6.9.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 342/45


P9_TA(2022)0030

Provedbeno izvješće o dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. veljače 2022. o Provedbenom izvješću o dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima (2020/2085(INI))

(2022/C 342/06)

Europski parlament,

uzimajući u obzir članak 13. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u kojem se navodi da Unija i „države članice, budući da su životinje čuvstvena bića, punu pažnju posvećuju zahtjevima za dobrobit životinja, istovremeno poštujući zakonodavne i druge odredbe te običaje država članica, posebno u odnosu na vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu baštinu”,

uzimajući u obzir studiju Resornog odjela za prava građana i ustavna pitanja Glavne uprave Parlamenta za unutarnju politiku iz studenoga 2020. naslovljenu „End the cage age: Looking for alternatives” (Okončajmo upotrebu kaveza: potraga za alternativama), svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2021. o europskoj građanskoj inicijativi „Okončajmo upotrebu kaveza” (1) i Komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2021. o europskoj građanskoj inicijativi „End the Cage Age” („Okončajmo upotrebu kaveza”) (C(2021)4747),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje (2) (Opća direktiva),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 1999/74/EZ od 19. srpnja 1999. o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica (3),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (4),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2008/119/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta zaštite teladi (5),

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2008/120/EZ od 18. prosinca 2008. o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja (6),

uzimajući u obzir istraživački rad Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz lipnja 2021. naslovljen „Implementation of EU legislation on ‚on-farm’ animal welfare: potential EU added value from the introduction of animal welfare labelling requirements at EU level” (Provedba zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima: potencijalna dodana vrijednost EU-a od uvođenja zahtjeva za označavanje dobrobiti životinja na razini EU-a),

uzimajući u obzir studiju sastavljenu za Komisiju u listopadu 2020. kako bi se poduprla evaluacija strategije EU-a za zaštitu i dobrobit životinja 2012. – 2015.,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o minimalnim uvjetima za zaštitu kunića iz uzgoja (7),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2018. o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš (8),

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote (9),

uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 16. prosinca 2019. o dobrobiti životinja, sastavnom dijelu održive životinjske proizvodnje,

uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 7. prosinca 2020. o oznaci u vezi s dobrobiti životinja na razini EU-a,

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 31 od 14. studenoