.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
ODJELJAK 2.
Procjena kvalitete zraka s obzirom na prizemni ozon
Članak 9.
Kriteriji procjene
1. Ako je u zoni ili aglomeraciji koncentracija prizemnog ozona prekoračila dugoročne ciljeve iz odjeljka C Priloga VII. tijekom bilo koje od prethodnih pet godina mjerenja, obavljaju se mjerenja na stalnom mjestu.
2. Ako su podaci dostupni za manje od pet godina, države članice mogu, za potrebe utvrđivanja toga jesu li dugoročni ciljevi iz stavka 1. prekoračeni tijekom tih pet godina, kombinirati rezultate kratkotrajnih mjernih kampanja koje su provedene u vrijeme u koje, i na mjestu na kojem se očekuju najviše razine, s rezultatima dobivenima iz registra emisija i modeliranja.
Članak 10.
Točke uzorkovanja
1. Smještaj točaka uzorkovanja za mjerenje prizemnog ozona određuje se primjenom kriterija određenih u Prilogu VIII.
2. U svakoj zoni ili aglomeraciji u kojoj je mjerenje jedini izvor informacija za procjenu kvalitete zraka, broj točaka uzorkovanja za mjerenja prizemnog ozona na stalnim mjestima nije manji od minimalnog broja točaka uzorkovanja navedenog u odjeljku A Priloga IX.
3. Za zone i aglomeracije unutar kojih su informacije s točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima dopunjene informacijama dobivenima modeliranjem i/ili indikativnim mjerenjima, broj točaka uzorkovanja naveden u odjeljku A Priloga IX. može se smanjiti, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) dopunske metode daju dovoljno informacija za procjenu kvalitete zraka s obzirom na ciljne vrijednosti, dugoročne ciljeve, prag obavješćivanja i prag upozorenja;
(b) broj točaka uzorkovanja koje treba postaviti i prostorna rezolucija drugih tehnika dovoljni su za određivanje koncentracije prizemnog ozona, u skladu s ciljevima kvalitete podataka navedenim u odjeljku A Priloga I. i omogućuju da rezultati procjene zadovolje kriterije navedene u odjeljku B Priloga I.;
(c) najmanji broj točaka uzorkovanja u svakoj zoni ili aglomeraciji je jedna točka uzorkovanja na dva milijuna stanovnika ili jedna točka uzorkovanja na 50000 km2, ovisno o tome koji kriterij daje veći broj točaka uzorkovanja, ali ne smije biti manji od jedne točke uzorkovanja u svakoj zoni ili aglomeraciji;
(d) dušikov dioksid mjeri se na svim preostalim točkama uzorkovanja, osim na gradskim pozadinskim postajama iz odjeljka A Priloga VIII.
Rezultati modeliranja i/ili indikativnog mjerenja uzimaju se u obzir prilikom procjene kvalitete zraka s obzirom na ciljne vrijednosti.
5. U zonama i aglomeracijama u kojima su tijekom svake od prethodnih pet godina koncentracije ispod dugoročnih ciljeva, broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima određuju se u skladu s odjeljkom B Priloga IX.
6. Svaka država članica osigurava uspostavljanje i rad barem jedne točke uzorkovanja na svojem državnom području, radi prikupljanja podataka o koncentraciji prekursora prizemnog ozona navedenih u Prilogu X. Svaka država članica odabire broj i smještaj postaja na kojima se mjere prekursori prizemnog ozona vodeći računa o ciljevima i metodama utvrđenima u Prilogu X.
Članak 11.
Referentne metode mjerenja
1. Države članice primjenjuju referentnu metodu za mjerenje prizemnog ozona utvrđenu u točki 8. odjeljka A Priloga VI. Ostale metode mjerenja mogu se koristiti podložno uvjetima navedenima u odjeljku B Priloga VI.
2. Svaka država članica obavješćuje Komisiju o metodama koje koristi za uzorkovanje i mjerenje hlapivih organskih spojeva, kako je navedeno u Prilogu X.
POGLAVLJE III.
UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA
Članak 12.
Zahtjevi u slučajevima kada su razine niže od graničnih vrijednosti ⌦ , ciljne vrijednosti za prizemni ozon i ciljane prosječne koncentracije izloženosti, ali iznad pragova procjene ⌫
1. U zonama i aglomeracijama u kojima su razine sumporova dioksida, dušikova dioksida, ⌦ lebdećih čestica ( ⌫ PM10, PM2,5) olova, benzena, i ugljikova monoksida ⇨ , arsena, kadmija, nikla i benzo[a]pirena ⇦ u zraku niže od graničnih vrijednosti razina navedenih u odjeljku 1. Priloga I. prilozima XI. i XIV., države članice održavaju razine tih onečišćujućih tvari ispod graničnih vrijednosti i nastoje očuvati najbolju kvalitetu zraka spojivu s održivim razvojem.
Članak 18.
Zahtjevi u zonama i aglomeracijama u kojima koncentracije prizemnog ozona zadovoljavaju dugoročne ciljeve
2. U zonama i aglomeracijama u kojima su razine prizemnog ozona ⇨ niže od ciljne vrijednosti za prizemni ozon ⇦ zadovoljavaju dugoročne ciljeve države članice ⇨ poduzimaju nužne mjere da te razine zadrže ispod ciljne vrijednosti za prizemni ozon i nastoje postići dugoročne ciljeve navedene u odjeljku 2. Priloga I. ⇦ , u mjeri u kojoj to faktori, uključujući prekograničnu narav onečišćenja ozonom i meteorološke prilike, dozvoljavaju, ⇨ i uz uvjet da nužne mjere ne podrazumijevaju nerazmjerne troškove. ⇦ održavaju te razine ispod dugoročnih ciljeva
⇩ novo
3. U prostornim jedinicama na razini NUTS 1, kako su opisane u Uredbi (EZ) br. 1059/2003, u kojima su pokazatelji prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2 niži od odgovarajuće vrijednosti ciljane prosječne razine izloženosti za te onečišćujuće tvari kako je utvrđeno u odjeljku 5. Priloga I., države članice održavaju razine tih onečišćujućih tvari ispod ciljanih prosječnih razina izloženosti.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
4. ⌦ Države članice ⌫ ⇨ nastoje postići i zadržati ⇦ i razmjernim mjerama zadržavaju najbolju kvalitetu zraka spojivu s održivim razvojem i visokuom razinuom zaštite okoliša i zdravlja ljudi ⇨ u skladu s ciljevima kvalitete zraka koje objavljuje SZO i ispod pragova procjene utvrđenih u Prilogu II. ⇦.
Članak 13.
Granične vrijednosti, ⌦ ciljne vrijednosti za prizemni ozon ⌫ i ⌦ obveza smanjenja prosječne izloženosti ⌫ pragovi upozorenja za zaštitu zdravlja ljudi
1. Države članice osiguravaju da u njihovim zonama i aglomeracijama razine sumporova dioksida, ⇨ dušikova dioksida, lebdećih čestica ( ⇦ PM10,⇨ i PM2,5) ⇦ , olova ⇨ , benzena, ⇦ i ugljikova monoksida ⇨ , arsena, kadmija, nikla i benzo[a]pirena ⇦ u zraku ne prelaze granične vrijednosti utvrđene u odjeljku 1. Priloga I. Prilogu XI.
Što se tiče dušikova dioksida i benzena, granične vrijednosti navedene u Prilogu XI. ne smiju se prekoračiti od tamo navedenih datuma.
Članak 17.
Zahtjevi u zonama i aglomeracijama gdje koncentracije prizemnog ozona prekoračuju ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve
2.1.. ⇨ Za prizemni ozon, ⇦ Ddržave članice ⌦ osiguravaju, ⌫ poduzimajući sve potrebne mjere, koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove, ⌦ da razine u cijeloj zoni ne prekoračuju ⌫ kako bi osigurale postizanje ciljneih vrijednosti ⇨ za prizemni ozon ⇦ i dugoročnih ciljeva ⌦ kako su utvrđene u odjeljku 2. točki B Priloga I. ⌫ .
Članak 15.
Ciljano smanjenje izloženosti PM2,5 na nacionalnoj razini za zaštitu zdravlja ljudi
3.1.. Države članice ⌦ osiguravaju da se ⌫ poduzimaju sve potrebne mjere koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove za smanjenje izloženosti PM2,5, s ciljem postizanja, na nacionalnoj razini, ciljanog ⇨ obveze ⇦ smanjenja ⇨ prosječne ⇦ izloženosti utvrđenog u odjeljku B Priloga XIV. ⌦ kako su utvrđene u odjeljku 5. točki B Priloga I. ⌫ ⇨ poštuju svugdje u njihovim prostornim jedinicama na razini NUTS 1 ako prekoračuju ciljane prosječne razine izloženosti utvrđene u odjeljku 5. točki C Priloga I. ⇦ do tamo navedene godine.
4. Usklađenost sa ovim zahtjevima ⌦ stavcima 1, 2. i 3. ⌫ ocjenjuje se u skladu s Prilogom IV. Prilogom III.
5. Pokazatelj ⌦ Pokazatelji ⌫ prosječne izloženosti za PM2,5 procjenjujue se u skladu s odjeljkom 5. točkom A. Priloga I. XIV.
6. ⇨ Rokovi za postizanje graničnih vrijednosti ⇦ Granice tolerancije utvrđenie u tablici I. odjeljka 1. Priloga I.u XI. primjenjuju se ⇨ mogu se odgoditi ⇦ u skladu s člankom 18. 22. stavkom 3. i člankom 23. stavkom 1.
⇩ novo
7. Države članice koje uvedu strože standarde kvalitete zraka u skladu s člankom 193. UFEU-a obavješćuju Komisiju o njima u roku od tri mjeseca od njihova donošenja. Uz takvu obavijest prilaže se objašnjenje o postupku utvrđivanja tih standarda kvalitete zraka i korištenim znanstvenim informacijama.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
Članak 14.
Kritične razine ⌦ za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava ⌫
1. Države članice osiguravaju sukladnost s kritičnim razinama navedenima u odjeljku 3. Priloga I.u XIII., kako je procijenjeno u skladu s odjeljkom točkom A Priloga IV.III.
2. Ako su mjerenja na stalnim mjestima jedini izvor informacija za procjenu kvalitete zraka, broj točaka uzorkovanja ne smije biti manji od minimalnog broja navedenog u odjeljku C Priloga V. Ako su te informacije dopunjene indikativnim mjerenjima ili modeliranjem, minimalni broj točaka uzorkovanja može se smanjiti za 50 %, sve dok se koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari koje se procjenjuju mogu odrediti u skladu s ciljevima kvalitete podataka navedenima u odjeljku A Priloga I.
🡻 2004/107
Članak 3.
Ciljne vrijednosti
1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje ne iziskuju nerazmjerne troškove kako bi osigurale da od 31. prosinca 2012. koncentracije arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena, koje se koriste kao pokazatelji kancerogenog rizika policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku, procijenjene u skladu s člankom 4., ne prekoračuju ciljne vrijednosti utvrđene u Prilogu I.
2. Države članice sastavljaju popis zona i aglomeracija u kojima su razine arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena niže od odgovarajućih ciljnih vrijednosti. Države članice održavaju razine tih onečišćujućih tvari u dotičnim zonama i aglomeracijama ispod odgovarajućih ciljnih vrijednosti i nastoje očuvati najvišu kvalitetu zraka spojivu s održivim razvojem.
3. Države članice sastavljaju popis zona i aglomeracija u kojima su prekoračene ciljne vrijednosti utvrđene u Prilogu I.
Za takve zone i aglomeracije države članice navode područja u kojima se vrijednosti prekoračuju, kao i izvore koji tome doprinose. Na dotičnim područjima države članice poduzimaju sve potrebne mjere koje ne iziskuju nerazmjerne troškove, a koje su usmjerene posebno prema glavnim izvorima emisije, kako bi se dostigle ciljne vrijednosti. U slučaju industrijskih postrojenja na koje se odnosi Direktiva 96/61/EZ, to znači upotrebu BAT-a kako je propisano u članku 2. stavku 11. te Direktive.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 16.
Ciljna vrijednost i granična vrijednost PM2,5 za zaštitu zdravlja ljudi
1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere, koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove, kako bi osigurale da koncentracije PM2,5 u zraku ne prekoračuju ciljne vrijednosti iz odjeljka D Priloga XIV. od tamo navedenog datuma.
2. Države članice osiguravaju da koncentracije PM2,5 u zraku ne prekoračuju granične vrijednosti utvrđene u odjeljka E. Priloga XIV. u njihovim zonama i aglomeracijama od tamo navedenog datuma. Usklađenost s ovim zahtjevom procjenjuje se u skladu s Prilogom III.
3. Granica tolerancije utvrđena u odjeljku E. Priloga XIV. primjenjuje se u skladu s člankom 23. stavkom 1.
Članak 15.19.
Mjere potrebne u slučaju pPrekoračenja pragova obavješćivanja ili upozorenja
1.2. Pragovi upozorenja za koncentracije sumporova dioksida, idušikova dioksida ⇨ i lebdećih čestica (PM10 i PM2,5) ⇦ u zraku utvrđeni su u odjeljku 4. točki A Priloga I.XII.
⇩ novo
2. Prag upozorenja i prag obavješćivanja za prizemni ozon utvrđeni su u odjeljku 4. točki B Priloga I.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
3. Ako se prekorači prag obavješćivanja naveden u Prilogu XII. ili bilo koji od pragova upozorenja ⌦ prag upozorenja ili prag obavješćivanja ⌫ utvrđenih u tom Prilogu, ⌦ odjeljku 4. Priloga I., ⌫ države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi putem radija, televizije, novina ili interneta obavijestile javnost ⇨ o tome u roku od najviše nekoliko sati, koristeći se različitim medijima i komunikacijskim kanalima i osiguravajući širok javni pristup ⇦.
⇩ novo
4. Države članice osiguravaju da se u skladu s točkama 2. i 3. Priloga IX. informacije o stvarnim ili prognoziranim prekoračenjima bilo kojeg praga upozorenja ili praga obavješćivanja što prije pruže javnosti.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 16. 20.
Doprinos onečišćenju iz prirodnih izvora
1. Za zadanu godinu, države članice ⇨ mogu ⇦ Komisiji šalju popise ⇨ odrediti ⇦ :
(a)- zonea i aglomeracija u kojima se prekoračenja graničnih vrijednosti za zadane onečišćujuće tvari mogu pripisati prirodnim izvorima;. ⌦ i ⌫
⇩ novo
(b) prostorne jedinice razine NUTS 1 u kojima se prekoračenja razine određene obvezama smanjenja prosječne izloženosti mogu pripisati prirodnim izvorima.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
2. Države članice dostavljaju ⇨ Komisiji popise takvih zona i prostornih jedinica na razini NUTS 1 iz stavka 1., zajedno s ⇦ informacijamae o koncentracijama i izvorima, te i dokaze koji dokazuju da se prekoračenja mogu pripisati prirodnim izvorima.
3.2.. Ako je Komisija obaviještena o prekoračenju koje se može pripisati prirodnim izvorima u skladu sa stavkom 2.1., za potrebe ove Direktive to se prekoračenje ne smatra prekoračenjem.
3. Komisija do 11. lipnja 2010. izdaje smjernice za dokazivanje i oduzimanje prekoračenja koja se mogu pripisati prirodnim izvorima.
Članak 17.21.
Prekoračenja koja se mogu pripisati zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju
1. Države članice mogu ⇨ za određenu godinu ⇦ odrediti zone ili aglomeracije u kojima su granične vrijednosti za PM10 u zraku prekoračene zbog resuspendiranja lebdećih čestica zbog zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.
2. Države članice šalju Komisiji ⌦ daju ⌫ popise svih takvih zona ⇨ iz stavka 1. ⇦ ili aglomeracija, zajedno s informacijama o koncentracijama i izvorima PM10 ⇨ u takvim zonama. ⇦ koji se u njima nalaze.
3. Prilikom obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 27. dDržave članice dostavljaju ⌦ i ⌫ potrebne dokaze da su prekoračenja uzrokovana resuspendiranim lebdećim česticama i da su poduzete razumne mjere za snižavanje ⌦ takve ⌫ koncentracije.
3.4.. Ne dovodeći u pitanje članak 16. 20., u slučaju zona i aglomeracija iz stavka 1. ovog članka, države članice moraju donijeti plan za kvalitetu zraka predviđen u članku 19. 23. samo ako se prekoračenje može pripisati izvorima PM10 koji nisu posljedica zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.
5. Komisija do 11. lipnja 2010. izdaje smjernice za određivanje onečišćenja nastalog radi resuspendiranja lebdećih čestica nakon zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.
Članak 18.22.
Odgoda krajnjegih rokova za postizanje usklađenosti i izuzeće od obveze primjene određenih graničnih vrijednosti
1. Ako se u određenoj zoni ili aglomeraciji ne može postići sukladnost s graničnim vrijednostima za ⇨ lebdeće čestice (PM10 i PM2,5) ili ⇦ dušikov dioksid ili benzen do ⌦ krajnjeg roka navedenog ⌫ krajnjih rokova navedenih u tablici 1. odjeljka 1. Priloga I. Prilogu XI. ⇨ zbog disperzijskih karakteristika određenog mjesta, graničnih orografskih uvjeta, nepovoljnih klimatskih uvjeta ili prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari ⇦, država članica može odgoditi te krajnje rokove ⇨ taj krajnji rok jednom ⇦ do za najviše pet godina za tu određenu zonu ili aglomeraciju, pod uvjetom ⌦ ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ⌫
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
(e) da je donesen je plan za kvalitetu zraka u skladu s člankom 19. stavkom 4. ⌦ koji ispunjava zahtjeve navedene u članku 19. stavcima od 5. do 7. ⌫ člankom 23. za zonu ili aglomeraciju na koju se odnosi odgoda;
(f)takav plan za kvalitetu zraka ⌦ iz točke (a) ⌫ dopunjuje se informacijama iz točke odjeljka B Priloga VIII.XV. koje se odnose na predmetne onečišćujuće tvari i pokazuje kako će se postići ⇨ da razdoblja prekoračenja graničnih vrijednosti budu što kraća ⇦ sukladnost s graničnim vrijednostima prije novog krajnjeg roka;.
⇩ novo
(g)u planu za kvalitetu zraka iz točke (a) navodi se kako će javnost, a posebno osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, biti obaviještena o posljedicama te odgode za zdravlje ljudi i okoliš;
(h)u planu za kvalitetu zraka iz točke (a) navodi se kako će se mobilizirati dodatna sredstva, među ostalim u okviru relevantnih nacionalnih programa i programa financiranja sredstvima Unije, za brže poboljšanje kvalitete zraka u zoni na koju bi se odgoda primjenjivala.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
2. Ako se sukladnost s graničnim vrijednostima za PM10 iz Priloga XI. u određenoj zoni ili aglomeraciji ne može postići zbog disperzijskih karakteristika određenog mjesta, nepovoljnih klimatskih uvjeta ili prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari, država članica izuzima se od obveze primjene tih graničnih vrijednosti do 11. lipnja 2011. pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1. i da država članica dokaže da su poduzete sve odgovarajuće mjere na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se poštovali krajnji rokovi.
3. Ako država članica primjenjuje stavak 1. ili 2., mora osigurati da granična vrijednost za svaku onečišćujuću tvar nije prekoračena za više nego što iznosi maksimalna granica tolerancije iz Priloga XI. za svaku predmetnu onečišćujuću tvar.
2.4.. Države članice obavješćuju Komisiju o slučajevima u kojima se, po njihovuom mišljenju, može primjenjujeijeniti stavak 1. ili 2., te dostavljaju plan za kvalitetu zraka iz stavka 1., uključujući i sve relevantne informacije koje Komisija treba kako bi procijenila jesu li ⇨ navedeni razlozi za odgodu opravdani, a ⇦ relevantni uvjeti ⌦navedeni u tom stavku ⌫ ispunjeni ili ne. U svojoj procjeni Komisija vodi računa o procijenjenim učincima mjera, koje su države članice poduzele, koje poduzimaju ili će poduzimati, na kvalitetu zraka u državama članicama, kao i o procijenjenim učincima trenutačnih mjera Zajednice ⌦ mjera Unije ⌫ i planiranih mjera Zajednice koje treba predložiti Komisija.
Ako Komisija ne uputi primjedbe u roku od ⌦ 9 ⌫ devet mjeseci od primitka te obavijesti, smatra se da su ispunjeni relevantni uvjeti za primjenu stavaka 1. ili 2.
Ako Komisija uputi primjedbe, može od država članica zahtijevati da prilagode postojeće ili izrade nove planove za kvalitetu zraka.
POGLAVLJE IV.
PLANOVI
Članak 19.23.
Planovi za kvalitetu zraka
1. Ako u određenim zonama ili aglomeracijama razine onečišćujućih tvari u zraku prekorače bilo koju graničnu vrijednost ⇨ utvrđenu u odjeljku 1. Priloga I. ⇦ ili ciljnu vrijednost kao i bilo koju granicu tolerancije u svakom od tih slučajeva, države članice ⌦ utvrđuju ⌫ osiguravaju izradu planovea za kvalitetu zraka za te zone i aglomeracije ⇨ što prije, a najkasnije 2 godine od kalendarske godine u kojoj je zabilježeno prekoračenje granične vrijednosti. U tim planovima za kvalitetu zraka utvrđuju se odgovarajuće mjere ⇦ kako bi postigle ⌦ za postizanje predmetne ⌫ relevantnu graničneu vrijednosti ili ciljnu vrijednost navedenu u prilozima XI. i XIV. ⇨ i za to da razdoblje prekoračenja bude što kraće, a u svakom slučaju ne dulje od 3 godine od kraja kalendarske godine u kojoj je prijavljeno prvo prekoračenje. ⇦
⇩ novo
Ako u trećoj kalendarskoj godini od utvrđivanja plana za kvalitetu zraka i dalje postoje prekoračenja graničnih vrijednosti, države članice ažuriraju plan za kvalitetu zraka i mjere u njemu i u sljedećoj kalendarskoj godini poduzimaju dodatne i strože mjere kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće.
2. Ako u određenoj prostornoj jedinici na razini NUTS 1 razine onečišćujućih tvari u zraku prekoračuju ciljnu vrijednost za prizemni ozon utvrđenu u odjeljku 2. Priloga I., države članice utvrđuju planove za kvalitetu zraka za te prostorne jedinice na razini NUTS 1 što prije, a najkasnije 2 godine nakon kalendarske godine u kojoj je zabilježeno prekoračenje ciljne vrijednosti za prizemni ozon. U tim se planovima za kvalitetu zraka utvrđuju odgovarajuće mjere kako bi se postigla ciljna vrijednost za prizemni ozon i kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće.
Ako u petoj kalendarskoj godini od utvrđivanja plana za kvalitetu zraka u relevantnoj prostornoj jedinici na razini NUTS 1 i dalje postoje prekoračenja ciljne vrijednosti za prizemni ozon, države članice ažuriraju plan za kvalitetu zraka i mjere u njemu i u sljedećoj kalendarskoj godini poduzimaju dodatne i strože mjere kako bi razdoblje prekoračenja bilo što kraće.
Za prostorne jedinice na razini NUTS 1 u kojima je premašena ciljna vrijednost za prizemni ozon države članice osiguravaju da relevantni nacionalni program kontrole onečišćenja zraka utvrđen u skladu s člankom 6. Direktive (EU) 2016/2284 uključuje mjere koje se odnose na ta prekoračenja.
3. Ako je u određenoj prostornoj jedinici na razini NUTS 1 prekršena obveza smanjenja prosječne izloženosti utvrđena u odjeljku 5. Priloga I., države članice utvrđuju planove za kvalitetu zraka za te prostorne jedinice na razini NUTS 1 što prije, a najkasnije 2 godine nakon kalendarske godine u kojoj je zabilježeno kršenje obveze smanjenja prosječne izloženosti. U tim se planovima za kvalitetu zraka utvrđuju odgovarajuće mjere za ispunjenje obveze smanjenja prosječne izloženosti i za to da razdoblje kršenja bude što kraće.
Ako se u petoj kalendarskoj godini od izrade plana za kvalitetu zraka i dalje krši obveza smanjenja prosječne izloženosti, države članice ažuriraju plan za kvalitetu zraka i mjere u njemu i u sljedećoj kalendarskoj godini poduzimaju dodatne i strože mjere kako bi razdoblje kršenja bilo što kraće.
4. Ako su od [unijeti dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] do 31. prosinca 2029. u zoni ili prostornoj jedinici na razini NUTS 1 razine onečišćujućih tvari iznad bilo koje granične vrijednosti koju treba postići do 1. siječnja 2030. kako je utvrđeno u tablici 1. odjeljka 1. Priloga I., države članice utvrđuju plan za kvalitetu zraka za predmetnu onečišćujuću tvar što prije, a najkasnije dvije godine od kalendarske godine u kojoj je zabilježeno prekoračenje kako bi se postigle odgovarajuće granične vrijednosti ili ciljne vrijednosti za prizemni ozon do isteka roka za postizanje usklađenosti.
Ako su države članice obvezne utvrditi plan za kvalitetu zraka u skladu s ovim stavkom i plan za kvalitetu zraka u skladu s člankom 19. stavkom 1. za istu onečišćujuću tvar, one mogu utvrditi kombinirani plan za kvalitetu zraka u skladu s člankom 19. stavcima 5., 6. i 7. i dostaviti informacije o očekivanom učinku mjera za postizanje usklađenosti za svaku graničnu vrijednost na koju se taj plan odnosi, kako se zahtijeva u točkama 5. i 6. Priloga VIII. U tim kombiniranim planovima za kvalitetu zraka utvrđuju se odgovarajuće mjere za postizanje svih s njime povezanih graničnih vrijednosti i za to da razdoblje prekoračenja bude što kraće.
5. Planovi za kvalitetu zraka sadržavaju barem sljedeće informacije:
(i)informacije navedene u točki A podtočkama od 1. do 6. Priloga VIII.;
(j)ako je primjenjivo, informacije navedene u točki A podtočkama 7. i 8. Priloga VIII.;
(k)prema potrebi, informacije o mjerama za smanjenje emisija iz točke B podtočke 2. Priloga VIII.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
⇨ Države članice dužne su razmotriti uključivanje mjera iz članka 20. stavka 2. i ⇦ Planovi za kvalitetu zraka mogu dodatno obuhvatiti i posebnihe mjerae koje imaju za cilj zaštitu ⇨ osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina ⇦ osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu, ⌦ u svoje planove za kvalitetu zraka ⌫.
⇩ novo
U pogledu predmetnih onečišćujućih tvari, pri pripremi planova za kvalitetu zraka države članice dužne su procijeniti rizik prekoračivanja odgovarajućih pragova upozorenja. Ta se analiza koristi za izradu kratkoročnih akcijskih planova kad je to primjenjivo.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Ako planovie za kvalitetu zraka treba izraditi ili provesti ⌦ moraju biti utvrđeni ⌫ u odnosu na nekoliko onečišćujućih tvari ⌦ ili standarda za kvalitetu zraka ⌫, država članica, ako je prikladno, prema potrebi priprema i provodi ⌦ utvrđuje ⌫ cjelovite planove za kvalitetu zraka, koji obuhvaćaju sve predmetne onečišćujuće tvari ⇨ i standarde kvalitete zraka ⇦.
2. Države članice, u mjeri u kojoj je to izvedivo, osiguravaju usklađenost svojih planova za kvalitetu zraka s ostalim planovima koji ⇨ imaju bitan učinak na kvalitetu zraka, uključujući one koji ⇦ se zahtijevaju sukladno Direktivi 2001/80/EZ na temelju Direktive 2010/75/ EU Europskog parlamenta i Vijeća 78 , Direktivi 2001/81/EZ direktiva (EU) 2016/2284 Direktivi ili ⌦ i ⌫ 2002/49/EZ , kako bi postigle relevantne ciljeve zaštite okoliša ⇨ te na temelju zakonodavstva o klimi, energiji, prijevozu i poljoprivredi ⇦ .
⇩ novo
6. Države članice se u skladu s Direktivom 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 79 savjetuju s javnošću i nadležnim tijelima na koja će se, zbog njihovih odgovornosti u području onečišćenja zraka i kvalitete zraka, vjerojatno odnositi provedba planova za kvalitetu zraka, o nacrtima planova za kvalitetu zraka i svim značajnim ažuriranjima planova za kvalitetu zraka prije njihova dovršetka.
Pri izradi planova za kvalitetu zraka države članice osiguravaju da dionici čije aktivnosti doprinose prekoračenju budu pozvani da predlože mjere koje mogu poduzeti kako bi se zaustavila prekoračenja te da nevladinim organizacijama, kao što su organizacije za zaštitu okoliša, organizacije potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina, druga relevantna zdravstvena tijela i relevantna gospodarska udruženja, bude dopušteno sudjelovanje u tim savjetovanjima.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
7. Ti se pPlanovi ⌦ za kvalitetu zraka ⌫ Komisiji se dostavljaju ⇨ u roku od 2 mjeseca od njihova donošenja ⇦ bez odgode, a najkasnije dvije godine nakon kraja godine u kojoj je zabilježeno prvo prekoračenje.
Članak 20.24.
Kratkoročni akcijski planovi
1. Ako u određenoj zoni ili aglomeraciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti jedan ili više pragova upozorenja navedenih u odjeljku 4. Priloga I. Prilogu XII., države članice izrađuju ⌦ kratkoročne ⌫ akcijske planove koji sadrže ⇨ hitne ⇦ mjere koje treba poduzeti u kratkom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja. Ako se rizik odnosi na jednu od ili više graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti navedenih u prilozima VII., XI. i XIV., države članice prema potrebi mogu izraditi takve kratkoročne akcijske planove.
Ipak Međutim, ako postoji rizik od prekoračenja praga upozorenja za prizemni ozon naveden u odjeljku B Priloga XII., takve kratkoročne akcijske planove , države članice izrađuju, vodeći računa o nacionalnim geografskim, meteorološkim i gospodarskim uvjetima, samo ako po njihovom mišljenju ⇨ mogu odustati od izrade takvih planova ako ne ⇦ postoji znatan potencijal za smanjenje rizika, trajanja ili ozbiljnosti takvog prekoračenja. Kod izrade takvog kratkoročnog plana države članice vode računa o Odluci 2004/279/EZ.
2. ⌦ Pri izradi ⌫ Kkratkoročnih akcijski h planovai iz stavka 1. ⌦ države članice ⌫ mogu, ovisno o pojedinačnom slučaju, predvidjeti učinkovite mjere za kontrolu i, gdje je potrebno, ⇨ privremeno ⇦ obustavljanje aktivnosti koje doprinose riziku prekoračenja odnosnih graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti ili praga upozorenja. Ti ⇨ Ovisno o udjelu glavnih izvora onečišćenja ili prekoračenjima u odnosu na koja treba djelovati, u tim kratkoročnim ⇦ akcijskim planovima mogu uključivati ⇨ mora se razmotriti uključivanje ⇦ mjerae vezane uz promet motornih vozila ⇨ u odnosu na prijevoz ⇦ , građevinske radove, brodove u sidrištu i rad industrijskaih postrojenja ili ⇨ i ⇦ upotrebu industrijskih proizvoda i grijanje kućanstava. U okviru ovtih planova ⇨ moraju ⇦ mogu se uzeti u obzir i specifične aktivnosti s ciljem zaštite ⇨ osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina ⇦ osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.
⇩ novo
3. Države članice se u skladu s Direktivom 2003/35/EZ savjetuju s javnošću i nadležnim tijelima na koja će se, zbog njihovih odgovornosti u području onečišćenja zraka i kvalitete zraka, vjerojatno odnositi provedba kratkoročnih akcijskih planova, o nacrtima kratkoročnih akcijskih planova i svim njihovim značajnim ažuriranjima prije njihova dovršetka.
🡻 2008/50
⇨ novo
4.3.. Kada države članice izrade kratkoročni akcijski plan, omogućuju javnosti i relevantnim organizacijama kao što su organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese ⇨ osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina ⇦ osjetljivih skupina stanovništva, ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja i industrijska udruženja, uvid u rezultate svojih istraživanja o izvedivosti i sadržaj specifičnih kratkoročnih akcijskih planova, kao i informacije o provedbi tih planova.
⇩ novo
5. Države članice podnose kratkoročne akcijske planove Komisiji u roku od dva mjeseca od njihova donošenja.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
4. Komisija prvi put prije 11. lipnja 2010., a nakon toga u redovnim razmacima, objavljuje primjere najboljih praksi za izradu kratkoročnih akcijskih planova, uključujući primjere najboljih praksi za zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.
Članak 21.25.
Prekogranično onečišćenje zraka
1. Ako ⇨ prekogranični prijenos onečišćujućih tvari u zraku iz jedne ili više država članica znatno doprinese prekoračenju ⇦ se zbog značajnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku ili njihovih prekursora prekorači bilo kojei prag upozorenja, graničnea vrijednosti, ili ciljnea vrijednosti ⌦ za prizemni ozon, ⌫ ⇨ obveze smanjenja prosječne izloženosti ili ⇦ ⌦ praga upozorenja ⌫ kao i bilo koja relevantna granica tolerancije ili dugoročni cilj, ⇨ u drugoj državi članici, potonja o tome obavješćuje države članice iz kojih dolazi onečišćenje zraka i Komisiju. ⇦
pPredmetne države članice surađuju ⇨ na otkrivanju izvora onečišćenja zraka i u mjerama koje se odnose na te izvore ⇦ i , gdje je prikladno, organiziraju zajedničke aktivnosti, kao što su izrada zajedničkih ili usklađenih planova za kvalitetu zraka u skladu s člankom 19. sukladno članku 23., kako bi se takva prekoračenja uklonila primjenom odgovarajućih, ali razmjernih mjera.
⇩ novo
Države članice na međusobne obavijesti odgovaraju pravodobno, a najkasnije tri mjeseca nakon što ih je druga država članica obavijestila u skladu s prvim podstavkom.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
2. Komisija je ⇨ obaviještena o tome i ⇦ pozvana da sudjeluje i pomogne u suradnji iz stavka 1. ⌦ ovog članka ⌫ . Prema potrebi, vodeći računa o izvješćima priređenima sukladno članku 9. izrađenima u skladu s člankom 11. Direktive (EU) 2016/2284 2001/81/EZ, Komisija razmatra treba li poduzeti daljnje aktivnosti na razini Zajednice, ⌦ Unije ⌫ kako bi se smanjila emisija prekursora odgovornih za prekogranično onečišćenje.
3. Države članice, ako je to primjereno u skladu s člankom 20. sukladno članku 24., izrađuju i provode zajedničke kratkoročne akcijske planove koji obuhvaćaju susjedne zone u drugim državama članicama. Države članice osiguravaju da susjedne zone u drugim državama članicama , koje su izradile kratkoročne akcijske planove, dobiju sve odgovarajuće podatke ⇨ o tim kratkoročnim akcijskim planovima bez nepotrebne odgode ⇦ .
4. Ako je prekoračen prag obavješćivanja ili pragovi upozorenja u zonama ili aglomeracijama koje se nalaze u blizini nacionalnih granica, informacije ⌦ o tim prekoračenjima ⌫ se što je prije moguće dostavljaju nadležnim tijelima u predmetnim susjednim državama članicama. Te su informacije isto tako dostupne i javnosti.
5. Prilikom izrade planova iz stavaka 1. i 3. te obavješćivanja javnosti iz stavka 4., države članice, prema potrebi, nastoje surađivati s trećim zemljama, a posebno sa zemljama kandidatkinjama.
POGLAVLJE V.
OBAVJEŠĆIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
Članak 22.26.
Obavješćivanje javnosti
1. Države članice osiguravaju da javnost, kao i relevantne organizacije kao što su organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese ⇨ osjetljivog stanovništva i ranjivih skupina ⇦ osjetljivih skupina stanovništva, ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja i industrijska udruženja, budu na odgovarajući način i na vrijeme obaviješteni o sljedećem:
(l)kvaliteti zraka u skladu s točkama 1. i 3. Priloga IX. Prilogom XVI.;
🡻 2008/50
⇨ novo
(m)svakoj odluci o odgodi u skladu s člankom 18. sukladno članku 22. stavku 1.;
(c) svakom izuzeću sukladno članku 22. stavku 2.;
(n)(d) planovima za kvalitetu zraka predviđenima u članku 22. stavku 1. i 19.; članku 23., i programima iz članka 17. stavka 2.
⇩ novo
(o) kratkoročnim akcijskim planovima kako je predviđeno u članku 20.;
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
(p)2. Države članice omogućuju pristup javnosti godišnjim izvješćima za sve onečišćujuće tvari obuhvaćene ovom Direktivom.
Ta izvješća predstavljaju sažetak razina koje prekoračuju granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, dugoročne ciljeve, pragove obavješćivanja i pragove upozorenja, za relevantna vremena usrednjavanja. Te se informacije kombiniraju sa sažetom procjenom učincimaaka tih prekoračenja ⇨ graničnih vrijednosti, ciljnih vrijednosti za prizemni ozon, obveza smanjenja prosječne izloženosti, pragova obavješćivanja i pragova upozorenja u sažetoj procjeni ⇦ ;. ⇨ sažeta procjena ⇦ Izvješća ⇨ mora ⇦ mogu uključivati, kada je prikladno prema potrebi, dodatne informacije i procjene o zaštiti šuma, kao i informacije o ostalim onečišćujućim tvarima ⇨ obuhvaćenima člankom 10. i Prilogom VII. ⇦ za koje su odredbe o praćenju navedene u ovoj Direktivi, kao što su, inter alia, neki prekursori prizemnog ozona koji nisu uređeni propisima i koji su navedeni u odjeljku B Priloga X.
⇩ novo
2. Države članice mogu utvrditi indeks kvalitete zraka, koji obuhvaća sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5) i prizemni ozon, i objavljivati ga preko javnog servisa s ažuriranjima svaki sat. Indeks kvalitete zraka uzima u obzir preporuke SZO-a i temelji se na indeksima kvalitete zraka na europskoj razini koje pruža Europska agencija za okoliš.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
3. Države članice obavješćuju javnost o nadležnom tijelu koje je zaduženo za zadatke iz članka 5.3.
4. Informacije ⇨ iz ovog članka ⇦ sudostupne su ⌦ javnosti ⌫ besplatno putem svih lako dostupnih medija ⇨ i komunikacijskih kanala ⇦ , uključujući i internet ili bilo koje drugo telekomunikacijsko sredstvo, i vode računa o odredbama utvrđenima u ⌦ skladu s ⌫ Direktivomi 2007/2/EZ 80 ⇨ i Direktivom (EU) 2019/1024 81 Europskog parlamenta i Vijeća ⇦ .
🡻 2004/107
Članak 7.
Obavješćivanje javnosti
1. Države članice osiguravaju da javnost i relevantne organizacije, kao što su okolišne organizacije, organizacije potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva i druga relevantna tijela zdravstvene zaštite, imaju pristup te da su im redovito dostupni jasni i cjeloviti podaci o koncentracijama arsena, kadmija, žive, nikla i benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku iz članka 4. stavka 8., kao i podaci o stopama taloženja arsena, kadmija, žive, nikla i benzo(a)pirena i ostalih policikličkih aromatskih ugljikovodika iz članka 4. stavka 8.
2. Ti podaci također pokazuju sva godišnja prekoračenja ciljnih vrijednosti arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena utvrđenih u Prilogu I. Podaci uključuju razloge za prekoračenje tih vrijednosti te područje na koje se odnose. Sadrže i kratku procjenu u odnosu na ciljnu vrijednost te prikladne podatke u vezi s učincima na zdravlje i na okoliš.
Podaci o svim mjerama poduzetima sukladno članku 3. dostupni su organizacijama iz stavka 1. ovog članka.
3. Ti su podaci dostupni putem sredstava kao što su internet, tisak i drugi lako dostupni mediji.
Članak 5.
Prijenos informacija i izvješćivanje
1. S obzirom na zone i aglomeracije u kojima se prekorači neka od ciljnih vrijednosti utvrđenih Prilogom I., države članice prosljeđuju Komisiji sljedeće podatke:
(a) popise dotičnih zona i aglomeracija,
(b) područja u kojima su vrijednosti prekoračene,
(c) procijenjene vrijednosti koncentracija,
(d) razloge prekoračenja, a posebno sve izvore koji tome pridonose,
(e) stanovništvo izloženo tim prekoračenjima.
Države članice također podnose izvješće o svim podacima procijenjenima u skladu s člankom 4., osim ako su o njima već podnijele izvješće prema Odluci Vijeća 97/101/EZ od 27. siječnja 1997. o uspostavi recipročne razmjene informacija i podataka iz mreža i individualnih postaja za praćenje kvalitete zraka 82 .
Podaci se dostavljaju za svaku kalendarsku godinu, najkasnije do 30. rujna sljedeće godine, a prvi put za kalendarsku godinu nakon 15. veljače 2007.
2. Uz zahtjeve utvrđene u stavku 1., države članice također izvješćuju o svim mjerama poduzetima sukladno članku 3.
3. Komisija osigurava da svi podaci dostavljeni sukladno stavku 1. odmah budu dostupni javnosti putem odgovarajućih medija, kao što su internet, tisak i drugi lako dostupni mediji.
ê 219/2009 članak 1. i Prilog, točka 3. podtočka 8.
4. Komisija usvaja u skladu s regulatornim postupkom iz članka 6. stavka 2. sve detaljne dogovore u vezi s dostavom informacija koje je potrebno osigurati na temelju stavka 1. ovog članka.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 23.27.
Prijenos informacija i izvješćivanje
1. Države članice osiguravaju da su informacije o kvaliteti zraka dostupne Komisiji u propisanom vremenu ⇨ u skladu s provedbenim aktima iz stavka 5. i neovisno o usklađenosti s ciljevima kvalitete podataka utvrđenima u Prilogu V. ⇦ , kako je određeno provedbenim mjerama iz članka 28. stavka 2.
2. U svakom slučaju, zZa potrebe posebno procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima ⇨ , ciljnim vrijednostima za prizemni ozon, obvezama smanjenja prosječne izloženosti ⇦ i kritičnim razinama te postizanja ciljnih vrijednosti, takve se informacije ⇨ iz stavka 1. ⇦ dostavljaju se Komisiji najkasnije ⇨ 4 mjeseca od ⇦ devet mjeseci nakon kraja svake kalendarske godine, i uključuju:
(a)promjene koje su te godine učinjene u popisu i razgraničenju zona i aglomeracija koje su utvrđene u skladu s člankom 6. sukladno članku 4. ⇨ ili bilo koje prostorne jedinice na razini NUTS 1 ⇦ ;
(b)popis zona i aglomeracija ⇨ i prostornih jedinica na razini NUTS 1 te razina onečišćujućih tvari obuhvaćenih procjenom. Za zone ⇦ u kojima su razine jedne od ili više onečišćujućih tvari više od graničnih vrijednosti uvećanih za, gdje je primjenjivo, granicu tolerancije ili su više od ciljnih vrijednosti ili kritičnih razina ⇨ te prostorne jedinice na razini NUTS 1 u kojima je razina jedne ili više onečišćujućih tvari viša od ciljnih vrijednosti ili obveza smanjenja prosječne izloženosti: ⇦ ; i za te zone i aglomeracije:
i.procijenjene razine i, ako je relevantno, datume i razdoblja u kojima su te razine bile promatrane;
ii.prema potrebi, procjenu doprinosa procijenjenim razinama iz prirodnih izvora i resuspenzije lebdećih čestica nakon zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju, kako je prijavljena Komisiji u skladu s člancima 16. i 17. sukladno člancima 20. i 21.
3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se na informacije prikupljene od početka druge kalendarske godine nakon stupanja na snagu provedbenih mjera iz članka 28. stavka 2.
3. Države članice , isto tako na privremenoj osnovi, dostavljaju Komisiji ⇨ u skladu sa stavkom 1. ⇦ ⌦ upućuju izvješće ⌫ s informacijamae o zabilježenim razinama i trajanju razdoblja tijekom kojih je bio prekoračen prag upozorenja ili prag obavješćivanja.
⇩ novo
4. Države članice Komisiji dostavljaju informacije navedene u točki D Priloga IV. u roku od 3 mjeseca od zahtjeva da to učine.
5. Komisija prema potrebi provedbenim aktima donosi mjere:
(a) kojima utvrđuje dodatne informacije koje države članice trebaju učiniti dostupnima u skladu s ovim člankom i rokove u kojima takve informacije treba priopćiti;
(b) kojima utvrđuje način pojednostavnjivanja izvješćivanja o podacima i međusobne razmjene informacija i podataka iz mreža i pojedinačnih točaka uzorkovanja na kojima se mjeri onečišćenje zraka u državama članicama.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 26. stavka 2.
POGLAVLJE VI.
DELEGIRANI I PROVEDBENI AKTI
🡻 2008/50 (prilagođeno)
Članak 24.28.
Provedbene mjere ⌦ Izmjene priloga ⌫
⇩ novo
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 25. o izmjenama priloga od II. do IX. kako bi se u obzir uzeo tehnički i znanstveni razvoj u pogledu procjene kvalitete zraka, informacije koje treba uključiti u planove za kvalitetu zraka i informacije za javnost.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Mjere namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, tj. priloga I. do VI., priloga VIII. do X. i Priloga XV., usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 29. stavka 3.
Ipak, izmjene ne smiju izravno ni neizravno utjecati ni na što od sljedećeg:
(a) granične vrijednosti, ⇨ ciljne vrijednosti za prizemni ozon ⇦ ⌦ i dugoročne ciljeve, ⌫ ciljeve smanjenja izloženosti kritične razine, ciljne vrijednosti, pragove obavješćivanja ili upozorenja ⌦ i obavješćivanja ⌫ ⇨, obveze smanjenja prosječne izloženosti i ciljane prosječne razine izloženosti ⇦ ili dugoročne ciljeve navedene u Prilogu I. VII. i prilozima XI. do XIV. ;
(b) datume za postizanje sukladnosti s bilo kojim od parametara iz točke (a).
2. Komisija, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 29. stavka 2., utvrđuje koje dodatne informacije trebaju biti dostupne državama članicama sukladno članku 27., kao i rokove u kojima takve informacije treba dostaviti.
Komisija isto tako nalazi i načine za racionalizaciju dostavljanja podataka i uzajamne razmjene informacija i podataka iz mreža i pojedinačnih mjernih postaja za mjerenje onečišćenja zraka unutar država članica, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 29. stavka 2.
3. Komisija izrađuje smjernice za sporazume o osnivanju zajedničkih mjernih postaja iz članka 6. stavka 5.
4. Komisija izdaje smjernice o dokazivanju ekvivalentnosti iz odjeljka B Priloga VI.
⇩ novo
Članak 25.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 24. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od … [datuma stupanja na snagu ove Direktive].
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 24. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
Delegirani akt donesen na temelju članka 24. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od 2 mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za 2 mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 26.29.
⌦ Postupak ⌫ Oodbora
1. Komisiji pomaže odbor pod nazivom „Odbor za kvalitetu zraka”. ⇨ Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. ⇦
2. Kod upućivanja Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjujeu se ⇨ članak 5. Uredbe (EU) 182/2011 ⇦ članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8 .
Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5a. stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
🡻 2004/107
Članak 6.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 12. stavkom 2. Direktive 96/62/EZ.
2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
ê 219/2009 članak 1. i Prilog, točka 3. podtočka 8.
3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
⇩ novo
POGLAVLJE VII.
PRISTUP PRAVOSUĐU, NAKNADA ŠTETE I KAZNE
Članak 27.
Pristup pravosuđu
1. Države članice osiguravaju da u skladu s njihovim nacionalnim pravnim sustavom pripadnici zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim zakonski utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom kako bi osporili materijalnu ili postupovnu zakonitost svih odluka, radnji ili propusta povezanih s planovima za kvalitetu zraka iz članka 19. i kratkoročnim akcijskim planovima iz članka 20. te države članice, pod uvjetom da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
(a) da pripadnici javnosti, pod čim se podrazumijeva jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba i, u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, njihove udruge, organizacije ili skupine, imaju dovoljan interes;
(b) ako se primjenjivim pravom države članice to zahtijeva kao preduvjet, da pripadnici javnosti smatraju da je povrijeđeno pravo.
Države članice definiraju dovoljan interes i povredu prava u skladu s ciljem da se zainteresiranoj javnosti omogući širok pristup pravosuđu.
Interes bilo koje nevladine organizacije koja je pripadnik zainteresirane javnosti smatra se dovoljnim za potrebe prvog stavka točke (a). Ujedno se smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu prvog stavka točke (b).
2. Procesna legitimacija za sudjelovanje u postupku preispitivanja ne ovisi o ulozi koju je pripadnik zainteresirane javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima donošenja odluka povezanih s člankom 19. ili 20.
3. Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te mora osiguravati odgovarajuće i djelotvorne mehanizme pravne zaštite, uključujući prema potrebi mjere zabrane.
4. Ovaj članak ne sprečava države članice da zahtijevaju postupak prethodnog preispitivanja pred upravnim tijelom niti utječe na uvjet potrebnog iscrpljenja svih postupaka upravnog preispitivanja prije upućivanja na postupak sudske ocjene, ako takav uvjet u domaćem zakonodavstvu postoji.
5. Države članice osiguravaju da su javnosti dostupne praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja iz ovog članka.
Članak 28.
Naknada štete za narušeno ljudsko zdravlje
1. Države članice osiguravaju da fizičke osobe koje pretrpe štetu za zdravlje ljudi koju su prouzročila nadležna tijela kršenjem članka 19. stavaka od 1. do 4., članka 20. stavaka 1. i 2., članka 21. stavka 1. drugog podstavka i članka 21. stavka 3. ove Direktive imaju pravo na odštetu u skladu s ovim člankom.
2. Države članice osiguravaju da nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili zaštitu okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve prema nacionalnom pravu mogu predstavljati fizičke osobe uz stavka 1. i pokretati kolektivne tužbe za naknadu štete. Zahtjevi utvrđeni u članku 10. i članku 12. stavku 1. Direktive (EU) 2020/1828 primjenjuju se mutatis mutandis na takve kolektivne tužbe.
3. Države članice osiguravaju da fizička osoba iz stavka 1. i nevladine organizacije koje predstavljaju osobu iz stavka 2. zahtjev za naknadu štete zbog kršenja mogu podnijeti samo jednom. Države članice utvrđuju pravila kojima se osigurava da pogođeni pojedinci ne prime naknadu štete za isti tužbeni razlog protiv istog nadležnog tijela više puta.
4. Ako je zahtjev za naknadu štete potkrijepljen dokazima koji pokazuju da je kršenje iz stavka 1. najvjerojatnije objašnjenje nastanka štete za tu osobu, pretpostavlja se postojanje uzročno-posljedične veze kršenja s nastankom štete.
Tuženo javno tijelo može oboriti tu pretpostavku. Konkretno, tuženik ima pravo osporiti relevantnost dokaza na koje se poziva fizička osoba i vjerodostojnost iznesenog objašnjenja.
5. Države članice osiguravaju da se nacionalna pravila i postupci koji se odnose na zahtjeve za naknadu štete, uključujući pitanje tereta dokaza, oblikuju i primjenjuju tako da ne onemogućuju niti pretjerano otežavaju ostvarivanje prava na naknadu štete u skladu sa stavkom 1.
6. Države članice osiguravaju da rokovi zastare za pokretanje postupaka za naknadu štete iz stavka 1. ne budu kraći od pet godina. Ta razdoblja ne počinju teći prije nego što je kršenje prestalo i prije nego što je osoba koja traži naknadu znala ili se razumno moglo očekivati da će znati da je pretrpjela štetu zbog kršenja iz stavka 1.
🡻 2004/107 (prilagođeno)
Članak 9.
Sankcije
Države članice određuju sankcije primjenjive na povredu nacionalnih odredaba prihvaćenih sukladno ovoj Direktivi te poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da se one provode. Sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 29.30.
Sankcije
⇨ 1. Ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 83 ,⇦ Ddržave članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede ⌦ kršenja ⌫ nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom ⇨ koja počine fizičke i pravne osobe ⇦ i ⌦ osiguravaju da se ta pravila provode ⌫ poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. ⇨ Države članice bez nepotrebne odgode obavješćuju Komisiju o tim pravilima i svim njihovim izmjenama. ⇦
⇩ novo
2. Sankcije iz stavka 1. uključuju novčane kazne razmjerne prometu pravne osobe ili prihodu fizičke osobe koja je počinila kršenje. Visina novčanih kazni izračunava se tako da se osigura da se osobi odgovornoj za kršenje doista uskrate ekonomske koristi koje proizlaze iz tog kršenja. U slučaju kršenja koje je počinila pravna osoba takve su novčane kazne razmjerne godišnjem prometu pravne osobe u dotičnoj državi članici, uzimajući u obzir, među ostalim, posebnosti malih i srednjih poduzeća (MSP-ova).
3. Države članice osiguravaju da se pri određivanju sankcija iz stavka 1. prema potrebi uzima u obzir sljedeće okolnosti:
(a) narav, ozbiljnost, opseg i trajanje kršenja;
(b) je li kršenje namjerno ili nenamjerno;
(c) stanovništvo, uključujući osjetljivo stanovništvo i ranjive skupine, ili okoliš zahvaćen kršenjem, uzimajući u obzir cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša;
(d) je li kršenje jednokratno ili se ponavlja.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
POGLAVLJE VIII.
ODBOR, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.31.
Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe
1. Direktive 96/62/EZ, 1999/30/EZ, 2000/69/EZ i 2002/3/EZ ⌦ 2004/107/EZ i 2008/50/EZ, kako su izmijenjene direktivama navedenima u dijelu A Priloga X., ⌫ stavljaju se izvan snage ⌦ s učinkom ⌫ od ⇨ [unijeti datum jedan dan od roka za prenošenje] ⇦ 11. lipnja 2010., ne dovodeći u pitanje obveze država članica vezane uz rokove za prenošenje ⌦ u nacionalno pravo ⌫ ili primjenu tih Ddirektiva ⌦ navedenih u dijelu B Priloga X. ⌫ .
Ipak, od 11. lipnja 2008. primjenjuje se sljedeće:
(a) u Direktivi 96/62/EZ, stavak 1. članka 12. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Detaljni mehanizmi za dostavu informacija koje treba dostaviti sukladno članku 11. usvajaju se u skladu s postupkom iz stavka 3.”;
(b) u Direktivi 1999/30/EZ, članak 7. stavak 7., bilješka 1. u točki I. Priloga VIII. i točka VI. Priloga IX. brišu se;
(c) u Direktivi 2000/69/EZ, članak 5. stavak 7. i točka III. u Prilogu VII. brišu se;
(d) u Direktivi 2002/3/EZ, članak 9. stavak 5. i točka II. Priloga VIII. brišu se.
2. Neovisno o prvom podstavku stavka 1., sljedeći članci ostaju na snazi:
(a) članak 5. Direktive 96/62/EZ do 31. prosinca 2010.;
(b) članak 11. stavak 1. Direktive 96/62/EZ i članak 10. stavci 1., 2. i 3. Direktive 2002/3/EZ do kraja druge kalendarske godine nakon stupanja na snagu provedbenih mjera iz članka 28. stavka 2. ove Direktive;
(c) članak 9. stavci 3. i 4. Direktive 1999/30/EZ do 31. prosinca 2009.
2.3.. Upućivanja na Ddirektive stavljene izvan snage tumače se kao upućivanja ⌦ smatraju se upućivanjima ⌫ na ovu Direktivu i treba ih tumačiti ⌦ čitaju se ⌫ u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XI.XVII.
4. Odluka 97/101/EZ stavlja se izvan snage od kraja druge kalendarske godine nakon stupanja na snagu provedbenih mjera iz članka 28. stavka 2. ove Direktive.
Ipak, treća, četvrta i peta alineja članka 7. Odluke 97/101/EZ brišu se s učinkom od 11. lipnja 2008.
🡻 2004/107 (prilagođeno)
Članak 8.
Izvješće i preispitivanje
1. Najkasnije do 31. prosinca 2010., Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće utemeljeno na:
(a) iskustvu stečenom u primjeni ove Direktive,
(b) rezultatima posebno najnovijih znanstvenih istraživanja u vezi s učincima na zdravlje ljudi, posebno obraćajući pozornost na osjetljive skupine stanovništva i na okoliš kao cjelinu, o izloženosti arsenu, kadmiju, živi, niklu i policikličkim aromatskim ugljikovodicima, i
(c) tehnološkom razvoju, uključujući napredak u mjernim metodama ili na drugi način procijenjenim koncentracijama ovih onečišćujućih tvari u zraku kao i njihovih taloženja.
2. Izvješće iz stavka 1. uzima u obzir:
(a) trenutačnu kvalitetu zraka, trendove i projekcije do i nakon 2015.;
(b) mogućnost daljnjeg smanjenja emisija onečišćujućih tvari popisanih u Prilogu I. iz svih relevantnih izvora i moguće prednosti uvođenja graničnih vrijednosti u svrhu smanjenja opasnosti za zdravlje ljudi, uzimajući u obzir tehničku izvedivost i isplativost troškova te svaki dodatni oblik zaštite zdravlja i okoliša koji bi se time postigao;
(c) odnose između onečišćujućih tvari i mogućnosti za korištenje kombiniranih strategija radi poboljšanja kvalitete zraka u Zajednici i srodnih ciljeva;
(d) postojeće i buduće zahtjeve za obavješćivanjem javnosti i za razmjenom informacija između država članica i Komisije;
(e) iskustvo stečeno u primjeni ove Direktive u državama članicama, te posebno uvjete u kojima se mjerenje provodi, kako je propisano u Prilogu III.;
(f) sekundarnu ekonomsku korist za okoliš i zdravlje ljudi od smanjenja emisija arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika do stupnja koji se može procijeniti;
(g) prikladnost veličine frakcije čestica koja se koristi za uzorkovanje, s obzirom na opće uvjete mjerenja lebdećih čestica;
(h) prikladnost benzo(a)pirena kao pokazatelja za ukupnu kancerogenu aktivnost policikličkih aromatskih ugljikovodika, uzimajući u obzir pretežno plinovite oblike policikličkih aromatskih ugljikovodika, kao što je fluoranten.
S obzirom na najnovija znanstvena i tehnička dostignuća Komisija preispituje i učinak arsena, kadmija i nikla na zdravlje ljudi, radi kvantificiranja njihove genotoksične kancerogenosti. Uzimajući u obzir mjere usvojene u skladu sa strategijom za živu, Komisija razmatra i moguće prednosti poduzimanja daljnjih radnji u vezi sa živom, uzimajući u obzir tehničku izvedivost i isplativost troškova te svaki značajniji dodatni oblik zaštite zdravlja i okoliša koji bi se time postigao.
3. S ciljem postizanja razina koncentracija u zraku koje bi nadalje smanjile štetne učinke na zdravlje ljudi te bi dovele do visoke razine zaštite okoliša kao cjeline, uzimajući u obzir tehnički razvoj i isplativost troškova daljnjih radnji, izvješće iz stavka 1. može, ako je potrebno, biti popraćeno prijedlozima za izmjene ove Direktive, uzimajući u obzir posebno rezultate dobivene u skladu sa stavkom 2. Uz to, Komisija razmatra i reguliranje taloženja arsena, kadmija, žive, nikla i specifičnih policikličkih aromatskih ugljikovodika.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
Članak 32.
Preispitivanje
1. 2013. godine Komisija preispituje odredbe koje se odnose na PM2,5 i prema potrebi na ostale onečišćujuće tvari i daje prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.
Što se tiče PM2,5, preispitivanje se obavlja s ciljem uspostavljanja pravno obvezujuće obveze smanjenja izloženosti na nacionalnoj razini, kako bi se zamijenilo ciljano smanjenje izloženosti na nacionalnoj razini i preispitala obveza koja se odnosi na zahtijevanu razinu izloženosti utvrđenu u članku 15., vodeći računa, inter alia, o sljedećim elementima:
- najnovijim znanstvenim informacijama iz WHO-a i drugih relevantnih organizacija,
- stanju kvalitete zraka i mogućnostima smanjenja u državama članicama,
- preispitivanju Direktive 2001/81/EZ,
- napretku ostvarenom u provedbi mjera Zajednice za smanjenje onečišćujućih tvari u zraku.
2. Komisija uzima u obzir izvedivost usvajanja ambicioznije granične vrijednosti za PM2,5, preispituje indikativnu graničnu vrijednost druge faze za PM2,5 i razmatra treba li tu vrijednost potvrditi ili izmijeniti.
3. Kao dio preispitivanja, Komisija isto tako sastavlja izvješće o iskustvu i potrebi praćenja PM10 i PM2,5, vodeći računa o tehničkom napretku u tehnikama automatskog mjerenja. Prema potrebi predlažu se nove referentne metode za mjerenje PM10 i PM2,5.
🡻 2004/107
Članak 10.
Provedba
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive najkasnije do 15. veljače 2007. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
⇨ novo
Članak 31.33.
Prenošenje
1. Države članice donose potrebne zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom ⌦ člancima 1., 2. i 3., člankom 4. i njegovim točkama 2., 13., 14., 16., 18., 19., 21., 22., točkama od 24. do 30. i točkama 36., 37., 38. i 39., člancima od 5. do 12., člankom 13. stavcima 1., 2., 3., 6. i 7., člankom 15., člankom 16. stavcima 1. i 2., člancima od 17. do 21., člankom 22. stavcima 1., 2. i 4., člancima od 23. do 29. i prilozima od I. do IX. ⌫ ⇨ do [unijeti datum: ] najkasnije [dvije godine od stupanja na snagu] ⇦ prije 11. lipnja 2010. One o tekstu tih mjera odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere ⌦ iz ovog stavka ⌫ , te mjere prilikom njihove službene objave sadrže uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. ⌦ One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na direktive stavljenu izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave. ⌫ Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih ⌦ mjera ⌫ odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 32.34.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu ⌦ dvadesetog dana ⌫ na dan ⌦ od dana ⌫ objave u Službenom listu Europske unije.
⇩ novo
Članak 4. stavci 1. i od 3. do 12., članak 4. stavci 15., 17., 20., 23. i od 31. do 35., članak 13. stavci 4. i 5., članak 14., članak 16. stavak 3., članak 22. stavak 3. primjenjuju se od [sljedećeg dana od datuma iz članka 31. stavka 1. prvog podstavka].
🡻 2008/50
Članak 33.35.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednica Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.10.2022.
COM(2022) 542 final
PRILOZI
Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća
o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (preinaka)
{SEC(2022) 542 final} - {SWD(2022) 345 final} - {SWD(2022) 542 final} - {SWD(2022) 545 final}
⇩ novo
PRILOG I.
STANDARDI KVALITETE ZRAKA
Odjeljak 1. – Granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi
Tablica 1. – Granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi koje treba postići do 1. siječnja 2030.
|
Razdoblje računanja prosjeka |
Granična vrijednost |
|
|
PM2,5 |
||
|
1 dan |
25 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini |
|
Kalendarska godina |
10 µg/m³ |
|
|
PM10 |
||
|
1 dan |
45 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini |
|
Kalendarska godina |
20 μg/m3 |
|
|
Dušikov dioksid (NO2) |
||
|
1 sat |
200 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od jedanput u kalendarskoj godini |
|
1 dan |
50 µg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini |
|
Kalendarska godina |
20 μg/m3 |
|
|
Sumporov dioksid (SO2) |
||
|
1 sat |
350 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od jedanput u kalendarskoj godini |
|
1 dan |
50 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini |
|
Kalendarska godina |
20 μg/m3 |
|
|
Benzen |
||
|
Kalendarska godina |
3,4 μg/m3 |
|
|
Ugljikov monoksid (CO) |
||
|
Najviša dnevna
|
10 mg/m3 |
|
|
1 dan |
4 mg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini |
|
Olovo (Pb) |
||
|
Kalendarska godina |
0,5 μg/m3 |
|
|
Arsen (As) |
||
|
Kalendarska godina |
6,0 ng/m³ |
|
|
Kadmij (Cd) |
||
|
Kalendarska godina |
5,0 ng/m³ |
|
|
Nikal (Ni) |
||
|
Kalendarska godina |
20 ng/m³ |
|
|
Benzo(a)piren |
||
|
Kalendarska godina |
1,0 ng/m³ |
|
|
(1)Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracije odabrat će se ispitivanjem pomičnih osmosatnih prosjeka izračunanih na temelju jednosatnih podataka i ažuriranih svakog sata. Svaki tako izračunan osmosatni prosjek pripisat će se danu kada završava, tj. prvo obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 17 sati prethodnog dana do 1 sat tog dana; posljednje obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 16 sati do 24 sata tog dana. |
||
Tablica 2. – Granične vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi koje treba postići do [UMETNUTI ROK ZA PRENOŠENJE]
|
Razdoblje računanja prosjeka |
Granična vrijednost |
|
|
PM2,5 |
||
|
Kalendarska godina |
25 µg/m³ |
|
|
PM10 |
||
|
1 dan |
50 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 35 puta u kalendarskoj godini |
|
Kalendarska godina |
40 μg/m3 |
|
|
Dušikov dioksid (NO2) |
||
|
1 sat |
200 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini |
|
Kalendarska godina |
40 μg/m3 |
|
|
Sumporov dioksid (SO2) |
||
|
1 sat |
350 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 24 puta u kalendarskoj godini |
|
1 dan |
125 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 3 puta u kalendarskoj godini |
|
Benzen |
||
|
Kalendarska godina |
5 μg/m3 |
|
|
Ugljikov monoksid (CO) |
||
|
Najviša dnevna
|
10 mg/m3 |
|
|
Olovo (Pb) |
||
|
Kalendarska godina |
0,5 μg/m3 |
|
|
Arsen (As) |
||
|
Kalendarska godina |
6,0 ng/m³ |
|
|
Kadmij (Cd) |
||
|
Kalendarska godina |
5,0 ng/m³ |
|
|
Nikal (Ni) |
||
|
Kalendarska godina |
20 ng/m³ |
|
|
Benzo(a)piren |
||
|
Kalendarska godina |
1,0 ng/m³ |
|
|
(1)Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracije odabrat će se ispitivanjem pomičnih osmosatnih prosjeka izračunanih na temelju jednosatnih podataka i ažuriranih svakog sata. Svaki tako izračunan osmosatni prosjek pripisat će se danu kada završava, tj. prvo obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 17 sati prethodnog dana do 1 sat tog dana; posljednje obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 16 do 24 sata tog dana. |
||
Odjeljak 2. – Ciljne vrijednosti i dugoročni ciljevi za prizemni ozon
A. Definicije i kriteriji
„Akumulirana izloženost prizemnom ozonu viša od praga od 40 dijelova na milijardu” (AOT40), izražena u „(μg/m3) × sati”, označava zbroj razlike između koncentracija svakog sata koje su veće od 80 μg/m 3(= 40 dijelova na milijardu) i 80 μg/m3 u zadanom razdoblju, koristeći samo jednosatne vrijednosti, izmjerene svakog dana između 8 i 20 sati po srednjoeuropskom vremenu (CET).
B. Ciljne vrijednosti za prizemni ozon
|
Cilj |
Razdoblje računanja prosjeka |
Ciljna vrijednost |
|
|
Zaštita zdravlja ljudi |
Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (1) |
120 μg/m3 |
ne smije se prekoračiti više od 18 dana po kalendarskoj godini prema prosjeku za 3 godine (2) |
|
Zaštita okoliša |
Od svibnja do srpnja |
AOT40 (izračunano na temelju jednosatne vrijednosti) |
18 000 μg/m3 × h kao prosjek pet godina (2) |
|
(1) Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost koncentracije odabire se na temelju ispitivanja osmosatnih pomičnih prosjeka, izračunanih iz jednosatnih podataka i ažuriranih svaki sat. Svaki tako izračunan osmosatni prosjek pripisuje se danu kada završava, tj. prvo obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 17 sati prethodnog dana do 1 sat tog dana; posljednje obračunsko razdoblje za bilo koji dan bit će razdoblje od 16 sati do 24 sata tog dana.
|
|||
C. Dugoročni ciljevi za prizemni ozon (O3)
|
Cilj |
Razdoblje računanja prosjeka |
Dugoročni ciljevi |
|
|
Zaštita zdravlja ljudi |
Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost u kalendarskoj godini |
100 μg/m3 (1) |
|
|
Zaštita vegetacije |
Od svibnja do srpnja |
AOT40 (izračunano na temelju jednosatne vrijednosti) |
6 000 μg/m3 × h |
|
(1) 99. percentil (tj. tri dana prekoračenja godišnje). |
|||
Odjeljak 3. – Kritične razine za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava
|
Razdoblje računanja prosjeka |
Kritična razina |
|
Sumporov dioksid (SO2) |
|
|
Kalendarska godina i zima (od 1. listopada do 31. ožujka) |
20 μg/m3 |
|
Dušikovi oksidi (NOx) |
|
|
Kalendarska godina |
30 μg/m3 NOx |
Odjeljak 4. – Granične vrijednosti za upozorenje i obavješćivanje
A. Pragovi upozorenja za onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona
Mjeri se tijekom tri uzastopna sata u slučaju sumporova dioksida i dušikova dioksida, a tijekom tri uzastopna dana za PM10 i PM2,5 na mjestima reprezentativnima za kvalitetu zraka za najmanje 100 km2 ili cijelu zonu, ovisno o tome što je manje.
|
Onečišćujuća tvar |
Prag upozorenja |
|
Sumporov dioksid (SO2) |
500 μg/m3 |
|
Dušikov dioksid (NO2) |
400 μg/m3 |
|
PM2,5 |
50 μg/m3 |
|
PM10 |
90 μg/m3 |
B. Prag obavješćivanja i prag upozorenja za prizemni ozon
|
Svrha |
Razdoblje računanja prosjeka |
Prag |
|
Obavješćivanje |
1 sat |
180 μg/m3 |
|
Upozorenje |
1 sat (1) |
240 μg/m3 |
|
(1)Za primjenu članka 20. prekoračenje praga treba mjeriti ili predviđati tijekom tri uzastopna sata. |
||
Odjeljak 5. – Obveza smanjenja prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2
A. Pokazatelj prosječne izloženosti
Pokazatelj prosječne izloženosti izražen u μg/m3 (PPI) temelji se na mjerenjima na gradskim pozadinskim lokacijama u prostornim jedinicama na razini NUTS 1 na cijelom državnom području države članice. Procjenjuje se kao prosječna godišnja srednja vrijednost koncentracije u tri kalendarske godine na svim točkama uzorkovanja relevantne onečišćujuće tvari utvrđene u skladu s točkom B Priloga III. u svakoj prostornoj jedinici na razini NUTS 1. PPI za određenu godinu srednja je koncentracija te iste godine i prethodne dvije godine.
Ako države članice utvrde prekoračenja koja se mogu pripisati prirodnim izvorima, doprinosi iz prirodnih izvora odbijaju se prije izračuna PPI-ja.
PPI se koristi za ispitivanje je li ispunjena obveza smanjenja prosječne izloženosti.
B. Obveze smanjenja prosječne izloženosti
Od 2030. PPI ne smije prekoračiti razinu koja je:
–za PM2,5 25 % niža od PPI-ja kakav je bio prije 10 godina, osim ako već nije viša od cilja prosječne koncentracije izloženosti za PM2,5 utvrđenog u točki C.
–za NO2 25 % niža od PPI-ja kakav je bio prije 10 godina, osim ako već nije viša od cilja prosječne koncentracije izloženosti za NO2 utvrđenog u točki C.
C. Ciljane prosječne razine izloženosti
Cilj prosječne koncentracije izloženosti je sljedeća razina PPI-ja.
|
Onečišćujuća tvar |
Cilj prosječne razine izloženosti |
|
PM2,5 |
PPI = 5 µg/m3 |
|
NO2 |
PPI = 10 µg/m3 |
PRILOG II.
Pragovi procjene
Odjeljak 1. – pragovi procjene za zaštitu zdravlja
|
Onečišćujuća tvar |
Prag procjene (godišnja srednja vrijednost, osim ako je utvrđen) |
|
PM2,5 |
5 µg/m3 |
|
PM10 |
15 µg/m3 |
|
Dušikov dioksid (NO2) |
10 µg/m3 |
|
Sumporov dioksid (SO2) |
40 µg/m³ (srednja vrijednost 24 sata)(1) |
|
Benzen |
1,7 µg/m3 |
|
Ugljikov monoksid (CO) |
4 mg/m³ (srednja vrijednost 24 sata)(1) |
|
Olovo (Pb) |
0,25 µg/m3 |
|
Arsen (As) |
3,0 ng/m3 |
|
Kadmij (Cd) |
2,5 ng/m3 |
|
Nikal (Ni) |
10 ng/m3 |
|
Benzo(a)piren |
0,12 ng/m3 |
|
Prizemni ozon (O3) |
100 µg/m3 (najviše osmosatna srednja vrijednost) (1) |
|
(1) 99. percentil (tj. tri dana prekoračenja godišnje). |
|
Odjeljak 2. – Pragovi procjene za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava
|
Onečišćujuća tvar |
Prag procjene (godišnja srednja vrijednost, osim ako je utvrđen) |
|
Sumporov dioksid (SO2) |
8 μg/m3 (prosjek od 1. listopada do 31. ožujka) |
|
Dušikovi oksidi (NOx) |
19,5 μg/m3 |
PRILOG III.
Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima
A. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima u svrhu procjene usklađenosti s graničnim vrijednostima za zaštitu zdravlja ljudi, ciljnim vrijednostima za prizemni ozon, dugoročnim ciljevima, pragovima obavješćivanja i pragovima upozorenja
1. Difuzni izvori
Tablica 1. – Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima radi procjene usklađenosti s graničnim vrijednostima za zaštitu zdravlja ljudi i pragovima upozorenja u zonama u kojima su mjerenja na stalnim mjestima jedini izvor informacija (za sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona)
|
Stanovništvo zone (u tisućama) |
Najmanji broj točaka uzorkovanja ako koncentracije premašuju prag procjene |
|||||
|
NO2, SO2, CO, benzen |
Zbroj
|
Minimum za PM10 |
Minimum za PM2,5 |
Pb, Cd, As, Ni
|
Benzo(a)piren u PM10 |
|
|
0 – 249 |
2 |
4 |
2 |
2 |
1 |
1 |
|
250 – 499 |
2 |
4 |
2 |
2 |
1 |
1 |
|
500 – 749 |
2 |
4 |
2 |
2 |
1 |
1 |
|
750 – 999 |
3 |
4 |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
1 000 – 1 499 |
4 |
6 |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
1 500 – 1 999 |
5 |
7 |
3 |
3 |
2 |
2 |
|
2 000 – 2 749 |
6 |
8 |
3 |
3 |
2 |
3 |
|
2 750 – 3 749 |
7 |
10 |
4 |
4 |
2 |
3 |
|
3 750 – 4 749 |
8 |
11 |
4 |
4 |
3 |
4 |
|
4 750 – 5 999 |
9 |
13 |
5 |
5 |
4 |
5 |
|
6 000 + |
10 |
15 |
5 |
5 |
5 |
5 |
|
(1)Broj točaka uzorkovanja PM2,5 i NO2 na gradskim pozadinskim lokacijama gradskih područja mora ispunjavati zahtjeve iz točke B. |
||||||
Tablica 2. – Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima radi procjene usklađenosti s ciljnim vrijednostima za prizemni ozon, dugoročnim ciljevima te pragovima obavješćivanja i upozorenja ako su takva mjerenja jedini izvor informacija (samo za prizemni ozon)
|
Stanovništvo
|
Najmanji broj točaka uzorkovanja ako je broj točaka uzorkovanja smanjen za najviše 50 % (1) |
|
< 250 |
1 |
|
< 500 |
2 |
|
< 1 000 |
2 |
|
< 1 500 |
3 |
|
< 2 000 |
4 |
|
< 2 750 |
5 |
|
< 3 750 |
6 |
|
≥ 3 750 |
Jedna dodatna točka uzorkovanja na dva milijuna stanovnika |
|
(1)Najmanje jedna točka uzorkovanja u područjima gdje će vjerojatno doći do izloženosti stanovništva najvećim koncentracijama prizemnog ozona. U aglomeracijama najmanje 50 % točaka uzorkovanja mora biti smješteno u prigradskim područjima. |
|
Tablica 3. – Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima radi procjene usklađenosti s graničnim vrijednostima za zaštitu zdravlja ljudi i pragovima upozorenja u zonama u kojima se takva mjerenja smanjuju za 50 % (za sve onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona)
|
Stanovništvo zone (u tisućama) |
Najmanji broj točaka uzorkovanja ako je broj točaka uzorkovanja smanjen za najviše 50 % |
|||||
|
NO2, SO2, CO, benzen |
Zbroj
|
Minimum za PM10 |
Minimum za PM2,5 |
Pb, Cd, As, Ni
|
Benzo(a)piren u PM10 |
|
|
0 – 249 |
1 |
2 |
1 |
1 |
1 |
1 |
|
250 – 499 |
1 |
2 |
1 |
1 |
1 |
1 |
|
500 – 749 |
1 |
2 |
1 |
1 |
1 |
1 |
|
750 – 999 |
2 |
2 |
1 |
1 |
1 |
1 |
|
1 000 – 1 499 |
2 |
3 |
1 |
1 |
1 |
1 |
|
1 500 – 1 999 |
3 |
4 |
2 |
2 |
1 |
1 |
|
2 000 – 2 749 |
3 |
4 |
2 |
2 |
1 |
2 |
|
2 750 – 3 749 |
4 |
5 |
2 |
2 |
1 |
2 |
|
3 750 – 4 749 |
4 |
6 |
2 |
2 |
2 |
2 |
|
4 750 – 5 999 |
5 |
7 |
3 |
3 |
2 |
3 |
|
6 000 + |
5 |
8 |
3 |
3 |
3 |
3 |
|
(1)Broj točaka uzorkovanja PM2,5 i NO2 na gradskim pozadinskim lokacijama gradskih područja mora ispunjavati zahtjeve iz točke B. |
||||||
Tablica 4. – Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima radi procjene usklađenosti s ciljnim vrijednostima za prizemni ozon, dugoročnim ciljevima te pragovima za obavješćivanje i upozorenje u zonama u kojima se takva mjerenja smanjuju za 50 % (samo za prizemni ozon)
|
Stanovništvo zone
|
Najmanji broj točaka uzorkovanja ako je broj točaka uzorkovanja smanjen za najviše 50 % (1) |
|
< 250 |
1 |
|
< 500 |
1 |
|
< 1 000 |
1 |
|
< 1 500 |
2 |
|
< 2 000 |
2 |
|
< 2 750 |
3 |
|
< 3 750 |
3 |
|
≥ 3 750 |
Jedna dodatna točka uzorkovanja na 4 milijuna stanovnika |
|
(1)Najmanje jedna točka uzorkovanja u područjima gdje će vjerojatno doći do izloženosti stanovništva najvećim koncentracijama prizemnog ozona. U aglomeracijama najmanje 50 % točaka uzorkovanja mora biti smješteno u prigradskim područjima. |
|
Za svaku zonu najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima iz tablica u ovoj točki uključuje najmanje jednu točku uzorkovanja na pozadinskoj lokaciji i jednu točku uzorkovanja u području s najvišim koncentracijama u skladu s točkom B Priloga IV., pod uvjetom da se time ne povećava broj točaka uzorkovanja. Za dušikov dioksid, lebdeće čestice, benzen i ugljikov monoksid to uključuje najmanje jednu točku uzorkovanja namijenjenu ponajprije za mjerenje doprinosa emisija iz prometa. Međutim, u slučajevima kada je potrebna samo jedna točka uzorkovanja, to mora biti na području s najvišim koncentracijama kojima će stanovništvo vjerojatno biti izravno ili neizravno izloženo.
Za svaku zonu, za dušikov dioksid, lebdeće čestice, benzen i ugljikov monoksid, ukupan broj točaka uzorkovanja na gradskoj pozadinskoj lokaciji i zahtijevan ukupni broj točaka uzorkovanja na kojima se pojavljuju najviše koncentracije ne smije se razlikovati za više od faktora 2. Broj točaka uzorkovanja PM2,5 i dušikova dioksida na gradskim pozadinskim lokacijama mora ispunjavati zahtjeve iz točke B.
2. Točkasti izvori
Za procjenu onečišćenja u blizini točkastih izvora broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima izračunava se vodeći računa o gustoćama emisija, vjerojatnim obrascima prostorne raspoređenosti onečišćenja zraka i potencijalnoj izloženosti stanovništva. Takve točke uzorkovanja moraju biti smještene tako da je moguće pratiti primjenu NRT-ova (najboljih raspoloživih tehnika) kako su definirani Direktivom 2010/75/EU.
B. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima radi procjene usklađenosti s obvezama smanjenja prosječne izloženosti za PM2,5 i NO2 radi zaštite zdravlja ljudi
Za PM2,5 odnosno NO2 u tu svrhu funkcionira po jedna točka uzorkovanja po regiji na razini NUTS 1, kako je opisano u Uredbi (EZ) br. 1059/2003, i najmanje jedna točka uzorkovanja na milijun stanovnika izračunano na gradskim područjima s više od 100 000 stanovnika. Te točke uzorkovanja mogu se podudarati s točkama uzorkovanja u skladu s odjeljkom A.
C. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima radi procjene usklađenosti s kritičnim razinama i dugoročnim ciljevima za prizemni ozon
1. Kritične razine za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava
|
Ako maksimalne koncentracije prekorače kritične razine |
1 točka uzorkovanja na svakih 20 000 km2 |
|
Ako najviše koncentracije prekorače prag procjene |
1 točka uzorkovanja na svakih 40 000 km2 |
U otočnim zonama broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima izračunava se vodeći računa o vjerojatnim obrascima prostorne raspoređenosti onečišćenja zraka i potencijalnoj izloženosti vegetacije.
2. Dugoročni cilj zaštite zdravlja ljudi i okoliša za prizemni ozon
Za ruralno pozadinsko mjerenje države članice osiguravaju barem jednu točku uzorkovanja na 50 000 km2 kao prosječnu gustoću u svim zonama po zemlji. Za kompleksni teren preporučuje se 1 točka uzorkovanja na 25 000 km2.
D. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima ultrasitnih čestica gdje se pojavljuju visoke koncentracije
Ultrasitne čestice prate se na odabranim lokacijama uz druge onečišćujuće tvari u zraku. Točke uzorkovanja za praćenje ultrasitnih čestica moraju se podudarati, prema potrebi, s točkama uzorkovanja za lebdeće čestice ili dušikov dioksid iz točke A. i moraju biti smještene u skladu s odjeljkom 3. Priloga VII. U tu se svrhu na lokaciji na kojoj će se vjerojatno pojaviti visoke koncentracije ultrasitnih čestica uspostavlja najmanje jedna točka uzorkovanja na 5 milijuna stanovnika. Države članice koje imaju manje od 5 milijuna stanovnika uspostavljaju najmanje jednu stalnu točku uzorkovanja na lokaciji na kojoj će se vjerojatno pojaviti visoke koncentracije ultrasitnih čestica.
Nadređene lokacije za praćenje na gradskim pozadinskim lokacijama ili na ruralnim pozadinskim lokacijama uspostavljenima u skladu s člankom 10. ne uzimaju se u obzir za potrebe ispunjavanja zahtjeva o minimalnom broju točaka uzorkovanja za ultrasitne čestice koji je ovdje utvrđen.
PRILOG IV.
Procjena kvalitete zraka
i lokacija točaka uzorkovanja
A. Općenito
Kvaliteta zraka ocjenjuje se u svim zonama kako slijedi:
1.Kvaliteta zraka ocjenjuje se na svim lokacijama osim onih navedenih u stavku 2.
Točke B i C primjenjuju se na lokaciju točaka uzorkovanja. Načela iz točaka B i C primjenjuju se i u onoj mjeri u kojoj su relevantna za utvrđivanje specifičnih lokacija na kojima su utvrđene koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari kada se kvaliteta zraka procjenjuje indikativnim mjerenjima ili modeliranjem.
2.Usklađenost s graničnim vrijednostima s ciljem zaštite zdravlja ljudi ne procjenjuje se na sljedećim lokacijama:
(a) svim lokacijama smještenima u područjima kojima javnost nema pristupa i u kojima nema stalnih stanovnika;
(b) u skladu s člankom 4. stavkom 1., u tvorničkim objektima ili industrijskim postrojenjima na koja se primjenjuju sve relevantne odredbe o zdravlju i sigurnosti na radu;
(c) na voznim trakama cesta; i na otocima koji odjeljuju vozne trakove cesta, osim ako postoji normalan pješački pristup tim otocima.
B. Razmještaj točaka uzorkovanja na makrorazini
1.Obavješćivanje
Pri razmještaju točaka uzorkovanja uzimaju se u obzir nacionalni podaci o emisijama prijavljeni u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća 1 i podaci o emisijama dostavljeni u okviru europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.
2.Zaštita zdravlja ljudi
(a) Točke uzorkovanja u svrhu zaštite zdravlja ljudi smještene su tako da daju podatke o svemu sljedećem:
i. razinama koncentracije u područjima unutar zona s najvišim koncentracijama kojima će stanovništvo vjerojatno biti izravno ili neizravno izloženo u razdoblju koje je značajno u odnosu na razdoblje računanja prosjeka graničnih vrijednosti;
ii. razinama koncentracije u drugim područjima unutar zona koje su reprezentativne za izloženost opće populacije, i
iii. za arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike, stope taloženja koje predstavljaju neizravnu izloženost stanovništva kroz prehrambeni lanac;
(b) točke uzorkovanja općenito su smještene tako da se izbjegne mjerenje mikrookruženja u njihovoj neposrednoj blizini, što znači da točke uzorkovanja moraju biti smještene tako da je uzorkovani zrak reprezentativan za kvalitetu zraka cestovnog segmenta duljine najmanje 100 m na lokacijama na kojima se mjeri doprinos iz cestovnog prometa i najmanje 250 m × 250 m na lokacijama na kojima se mjeri doprinos iz industrijskih postrojenja ili drugih izvora kao što su luke ili zračne luke, ako je to izvedivo;
(c) gradske pozadinske lokacije smještene su tako da na njihovu razinu onečišćenja utječe cjelokupno onečišćenje iz svih izvora koji se nalaze na strani točke uzorkovanja uz vjetar. Razina onečišćenja ne smije biti pod prevladavajućim utjecajem jednog izvora, osim ako je takva situacija tipična za veće gradsko područje. Te točke uzorkovanja moraju u pravilu biti reprezentativne za nekoliko kvadratnih kilometara;
(d) ako je cilj mjerenje doprinosa grijanja kućanstava, barem jedna točka uzorkovanja mora se postaviti unutar glavnog smjera vjetra od tih izvora;
(e) ako je cilj procijeniti razine na ruralnim pozadinskim lokacijama, na točku uzorkovanja ne smiju utjecati gradska područja ni industrijska postrojenja u njezinoj blizini, tj. područja bliža od 5 km;
(f) ako se procjenjuje doprinos iz industrijskih izvora, luka ili zračnih luka, barem jedna točka uzorkovanja smješta se niz vjetar od izvora u najbližem naseljenom području. Ako je pozadinska koncentracija nepoznata, dodatna se mjerna postaja smješta unutar glavnog smjera vjetra. Točke uzorkovanja moraju biti smještene tako da je moguće pratiti primjenu NRT-ova.
(g) ako je moguće, točke uzorkovanja moraju biti reprezentativne i za slične lokacije koje nisu u neposrednoj blizini točaka uzorkovanja. U zonama u kojima je razina onečišćujućih tvari u zraku iznad praga procjene mora se jasno definirati područje za koje je svaka točka uzorkovanja reprezentativna. Cijela zona mora biti obuhvaćena različitim područjima reprezentativnosti definiranima za svaku točku uzorkovanja;
(h) vodi se računa o potrebi postavljanja točaka uzorkovanja na otoke ako je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi.
(i) točke uzorkovanja na kojima se mjere arsen, kadmij, živa, nikal i policiklički aromatski ugljikovodici, nalaze se, ako je to moguće, na zajedničkim lokacijama s točkama uzorkovanja za PM10.
Pri određivanju područja prostorne reprezentativnosti uzimaju se u obzir sljedeće povezane značajke:
(a) zemljopisno područje može uključivati područja koja nisu susjedna, ali je ograničeno u pogledu proširenja granicama zone kvalitete zraka koja se razmatra;
(b) ako se procjenjuje modeliranjem, upotrebljava se sustav modeliranja koji odgovara namjeni i upotrebljavaju se modelirane koncentracije na lokaciji postaje kako bi se spriječilo da sustavne pristranosti mjerenja modela narušavaju procjenu;
(c) mogu se uzeti u obzir i drugi parametri osim apsolutnih koncentracija (npr. percentili);
(d) razine tolerancije i moguće granične vrijednosti za različite onečišćujuće tvari mogu se promijeniti ovisno o karakteristikama postaje;
(e) godišnji prosjek opažene koncentracije onečišćujućih tvari upotrebljava se kao mjerilo kvalitete zraka za određenu godinu.
3.Zaštita vegetacije i prirodnih ekosustava
Točke uzorkovanja namijenjene zaštiti vegetacije i prirodnih ekosustava udaljene su više od 20 kilometara od gradskih područja ili više od 5 kilometara od ostalih izgrađenih područja, industrijskih lokacija ili autocesta ili glavnih cesta s prometom od preko 50 000 vozila na dan, što znači da točka uzorkovanja mora biti postavljena tako da uzorkovani zrak bude reprezentativan za kvalitetu zraka okolnog područja čija površina iznosi najmanje 1 000 km2. Država članica može, zbog geografskih uvjeta ili mogućnosti zaštite posebno ranjivih područja, odrediti da točka uzorkovanja bude postavljena na manjoj udaljenosti ili da bude reprezentativna za područje manje površine.
Vodi se računa o potrebi procjene kvalitete zraka na otocima.
4.Dodatni kriteriji za točke uzorkovanja prizemnog ozona
Za stalna i indikativna mjerenja primjenjuje se sljedeće:
|
Vrsta točke uzorkovanja |
Ciljevi mjerenja |
Reprezentativnost (1) |
Kriteriji razmještaja na makrorazini |
|
Gradske pozadinske lokacije za procjenu prizemnog ozona |
Zaštita zdravlja ljudi: za procjenu izloženosti gradskog stanovništva prizemnom ozonu, tj. kada su gustoća stanovništva i koncentracija prizemnog ozona relativno visoke i reprezentativne za izloženost općeg stanovništva |
1 do
|
Daleko od utjecaja lokalnih emisija kao što su promet, benzinske crpke itd.; provjetrena mjesta na kojima se mogu izmjeriti dobro izmiješane razine; mjesta kao što su stambeni i poslovni dijelovi gradova, parkovi (udaljenost od drveća), široke ulice ili trgovi s vrlo malo ili nimalo prometa, otvorene površine karakteristične za obrazovne, sportske ili rekreacijske objekte. |
|
Prigradske lokacije za procjenu prizemnog ozona |
Zaštita zdravlja ljudi i vegetacije: za procjenu izloženosti stanovništva i vegetacije na periferiji gradskog područja, s najvišim razinama prizemnog ozona za koje je vjerojatno da će im, izravno ili neizravno, biti izloženo stanovništvo i vegetacija. |
10 do
|
Na određenoj udaljenosti od područja najvećih emisija, u smjeru strujanja vjetra, slijedeći glavni smjer/glavne smjerove vjetra, u uvjetima koji su povoljni za nastajanje prizemnog ozona; ako su stanovništvo, osjetljivi usjevi ili prirodni ekosustavi smješteni na vanjskom rubu gradskog područja izloženi visokim razinama prizemnog ozona; prema potrebi, neke prigradske točke uzorkovanja koje se nalaze u smjeru suprotnom od strujanja vjetra u odnosu na područje najvećih emisija, radi određivanja regionalnih pozadinskih razina prizemnog ozona. |
|
Ruralne lokacije za procjenu prizemnog ozona |
Zaštita zdravlja ljudi i vegetacije: za procjenu izloženosti stanovništva, usjeva i prirodnih ekosustava koncentracijama prizemnog ozona na subregionalnoj razini |
Subregionalne razine
(100 do
|
Točke uzorkovanja mogu se nalaziti u malim naseljima i/ili područjima s prirodnim ekosustavima, šumama ili usjevima; reprezentativne za prizemni ozon, daleko od utjecaja neposrednih lokalnih emisija, kao što su industrijske lokacije i ceste; na otvorenom prostoru, ali ne na vrhovima visokih planina. |
|
Ruralne pozadinske lokacije za procjenu prizemnog ozona |
Zaštita zdravlja ljudi i vegetacije: za procjenu izloženosti usjeva i prirodnih ekosustava koncentracijama prizemnog ozona na regionalnoj razini, kao i izloženosti stanovništva |
Regionalne/nacionalne/kontinentalne razine
(1 000 do
|
Točke uzorkovanja mogu biti smještene u područjima s manjom gustoćom stanovništva, npr. s prirodnim ekosustavima, šumama, udaljene najmanje 20 km od gradskih i industrijskih područja i daleko od lokalnih emisija; izbjegavati mjesta koja su izložena lokalno poboljšanom nastajanju prizemne inverzije, kao i vrhove visokih planina; ne preporučuju se obalna mjesta s izraženim dnevnim ciklusima vjetra lokalnog značaja. |
|
(1)Točke uzorkovanja, ako je moguće, moraju biti reprezentativne za slične lokacije koje nisu u neposrednoj blizini točaka uzorkovanja. |
|||
Lokacije točaka uzorkovanja za ruralne lokacije i ruralne pozadinske lokacije za procjenu prizemnog ozona usklađuju se, prema potrebi, sa zahtjevima praćenja iz Uredbe Komisije (EZ) br. 1737/2006 2 .
C. Razmještaj točaka uzorkovanja na mikrorazini
U mjeri u kojoj je to izvedivo, primjenjuje se sljedeće:
(a) protok oko ulaznog otvora točke za uzorkovanje mora biti neometan (općenito slobodan u krugu od najmanje 270° ili 180° za točke uzorkovanja na rubu naselja), bez prepreka koje bi utjecale na protok zraka u blizini ulaznog otvora (udaljeno najmanje 1,5 metara od građevina, balkona, drveća i ostalih prepreka, te najmanje 0,5 m od najbliže građevine ako su točke uzorkovanja reprezentativne za kvalitetu zraka na rubu naselja);
(b) općenito, ulazni otvor točke uzorkovanja mora biti između 0,5 m (zona disanja) i 4 m iznad tla. Razmještaj na više mjesto (do 8 m) može biti primjereno ako je točka uzorkovanja reprezentativna za veliko područje (pozadinska lokacija) ili u drugim posebnim okolnostima, a sva se odstupanja moraju u potpunosti dokumentirati;
(c) ulazni otvor sonde za uzorkovanje ne smješta se u neposrednu blizinu izvora kako ne bi došlo do izravnog usisa emisija koje nisu pomiješane sa zrakom;
(d) ispuh uzorkivača smješten je tako da ne dođe do ponovnog ulaska ispušnog zraka u ulazni otvor uzorkivača;
(e) za sve onečišćujuće tvari sonde za uzorkovanje postavljaju se najmanje 25 m od ruba većih raskrižja i najviše 10 m od rubnika ceste; za potrebe ove točke „rubnik ceste” znači linija koja razdvaja promet motornim vozilima od drugih područja; „veće raskrižje” znači raskrižje koje prekida protok prometa i uzrokuje emisije različite (pokretanje i zaustavljanje) od ostatka ceste;
(f) za mjerenja taloženja na ruralnim pozadinskim lokacijama primjenjuju se smjernice i kriteriji EMEP-a koliko je to izvedivo;
(g) za mjerenje prizemnog ozona države članice osiguravaju da je točka uzorkovanja smještena daleko od izvora kao što su peći i spalionice te više od 10 m od najbliže ceste, pri čemu se udaljenost povećava kao funkcija intenziteta prometa.
Sljedeći se čimbenici također mogu uzeti u obzir:
(a) ometajući izvori;
(b) sigurnost;
(c) pristup;
(d) dostupnost električne energije i telekomunikacija;
(e) vidljivost mjernog mjesta u odnosu na okruženje;
(f) sigurnost javnosti i operatora mjerne postaje;
(g) poželjnost postavljanja točaka uzorkovanja za različite onečišćujuće tvari na isto mjesto;
(h) zahtjevi u pogledu planiranja.
D. Odabir lokacije, njezino preispitivanje i dokumentacija
1.Nadležna tijela odgovorna za procjenu kvalitete zraka za sve zone u potpunosti dokumentiraju postupke odabira mjernih mjesta i bilježe informacije kojima se podupire projektiranje mreže i odabir lokacije za sva mjesta za praćenje. Projektiranje mreže za praćenje podupire se barem modeliranjem ili indikativnim mjerenjima.
2.Dokumentacija uključuje lokaciju točaka uzorkovanja u prostornim koordinatama i na detaljnim kartama te uključuje informacije o prostornoj reprezentativnosti svih točaka uzorkovanja.
3.Dokumentacija mora uključivati svako odstupanje od kriterija razmještaja na mikrorazini, njihovo obrazloženje i vjerojatni utjecaj na izmjerene razine.
4.Ako se u zoni koriste indikativna mjerenja, modeliranje, objektivna procjena ili njihova kombinacija, dokumentacija uključuje detaljne podatke o tim metodama i informacije o tome kako su ispunjeni kriteriji iz članka 9. stavka 3.
5.Ako se koriste indikativna mjerenja, modeliranje ili objektivna procjena, nadležna tijela upotrebljavaju podatke iz mreže dostavljene na temelju Direktive (EU) 2016/2284 i informacije o emisijama dostavljene na temelju Direktive 2010/75/EU.
6.Za mjerenja prizemnog ozona države članice primjenjuju pravilan pregled i tumačenje podataka dobivenih praćenjem u kontekstu meteoroloških i fotokemijskih procesa koji utječu na koncentracije prizemnog ozona izmjerene na odgovarajućim lokacijama.
7.Prema potrebi, popis tvari prekursora prizemnog ozona, cilj koji se nastoji postići za njihovo mjerenje i metode korištene za njihovo uzorkovanje i mjerenje moraju biti dio dokumentacije.
8.Prema potrebi, podaci o metodama mjerenja korištenima za mjerenje kemijskog sastava PM2,5 također moraju biti dio dokumentacije.
9.Barem svakih pet godina kriteriji za odabir, projektiranje mreže i lokacije mjesta za praćenje, koje su definirala nadležna tijela s obzirom na zahtjeve iz ovog Priloga, preispituju se kako bi se osiguralo da ostanu valjani i optimalni protokom vremena. Preispitivanje se temelji barem na modeliranju ili indikativnim mjerenjima.
10.Dokumentacija se ažurira nakon svakog preispitivanja i drugih relevantnih promjena u mreži za praćenje i objavljuje se odgovarajućim komunikacijskim kanalima.
PRILOG V.
Ciljevi kvalitete podataka
A. Nesigurnost mjerenja i modeliranja za procjenu kvalitete zraka
1. Nesigurnost za mjerenje i modeliranje dugoročnih srednjih koncentracija (godišnja srednja vrijednost)
|
Onečišćujuća tvar u zraku |
Maksimalna nesigurnost mjerenja na stalnim mjestima |
Maksimalna nesigurnost indikativnih mjerenja (1) |
Maksimalni omjer nesigurnosti modeliranja i objektivne procjene u odnosu na nesigurnost mjerenja na stalnim mjestima |
||
|
Apsolutna vrijednost |
Relativna vrijednost |
Apsolutna vrijednost |
Relativna vrijednost |
Maksimalni omjer |
|
|
PM2,5 |
3,0 µg/m3 |
30 % |
4,0 µg/m3 |
40 % |
1,7 |
|
PM10 |
4,0 µg/m3 |
20 % |
6,0 µg/m3 |
30 % |
1,3 |
|
NO2 / NOx |
6,0 µg/m3 |
30 % |
8,0 µg/m3 |
40 % |
1,4 |
|
Benzen |
0,75 µg/m3 |
25 % |
1,2 µg/m3 |
35 % |
1,7 |
|
Olovo |
0,125 µg/m3 |
25 % |
0,175 µg/m3 |
35 % |
1,7 |
|
Arsen |
2,4 ng/m3 |
40 % |
3,0 ng/m3 |
50 % |
1,1 |
|
Kadmij |
2,0 ng/m3 |
40 % |
2,5 ng/m3 |
50 % |
1,1 |
|
Nikal |
8,0 ng/m3 |
40 % |
10,0 ng/m3 |
50 % |
1,1 |
|
Benzo(a)piren |
0,5 ng/m3 |
50 % |
0,6 ng/m3 |
60 % |
1,1 |
|
(1)Kada se indikativna mjerenja koriste u svrhe koje nisu ocjena usklađenosti, kao što su, među ostalim: projektiranje ili pregled mreže za praćenje, kalibracija i validacija modela, nesigurnost može biti ona utvrđena za primjene modeliranja. |
|||||
2. Nesigurnost za mjerenje i modeliranje kratkoročnih srednjih koncentracija
|
Onečišćujuća tvar u zraku |
Maksimalna nesigurnost mjerenja na stalnim mjestima |
Maksimalna nesigurnost indikativnih mjerenja (1) |
Maksimalni omjer nesigurnosti modeliranja i objektivne procjene u odnosu na nesigurnost mjerenja na stalnim mjestima |
||
|
Apsolutna vrijednost |
Relativna vrijednost |
Apsolutna vrijednost |
Relativna vrijednost |
Maksimalni omjer |
|
|
PM2,5 (24 sata) |
6,3 µg/m3 |
25 % |
8,8 µg/m3 |
35 % |
2,5 |
|
PM10 (24 sata) |
11,3 µg/m3 |
25 % |
22,5 µg/m3 |
50 % |
2,2 |
|
NO2 (dnevno) |
7,5 µg/m3 |
15 % |
12,5 µg/m3 |
25 % |
3,2 |
|
NO2 (svaki sat) |
30 µg/m3 |
15 % |
50 µg/m3 |
25 % |
3,2 |
|
SO2 (dnevno) |
7,5 µg/m3 |
15 % |
12,5 µg/m3 |
25 % |
3,2 |
|
SO2 (svaki sat) |
52,5 µg/m3 |
15 % |
87,5 µg/m3 |
25 % |
3,2 |
|
CO (24 sata) |
0,6 mg/m3 |
15 % |
1,0 mg/m3 |
25 % |
3,2 |
|
CO (8 sati) |
1,0 mg/m3 |
10 % |
2,0 mg/m3 |
20 % |
4,9 |
|
Prizemni zon (u vršnoj sezoni): nesigurnost osmosatnih vrijednosti |
10,5 µg/m3 |
15 % |
17,5 µg/m3 |
25 % |
1,7 |
|
Prizemni ozon (srednja osmosatna vrijednost) |
18 µg/m3 |
15 % |
30 µg/m3 |
25 % |
2,2 |
|
(1)Kada se indikativna mjerenja koriste u svrhe koje nisu ocjena usklađenosti, kao što su, među ostalim: projektiranje ili pregled mreže za praćenje, kalibracija i validacija modela, nesigurnost može biti ona utvrđena za primjene modeliranja. |
|||||
Nesigurnost za mjerenja (izražena na razini pouzdanosti od 95 %) metoda ocjenjivanja izračunava se u skladu s odgovarajućom normom EN za svaku onečišćujuću tvar. Za metode za koje nije dostupna norma nesigurnost metode ocjenjivanja ocjenjuje se u skladu s načelima Zajedničkog odbora za smjernice za mjeriteljstvo (JCGM) 100:2008 „Evaluacija mjernih podataka – Vodič za izražavanje nesigurnosti pri mjerenju” i metodologijom iz dijela 5. norme ISO 5725:1998. Za indikativna mjerenja nesigurnost se izračunava prema smjernicama o dokazivanju ekvivalentnosti iz odjeljka B Priloga VI.
Postoci nesigurnosti u tablicama u ovom odjeljku primjenjuju se za sve granične vrijednosti (i ciljnu vrijednost za prizemni ozon) koje se izračunavaju jednostavnim izračunom prosjeka pojedinačnih mjerenja kao što su srednja jednosatna vrijednost, srednja dnevna ili godišnja srednja vrijednost, bez uzimanja u obzir dodatne nesigurnosti za izračun broja prekoračenja. Nesigurnost se tumači kao da se primjenjuje u području odgovarajućih graničnih vrijednosti (ili ciljne vrijednosti za prizemni ozon). Izračun nesigurnosti ne primjenjuje se na AOT40 i vrijednosti koje uključuju više od jedne godine, više od jedne postaje (npr. PPI) ili više od jedne komponente. Ne primjenjuje se ni na pragove obavješćivanja, pragove upozorenja i kritične razine za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava.
Nesigurnost mjernih podataka koji se upotrebljavaju za procjenu kvalitete zraka ne smije prekoračiti ni apsolutnu ni relativnu vrijednost izraženu u ovom odjeljku.
Maksimalna nesigurnost modeliranja postavlja se na nesigurnost za mjerenja na stalnim mjestima pomnoženu s primjenjivim maksimalnim omjerom. Cilj kvalitete modeliranja (tj. pokazatelj kvalitete modeliranja koji je manji od ili jednak 1) provjerava se na najmanje 90 % dostupnih točaka praćenja u razmatranom području i razdoblju procjene. Na određenoj točki praćenja pokazatelj kvalitete modeliranja izračunava se kao omjer korijena srednje kvadratne pogreške između rezultata modeliranja i mjerenja na kvadratnom korijenu kvadratnih zbrojeva nesigurnosti pri modeliranju i mjerenju tijekom cijelog razdoblja procjene. Treba napomenuti da će se iznos smanjiti na jednu vrijednost kada se uzmu u obzir godišnje srednje vrijednosti. Sva mjerenja na stalnim mjestima koja ispunjavaju ciljeve kvalitete podataka (tj. nesigurnost mjerenja i obuhvat podataka pri mjerenju kako je navedeno u odjeljcima A i B ovog Priloga) smještena u području procjene modeliranja upotrebljavaju se za procjenu nesigurnosti modeliranja. Treba napomenuti da se maksimalni omjer tumači kao da se primjenjuje na cijeli raspon koncentracije.
Za kratkoročne srednje koncentracije maksimalna nesigurnost mjernih podataka koji se upotrebljavaju za procjenu cilja kvalitete modeliranja apsolutna je nesigurnost izračunana korištenjem relativne vrijednosti izražene u ovom odjeljku, iznad je granične vrijednosti i linearno se smanjuje od apsolutne vrijednosti na graničnoj vrijednosti do praga pri nultoj koncentraciji 3 . Moraju se postići i kratkoročni i dugoročni ciljevi kvalitete modeliranja.
Za modeliranje godišnjih srednjih koncentracija benzena, olova, arsena, kadmija, nikla i benzo(a)pirena, maksimalna nesigurnost mjernih podataka koji se upotrebljavaju za procjenu cilja kvalitete modeliranja ne smije prelaziti relativnu vrijednost izraženu u ovom odjeljku.
Za modeliranje godišnjih srednjih koncentracija PM2,5, PM10 i dušikova dioksida, maksimalna nesigurnost mjernih podataka koji se upotrebljavaju za procjenu cilja kvalitete modeliranja ne smije prelaziti ni apsolutnu ni relativnu vrijednost izraženu u ovom odjeljku.
Ako se za procjenu koristi model kvalitete zraka, prikupljaju se upućivanja na opise modela i informacije o izračunu cilja kvalitete modeliranja.
Nesigurnost objektivne procjene ne smije prelaziti nesigurnost za indikativna mjerenja više od primjenjivog maksimalnog omjera niti smije prekoračiti 85 %. Nesigurnost za objektivnu procjenu definira se kao najveće odstupanje izmjerenih i izračunanih razina koncentracije, tijekom razmatranog razdoblja, prema graničnoj vrijednosti (ili ciljnoj vrijednosti za prizemni ozon), ne uzimajući u obzir vrijeme događaja.
B. Obuhvat podataka mjerenja za procjenu kvalitete zraka
„Obuhvat podataka” odnosi se na udio razdoblja mjerenja za koje su dostupni valjani mjerni podaci, izražen kao postotak.
|
Onečišćujuća tvar u zraku |
Minimalni obuhvat podataka |
|||
|
Mjerenja na stalnim mjestima |
Indikativna mjerenja |
|||
|
Godišnje srednje vrijednosti |
Jednosatne, osmosatne i cjelodnevne srednje vrijednosti (24 sata)(1) |
Godišnje srednje vrijednosti |
Jednosatne, osmosatne i cjelodnevne srednje vrijednosti (24 sata)(1) |
|
|
SO2, NO2/NOx, CO, O3 |
85 % (2) |
75 % (3) |
13 % |
50 % (4) |
|
PM10, PM2,5 |
85 % |
75 % |
13 % |
50 % |
|
Benzen |
85 % |
— |
13 % |
— |
|
Benzo(a)piren, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), ukupna plinovita živa |
30 % |
— |
13 % |
— |
|
As, Cd, Ni, Pb |
45 % |
— |
13 % |
— |
|
BC, amonijak (NH3), UFP, raspodjela veličine čestica UFP-a |
80 % |
— |
13 % |
— |
|
Ukupno taloženje |
— |
— |
30 % |
— |
|
(1)Za O3 i CO za izračun „najviše dnevne osmosatne srednje vrijednosti” za bilo koji određeni dan potrebno je najmanje 75 % pomičnih osmosatnih prosjeka svaki sat (tj. 18 osmosatnih prosjeka dnevno). (2)Za O3 minimalni zahtjevi u pogledu obuhvata podataka moraju biti ispunjeni i za cijelu kalendarsku godinu i za razdoblja od travnja do rujna odnosno od listopada do ožujka. Procjena AOT40 za minimalne zahtjeve obuhvata podataka o prizemnom ozonu mora se ispuniti tijekom razdoblja utvrđenog za izračun vrijednosti AOT40. (3)Za procjenu godišnjih srednjih vrijednosti države članice mogu koristiti nasumična mjerenja umjesto neprekinutih mjerenja ako Komisiji mogu dokazati da nesigurnost, uključujući i nesigurnost uzrokovanu nasumičnim uzorkovanjem, postiže ciljeve kvalitete iz tablice i da je vremenski obuhvat još uvijek veći od minimalnog obuhvata podataka za indikativna mjerenja. Nasumično uzorkovanje mora biti ravnomjerno raspoređeno tijekom godine kako bi se izbjegla nesimetričnost rezultata. Nesigurnost uzrokovana nasumičnim uzorkovanjem može se odrediti postupkom utvrđenim u normi ISO 11222 (2002) „Kvaliteta zraka – određivanje nesigurnosti vremenskog srednjaka parametara kvalitete zraka”. (4)Za O3 minimalni obuhvat podataka primjenjuje se za razdoblje od travnja do rujna (tijekom zimskog razdoblja ne zahtijeva se kriterij minimalnog obuhvata podataka). |
||||
Mjerenja na stalnim mjestima za SO2, NO2, CO, O3, PM10, PM2,5 i benzen treba provoditi kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine.
U ostalim slučajevima mjerenja moraju biti ravnomjerno raspoređena tijekom kalendarske godine (ili tijekom razdoblja od travnja do rujna za indikativna mjerenja O3). Kako bi se ispunili ti zahtjevi i osiguralo da mogući gubici podataka ne iskrivljuju rezultate, minimalni zahtjevi u pogledu obuhvata podataka moraju biti ispunjeni za određena razdoblja (tromjesečje, mjesec, tjedan dana) cijele godine, ovisno o onečišćujućoj tvari i metodi/učestalosti mjerenja.
Za procjenu godišnjih srednjih vrijednosti indikativnim mjerenjima države članice mogu umjesto kontinuiranih mjerenja primijeniti nasumična mjerenja ako mogu dokazati da nesigurnost, uključujući nesigurnost zbog nasumičnog uzorkovanja, ispunjava tražene ciljeve kvalitete podataka i minimalni obuhvat podataka za indikativna mjerenja. Takvo nasumično uzorkovanje mora biti ravnomjerno raspoređeno tijekom godine kako bi se izbjeglo iskrivljavanje rezultata. Nesigurnost uzrokovana nasumičnim uzorkovanjem može se odrediti postupkom utvrđenim u normi ISO 11222 (2002) „Kvaliteta zraka – određivanje nesigurnosti vremenskog srednjaka parametara kvalitete zraka”.
Zahtjevi za minimalni obuhvat podataka ne uključuju gubitke podataka zbog redovne kalibracije ili redovnog održavanja mjernih uređaja. Takvo se održavanje ne smije izvoditi tijekom vršnih razdoblja onečišćenja.
Za mjerenje benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika zahtijeva se uzorkovanje 24 sata na dan. Pojedinačni uzorci uzeti unutar razdoblja od najviše mjesec dana mogu se kombinirati i analizirati kao složeni uzorak, pod uvjetom da metoda osigurava stabilne uzorke u tom razdoblju. Tri srodna spoja benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten može biti teško analitički razlučiti. U takvim slučajevima oni se u izvješćima mogu navoditi kao zbroj. Uzorkovanje mora biti ravnomjerno raspoređeno tijekom dana u tjednu i cijele godine. Za mjerenje stopa taloženja preporučuje se uzorkovanje jednom mjesečno ili tjedno kroz cijelu godinu.
Nadalje, odredbe o pojedinačnim uzorcima primjenjuju se i na arsen, kadmij, nikal i ukupnu plinovitu živu. Nadalje, dopušteno je poduzorkovanje filtara za PM10 za metale radi naknadne analize, pod uvjetom da postoji dokaz da je poduzorak reprezentativan za cjelinu i da osjetljivost otkrivanja nije ugrožena u usporedbi s mjerodavnim ciljevima kvalitete podataka. Kao zamjena za dnevno uzorkovanje dopušteno je tjedno uzorkovanje za metale u PM10 pod uvjetom da svojstva prikupljanja nisu ugrožena.
Države članice mogu koristiti samo mokro uzorkovanje, bez uzorkovanja ukupnog taloženja, ako mogu dokazati da je razlika između njih unutar 10 %. Stope taloženja općenito se navode u μg/m2 po danu.
C. Metode za procjenu usklađenosti i procjenu statističkih parametara kako bi se uzeli u obzir niska nizak obuhvat podataka ili znatni gubici podataka
Procjena usklađenosti s relevantnom graničnom vrijednošću i ciljnom vrijednošću za prizemni ozon provodi se neovisno o tome jesu li ostvareni ciljevi kvalitete podataka, pod uvjetom da dostupni podaci omogućuju konačnu procjenu. U slučajevima koji se odnose na kratkoročne granične vrijednosti i ciljne vrijednosti za prizemni ozon, mjerenja koja obuhvaćaju samo dio kalendarske godine i koja nisu dala dovoljno valjanih podataka kako se zahtijeva točkom B. i dalje mogu predstavljati neusklađenost. Ako je tako, a ne postoje jasni razlozi za sumnju u kvalitetu dobivenih valjanih podataka, to se smatra prekoračenjem granične ili ciljne vrijednosti i kao takvo se prijavljuje.
D. Rezultati procjene kvalitete zraka
Za zone u kojima se upotrebljava modeliranje kvalitete zraka ili objektivna procjena prikupljaju se sljedeće informacije:
(a)opis provedenih aktivnosti procjene;
(b)specifične metode koje su korištene, uz upućivanja na opis tih metoda;
(c)izvori podataka i informacija;
(d)opis rezultata, uključujući nesigurnosti i posebno opseg bilo kojeg područja ili, ako je relevantno, duljine ceste unutar zone u kojoj koncentracije prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost, ciljnu vrijednost za prizemni ozon ili dugoročni cilj, te opis svakog područja unutar kojeg koncentracije prelaze prag procjene;
(e)stanovništvo koje bi moglo biti izloženo razinama koje prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi.
E. Osiguranje kvalitete za procjenu kvalitete zraka. Validacija podataka
1. Kako bi osigurala točnost mjerenja i usklađenost s ciljevima kvalitete podataka utvrđenima u točki A., odgovarajuća nadležna tijela i tijela određena u skladu s člankom 5. osiguravaju sljedeće:
(a)da sva mjerenja poduzeta u vezi s procjenom kvalitete zraka u skladu s člankom 8. budu sljediva u skladu sa zahtjevima utvrđenima u usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije;
(b)da institucije koje upravljaju mrežama i pojedinačnim točkama za uzorkovanje imaju uspostavljen sustav osiguranja kvalitete i kontrole kvalitete koji primjenjuju pri redovnom održavanju kako bi se osigurala stalna točnost mjernih uređaja. Sustav kvalitete prema potrebi, a najmanje svakih pet godina, preispituje mjerodavni nacionalni referentni laboratorij;
(c)da je uspostavljen postupak osiguranja kvalitete/kontrole kvalitete za postupak prikupljanja podataka i izvješćivanja, te da organizacije imenovane za tu zadaću aktivno sudjeluju u povezanim programima osiguranja kvalitete na razini Unije;
(d)da nacionalne referentne laboratorije imenuje odgovarajuće nadležno tijelo ili tijelo imenovano u skladu s člankom 5. ove Direktive i da su akreditirani za referentne metode iz Priloga VI. ovoj Direktivi, barem za one onečišćujuće tvari čije su koncentracije iznad praga procjene, u skladu s relevantnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije, na koju je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 2. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 4 o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta. Ti su laboratoriji na državnom području država članica također odgovorni i za koordiniranje programa osiguranja kvalitete na razini Unije koje organizira Komisijin Zajednički istraživački centar, kao i za koordiniranje, na nacionalnoj razini, odgovarajuće primjene referentnih metoda i dokazivanje jednakovrijednosti nereferentnih metoda. Nacionalni referentni laboratoriji koji organiziraju međulaboratorijsku usporedbu na nacionalnoj razini također trebaju biti akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitivanje sposobnosti;
(e)da nacionalni referentni laboratoriji najmanje svake tri godine sudjeluju u programima osiguranja kvalitete na razini Unije koje Zajednički istraživački centar organizira barem za one onečišćujuće tvari čije su koncentracije iznad praga procjene. Preporučuje se sudjelovanje i za druge onečišćujuće tvari. Ako su rezultati tog sudjelovanja nezadovoljavajući, nacionalni laboratorij pri sljedećem sudjelovanju u međulaboratorijskoj usporedbi mora dokazati poduzimanje zadovoljavajućih sanacijskih mjera i o njima podnijeti izvješće Zajedničkom istraživačkom centru;
(f)da nacionalni referentni laboratoriji podupiru rad Europske mreže nacionalnih referentnih laboratorija koju je osnovao Zajednički istraživački centar Komisije;
(g)da je Europska mreža nacionalnih referentnih laboratorija odgovorna za periodično preispitivanje, najmanje svakih pet godina, mjernih nesigurnosti navedenih u prva dva stupca tablica 1. i 2. ovog Priloga te za naknadni prijedlog potrebnih izmjena Komisiji.
2. Smatra se da su svi podaci poslani na temelju članka 23. valjani, osim podataka koji su označeni kao privremeni.
F. Promicanje usklađenih pristupa modeliranju kvalitete zraka
1. Kako bi se promicalo i podržalo da nadležna tijela usklađeno primjenjuju znanstveno pouzdane pristupe modeliranju kvalitete zraka usmjerene na primjenu modela, odgovarajuća nadležna tijela i tijela imenovana u skladu s člankom 5. osiguravaju sljedeće:
(a) da imenovane referentne institucije sudjeluju u Europskoj mreži modeliranja kvalitete zraka koju je uspostavio Zajednički istraživački centar Komisije;
(b) da se najbolja praksa u modeliranju kvalitete zraka koju je mreža utvrdila na temelju znanstvenog konsenzusa uvede u relevantnim primjenama modeliranja kvalitete zraka radi ispunjavanja pravnih zahtjeva u skladu sa zakonodavstvom Unije, ne dovodeći u pitanje prilagodbe modela koje su potrebne zbog pojedinačnih okolnosti;
(c) da se kvaliteta relevantnih primjena modeliranja kvalitete zraka periodično provjerava i poboljšava međusobnim usporedbama koje organizira Zajednički istraživački centar Komisije;
(d) da Europska mreža modeliranja kvalitete zraka bude odgovorna za periodično preispitivanje, najmanje svakih pet godina, omjera nesigurnosti pri modeliranju navedenih u završnim stupcima tablica 1. i 2. ovog Priloga te za naknadni prijedlog svih potrebnih izmjena Komisiji.
PRILOG VI.
Referentne metode za procjenu koncentracija u zraku i stopa taloženja
A. Referentne metode za procjenu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena, ugljikova monoksida, arsena, kadmija, žive, nikla, policikličkih aromatskih ugljikovodika, prizemnog ozona i drugih onečišćujućih tvari u zraku i stopa taloženja
1. Referentna metoda za mjerenje sumporova dioksida u zraku
Referentna metoda za mjerenje sumporova dioksida opisana je u normi EN 14212:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije sumporova dioksida u zraku ultraljubičastom fluorescencijom”.
2. Referentna metoda za mjerenje dušikova dioksida i dušikovih oksida u zraku
Referentna metoda za mjerenje dušikova dioksida i dušikovih oksida opisana je u normi EN 14211:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije dušikova dioksida i dušikova monoksida u zraku kemiluminiscencijom”.
3. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM10 u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM10 opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Određivanje masene koncentracije suspendiranih čestica PM10 ili PM2,5 standardnom gravimetrijskom metodom”.
4. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM2,5 u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM2,5 opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Određivanje masene koncentracije suspendiranih čestica PM10 ili PM2,5 standardnom gravimetrijskom metodom ”.
5. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje olova, arsena, kadmija i nikla u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje olova, arsena, kadmija i nikla opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Određivanje masene koncentracije suspendiranih čestica PM10 ili PM2,5 standardnom gravimetrijskom metodom”. Referentna metoda za mjerenje olova, arsena, kadmija i nikla opisana je u normi EN 14902:2005 „ Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za mjerenje Pb, Cd, As i Ni u PM10 frakciji lebdećih čestica”.
6. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje benzena u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje benzena opisana je u normi EN 14662, dijelovima 1. (2005.), 2. (2005.) i 3. (2016.) „Kvaliteta zraka – Standardna metoda za mjerenje koncentracija benzena”.
7. Referentna metoda za mjerenje ugljikova monoksida u zraku
Referentna metoda za mjerenje ugljikova monoksida opisana je u normi EN 14626:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije ugljikova monoksida nedisperzivnom infracrvenom spektroskopijom”.
8. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Određivanje masene koncentracije suspendiranih čestica PM10 ili PM2,5 standardnom gravimetrijskom metodom”. Referentna metoda za mjerenje benzo(a)pirena u zraku opisana je u normi EN 15549:2008 „Kakvoća zraka – Standardna metoda za mjerenje koncentracija benzo(a)pirena u vanjskome zraku”. Ako ne postoji metoda prema normi CEN, države članice smiju se koristiti metodama po nacionalnim normama ili metodama po ISO normama kao što je ISO norma 12884 za druge policikličke aromatske ugljikovodike iz članka 8. stavka 6.
9. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje žive u zraku
Referentna metoda za mjerenje koncentracija ukupne plinovite žive u zraku opisana je u normi EN 15852:2010 „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje ukupne plinovite žive”.
10. Referentna metoda za uzorkovanje i analizu taloga arsena, kadmija, nikla, žive i policikličkih aromatskih ugljikovodika
Referentna metoda za određivanje taloženja arsena, kadmija i nikla opisana je u normi EN 15841:2009 „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje arsena, kadmija, olova i nikla u taložnoj tvari”.
Referentna metoda za određivanje taloženja žive opisana je u normi EN 15853:2010 „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje taloženja žive”.
Referentna metoda za određivanje taloženja benzo(a)pirena i drugih policikličkih ugljikovodika iz članka 8. stavka 6. opisana je u normi EN 15980:2011 „Kvaliteta zraka – Određivanje taloženja benz[a]antracena, benzo[b]fluorantena, benzo[j]fluorantena, benzo[k]fluorantena, benzo[a]pirena, dibenz[a,h]antracena i indeno[1,2,3-cd]pirena”.
11. Referentna metoda za mjerenje prizemnog ozona u zraku
Referentna metoda za mjerenje prizemnog ozona opisana je u EN normi 14625:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije ozona ultraljubičastom fotometrijom”.
12. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje hlapljivih organskih spojeva koji su prekursori prizemnog ozona u zraku
Ako ne postoji standardna metoda Europskog odbora za normizaciju (CEN) za uzorkovanje i mjerenje hlapivih organskih spojeva koji su prekursori prizemnog ozona u zraku, a nisu benzen, države članice mogu odabrati metode uzorkovanja i mjerenja koje upotrebljavaju u skladu s Prilogom V. i uzimajući u obzir ciljeve mjerenja utvrđene u odjeljku 2. točki A Priloga VII.
13. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje elementarnog i organskog ugljika u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje elementarnog i organskog ugljika u zraku opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Određivanje masene koncentracije suspendiranih čestica PM10 ili PM2,5 standardnom gravimetrijskom metodom”. Referentna metoda za mjerenje elementarnog ugljika i organskog ugljika u zraku opisana je u normi EN 16909:2017 „Vanjski zrak – Mjerenje elementarnog ugljika (EC) i organskog ugljika (OC) sakupljenog na filtrima”.
14. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje NO3-, SO4²-, Cl-, NH4+, Na+, K+, Mg²+, Ca²+ u PM2,5 u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje elementarnog i organskog ugljika u zraku opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Određivanje masene koncentracije suspendiranih čestica PM10 ili PM2,5 standardnom gravimetrijskom metodom”. Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenjeNO3-, SO4²-, Cl-, NH4+, Na+, K+, Mg²+, Ca²+ u PM2,5 u zraku opisana je u normi EN 16913:2017 „Standardna metoda mjerenja NO3ˉ, SO4²ˉ, Cl¯, NH4⁺, Na⁺, K⁺, Mg²⁺, Ca²⁺ u lebdećim česticama PM2,5 sakupljenim taloženjem na filtrima”.
B. Dokazivanje ekvivalentnosti
1. Država članica može koristiti bilo koju drugu metodu za koju može dokazati da daje rezultate ekvivalentne onima koje daju referentne metode iz točke A ili, za lebdeće čestice, onima koje daje bilo koja druga metoda za koju predmetna država članica može dokazati da je dosljedna referentnoj metodi. U tom slučaju rezultati dobiveni tom drugom metodom moraju se korigirati kako bi dali rezultate ekvivalentne rezultatima koji bi se dobili korištenjem referentne metode.
2. Komisija može od država članica tražiti da izrade i dostave izvješće o dokazivanju ekvivalentnosti u skladu s točkom 1.
3. Pri procjeni prihvatljivosti izvješća iz točke 2. Komisija će se pozvati na svoje smjernice o dokazivanju jednakovrijednosti. Ako su države članice upotrebljavale privremene faktore za procjenu ekvivalentnosti, približna ekvivalentnost potvrđuje se ili mijenja upućivanjem na te smjernice.
4. Države članice moraju osigurati da, uvijek kada je to potrebno, korekcije primjenjuju retroaktivno na podatke mjerenja u prošlosti kako bi postigle bolju usporedivost podataka.
C. Standardizacija
Za plinovite onečišćujuće tvari volumen mora biti standardiziran pri temperaturi od 293 K i atmosferskom tlaku od 101,3 kPa. Za lebdeće čestice i tvari koje treba analizirati u lebdećim česticama (uključujući olovo, arsen, kadmij i benzo(a)piren), volumen uzorkovanja odnosi se na okolne uvjete u smislu temperature i atmosferskog tlaka na dan mjerenja.
Kada se dokazuje da oprema ispunjava zahtjeve učinkovitosti referentnih metoda iz točke A. ovog Priloga, nadležna tijela i tijela određena u skladu s člankom 5. prihvaćaju izvješća o ispitivanju izdana u drugim državama članicama, pod uvjetom da su ispitni laboratoriji akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije.
Detaljna izvješća o ispitivanju i svi rezultati ispitivanja na raspolaganju su drugim nadležnim ili određenim tijelima. U izvješćima o ispitivanju dokazuje se da oprema ispunjava sve zahtjeve u pogledu učinkovitosti uključujući i slučaj ako su neki uvjeti okoliša i lokacije specifični za određenu državu članicu i izvan okvira uvjeta za koje je oprema već ispitana i homologirana u drugoj državi članici.
D. Međusobno priznavanje podataka
Kada se dokazuje da oprema ispunjava zahtjeve učinkovitosti referentnih metoda iz točke A. ovog Priloga, nadležna tijela i tijela određena u skladu s člankom 5. prihvaćaju izvješća o ispitivanju izdana u drugim državama članicama, pod uvjetom da su ispitni laboratoriji akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije.
Detaljna izvješća o ispitivanju i svi rezultati ispitivanja na raspolaganju su drugim nadležnim ili određenim tijelima. U izvješćima o ispitivanju dokazuje se da oprema ispunjava sve zahtjeve u pogledu učinkovitosti uključujući i slučaj ako su neki uvjeti okoliša i lokacije specifični za određenu državu članicu i izvan okvira uvjeta za koje je oprema već ispitana i homologirana u drugoj državi članici.
E. Referentne aplikacije za modeliranje kvalitete zraka
Ako ne postoji CEN norma o ciljevima kvalitete modeliranja, države članice mogu odabrati aplikacije za modeliranje koje upotrebljavaju, u skladu s odjeljkom F Priloga V.
PRILOG VII.
PRAĆENJE MASENE KONCENTRACIJE I KEMIJSKOG SASTAVA PM2,5, PREKURSORA PRIZEMNOG OZONA I ULTRASITNIH ČESTICA
Odjeljak 1. – Mjerenje MASENE KONCENTRACIJE I kemijskog sastava PM2,5
A. Ciljevi
Glavni su ciljevi takvih mjerenja osigurati dostupnost odgovarajućih informacija o razinama na gradskim pozadinskim i ruralnim pozadinskim lokacijama. Te su informacije neophodne za procjenu povećanih razina u zagađenijim područjima (kao što su gradska pozadina, lokacije povezane s industrijom, lokacije povezane s prometom), procjenu mogućeg doprinosa dalekosežnog prijenosa onečišćujućih tvari, potporu analizi raspodjele izvora i za razumijevanje određenih onečišćujućih tvari kao što su lebdeće čestice. Neophodne su i za povećano korištenje modeliranja u gradskim područjima.
B. Tvari
Mjerenje PM2,5 mora obuhvatiti barem ukupnu masenu koncentraciju i koncentracije odgovarajućih spojeva koji su najprikladniji za određivanje njihova kemijskog sastava. Obuhvaćeni su barem kemijskih spojevi navedeni u nastavku.
|
SO42– |
Na+ |
NH4+ |
Ca2+ |
elementarni ugljik (EC) |
|
NO3– |
K+ |
Cl– |
Mg2+ |
organski ugljik (OC) |
C. Razmještaj
Mjerenja se provode na gradskim pozadinskim i ruralnim pozadinskim lokacijama u skladu s Prilogom IV.
Odjeljak 2. – Mjerenje prekursora prizemnog ozona
A. Ciljevi
Glavni cilj mjerenja prekursora prizemnog ozona je analiza trendova u prekursorima prizemnog ozona, provjera učinkovitosti strategija za smanjenje emisija, provjera dosljednosti registara emisija, bolje razumijevanje procesa stvaranja ozona i disperzije prekursora, primjene fotokemijskih modela i povezivanje izvora emisija s opaženim koncentracijama onečišćujućih tvari.
B. Tvari
Mjerenje prekursora prizemnog ozona obuhvaća barem dušikove okside (NO i NO2) i odgovarajuće hlapive organske spojeve (HOS). Odabir specifičnih spojeva koje treba izmjeriti i dopuniti drugim relevantnim spojevima ovisit će o željenom cilju.
(a) Države članice mogu koristiti metodu koju smatraju prikladnom za željeni cilj;
(b) referentna metoda navedena u Prilogu VI. primjenjuje se na dušikov dioksid i dušikove okside;
(c) kad budu dostupne, primjenjuju se metode koje standardizira CEN.
U nastavku je naveden popis HOS-ova čije se mjerenje preporučuje:
|
Kemijska porodica |
Tvar |
|||
|
Uobičajeni naziv |
IUPAC naziv |
Formula |
CAS broj |
|
|
Alkoholi |
Metanol |
Metanol |
CH4O |
67-56-1 |
|
Etanol |
Etanol |
C2H6 |
64-17-5 |
|
|
Aldehid |
Formaldehid |
Metanal |
CH2O |
50-00-0 |
|
Acetaldehid |
Etanal |
C2H4 |
75-07-0 |
|
|
Metakrolein |
2-metilprop-2-enal |
C4H6 |
78-85-3 |
|
|
Alkini |
Acetilen |
Etin |
C2H2 |
74-86-2 |
|
Alkani |
Etan |
Etan |
C2H6 |
74-84-0 |
|
Propan |
Propan |
C3H8 |
74-98-6 |
|
|
n-butan |
Butan |
C4H10 |
106-97-8 |
|
|
i-butan |
2-metilpropan |
C4H10 |
75-28-5 |
|
|
n-pentan |
Pentan |
C5H12 |
109-66-0 |
|
|
i-pentan |
2-metilbutan |
C5H12 |
78-78-4 |
|
|
n-heksan |
Heksan |
C6H14 |
110-54-3 |
|
|
i-heksan |
2-metilpentan |
C6H14 |
107-83-5 |
|
|
n-heptan |
Heptan |
C7H16 |
142-82-5 |
|
|
n-oktan |
Oktan |
C8H18 |
111-65-9 |
|
|
i-oktan |
2,2,4-trimetilpentan |
C8H18 |
540-84-1 |
|
|
Alkeni |
Etilen |
Eten |
C2H4 |
75-21-8 |
|
Propen/Propilen |
Propen |
C3H6 |
115-07-1 |
|
|
1,3-butadien |
Buta-1,3-dien |
C4H6 |
106-99-0 |
|
|
1-buten |
But-1-en |
C4H8 |
106-98-9 |
|
|
trans-2-buten |
(E)-but-2-en |
C4H8 |
624-64-6 |
|
|
cis-2-buten |
(Z)-but-2-en |
C4H8 |
590-18-1 |
|
|
1-penten |
Pent-1-en |
C5H10 |
109-67-1 |
|
|
2-penten |
(Z)-pent-2-en |
C5H10 |
627-20-3 (cis-2 pentene) |
|
|
(E)-Pent-2-en |
646-04-8 (trans-2 penten) |
|||
|
Aromatični ugljikovodici |
Benzen |
Benzen |
C6H6 |
71-43-2 |
|
Toluen/metilbenzen |
Toluen |
C7H8 |
108-88-3 |
|
|
Etil benzen |
Etilbenzen |
C8H10 |
100-41-4 |
|
|
m + p-ksilen |
1,3-dimetilbenzen
|
C8H10 |
108-38-3
|
|
|
1,4-dimetilbenzen
|
106-42-3
|
|||
|
o-ksilen |
1,2-dimetilbenzen
|
C8H10 |
95-47-6 |
|
|
1,2,4-trimetilbenzen |
1,2,4-trimetilbenzen |
C9H12 |
95-63-6 |
|
|
1,2,3-trimetilbenzen |
1,2,3-trimetilbenzen |
C9H12 |
526-73-8 |
|
|
1,3,5-trimetilbenzen |
1,3,5-trimetilbenzen |
C9H12 |
108-67-8 |
|
|
Ketoni |
Aceton |
propan-2-on |
C3H6 |
67-64-1 |
|
Metil-etil-keton |
butan-2-on |
C4H8 |
78-93-3 |
|
|
Metil-vinil-keton |
3-buten-2-on |
C4H6 |
78-94-4 |
|
|
Terpeni |
Izopren |
2-metilbut-1,3-dien |
C5H8 |
78-79-5 |
|
p-cimen |
1-metil-4-(1-metiletil)benzen |
C10H14 |
99-87-6 |
|
|
Limonen |
1-metil-4-(1-metiletil)-cikloheksen |
C10H16 |
138-86-3 |
|
|
-mircen |
7-metil-3-metilen-1,6-oktadien |
C10H16 |
123-35-3 |
|
|
-pinen |
2,6,6-trimetil-biciklo[3.1.1]hept-2-en |
C10H16 |
80-56-8 |
|
|
-pinen |
6,6-dimetil-2-metil-enbiciklo[3.1.1]heptan |
C10H16 |
127-91-3 |
|
|
Kamfen |
2,2-dimetil-3-metil-enbiciklo[2.2.1]heptan |
C10H16 |
79-92-5 |
|
|
3-karen |
3,7,7-trimetil-biciklo[4.1.0]hept-3-en |
C10H16 |
13466-78-9 |
|
|
1,8-cineol |
1,3,3 trimetil 2 oksabiciklo[2,2,2]oktan |
C10H18 |
470-82-6 |
|
C. Razmještaj
Mjerenja se provode na točkama uzorkovanja postavljenima u skladu sa zahtjevima ove Direktive i smatraju se odgovarajućima s obzirom na ciljeve praćenja iz odjeljka A.
Odjeljak 3. – Mjerenje ULTRASITNIH ČESTICA (UFP)
A. Ciljevi
Cilj je takvih mjerenja osigurati dostupnost odgovarajućih informacija na lokacijama na kojima se pojavljuju visoke koncentracije UFP-a na koje uglavnom utječu izvori iz zračnog, vodnog ili cestovnog prometa (kao što su zračne luke, luke, ceste), industrijskih lokacija ili grijanja kućanstava. Informacije moraju biti primjerene za prosudbu o povećanim razinama koncentracija UFP-a iz tih izvora.
B. Tvari
UFP.
C. Razmještaj
Točke uzorkovanja postavljaju se u skladu s prilozima IV. i V. na mjestu na kojem će se vjerojatno pojaviti visoke koncentracije UFP-a i unutar glavnog smjera vjetra.
PRILOG VIII.
Informacije koje treba uključiti u planove za kvalitetu zraka za poboljšanje kvalitete zraka
A. Informacije koje treba davati na temelju članka 19. stavka 5.
1. Lokaliziranje prekomjernog onečišćenja
(a)regija;
(b)grad (karta);
(c)točke uzorkovanja (karta, geografske koordinate).
2. Opće informacije
(a)vrsta zone (gradsko, industrijsko ili ruralno područje) ili značajke prostorne jedinice na razini NUTS 1 (uključujući gradska, industrijska ili ruralna područja);
(b)procjena veličine onečišćenog područja (km2) i broja stanovnika izloženih onečišćenju;
(c)koncentracije relevantne onečišćujuće tvari ili pokazatelj prosječne izloženosti toj tvari opažen najmanje pet godina prije prekoračenja.
3. Odgovorna tijela
Imena i adrese nadležnih tijela koja su odgovorna za izradu i provedbu planova za kvalitetu zraka.
4. Podrijetlo onečišćenja uzimajući u obzir izvješćivanje u skladu s Direktivom (EU) 2016/2284 i informacije dostavljene u nacionalnom programu kontrole onečišćenja zraka
(a)popis glavnih izvora emisija koje su odgovorne za onečišćenje;
(b)ukupna količina emisija iz tih izvora (tone/godina);
(c)procjena razine emisija (npr. razina grada, regionalna razina, nacionalna razina i prekogranični prijenosi);
(d)raspodjela izvora prema relevantnim sektorima koji pridonose prekoračenju kako je definirano u nacionalnom programu kontrole onečišćenja zraka.
5. Očekivani učinak mjera za postizanje usklađenosti u roku od tri godine nakon donošenja plana za kvalitetu zraka
(a)očekivano kvantificirano smanjenje koncentracije (u µg/m³) na svakoj točki uzorkovanja pri prekoračenju graničnih vrijednosti, ciljne vrijednosti za prizemni ozon ili pokazatelja prosječne izloženosti u slučaju prekoračenja obveze smanjenja prosječne izloženosti, zahvaljujući mjerama iz točke 6.;
(b)procijenjena godina usklađenosti po onečišćujućoj tvari u zraku obuhvaćenoj planom za kvalitetu zraka, uzimajući u obzir mjere iz točke 6.
6. Prilog 1.: Pojedinosti o mjerama za smanjenje onečišćenja zraka iz točke 5.
(a)popis i opis svih mjera utvrđenih u planu za kvalitetu zraka, uključujući utvrđivanje nadležnog tijela zaduženog za njihovu provedbu;
(b)kvantifikacija smanjenja emisija (u tonama/godišnje) svake mjere iz točke (a);
(c)raspored provedbe svake mjere i odgovorni subjekti;
(d)procjena smanjenja koncentracije kao posljedice svake mjere za kvalitetu zraka, u odnosu na predmetno prekoračenje;
(e)popis informacija (uključujući rezultate modeliranja i procjene mjera) za postizanje predmetne norme kvalitete zraka u skladu s Prilogom I.
7. Prilog 2.: Dodatne popratne informacije
(a)klimatski podaci
(b)topografski podaci;
(c)informacije o vrsti ciljeva u zoni koje je potrebno zaštititi (ako je primjenjivo);
(d)popis i opis svih dodatnih mjera čiji se pun učinak na koncentracije onečišćujućih tvari u zraku očekuje za tri godine ili više.
8. Prilog 3.: Evaluacija mjera (u slučaju ažuriranja plana za kvalitetu zraka)
(a)procjena rokova za mjere iz prethodnog plana za kvalitetu zraka;
(b)procjena učinka mjera iz prethodnog plana za kvalitetu zraka na smanjenje emisija i koncentracije onečišćujućih tvari.
B. Indikativni popis mjera za smanjenje onečišćenja zraka
1. Informacije o statusu provedbe direktiva iz članka 14. stavka 3. točke (b) Direktive (EU) 2016/2284.
2. Informacije o svim mjerama za smanjenje onečišćenja zraka čija je provedba razmatrana na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini u vezi s postizanjem ciljeva kvalitete zraka, uključujući:
(a)smanjenje emisija iz stacionarnih izvora time da se osigura da su mali i srednji stacionarni izvori izgaranja koji onečišćuju (uključujući biomasu) opremljeni opremom za kontrolu emisija ili zamijenjeni te da se poboljša energetska učinkovitost zgrada;
(b)smanjenje emisija iz vozila naknadnom ugradnjom pogonskih sklopova bez emisija i opreme za kontrolu emisija. Potrebno je razmotriti uvođenje ekonomskih poticaja za ubrzavanje prilagođavanja vozila;
(c)javnu nabavu, u skladu s priručnikom o javnoj nabavi u području okoliša, cestovnih vozila, goriva i opreme za izgaranje s nultim emisijama radi smanjenja emisija;
(d)mjere za ograničavanje emisija iz prometa, konkretno planiranjem i upravljanjem prometom (uključujući i cijene za zakrčenost prometa, različite cijene za parkiranje ili druge ekonomske poticaje; uspostava sustava ograničenja pristupa vozilima u gradovima, uključujući zone s niskim emisijama);
(e)mjere za poticanje prelaska na vrste prijevoza koji manje onečišćuju;
(f)mjere za poticanje prelaska na vozila i necestovne strojeve s nultim emisijama za privatne i komercijalne namjene;
(g)mjere kojima se osigurava davanje prednosti gorivima s niskim emisijama u malim, srednjim i velikim stacionarnim izvorima i mobilnim izvorima;
(h)mjere za smanjenje onečišćenja zraka iz industrijskih izvora u skladu s Direktivom 2010/75/EU i primjenom gospodarskih instrumenata kao što su porezi, naknade ili trgovanje emisijama, uzimajući pritom u obzir posebnosti MSP-ova;
(i)mjere za zaštitu zdravlja djece ili drugih osjetljivih skupina stanovništva.
PRILOG IX.
OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI
1.Države članice pružaju barem sljedeće informacije:
(a)jednosatne ažurirane podatke po točki uzorkovanja za sumporov dioksid, dušikov dioksid, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), ugljikov monoksid i prizemni ozon. To se primjenjuje na informacije iz svih točaka uzorkovanja na kojima su dostupni ažurni podaci, i barem na informacije iz minimalnog broja točaka uzorkovanja koji se zahtijeva na temelju Priloga III. Ako su dostupne, treba pružati i ažurne informacije dobivene modeliranjem;
(b)izmjerene koncentracije svih onečišćujućih tvari predstavljene u odgovarajućim razdobljima kako je utvrđeno u Prilogu I.;
(c)informacije o uočenim prekoračenjima bilo koje granične vrijednosti, ciljne vrijednosti za prizemni ozon i obveze smanjenja prosječne izloženosti, uključujući barem:
i. mjesto ili područje prekoračenja;
ii. vrijeme početka i trajanje prekoračenja;
iii. izmjerenu koncentraciju u usporedbi sa standardima kvalitete zraka ili pokazateljem prosječne izloženosti u slučaju prekoračenja obveze smanjenja prosječne izloženosti;
(d)informacije o zdravlju i vegetaciji, uključujući barem:
i. utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje opće populacije;
ii. utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje ranjivih skupina;
iii. opis vjerojatnih simptoma;
iv. preporučene mjere opreza koje treba poduzeti;
v. gdje pronaći dodatne informacije;
(e)informacije o preventivnim mjerama za smanjenje onečišćenja i izloženosti njemu: navođenje sektora koji su glavni izvori onečišćenja; preporuke za mjere za smanjenje emisija;
(f)informacije o kampanjama mjerenja ili sličnim aktivnostima i njihovim rezultatima ako su provedene.
2.Države članice osiguravaju da javnost dobije pravovremene informacije o svim trenutačnim ili predviđenim prekoračenjima pragova upozorenja i pragova obavješćivanja. Dostavljene pojedinosti obuhvaćaju barem sljedeće informacije:
(a) informacije o zabilježenom prekoračenju/prekoračenjima:
–mjesto ili područje prekoračenja,
–vrsta praga koji je prekoračen (prag obavješćivanja ili prag upozorenja),
–vrijeme početka i trajanje prekoračenja,
–najviša jednosatna koncentracija i, za prizemni ozon, najviša osmosatna srednja vrijednost koncentracije;
(b) prognozu za sljedeće poslijepodne/dan (dane):
–geografsko područje na kojem se očekuje prekoračenje praga obavješćivanja i/ili praga upozorenja,
–očekivane promjene u onečišćenju (poboljšanje, stabilizacija ili pogoršanje), zajedno s razlozima za takve promjene;
(c) informacije o predmetnom stanovništvu, mogućim učincima na zdravlje i preporučenom ponašanju:
–informacije o skupinama stanovništva koje su ugrožene,
–opis mogućih simptoma,
–preporučene mjere predostrožnosti koje predmetno stanovništvo treba poduzeti,
–gdje pronaći dodatne informacije;
(d) informacije o preventivnim mjerama za smanjenje onečišćenja i izloženosti njemu: navođenje sektora koji su glavni izvori onečišćenja; preporuke za mjere za smanjenje emisija;
(e) u slučaju predviđenih prekoračenja, država članica poduzima korake kako bi osigurala da se takve pojedinosti dostave u što većem opsegu.
3.Ako dođe do prekoračenja ili ako postoji rizik od prekoračenja bilo koje granične vrijednosti, ciljne vrijednosti za prizemni ozon, obveze smanjenja prosječne izloženosti, pragova upozorenja ili pragova obavješćivanja, države članice osiguravaju da se informacije iz ovog Priloga dodatno promiču u javnosti.
PRILOG X.
Dio A
Direktive stavljene izvan snage i popis njihovih naknadnih izmjena
(iz članka 30.)
|
Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
|
|
|
Uredba (EZ) br. 219/2009 Europskog parlamenta i Vijeća
|
samo točka 3.8. Priloga |
|
Direktiva Komisije (EU) 2015/1480
|
samo članak 1. |
|
Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
|
|
|
Direktiva Komisije (EU) 2015/1480
|
samo članak 2. |
Dio B
Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo
(iz članka 30.)
|
Direktiva |
Rok za prenošenje |
|
2004/107/EZ |
15. veljače 2007. |
|
2008/50/EZ |
11. lipnja 2010. |
|
(EU) 2015/1480 |
31. prosinca 2016. |
_____________
PRILOG XI.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Ova Direktiva |
Direktiva 2008/50/EZ |
Direktiva 2004/107/EZ |
|
Članak 1. |
— |
— |
|
Članak 2. |
Članak 1. |
Članak 1. |
|
Članak 3. |
Članak 32. |
Članak 8. |
|
Članak 4. |
Članak 2. |
Članak 2. |
|
Članak 5. |
Članak 3. |
— |
|
Članak 6. |
Članak 4. |
Članak 4. stavak 1. |
|
Članak 7. |
Članak 5. i članak 9. stavak 2. |
Članak 4. stavci 2., 3. i 6. |
|
Članak 8. |
Članak 6. i članak 9. stavak 1. |
Članak 4. stavci od 1. do 5. i članak 4. stavci 8. i 10. |
|
Članak 9. |
Članci 7. i 10. |
Članak 4. stavci 7. i 11. |
|
Članak 10. |
— |
Članak 4. stavak 9. |
|
Članak 11. |
Članci 8. i 11. |
Članak 4. stavci 12. i 13. |
|
Članak 12. |
Članak 12., članak 17. stavci 1. i 3. i članak 18. |
Članak 3. stavak 2. |
|
Članak 13. |
Članak 13., članak 15. i članak 17. stavak 1. |
Članak 3. stavci 1. i 3. |
|
Članak 14. |
Članak 14. |
— |
|
Članak 15. |
Članak 19. |
— |
|
Članak 16. |
Članak 20. |
— |
|
Članak 17. |
Članak 21. |
— |
|
Članak 18. |
Članak 22. |
|
|
Članak 19. |
Članak 17. stavak 2. i članak 23. |
Članak 3. stavak 3. |
|
Članak 20. |
Članak 24. |
— |
|
Članak 21. |
Članak 25. |
— |
|
Članak 22. |
Članak 26. |
Članak 7. |
|
Članak 23. |
Članak 27. |
Članak 5. |
|
Članak 24. |
Članak 28. |
Članak 4. stavak 15. |
|
Članak 25. |
— |
— |
|
Članak 26. |
Članak 29. |
Članak 6. |
|
Članak 27. |
— |
— |
|
Članak 28. |
— |
— |
|
Članak 29. |
Članak 30. |
Članak 9. |
|
Članak 30. |
Članak 31. |
— |
|
Članak 31. |
— |
— |
|
Članak 32. |
Članak 33. |
Članak 10. |
|
Članak 33. |
Članak 34. |
Članak 11. |
|
Članak 34. |
Članak 35. |
Članak 12. |
🡻 2004/107
PRILOG IV.
Ciljevi kvalitete podataka i zahtjevi za modele kvalitete zraka
I.Ciljevi kvalitete podataka:
Sljedeći ciljevi kvalitete podataka daju se kao vodič za osiguravanje kvalitete.
🡻 2015/1480 članak 1. i Prilog I. točka 1. podtočka (a)
|
Benzo(a)piren |
Arsen, kadmij i nikal |
Policiklički aromatski ugljikovodici osim benzo(a)pirena, ukupne plinovite žive |
Ukupno taloženje |
|
|
— Nesigurnost |
||||
|
Mjerenja na stalnom mjestu i indikativna mjerenja |
50 % |
40 % |
50 % |
70 % |
|
Modeliranje |
60 % |
60 % |
60 % |
60 % |
|
— Minimalni obuhvat podataka |
90 % |
90 % |
90 % |
90 % |
|
— Minimalna vremenska pokrivenost |
||||
|
Mjerenja na stalnom mjestu 5 |
33 % |
50 % |
||
|
14 % |
14 % |
14 % |
33 % |
🡻 2004/107/EZ
🡺1 2015/1480 članak 1 i Prilog I. točka 1. podtočka (b)
Nesigurnost (izražena sa sigurnošću od 95 %) metoda korištenih za procjenu koncentracija u zraku procjenjuje se u skladu s načelima CEN Uputa za izražavanje nesigurnosti u mjerenju (ENV 13005-1999), metodologijom ISO 5725:1994 te smjernicama predviđenima u Izvješću CEN-a „Kvaliteta zraka – Pristup procjeni nesigurnosti za referentne metode mjerenja za zrak” (CR 14377:2002E). Postoci za nesigurnost dani su za pojedinačna mjerenja, koja se usrednjavaju kroz tipična razdoblja uzorkovanja, za 95 %-tni interval pouzdanosti. Nesigurnost mjerenja treba tumačiti kao primjenjivu na području određene ciljne vrijednosti. Mjerenja na stalnom mjestu i indikativna mjerenja moraju se ravnomjerno rasporediti kroz godinu kako bi se izbjegla nesimetričnost rezultata.
Zahtjevi za minimalni obuhvat podataka i vremensku pokrivenost ne uključuju gubitke podataka zbog redovitog umjeravanja ili uobičajenog održavanja mjernih uređaja. Za mjerenje benzo(a)pirena i drugih policikličkih aromatskih ugljikovodika potrebno je uzorkovanje dvadeset četiri sata na dan. Pojedinačni uzorci uzeti kroz razdoblje od najviše jednog mjeseca mogu se pažljivo kombinirati i analizirati kao složeni uzorak, pod uvjetom da metoda osigurava stabilne uzorke u tom razdoblju. Tri srodna spoja benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten može biti teško analitički razlučiti. U takvim slučajevima, oni se u izvješćima mogu pojavljivati kao zbroj. 🡺1 --- 🡸 Uzorkovanje mora biti ravnomjerno raspoređeno kroz radne dane i kroz godinu. Za mjerenje stopa taloženja preporučuje se uzorkovanje jednom mjesečno ili tjedno kroz cijelu godinu.
🡻 2015/1480 članak 1. i Prilog I. točka 1. podtočka (c)
Odredbe o pojedinačnim uzorcima u prethodnom stavku primjenjive su i na arsen, kadmij, nikal i ukupnu plinovitu živu. Nadalje, dopušteno je poduzorkovanje filtara za PM10 za metale radi naknadne analize, pod uvjetom da postoji dokaz da je poduzorak reprezentativan za cjelinu i da osjetljivost otkrivanja nije ugrožena u usporedbi s mjerodavnim ciljevima kvalitete podataka. Kao zamjena za dnevno uzorkovanje dopušteno je tjedno uzorkovanje za metale u PM10 pod uvjetom da svojstva prikupljanja nisu ugrožena.
🡻 2004/107/EZ
Države članice mogu koristiti mokro uzorkovanje umjesto uzorkovanja ukupnog taloženja ako mogu dokazati da je razlika između njih unutar 10 %. Stope taloženja općenito se navode u μg/m2 po danu.
Države članice mogu primijeniti minimalnu vremensku pokrivenost nižu od one navedene u tablici, ali ona ne smije biti niža od 14 % za mjerenja na stalnom mjestu i od 6 % za indikativna mjerenja, pod uvjetom da države članice mogu dokazati da će ispuniti proširenu nesigurnost od 95 % za srednju godišnju vrijednost, izračunanu prema ciljevima kvalitete podataka iz tablice, u skladu s normom ISO 11222:2002 – „Određivanje nesigurnosti vremena usrednjavanja za mjerenja kvalitete zraka”.
II.Zahtjevi za modele kvalitete zraka
Kada se za procjenu koristi model kvalitete zraka, sastavljaju se napomene s opisom modela i informacije o nesigurnosti. Nesigurnost za modeliranje definirana je kao najveće odstupanje izmjerenih i izračunanih razina koncentracije, kroz cijelu godinu, ne uzimajući u obzir vremenski raspored tih događaja.
III.Zahtjevi za tehnike objektivne procjene
Pri korištenju tehnika objektivne procjene, nesigurnost ne prelazi 100 %.
IV.Standardizacija
Da bi se tvari analizirale u PM10 frakciji, volumen uzorkovanja ovisi o uvjetima u okolišu.
🡻 2004/107
PRILOG V.
Referentne metode za procjenu koncentracija u zraku i stopa taloženja
🡻 2015/1480 članak 1. i Prilog I. točka 2.
I.Referentna metoda za uzorkovanje i analizu arsena, kadmija i nikla u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje arsena, kadmija i nikla u zraku opisana je u normi EN 12341:2014. Referentna metoda za mjerenje arsena, kadmija i nikla u zraku opisana je u normi EN 14902:2005 „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za mjerenje Pb, Cd, As i Ni u PM10 frakciji lebdećih čestica”.
Država članica može koristiti i bilo koju drugu metodu za koju može dokazati da daje rezultate ekvivalentne rezultatima iz gore navedenih metoda.
II.Referentna metoda za uzorkovanje i analizu policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku
Referentna metoda za uzorkovanje policikličkih aromatskih ugljikovodika u zraku opisana je u normi EN 12341:2014. Referentna metoda za mjerenje benzo(a)pirena u zraku opisana je u normi EN 15549:2008 „Kakvoća zraka – Standardna metoda za mjerenje koncentracija benzo(a)pirena u vanjskome zraku”. U nedostatku metode po normi CEN, države članice smiju se koristiti metodama po nacionalnim normama ili metodama po ISO normama kao što je ISO norma 12884 za druge policikličke aromatske ugljikovodike iz članka 4. stavka 8.
Država članica može se koristiti i bilo kojom drugom metodom za koju može dokazati da daje rezultate jednakovrijedne rezultatima gore navedene metode.
III.Referentna metoda za uzorkovanje i analizu žive u zraku
Referentna metoda za mjerenje koncentracija ukupne plinovite žive u zraku opisana je u normi EN 15852:2010 „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje ukupne plinovite žive”.
Država članica može se koristiti i bilo kojom drugom metodom za koju može dokazati da daje rezultate jednakovrijedne rezultatima gore navedene metode.
IV.Referentna metoda za uzorkovanje i analizu taloga arsena, kadmija, žive, nikla i policikličkih aromatskih ugljikovodika
Referentna metoda za određivanje taloženja arsena, kadmija i nikla opisana je u normi EN 15841:2009 „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje arsena, kadmija, olova i nikla u taložnoj tvari”.
Referentna metoda za određivanje taloženja žive opisana je u normi EN 15853:2010 „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za određivanje taloženja žive”.
Referentna metoda za određivanje taloženja benzo(a)pirena i drugih policikličkih ugljikovodika iz članka 4. stavka 8. opisana je u normi EN 15980:2011 „Kvaliteta zraka. Određivanje taloženja benz[a]antracena, benzo[b]fluorantena, benzo[j]fluoranten, benzo[k]fluorantena, benzo[a]pirena, dibenz[a,h]antracena i indeno[1,2,3-cd]pirena”.
🡻 219/2009 članak 1. i Prilog, točka 3. podtočka 8.
V.Referentne tehnike modeliranja kvalitete zraka
Trenutačno nije moguće navesti referentne tehnike modeliranja kvalitete zraka. Kako bi se ova točka prilagodila tehničkom i znanstvenom napretku, Komisija može izvršiti potrebne izmjene. Te mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 6. stavka 3.
🡻 2008/50
PRILOG I.
CILJEVI ZA KVALITETU PODATAKA
A.Ciljevi za kvalitetu podataka za procjenu kvalitete zraka
|
Sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikovi oksidi i ugljikov monoksid |
Benzen |
Lebdeće čestice (PM10/PM2,5) i olovo |
Prizemni ozon i s njim povezani NO i NO2 |
|
|
Mjerenja na stalnom mjestu 8 |
||||
|
Nesigurnost |
15 % |
25 % |
25 % |
15 % |
|
Minimalni obuhvat podataka |
90 % |
90 % |
90 % |
90 % tijekom ljeta 75 % tijekom zime |
|
Minimalna vremenska pokrivenost |
||||
|
— gradsko pozadinsko i prometno mjerno mjesto |
— |
35 % 9 |
— |
— |
|
— industrijsko mjerno mjesto |
— |
90 % |
— |
— |
|
Indikativna mjerenja |
||||
|
Nesigurnost |
25 % |
30 % |
50 % |
30 % |
|
Minimalni obuhvat podataka |
90 % |
90 % |
90 % |
90 % |
|
Minimalna vremenska pokrivenost |
14 % 10 |
14 % 11 |
14 % 12 |
> 10 % tijekom ljeta |
|
Nesigurnost kod modeliranja: |
||||
|
Satna vrijednost |
50 % |
— |
— |
50 % |
|
Osmosatni prosjek |
50 % |
— |
— |
50 % |
|
Dnevni prosjeci |
50 % |
— |
još nije definirano |
— |
|
Godišnji prosjeci |
30 % |
50 % |
50 % |
— |
|
Objektivna procjena |
||||
|
Nesigurnost |
75 % |
100 % |
100 % |
75 % |
Nesigurnost metoda procjene (izražena na razini sigurnosti od 95 %) ocjenjivat će se u skladu s načelima CEN Uputa za izražavanje nesigurnosti u mjerenju (ENV 13005-1999), metodologije ISO 5725:1994 i smjernicama iz izvješća CEN-a „Kvaliteta zraka – Pristup nesigurnosti procjene za referentne metode mjerenja kvalitete zraka” (CR 14377:2002E). Postoci nesigurnosti u gornjoj tablici odnose se na prosjeke pojedinačnih mjerenja tijekom razdoblja na koje se odnosi granična vrijednost (ili ciljna vrijednost u slučaju prizemnog ozona), za 95 %-ni interval pouzdanosti. Nesigurnost za mjerenja na stalnim mjestima tumači se kao da se primjenjuje u području odgovarajuće granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona).
Nesigurnost kod modeliranja definira se kao najveće odstupanje izmjerenih i izračunanih razina koncentracije za 90 % pojedinačnih točaka praćenja, tijekom predmetnog razdoblja, od granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona), ne uzimajući u obzir vremenski raspored tih događaja. Nesigurnost kod modeliranja tumači se kao da se primjenjuje u području odgovarajuće granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona). Mjerenja na stalnim mjestima koja se moraju odabrati za usporedbu s rezultatima modeliranja predstavljaju skalu koja je obuhvaćena modelom.
Nesigurnost kod objektivne procjene definira se kao najveće odstupanje izmjerenih i izračunanih razina koncentracije, tijekom predmetnog razdoblja, od granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona), ne uzimajući u obzir vremenski raspored tih događaja.
Zahtjevi za minimalni obuhvat podataka i vremensku pokrivenost ne uključuju gubitke podataka zbog redovne kalibracije ili redovnog održavanja mjernih uređaja.
B.Rezultati procjene kvalitete zraka
Za zone ili aglomeracije u kojima se koriste drugi izvori podataka osim mjerenja, kako bi se dopunile informacije dobivene mjerenjem ili kao jedini način procjene kvalitete zraka, prikupljaju se sljedeće informacije:
–opis provedenih aktivnosti procjene,
–specifične metode koje su korištene, uz upućivanja na opis tih metoda,
–izvori podataka i informacija,
–opis rezultata, uključujući i nesigurnost i posebno opseg bilo kojeg područja ili, ako je relevantno, dužinu ceste unutar zone ili aglomeracije iznad koje koncentracije prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost, ciljnu vrijednost ili dugoročni cilj kao i granicu tolerancije, prema potrebi, te opseg bilo kojeg područja u kojem koncentracije prekoračuju gornji ili donji prag procjene,
–stanovništvo koje bi moglo biti izloženo razinama koje prekoračuju bilo koju graničnu vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi.
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 1.
C.Osiguranje kvalitete za procjenu kvalitete zraka: Validacija podataka
1. Kako bi osigurali točnost mjerenja i usklađenost s ciljevima kvalitete podataka utvrđenima u odjeljku A., odgovarajuća nadležna tijela i tijela određena u skladu s člankom 3. osiguravaju sljedeće:
i.da sva mjerenja poduzeta u vezi s procjenom kvalitete zraka u skladu s člancima 6. i 9. budu sljediva u skladu sa zahtjevima utvrđenima u usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije;
ii.da institucije koje upravljaju mrežama i pojedinačnim postajama imaju uspostavljen sustav osiguranja kvalitete i kontrole kvalitete koji primjenjuju pri redovnom održavanju kako bi se osigurala stalna točnost mjernih uređaja. Sustav kvalitete prema potrebi, a najmanje svakih pet godina, preispituje mjerodavni nacionalni referentni laboratorij;
iii.da je uspostavljen postupak osiguranja kvalitete/kontrole kvalitete za postupak prikupljanja podataka i izvješćivanja, te da institucije imenovane za tu zadaću aktivno sudjeluju u povezanim programima osiguranja kvalitete na razini Unije;
iv.da nacionalne referentne laboratorije imenuje odgovarajuće nadležno tijelo ili tijelo određeno u skladu s člankom 3. i da su oni akreditirani za referentne metode iz Priloga VI. barem za onečišćujuće tvari čije koncentracije premašuju donji prag procjene prema mjerodavnoj usklađenoj normi za ispitne i umjerne laboratorije, na koju je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 2. točkom 9. Uredbe (EZ) br. 765/2008 o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta. Ti su laboratoriji na državnom području država članica također odgovorni i za koordiniranje programa osiguranja kvalitete na razini Unije koje organizira Komisijin Zajednički istraživački centar, kao i za koordiniranje, na nacionalnoj razini, odgovarajuće primjene referentnih metoda i dokazivanje jednakovrijednosti nereferentnih metoda. I nacionalni referentni laboratorij koji organiziraju međulaboratorijsku usporedbu na nacionalnoj razini trebaju biti akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitivanje sposobnosti;
v.da nacionalni referentni laboratoriji najmanje svake tri godine sudjeluju u programima osiguranja kvalitete na razini Unije koje organizira Zajednički istraživački centar Komisije. Ako su rezultati tog sudjelovanja nezadovoljavajući, nacionalni laboratorij treba pri sljedećem sudjelovanju u međulaboratorijskoj usporedbi pokazati zadovoljavajuće sanacijske mjere i o njima podnijeti izvješće Zajedničkom istraživačkom centru;
vi.da nacionalni referentni laboratoriji podupiru rad Europske mreže nacionalnih referentnih laboratorija koju je osnovala Komisija.
2. Smatra se da su svi podaci poslani na temelju članka 27. valjani, osim podataka koji su označeni kao privremeni.
🡻 2008/50/EZ
PRILOG II.
Određivanje zahtjeva za procjenu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku unutar zone ili aglomeracije
A.Gornji i donji pragovi procjene
Primjenjuju se sljedeći gornji i donji pragovi procjene:
1.Sumporov dioksid
|
Zaštita zdravlja |
Zaštita vegetacije |
|
|
Gornji prag procjene |
60 % od 24-satne granične vrijednosti (75 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 3 puta u bilo kojoj kalendarskoj godini) |
60 % od kritične vrijednosti za zimsko razdoblje (12 μg/m3) |
|
Donji prag procjene |
40 % od 24-satne granične vrijednosti (50 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od tri puta u bilo kojoj kalendarskoj godini) |
40 % od kritične vrijednosti za zimsko razdoblje (8 μg/m3) |
2.Dušikov dioksid i dušikovi oksidi
|
Satna granična vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi (NO2) |
Godišnja granična vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi (NO2) |
Godišnja kritična vrijednost za zaštitu vegetacije i prirodnih ekosustava (NOx) |
|
|
Gornji prag procjene |
70 % od granične vrijednosti (140 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 18 puta u bilo kojoj kalendarskoj godini) |
80 % od granične vrijednosti (32 μg/m3) |
80 % od kritične vrijednosti (24 μg/m3) |
|
Donji prag procjene |
50 % od granične vrijednosti (100 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 18 puta u bilo kojoj kalendarskoj godini) |
65 % od granične vrijednosti (26 μg/m3) |
65 % od kritične vrijednosti (19,5 μg/m3) |
3.Lebdeće čestice (PM10/PM2,5)
|
24-satni prosjek PM10 |
Godišnji prosjek PM10 |
Godišnji prosjek PM2,5 13 |
|
|
Gornji prag procjene |
70 % od granične vrijednosti (35 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 35 puta u bilo kojoj kalendarskoj godini) |
70 % od granične vrijednosti (28 μg/m3) |
70 % od granične vrijednosti (17 μg/m3) |
|
Donji prag procjene |
50 % od granične vrijednosti (25 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 35 puta u bilo kojoj kalendarskoj godini) |
50 % od granične vrijednosti (20 μg/m3) |
50 % od granične vrijednosti (12 μg/m3) |
4.Olovo
|
Godišnji prosjek |
|
|
Gornji prag procjene |
70 % od granične vrijednosti (0,35 μg/m3) |
|
Donji prag procjene |
50 % od granične vrijednosti (0,25 μg/m3) |
5.Benzen
|
Godišnji prosjek |
|
|
Gornji prag procjene |
70 % od granične vrijednosti (3,5 μg/m3) |
|
Donji prag procjene |
40 % od granične vrijednosti (2 μg/m3) |
6.Ugljikov monoksid
|
Osmosatni prosjek |
|
|
Gornji prag procjene |
70 % od granične vrijednosti (7 mg/m3) |
|
Donji prag procjene |
50 % od granične vrijednosti (5 mg/m3) |
🡻 2008/50/EZ
PRILOG III.
Procjena kvalitete zraka i lokacija točaka uzorkovanja za mjerenje sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku
A.Općenito
Kvaliteta zraka procjenjuje se u svim zonama i aglomeracijama u skladu sa sljedećim kriterijima:
1. Kvaliteta zraka procjenjuje se na svim lokacijama, osim onih iz stavka 2., u skladu s kriterijima iz odjeljaka B i C za lokacije točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima. Načela iz odjeljaka B i C također se primjenjuju u mjeri u kojoj su relevantna za utvrđivanje specifičnih lokacija na kojima su utvrđene koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari kada se kvaliteta zraka procjenjuje indikativnim mjerenjem ili modeliranjem.
2. Usklađenost s graničnim vrijednostima s ciljem zaštite zdravlja ljudi ne procjenjuje se na sljedećim lokacijama:
(a)svim lokacijama smještenima u područjima kojima javnost nema pristupa i u kojima nema stalnih stanovnika;
(b)u skladu s člankom 2. stavkom 1., u tvorničkim objektima ili industrijskim postrojenjima na koja se primjenjuju sve relevantne odredbe o zdravlju i sigurnosti na radu;
(c)na voznim trakama cesta; i na otocima koji odjeljuju vozne trakove cesta, osim ako postoji normalan pješački pristup tim otocima.
B.Razmještaj točaka uzorkovanja na makrorazini
1. Zaštita zdravlja ljudi
(a)Točke uzorkovanja u svrhu zaštite zdravlja ljudi smještene su tako da daju podatke o:
–područjima unutar zona i aglomeracija u kojima se pojavljuju najviše koncentracije za koje je vjerojatno da im je stanovništvo izloženo, neposredno ili posredno, u razdoblju koje je značajno u odnosu na vrijeme usrednjavanja granične (graničnih) vrijednosti,
–razinama u ostalim područjima unutar zona i aglomeracija koje su reprezentativne za izloženost općeg stanovništva;
(b)Točke uzorkovanja općenito su smještene tako da se izbjegne mjerenje vrlo malih mikro okruženja u njihovoj neposrednoj blizini, što znači da točke uzorkovanja moraju biti smještene tako da je uzorkovani zrak reprezentativan za kvalitetu zraka cestovnog segmenta dužine najmanje 100 m na prometnim mjestima i najmanje 250 m × 250 m na industrijskim mjestima, ako je to izvedivo;
(c)Gradske pozadinske lokacije smještene su tako da na njihovu razinu onečišćenja utječe cjelokupno onečišćenje iz svih izvora koji se nalaze na strani postaje uz vjetar. Razina onečišćenja ne bi trebala biti pod utjecajem jednog izvora, osim ako je takva situacija tipična za veće gradsko područje. Te točke uzorkovanja moraju u pravilu biti reprezentativne za nekoliko kvadratnih kilometara;
(d)Ako je cilj procijeniti razine na ruralnim pozadinskim lokacijama, na točku uzorkovanja ne utječu aglomeracije ni industrijska mjesta u njezinoj blizini, tj. mjesta bliža od pet kilometara;
(e)Ako je potrebno procijeniti onečišćenja iz industrijskih izvora, barem jedna točka uzorkovanja postavlja se u smjeru vjetra, s obzirom na izvor, u najbližem naseljenom području. Ako je pozadinska koncentracija nepoznata, postavlja se dodatna točka uzorkovanja unutar glavnog smjera vjetra;
(f)Točke uzorkovanja, gdje je to moguće, reprezentativne su i za slične lokacije koje nisu u njihovoj neposrednoj blizini;
(g)Vodi se računa o potrebi postavljanja točaka uzorkovanja na otoke kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi.
2. Zaštita vegetacije i prirodnih ekosustava
Točke uzorkovanja namijenjene zaštiti vegetacije i prirodnih ekosustava udaljene su više od 20 kilometara od aglomeracija ili više od 5 kilometara od ostalih izgrađenih područja, industrijskih postrojenja ili autocesta ili glavnih cesta s prometom od preko 50000 vozila na dan, što znači da točka uzorkovanja mora biti postavljena tako da uzorkovani zrak bude reprezentativan za kvalitetu zraka okolnog područja, čija površina iznosi najmanje 1000 km2. Država članica može, radi geografskih uvjeta ili mogućnosti zaštite posebno ranjivih područja, odrediti da točka uzorkovanja bude postavljena na manjoj udaljenosti ili da bude reprezentativna za područje manje površine.
Vodi se računa o potrebi procjene kvalitete zraka na otocima.
C.Razmještaj točaka uzorkovanja na mikro razini
U mjeri u kojoj je to izvedivo, primjenjuje se sljedeće:
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 2. podtočka (a)
–protok oko ulaza sonde za uzorkovanje mora biti neometan (općenito slobodan u krugu od najmanje 270° ili 180° za točke uzorkovanja na rubu naselja), bez prepreka koje bi utjecale na protok zraka u blizini ulaza sonde (uobičajeno je nekoliko metara daleko od građevina, balkona, drveća i ostalih prepreka, te najmanje 0,5 m od najbliže građevine ako su točke uzorkovanja reprezentativne za kvalitetu zraka na rubu naselja),
–ulaz uzorkivača općenito se nalazi na visini između 1,5 m (zona disanja) i 4 m iznad zemlje. Viši položaji mogu biti prikladni i ako je postaja reprezentativna za veliko područje, a sva odstupanja treba u potpunosti dokumentirati,
🡻 2008/50/EZ
–ulaz sonde uzorkivača nije smješten u neposrednu blizinu izvora kako ne bi došlo do izravnog usisa emisija koje nisu pomiješane s zrakom,
–ispušna cijev uzorkivača smještena je tako da ne dođe do ponovnog usisavanja ispušnog zraka u ulaz uzorkivača,
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 2. podtočka (a)
–za sve onečišćujuće tvari sonde za uzorkovanje usmjerene na promet postavljaju se najmanje 25 m od ruba većih križanja i najviše 10 m od rubnika ceste. „Veće križanje” koje treba razmotriti je križanje kojim se prekida tok prometa i uzrokuju drukčije emisije (zaustavljanje i kretanje) nego na ostatku ceste.
🡻 2008/50/EZ
Sljedeći se čimbenici također mogu uzeti u obzir:
–izvori koji ometaju,
–sigurnost,
–pristup,
–dostupnost električne energije i telekomunikacija,
–vidljivost mjernog mjesta s obzirom na okruženje,
–sigurnost javnosti i izvoditelja,
–poželjnost postavljanja točaka uzorkovanja za različite onečišćujuće tvari na isto mjesto,
–zahtjevi planiranja.
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 2. podtočka (a)
Sva odstupanja od kriterija navedenih u ovom odjeljku moraju biti potpuno dokumentirana s pomoću postupaka opisanih u odjeljku D.
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 2. podtočka (b)
D.Dokumentacija i preispitivanje odabira mjernog mjesta
Nadležna tijela odgovorna za procjenu kvalitete zraka za sve zone i aglomeracije u potpunosti dokumentiraju postupke odabira mjernih mjesta i bilježe informacije kojima se podupire dizajn mreže i odabir lokacije za sva mjesta za praćenje. Dokumentacija uključuje orijentacijske fotografije područja oko mjesta za praćenje i detaljne zemljovide. Ako se unutar zone ili aglomeracije upotrebljavaju dopunske metode, dokumentacija uključuje detaljne podatke o tim metodama i informacije o tome kako su ispunjeni kriteriji iz članka 7. stavka 3. Dokumentacija se ažurira prema potrebi i preispituje najmanje svakih pet godina kako bi se osiguralo da kriteriji odabira, dizajn mreže i lokacije mjesta za praćenje ostanu valjani i optimalni. Dokumentacija se dostavlja Komisiji u roku od tri mjeseca od zahtjeva.
🡻 2008/50
PRILOG IV.
MJERENJA NA RURALNIM POZADINSKIM LOKACIJAMA, BEZ OBZIRA NA KONCENTRACIJU
A. Ciljevi
Glavni cilj takvih mjerenja je osigurati dostupnost odgovarajućih informacija o razinama u pozadini. Te su informacije bitne za prosudbu povećanih razina u područjima koja su jače onečišćena (kao što su gradske pozadinske lokacije, industrijske lokacije, prometne lokacije), za procjenu mogućeg povećanja onečišćenosti radi prijenosa onečišćivača zraka na velike udaljenosti i za potporu analize raspodjele izvora onečišćenja te za razumijevanje specifičnih onečišćujućih tvari kao što su sitne lebdeće čestice. To je bitno za povećano korištenje modeliranja i u gradskim područjima.
B. Tvari
Mjerenje PM2,5mora obuhvatiti najmanje ukupnu masenu koncentraciju i koncentracije odgovarajućih spojeva koji su najprikladniji za određivanje kemijskog sastava Obuhvaćeni su dolje navedeni kemijski spojevi.
|
SO42– |
Na+ |
NH4+ |
Ca2+ |
elementarni ugljik (EC) |
|
NO3– |
K+ |
Cl– |
Mg2+ |
organski ugljik (OC) |
C. Razmještaj
Mjerenja se obavljaju posebno u ruralnim pozadinskim područjima u skladu s dijelovima A, B i C Priloga III.
🡻 2008/50
PRILOG V.
Kriteriji za određivanje najmanjeg broja točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10, PM2,5), olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku
A. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu radi procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima za zaštitu zdravlja ljudi i pragovima upozorenja u zonama i aglomeracijama gdje je mjerenje na stalnom mjestu jedini izvor informacija
1.Difuzni izvori
|
Stanovništvo aglomeracije ili zone (u tisućama) |
Ako najviše koncentracije prekorače gornji prag procjene 14 |
Ako su maksimalne koncentracije između gornjeg i donjeg praga procjene |
||
|
Onečišćujuće tvari osim PM |
PM 15 (zbroj PM10 i PM2,5) |
Onečišćujuće tvari osim PM |
PM 16 (zbroj PM10 i PM2,5) |
|
|
0-249 |
1 |
2 |
1 |
1 |
|
250-499 |
2 |
3 |
1 |
2 |
|
500-749 |
2 |
3 |
1 |
2 |
|
750-999 |
3 |
4 |
1 |
2 |
|
1 000-1 499 |
4 |
6 |
2 |
3 |
|
1 500-1 999 |
5 |
7 |
2 |
3 |
|
2 000-2 749 |
6 |
8 |
3 |
4 |
|
2 750-3 749 |
7 |
10 |
3 |
4 |
|
3 750-4 749 |
8 |
11 |
3 |
6 |
|
4 750-5 999 |
9 |
13 |
4 |
6 |
|
≥ 6 000 |
10 |
15 |
4 |
7 |
2.Točkasti izvori
Za procjenu onečišćenja u blizini točkastih izvora broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu izračunava se vodeći računa o gustoćama emisije, vjerojatnim uzorcima rasporeda onečišćenja zraka i potencijalnoj izloženosti stanovništva.
B. B. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu radi procjene sukladnosti s ciljanim smanjenjem izloženosti PM2,5 radi zaštite zdravlja ljudi.
U tu se svrhu koristi jedna točka uzorkovanja na milijun stanovnika, što obuhvaća aglomeracije i dodatna gradska područja iznad 100000 stanovnika. Te točke uzorkovanja mogu se podudarati s točkama uzorkovanja sukladno odjeljku A.
C. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu radi procjene sukladnosti s kritičnim razinama za zaštitu vegetacije u zonama koje nisu aglomeracije
|
Ako maksimalne koncentracije prelaze gornji prag procjene |
Ako su maksimalne koncentracije između gornjeg i donjeg praga procjene |
|
1 postaja na svakih 20 000 km2 |
1 postaja na svakih 40 000 km2 |
U otočnim zonama, broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu treba izračunati vodeći računa o vjerojatnim uzorcima rasporeda onečišćenja zraka i potencijalnoj izloženosti vegetacije.
🡻 2008/50/EZ
PRILOG VI.
Referentne metode za procjenu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena, ugljikova monoksida i prizemnog ozona
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 3. podtočka (a)
A.Referentne metode za procjenu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena, ugljikova monoksida i prizemnog ozona
1.Referentna metoda za mjerenje sumporova dioksida
Referentna metoda za mjerenje sumporova dioksida opisana je u normi EN 14212:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije sumporova dioksida u zraku ultraljubičastom fluorescencijom”.
2.Referentna metoda za mjerenje dušikova dioksida i dušikovih oksida
Referentna metoda za mjerenje dušikova dioksida i dušikovih oksida opisana je u normi EN 14211:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije dušikova dioksida i dušikova monoksida u zraku kemiluminiscencijom”.
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 3. podtočka (a) izmijenjena Ispravkom, SL L 072, 14.3.2019., str. 141.
3.Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje olova
Referentna metoda za uzorkovanje olova opisana je u točki 4. odjeljka A ovog Priloga. Referentna metoda za mjerenje olova opisana je u normi EN 14902:2005 „Standardna metoda za mjerenje Pb, Cd, As i Ni u PM10 frakciji lebdećih čestica”.”.
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 3. podtočka (a)
4.Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM10
Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM10 opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Standardna gravimetrijska metoda mjerenja za određivanje masene koncentracije lebdećih čestica u PM10 ili PM2,5”.
5.Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM2,5
Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM2,5 opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Standardna gravimetrijska metoda mjerenja za određivanje masene koncentracije lebdećih čestica u PM10 ili PM2,5”.
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 3. podtočka (a) izmijenjena Ispravkom, SL L 072, 14.3.2019., str. 141.
6.Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje benzena
Referentna metoda za mjerenje benzena opisana je u normi EN 14662:2005, 1., 2. i 3. dio, „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za mjerenje koncentracije benzena”.
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 3. podtočka (a)
7.Referentna metoda za mjerenje ugljikova monoksida
Referentna metoda za mjerenje ugljikova monoksida opisana je u normi EN 14626:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije ugljikova monoksida nedisperzivnom infracrvenom spektroskopijom”.
8.Referentna metoda za mjerenje prizemnog ozona
Referentna metoda za mjerenje prizemnog ozona opisana je u EN normi 14625:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije ozona ultraljubičastom fotometrijom”.
🡻 2008/50/EZ
B.Dokazivanje ekvivalentnosti
1. Država članica može koristiti bilo koju drugu metodu za koju može dokazati da daje rezultate ekvivalentne onima koje daju metode iz odjeljka A ili, u slučaju lebdećih čestica, onima koje daje bilo koja druga metoda za koju predmetna država članica može dokazati da je dosljedna referentnoj metodi. U tom slučaju rezultati dobiveni tom metodom moraju se korigirati kako bi dali rezultate ekvivalentne rezultatima koji bi se dobili korištenjem referentne metode.
2. Komisija može od država članica tražiti da izrade i dostave izvješće o dokazivanju ekvivalentnosti u skladu sa stavkom 1.
3. Prilikom procjene prihvatljivosti izvješća iz stavka 2., Komisija će uputiti na svoje smjernice o dokazivanju ekvivalentnosti (koje će biti objavljene). Ako su države članice koristile sezonske korekcijske faktore za procjenu ekvivalentnosti, oni se potvrđuju i/ili izmjenjuju uz upućivanje na smjernice Komisije.
4. Države članice trebaju osigurati da, uvijek kada je to prikladno, korekcije primjenjuju unazad na prošle podatke mjerenja kako bi postigle bolju usporedivost podataka.
C.Standardizacija
Za plinovite onečišćujuće tvari volumen mora biti standardiziran pri temperaturi od 293 K i atmosferskim pritiskom od 101,3 kPa. Za lebdeće čestice i tvari u lebdećim česticama koje treba analizirati (npr. olovo), volumen uzorkovanja odnosi se na uvjete u zraku, s obzirom na temperaturu i atmosferski tlak na dan mjerenja.
E.Međusobno priznavanje podataka
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 3. podtočka (c)
Kada se dokazuje da oprema ispunjava zahtjeve učinkovitosti referentnih metoda iz odjeljka A. ovog Priloga, nadležna tijela i tijela određena u skladu s člankom 3. prihvaćaju izvješća o ispitivanju izdana u drugim državama članicama, pod uvjetom da su ispitni laboratoriji akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije.
Detaljna izvješća o ispitivanju i svi rezultati ispitivanja na raspolaganju su drugim nadležnim ili određenim tijelima. U izvješćima o ispitivanju dokazuje se da oprema ispunjava sve zahtjeve u pogledu učinkovitosti uključujući i slučaj ako su neki uvjeti okoliša i lokacije specifični za određenu državu članicu i izvan okvira uvjeta za koje je oprema već ispitana i homologirana u drugoj državi članici.
🡻 2008/50/EZ
PRILOG VII.
CILJNE VRIJEDNOSTI I DUGOROČNI CILJEVI ZA PRIZEMNI OZON
A.Definicije i kriteriji
1.Definicije
AOT40 (izraženo u (μg/m3) · sati) označava zbroj razlike između koncentracija svakog sata koje su veće od 80 μg/m3 (= 40 dijelova na milijardu) i 80 μg/m3 u zadanom razdoblju, koristeći samo vrijednosti u jednom satu, izmjerene svakog dana između 8.00 i 20.00 po srednjoeuropskom vremenu (CET).
2.Kriteriji
Sljedeći kriteriji koriste se za provjeru valjanosti prilikom prikupljanja podataka i izračunavanja statističkih parametara:
|
Parametar |
Zahtijevani omjer valjanih podataka |
|
Jednosatne vrijednosti |
75 % (tj. 45 minuta) |
|
Osmosatne vrijednosti |
75 % vrijednosti (tj. šest sati) |
|
Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost pomičnih osmosatnih prosjeka |
75 % pomičnih osmosatnih prosjeka (tj. 18 osmosatnih prosjeka na dan) |
|
AOT40 |
90 % satnih vrijednosti tijekom razdoblja određenog za izračunavanje vrijednosti AOT40 17 |
|
Godišnja srednja vrijednost |
75 % satnih vrijednosti za ljetno razdoblje (od travnja do rujna) i 75 % za zimsko razdoblje (od siječnja do ožujka, od listopada do prosinca), odvojeno |
|
Broj prekoračenja i najviše mjesečne vrijednosti |
90 % najviših dnevnih osmosatnih srednjih vrijednosti (27 raspoloživih dnevnih vrijednosti mjesečno) 90 % satnih vrijednosti, izmjereno između 8.00 i 20.00 po srednjoeuropskom vremenu |
|
Broj prekoračenja i najviše godišnje vrijednosti |
pet od šest mjeseci tijekom ljetnog razdoblja (od travnja do rujna) |
B.Ciljne vrijednosti
|
Cilj |
Vrijeme usrednjavanja |
Ciljna vrijednost |
Datum do kojeg treba postići ciljnu vrijednost 18 |
|
Zaštita zdravlja ljudi |
Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost 19 |
120 μg/m3 ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini usrednjeno na tri godine 20 |
1.1.2010. |
|
Zaštita vegetacije |
Od svibnja do srpnja |
AOT40 (izračunano na temelju satne vrijednosti) 18000 μg/m 21 · h kao prosjek pet godina |
1.1.2010. |
C.Dugoročni ciljevi
|
Cilj |
Vrijeme usrednjavanja |
Dugoročni cilj |
Datum do kojeg treba ostvariti dugoročni cilj |
|
Zaštita zdravlja ljudi |
Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost u kalendarskoj godini |
120 μg/m3 |
nije definirano |
|
Zaštita vegetacije |
Od svibnja do srpnja |
AOT40 (izračunato iz satnih vrijednosti) 6000 μg/m3 · h |
nije definirano |
🡻 2008/50
PRILOG VIII.
Kriteriji za klasifikaciju i postavljanje točaka uzorkovanja za procjenu koncentracija prizemnog ozona
Na mjerenja na stalnom mjestu primjenjuje se sljedeće:
A.Razmještaj na makro razini
|
Vrsta postaje |
Ciljevi mjerenja |
Reprezentativnost 22 |
Kriterij razmještaja na makro razini |
|
Gradska |
Zaštita zdravlja ljudi: za procjenu izloženosti gradskog stanovništva prizemnom ozonu, tj. kada su gustoća stanovništva i koncentracija prizemnog ozona relativno visoki i reprezentativni za izloženost opće populacije |
Nekoliko km2 |
Daleko od utjecaja lokalnih emisija kao što su promet, benzinske crpke itd.; provjetrena mjesta na kojima se mogu izmjeriti dobro izmiješane razine; mjesta kao što su stambeni i poslovni dijelovi gradova, parkovi (udaljenost od drveća), velike ulice ili trgovi s vrlo malo ili nimalo prometa, otvorene površine karakteristične za obrazovne, sportske ili rekreacijske objekte |
|
Prigradska |
Zaštita zdravlja ljudi i vegetacije: Za procjenu izloženost stanovništva i vegetacije na periferiji i aglomeraciji, kada se pojavljuju najviše razine prizemnog ozona, za koje je vjerojatno da će im, izravno ili neizravno, biti izloženo stanovništvo i vegetacija |
Nekoliko desetaka km2 |
Na određenoj udaljenosti od područja najvećih emisija, u smjeru strujanja vjetra, slijedeći glavni smjer/glavne smjerove vjetra, u uvjetima koji su povoljni za nastajanje prizemnog ozona; kada su stanovništvo, osjetljivi usjevi ili prirodni ekosustavi smješteni na vanjskom rubu aglomeracije izloženi visokim razinama prizemnog ozona; kada je prikladno, neke prigradske postaje koje se nalaze u smjeru suprotnom od strujanja vjetra u odnosu na područje najvećih emisija, radi određivanja regionalnih pozadinskih razina prizemnog ozona |
|
Ruralna |
Zaštita zdravlja ljudi i vegetacije: za procjenu izloženosti stanovništva, usjeva i prirodnih ekosustava koncentracijama prizemnog ozona na pod regionalnoj razini |
Pod regionalne razine Nekoliko desetaka km2 |
Postaje mogu biti smještene u malim naseljima i/ili područjima s prirodnim ekosustavima, šumama ili usjevima; reprezentativne za prizemni ozon, daleko od utjecaja neposrednih lokalnih emisija, kao što su industrijska postrojenja i ceste; na otvorenom prostoru, ali ne na vrhovima visokih planina |
|
Ruralne pozadinske lokacije |
Zaštita vegetacije i zdravlja ljudi: za procjenu izloženosti usjeva i prirodnih ekosustava koncentracijama prizemnog ozona na regionalnoj razini, kao i izloženosti stanovništva |
Regionalne/nacionalne/kontinentalne razine (1 000 do 10 000 km2) |
Postaje mogu biti smještene u područjima s manjom gustoćom stanovništva, npr. s prirodnim ekosustavima, šumama, udaljene najmanje 20 km od gradskih i industrijskih područja i daleko od lokalnih emisija; izbjegavati mjesta koja su izložena lokalno poboljšanom nastajanju prizemne inverzije, kao i vrhove visokih planina; ne preporučuju se obalna mjesta s izraženim dnevnim ciklusima vjetra lokalnog značaja. |
Lokacije za postavljanje ruralnih i ruralnih pozadinskih postaja prema potrebi se usklađuju sa zahtjevima za praćenje iz Uredbe Komisije (EZ) br. 1737/2006 od 7. studenoga 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2152/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o motrenju šuma i okolišnih interakcija u Zajednici 23 .
B.Razmještaj na mikro razini
Ako je izvedivo, poštuje se postupak za određivanje lokacije mjerenja na mikro razini iz odjeljka C Priloga III. i osigurava se da je ulaz sonde smješten dovoljno daleko od izvora kao što su dimnjaci peći i spalionica, te više od 10 m od najbliže ceste, s tim da se ta udaljenost povećava kako se povećava jačina prometa.
C.Dokumentacija i preispitivanje odabira mjernog mjesta
Poštuju se postupci iz odjeljka D Priloga III., uz primjenu odgovarajuće provjere i tumačenja podataka dobivenih praćenjem, u kontekstu meteoroloških i fotokemijskih procesa koji utječu na koncentracije prizemnog ozona koje su izmjerene na tim mjestima.
🡻 2008/50/EZ
PRILOG IX.
Kriteriji za određivanje najmanjeg broja točaka uzorkovanja za mjerenja koncentracija prizemnog ozona na stalnom mjestu
🡻 2015/1480 članak 2. i Prilog II. točka 4.
A.Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja koncentracija prizemnog ozona na stalnom mjestu
Najmanji broj točaka uzorkovanja za neprekinuta mjerenja na stalnom mjestu radi procjene usklađenosti s ciljnim vrijednostima, dugoročnim ciljevima i pragovima obavješćivanja i upozorenja, kad su takva mjerenja jedini izvor informacija.
|
Stanovništvo (× 1 000) |
Aglomeracije 24 |
Ostale zone 25 |
Ruralne pozadinske lokacije |
|
< 250 |
1 |
1 postaja/50 000 km2 kao prosječna gustoća u svim zonama u određenoj zemlji 26 |
|
|
< 500 |
1 |
2 |
|
|
< 1 000 |
2 |
2 |
|
|
< 1 500 |
3 |
3 |
|
|
< 2 000 |
3 |
4 |
|
|
< 2 750 |
4 |
5 |
|
|
< 3 750 |
5 |
6 |
|
|
> 3 750 |
Jedna dodatna postaja na dva milijuna stanovnika |
Jedna dodatna postaja na dva milijuna stanovnika |
🡻 2008/50/EZ
B.B. Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu za zone i aglomeracije u kojima se dugoročni ciljevi postižu
Broj točaka uzorkovanja za prizemni ozon, u kombinaciji s ostalim načinima dodatnih procjena kao što su modeliranje kvalitete zraka i mjerenja dušikova dioksida na istom mjernom mjestu, dovoljna su za ispitivanje trenda onečišćenja prizemnim ozonom i provjeru sukladnosti s dugoročnim ciljevima. Broj postaja smještenih u aglomeracijama i ostalim zonama može se smanjiti na jednu trećinu broja navedenog u odjeljku A. Ako su informacije dobivene iz postaja za mjerenje na stalnom mjestu jedini izvor informacija, zadržava se najmanje jedna mjerna postaja. Ako je u zonama u kojima postoji dodatna procjena rezultat toga da zona više nema nijednu postaju, usklađivanje broja postaja u susjednim zonama osigurava odgovarajuću procjenu koncentracija prizemnog ozona s obzirom na dugoročne ciljeve. U pozadinskim ruralnim lokacijama postavlja se jedna postaja na 100 000 km2.
🡻 2008/50
PRILOG X.
MJERENJE PREKURSORA PRIZEMNOG OZONA
A.Ciljevi
Glavni cilj takvih mjerenja je analiza trendova u prekursorima prizemnog ozona, provjera učinkovitosti strategija za smanjenje emisija, provjera dosljednost registra emisija i povezivanje izvora emisija s opaženim koncentracijama onečišćujućih tvari.
Dodatni cilj je bolje razumijevanje procesa nastajanja prizemnog ozona i širenja prekursora, kao i primjena fotokemijskih modela.
B.Tvari
Mjerenje prekursora prizemnog ozona obuhvaća barem dušikove okside (NO i NO2) i odgovarajuće hlapive organske spojeve (HOS). Popis hlapivih organskih spojeva preporučenih za mjerenje naveden je dolje:
|
1-buten |
izopren |
etil benzen |
|
|
Etan |
trans-2-buten |
n-heksan |
m + p-ksilen |
|
Etilen |
cis-2-buten |
i-heksan |
o-ksilen |
|
Acetilen |
1,3-butadien |
n-heptan |
1,2,4-trimetilbenzen |
|
Propan |
n-pentan |
n-oktan |
1,2,3-trimetilbenzen |
|
Propen |
i-pentan |
i-oktan |
1,3,5-trimetilbenzen |
|
n-butan |
1-penten |
Benzen |
Formaldehid |
|
i-butan |
2-penten |
Toluen |
svi nemetanski ugljikovodici |
C.Razmještaj
Mjerenja se provode posebno u gradskim i prigradskim područjima na svakom mjernom mjestu postavljenom u skladu sa zahtjevima ove Direktive i smatraju se odgovarajućima s obzirom na ciljeve praćenja iz odjeljka A.
🡻 2008/50
PRILOG XI.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA LJUDI
A.Kriteriji
Ne dovodeći u pitanje Prilog I., sljedeći kriteriji koriste se za provjeru valjanosti prilikom prikupljanja podataka i izračunavanja statističkih parametara:
|
Parametar |
Zahtijevani omjer valjanih podataka |
|
Jednosatne vrijednosti |
75 % (tj. 45 minuta) |
|
Osmosatne vrijednosti |
75 % vrijednosti (tj. 6 sati) |
|
Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost |
75 % pomičnih osmosatnih prosjeka izračunanih na temelju satnih podataka (tj. 18 osmosatnih prosjeka na dan) |
|
24-satne vrijednosti |
75 % satnih prosjeka (tj. barem 18 satnih vrijednosti) |
|
Godišnja srednja vrijednost |
90 % 27 satnih vrijednosti ili (ako ta vrijednost nije dostupna) 24-satnih vrijednosti tijekom godine |
B.Granične vrijednosti
|
Vrijeme usrednjavanja |
Granična vrijednost |
Granica tolerancije |
Datum do kojeg treba postići graničnu vrijednost |
|
Sumporov dioksid |
|||
|
Jedan sat |
350 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 24 puta u kalendarskoj godini |
150 μg/m3 (43 %) |
— 28 |
|
Jedan dan |
125 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 3 puta u kalendarskoj godini |
Nema |
— 29 |
|
Dušikov dioksid |
|||
|
Jedan sat |
200 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 18 puta u kalendarskoj godini |
50 % na datum 19. srpnja 1999., s tim da se 1. siječnja 2001. i svakih 12 mjeseci nakon toga smanjuje za jednake godišnje postotke, kako bi se do 1. siječnja 2010. dostiglo 0 % |
1. siječnja 2010. |
|
Kalendarska godina |
40 μg/m3 |
50 % na datum 19. srpnja 1999., s tim da se 1. siječnja 2001. i svakih 12 mjeseci nakon toga smanjuje za jednake godišnje postotke, kako bi se do 1. siječnja 2010. dostiglo 0 % |
1. siječnja 2010. |
|
Benzen |
|||
|
Kalendarska godina |
5 μg/m3 |
5 μg/m3 (100 %) na datum 13. prosinca 2000., s tim da se 1. siječnja 2006. i svakih 12 mjeseci nakon toga smanjuje za 1 μg/m3, kako bi se do 1. siječnja 2010. dostiglo 0 % |
1. siječnja 2010. |
|
Ugljikov monoksid |
|||
|
najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost 30 |
10 mg/m3 |
60 % |
— 31 |
|
Olovo |
|||
|
Kalendarska godina |
0,5 μg/m3 32 |
100 % |
— 33 |
|
PM10 |
|||
|
Jedan dan |
50 μg/m3, ne smije se prekoračiti više od 35 puta u kalendarskoj godini |
50 % |
— 34 |
|
Kalendarska godina |
40 μg/m3 |
20 % |
— 35 |
🡻 2008/50/EZ
PRILOG XII.
PRAG OBAVJEŠĆIVANJA I PRAG UPOZORENJA
A.Pragovi upozorenja za onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona
Mora se mjeriti tijekom tri uzastopna sata na mjestima koja su reprezentativna za kvalitetu zraka na najmanje 100 km2 ili na čitavoj zoni ili aglomeraciji, ovisno o tome što je od toga manje.
|
Onečišćujuća tvar |
Prag upozorenja |
|
Sumporov dioksid |
500 μg/m3 |
|
Dušikov dioksid |
400 μg/m3 |
B.Prag obavješćivanja i prag upozorenja za prizemni ozon
|
Svrha |
Vrijeme usrednjavanja |
Prag |
|
Obavješćivanje |
1 sat |
180 μg/m3 |
|
Upozorenje |
1 sat 36 |
240 μg/m3 |
🡻 2008/50
PRILOG XIII.
KRITIČNE RAZINE ZA ZAŠTITU VEGETACIJE
|
Vrijeme usrednjavanja |
Kritična razina |
Granica tolerancije |
|
Sumporov dioksid |
||
|
Kalendarska godina i zima (1. listopada do 31. ožujka) |
20 μg/m3 |
Nema |
|
Dušikovi oksidi |
||
|
Kalendarska godina |
30 μg/m3 NOx |
Nema |
🡻 2008/50/EZ
PRILOG XIV.
CILJNO SMANJENJE IZLOŽENOSTI NA NACIONALNOJ RAZINI, CILJNA VRIJEDNOST I GRANIČNA VRIJEDNOST ZA PM2,5
A.Pokazatelj prosječne izloženosti
Pokazatelj prosječne izloženosti izražen u μg/m3 (PPI) temelji se na mjerenjima s gradskih pozadinskih lokacija u zonama i aglomeracijama na čitavom državnom području države članice. Treba ga procijeniti kao prosjek srednjih vrijednosti godišnjih koncentracija u tri uzastopne godine, na svim točkama uzorkovanja koje su postavljene u skladu s odjeljkom B Priloga V. PPI za referentnu godinu 2010. jednak je srednjoj vrijednosti koncentracije za 2008., 2009. i 2010. godinu.
Ipak, ako nisu dostupni podaci za 2008., države članice mogu koristiti srednju vrijednost koncentracija za godine 2009. i 2010. ili srednju vrijednost koncentracije za godine 2009., 2010. i 2011. Države članice koje koriste ovu mogućnost o svojoj odluci obavješćuju Komisiju do 11. rujna 2008.
PPI za 2020. godinu jednak je prosjeku srednjih vrijednosti koncentracija u tri uzastopne godine na svim tim točkama uzorkovanja za 2018., 2019. i 2020. godinu. PPI se koristi kako bi se provjerilo je li ostvareno ciljano smanjenje izloženosti na nacionalnoj razini.
PPI za 2015. godinu jednak je prosjeku srednjih vrijednosti koncentracija u tri uzastopne godine na svim tim točkama uzorkovanja za 2013., 2014. i 2015. godinu. PPI se koristi kako bi se provjerilo je li ostvarena zahtijevana razina izloženosti.
B.Ciljno smanjenje izloženosti na nacionalnoj razini
|
Ciljno smanjenje izloženosti u odnosu na PPI za 2010. godinu |
Godina do koje treba ostvariti ciljano smanjenje izloženosti |
|
|
Početna koncentracija u μg/m3 |
Ciljano smanjenje u postotku |
2020. |
|
< 8,5 = 8,5 |
0 % |
|
|
> 8,5 — < 13 |
10 % |
|
|
= 13 — < 18 |
15 % |
|
|
= 18 — < 22 |
20 % |
|
|
≥ 22 |
Sve odgovarajuće mjere za dostizanje 18 μg/m3 |
|
Ako je PPI u referentnoj godini 8,5 μg/m3 ili manji, ciljano smanjenje izloženosti je nula. Ciljano smanjenje je nula i u slučajevima kada PPI dostigne razinu od 8,5 μg/m3 bilo kada u razdoblju od 2010. do 2020. godine i zadrži se na toj razini ili ispod te razine.
C.Zahtijevana razina izloženosti
|
Zahtijevana razina izloženosti |
Godina do koje treba postići zahtijevanu razinu |
|
20 μg/m3 |
2015. |
D.Ciljna vrijednost
|
Vrijeme usrednjavanja |
Ciljna vrijednost |
Datum do kojeg treba postići ciljnu vrijednost |
|
Kalendarska godina |
25 μg/m3 |
1. siječnja 2010. |
E.Granična vrijednost
|
Vrijeme usrednjavanja |
Granična vrijednost |
Granica tolerancije |
Datum do kojeg treba postići graničnu vrijednost |
|
1. STUPANJ |
|||
|
Kalendarska godina |
25 μg/m3 |
20 % na datum 11. lipnja 2008., s tim da se sljedećeg 1. siječnja i svakih 12 mjeseci nakon toga, smanjuje za jednake godišnje postotke, kako bi se do 1. siječnja 2015. dostiglo 0 % |
1. siječnja 2015. |
|
2. STUPANJ 37 |
|||
|
Kalendarska godina |
20 μg/m3 |
1. siječnja 2020. |
|
🡻 2008/50
PRILOG XV.
Informacije koje treba uključiti u lokalne, regionalne ili nacionalne planove za poboljšanje kvalitete zraka
A.Informacije koje treba dostaviti na temelju članka 23. (planovi za kvalitetu zraka)
1.Lokaliziranje prekomjernog onečišćenja
(a)regija;
(b)grad (karta);
(c)mjerna postaja (karta, geografske koordinate).
2.Opće informacije
(a)vrsta zone (grad, industrijsko ili ruralno područje);
(b)procjena veličine onečišćenog područja (km2) i broja stanovnika izloženih onečišćenju;
(c)korisni klimatski podaci;
(d)relevantni topografski podaci;
(e)dovoljno informacija o vrsti ciljeva u zoni koje zahtijevaju zaštitu.
3.Odgovorna tijela
Imena i adrese osoba koje su odgovorne za razvoj i provedbu planova za poboljšanje.
4.Priroda i procjena onečišćenja
(a)koncentracije koje su zabilježene tijekom prethodnih godina (prije provedbe mjera za poboljšanje);
(b)koncentracije koje su izmjerene od početka provedbe projekta;
(c)tehnike koje su korištene za procjenu.
5.Porijeklo onečišćenja
(a)popis glavnih izvora emisije koji su odgovorni za onečišćenje (karta);
(b)ukupna količina emisija iz tih izvora (tone/godina);
(c)informacije o onečišćenju koje je došlo iz drugih regija.
6.Analiza situacije
(a)pojedinosti o faktorima koji su odgovorni za prekoračenje (npr. promet, uključujući i prekogranični promet, nastajanje sekundarnih onečišćujućih tvari u atmosferi);
(b)pojedinosti o mogućim mjerama za poboljšanje kvalitete zraka.
7.Pojedinosti o mjerama ili projektima za poboljšanje koji su postojali prije 11. lipnja 2008., tj.:
(a)lokalne, regionalne, nacionalne, međunarodne mjere;
(b)zabilježeni učinci tih mjera.
8.Pojedinosti o mjerama ili projektima usvojenima s ciljem smanjenja onečišćenja, nakon stupanja na snagu ove Direktive:
(a)popis i opis svih mjera navedenih u projektu;
(b)vremenski plan provedbe;
(c)procjena planiranog poboljšanja kvalitete zraka i očekivanog vremena potrebnog za postizanje tih ciljeva.
9.Pojedinosti o dugoročno planiranim ili istraživanim mjerama ili projektima
10.Popis publikacija, dokumenata, radova itd. koji su korišteni kao dopuna informacijama koje se traže na temelju ovog Priloga.
B.Informacije koje treba dostaviti na temelju članka 22. stavka 1.
1. Sve informacije kako su utvrđene u odjeljku A.
2. Informacije o statusu provedbe sljedećih Direktiva:
1.Direktiva Vijeća 70/220/EEZ od 20. ožujka 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica o mjerama koje se poduzimaju protiv onečišćenja zraka emisijama iz motornih vozila 38 ;
2.Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja 39 ;
3.Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja 40 ;
4.Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvan cestovne pokretne strojeve 41 ;
5.Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kvaliteti benzinskih i dizelskih goriva 42 ;
6.Direktiva Vijeća 1999/13/EZ od 11. ožujka 1999. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim djelatnostima i postrojenjima 43 ;
7.Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u nekim tekućim gorivima 44 ;
8.Direktiva 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2000. o spaljivanju otpada 45 ;
9.Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničavanju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje;
10.Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u atmosferi;
11.Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u nekim bojama i lakovima i proizvodima za bojenje vozila 46 ;
12.Direktiva 2005/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o izmjeni Direktive 1999/32/EZ o sadržaju sumpora u brodskim gorivima 47 ;
13.Direktiva 2005/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. o približavanju zakonodavstava država članica o mjerama koje treba poduzeti za smanjenje emisije plinovitih onečišćujućih tvari i lebdećih čestica iz motora s kompresijskim paljenjem koji se koriste u vozilima, te emisije plinovitih onečišćujućih tvari iz motora s pozitivnim paljenjem, koji za gorivo koriste prirodni plin ili ukapljeni naftni plin za upotrebu u vozilima 48 ;
14.Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama 49 .
3. Informacije o svim mjerama za smanjenje onečišćenja zraka čija je provedba razmatrana na odgovarajućoj lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, u vezi s postizanjem ciljeva kvalitete zraka, uključujući:
(a)smanjenje emisija iz nepokretnih izvora, tako da se osigura da mali i srednje veliki nepokretni uređaji za loženje (uključujući i biomasu) budu opremljeni opremom za kontrolu emisije, ili zamijenjeni;
(b)smanjenje emisija iz vozila, obnavljanjem opreme za kontrolu emisija. Potrebno je razmotriti uvođenje ekonomskih poticaja za ubrzavanje prilagođavanja vozila.
(c)u skladu s priručnikom o javnoj nabavi u zaštiti okoliša, javna tijela nabavljaju cestovna vozila, gorivo i opremu za loženje za smanjenje emisija, što uključuje i nabavu:
–novih vozila, uključujući vozila s manjom emisijom,
–čišćih prijevoznih sredstava,
–nepokretnih uređaja za loženje s niskom emisijom,
–goriva za nepokretne i pokretne izvore s niskom emisijom,
(d)mjere za ograničavanje emisija iz prometa, kroz planiranje i upravljanje prometom (uključujući i cijene za zakrčenost prometa, različite cijene za parkiranje ili druge ekonomske poticaje; uspostavljanje zona s niskom emisijom);
(e)mjere za poticanje prelaska na vrste prijevoza koje manje onečišćuju;
(f)osiguranje da se goriva s niskom emisijom koriste u malim, srednjim i velikim nepokretnim izvorima, te u pokretnim izvorima;
(g)mjere za smanjenje onečišćenja zraka korištenjem sustava dozvola iz Direktive 2008/1/EZ, nacionalnih planova iz Direktive 2001/80/EZ i korištenjem ekonomskih instrumenata kao što su porezi, davanja ili trgovanje emisijama,
(h)gdje je prikladno, mjere za zaštitu zdravlja djece ili ostalih osjetljivih skupina.
🡻 2008/50/EZ
PRILOG XVI.
OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI
1. Države članice osiguravaju da ažurirane informacije o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koje su obuhvaćene ovom Direktivom budu redovno dostupne javnosti.
2. Koncentracije u zraku izražene su kao prosječne vrijednosti s obzirom na odgovarajuće vrijeme usrednjavanja, kako je navedeno u Prilogu VII. i prilozima XI. do XIV. Informacije uključuju sve razine koje prekoračuju ciljeve kvalitete zraka, uključujući i granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, pragove upozorenja, pragove obavješćivanja ili dugoročne ciljeve za onečišćujuće tvari koji su uređeni propisima. Također uključuju i kratku procjenu ciljeva kvalitete zraka i odgovarajuće informacije o učincima na zdravlje ili, gdje je prikladno, vegetaciju.
3. Informacije o koncentracijama sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica (barem PM10), prizemnog ozona i ugljikova monoksida u zraku, ažuriraju se najmanje jednom dnevno, a kad god je to moguće i svaki sat. Informacije o koncentracijama olova i benzena u zraku, izražene kao prosječne vrijednosti za posljednjih 12 mjeseci, ažuriraju se svaka tri mjeseca, a kad god je to moguće, i svaki mjesec.
4. Države članice osiguravaju da javnost dobije pravovremene informacije o svim trenutačnim ili predviđenim prekoračenjima pragova upozorenja i pragova obavješćivanja. Dostavljene pojedinosti obuhvaćaju sljedeće:
(a)informacije o zabilježenom prekoračenju/prekoračenjima:
–mjesto ili područje prekoračenja,
–vrsta praga koji je prekoračen (prag obavješćivanja ili prag upozorenja),
–vrijeme početka i trajanje prekoračenja,
–najviša jednosatna koncentracija i, u slučaju prizemnog ozona, najviša osmosatna srednja vrijednost koncentracije;
(b)prognozu za sljedeće poslijepodne/dan (dane):
–geografsko područje na kojem se očekuje prekoračenje praga obavješćivanja i/ili praga upozorenja,
–očekivane promjene u onečišćenju (poboljšanje, stabilizacija ili pogoršanje), zajedno s razlozima za takve promjene;
(c)informacije o predmetnom stanovništvu, mogućim učincima na zdravlje i preporučenom ponašanju:
–informacije o grupama stanovništva koje su ugrožene,
–opis mogućih simptoma,
–preporučene mjere predostrožnosti koje predmetno stanovništvo treba poduzeti,
–gdje pronaći dodatne informacije;
(d)informacije o preventivnim djelovanjima za smanjenje onečišćenja i izloženosti njemu: navođenje sektora s glavnim izvorima onečišćenja; preporuke za postupke za smanjenje emisija;
(e)u slučaju predviđenih prekoračenja, država članica poduzima korake kako bi osigurala da se takve pojedinosti dostave u što većem opsegu.
🡻 2008/50 (prilagođeno)
PRILOG XVII.
KORELACIJSKA TABLICA
|
Ova Direktiva |
Direktiva 96/62/EZ |
Direktiva 1999/30/EZ |
Direktiva 2000/69/EZ |
Direktiva 2002/3/EZ |
|
članak 1. |
članak 1. |
članak 1. |
članak 1. |
članak 1. |
|
članak 2. stavci 1. do 5. |
članak 2. stavci 1. do 5. |
— |
— |
— |
|
članak 2. stavci 6. i 7. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 2. stavak 8. |
članak 2. stavak 8. |
članak 2. stavak 7. |
— |
— |
|
članak 2. stavak 9. |
članak 2. stavak 6. |
— |
— |
članak 2. stavak 9. |
|
članak 2. stavak 10. |
članak 2. stavak 7. |
članak 2. stavak 6. |
— |
članak 2. stavak 11. |
|
članak 2. stavak 11. |
— |
— |
— |
članak 2. stavak 12. |
|
članak 2. stavci 12. i 13. |
— |
članak 2. stavci 13. i 14. |
članak 2. točke (a) i (b) |
— |
|
članak 2. stavak 14. |
— |
— |
— |
članak 2. stavak 10. |
|
članak 2. stavci 15. i 16. |
članak 2. stavci 9. i 10. |
članak 2. stavci 8. i 9. |
— |
članak 2. stavci 7. i 8. |
|
članak 2. stavci 17. i 18. |
— |
članak 2. stavci 11. i 12. |
— |
— |
|
članak 2. stavci 19., 20., 21., 22. i 23. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 2. stavak 24. |
— |
članak 2. stavak 10. |
— |
— |
|
članak 2. stavci 25. i 26. |
članak 6. stavak 5. |
— |
— |
— |
|
članak 2. stavak 27. |
— |
— |
— |
članak 2. stavak 13. |
|
članak 2. stavak 28. |
— |
— |
— |
članak 2. stavak 3. |
|
članak 3., osim stavka 1. točke (f) |
članak 3. |
— |
— |
— |
|
članak 3. stavak 1. točka (f) |
— |
— |
— |
— |
|
članak 4. |
članak 2. stavci 9. i 10., članak 6. stavak 1. |
— |
— |
— |
|
članak 5. |
— |
članak 7. stavak 1. |
članak 5. stavak 1. |
— |
|
članak 6. stavci 1. do 4. |
članak 6. stavci 1. do 4. |
— |
— |
— |
|
članak 6. stavak 5. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 7. |
— |
članak 7. stavci 2. i 3. s izmjenama |
članak 5. stavci 2. i 3. s izmjenama |
— |
|
članak 8. |
— |
članak 7. stavak 5. |
članak 5. stavak 5. |
— |
|
članak 9. |
— |
— |
— |
članak 9. stavak 1. prvi i drugi podstavak |
|
članak 10. |
— |
— |
— |
članak 9. stavci 1. do 3. s izmjenama |
|
članak 11. stavak 1. |
— |
— |
— |
članak 9. stavak 4. |
|
članak 11. stavak 2. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 12. |
članak 9. |
— |
— |
— |
|
članak 13. stavak 1. |
— |
članak 3. stavak 1., članak 4. stavak 1., članak 5. stavak 1. i članak 6. |
članak 3. stavak 1. i članak 4. |
— |
|
članak 13. stavak 2. |
— |
članak 3. stavak 2. i članak 4. stavak 2. |
— |
— |
|
članak 13. stavak 3. |
— |
članak 5. stavak 5. |
— |
— |
|
članak 14. |
— |
članak 3. stavak 1. i članak 4. stavak 1. s izmjenama |
— |
— |
|
članak 15. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 16. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 17. stavak 1. |
— |
— |
— |
članak 3. stavak 1. i članak 4. stavak 1. |
|
članak 17. stavak 2. |
— |
— |
— |
članak 3. stavci 2. i 3. |
|
članak 17. stavak 3. |
— |
— |
— |
članak 4. stavak 2. |
|
članak 18. |
— |
— |
— |
članak 5. |
|
članak 19. |
članak 10. s izmjenama |
članak 8. stavak 3. |
— |
članak 6. s izmjenama |
|
članak 20. |
— |
članak 3. stavak 4. i članak 5. stavak 4. s izmjenama |
— |
— |
|
članak 21. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 22. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 23. |
članak 8. stavci 1. do 4. s izmjenama |
— |
— |
— |
|
članak 24. |
članak 7. stavak 3. s izmjenama |
— |
— |
članak 7. s izmjenama |
|
članak 25. |
članak 8. stavak 5. s izmjenama |
— |
— |
članak 8. s izmjenama |
|
članak 26. |
— |
članak 8. s izmjenama |
članak 7. s izmjenama |
članak 6. s izmjenama |
|
članak 27. |
članak 11. s izmjenama |
članak 5. stavak 2. drugi podstavak |
— |
članak 10. s izmjenama |
|
članak 28. stavak 1. |
članak 12. stavak 1. s izmjenama |
— |
— |
— |
|
članak 28. stavak 2. |
članak 11. s izmjenama |
— |
— |
— |
|
članak 28. stavak 3. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 28. stavak 4. |
— |
Prilog IX. s izmjenama |
— |
— |
|
članak 29. |
članak 12. stavak 2. |
— |
— |
— |
|
članak 30. |
— |
članak 11. |
članak 9. |
članak 14. |
|
članak 31. |
— |
— |
— |
— |
|
Članak 32. |
— |
— |
— |
— |
|
članak 33. |
članak 13. |
članak 12. |
članak 10. |
članak 15. |
|
članak 34. |
članak 14. |
članak 13. |
članak 11. |
članak 17. |
|
članak 35. |
članak 15. |
članak 14. |
članak 12. |
članak 18. |
|
Prilog I. |
— |
Prilog VIII. s izmjenama |
Prilog VI. |
Prilog VII. |
|
Prilog II. |
— |
Prilog V. s izmjenama |
Prilog III. |
— |
|
Prilog III. |
— |
Prilog VI. |
Prilog IV. |
— |
|
Prilog IV. |
— |
— |
— |
— |
|
Prilog V. |
— |
Prilog VII. s izmjenama |
Prilog V. |
— |
|
Prilog VI. |
— |
Prilog IX. s izmjenama |
Prilog VII. |
Prilog VIII. |
|
Prilog VII. |
— |
— |
— |
Prilog I., Prilog III. odjeljak II. |
|
Prilog VIII. |
— |
— |
— |
Prilog IV. |
|
Prilog IX. |
— |
— |
— |
Prilog V. |
|
Prilog X. |
— |
— |
— |
Prilog VI. |
|
Prilog XI. |
— |
Prilog I. odjeljak I., Prilog II. odjeljak I. i Prilog III. (s izmjenama); Prilog IV. (nepromijenjen) |
Prilog I., Prilog II. |
— |
|
Prilog XII. |
— |
Prilog I. odjeljak II., Prilog II. odjeljak II. |
— |
Prilog II., odjeljak I. |
|
Prilog XIII. |
— |
Prilog I. odjeljak I., Prilog II. odjeljak I. |
— |
— |
|
Prilog XIV. |
— |
— |
— |
— |
|
Prilog XV. odjeljak A. |
Prilog IV. |
— |
— |
— |
|
Prilog XV. odjeljak B. |
— |
— |
— |
— |
|
Prilog XVI. |
— |
članak 8. |
članak 7. |
članak 6. s izmjenama |
Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).
Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
U slučajevima kada nisu dostupni svi mogući izmjereni podaci, za izračunavanje vrijednosti AOT40 koristi se sljedeći faktor:
|
AOT40procjena = AOT40izmjeren × |
ukupan mogući broj sati (*) |
|
broj izmjerenih satnih vrijednosti |
(*) to je broj sati unutar razdoblja iz definicije za AOT40 (tj. od 08:00 do 20:00 po srednjoeuropskom vremenu, od 1. svibnja do 31. srpnja svake godine za zaštitu vegetacije, i od 1. travnja do 30. rujna svake godine za zaštitu šuma).
Ako se prosjeci za tri ili pet godina ne mogu odrediti na temelju potpunog i uzastopnog niza godišnjih podataka, minimum godišnjih podataka potrebnih za provjeru sukladnosti s ciljnim vrijednostima je:
–za ciljnu vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi: važeći podaci za jednu godinu,
–za ciljnu vrijednost za zaštitu vegetacije: važeći podaci za tri godine.
–
Ako se prosjeci za tri ili pet godina ne mogu odrediti na temelju potpunog i uzastopnog niza godišnjih podataka, minimum godišnjih podataka potrebnih za provjeru sukladnosti s ciljnim vrijednostima je:
–za ciljnu vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi: važeći podaci za jednu godinu,
–za ciljnu vrijednost za zaštitu vegetacije: važeći podaci za tri godine.
–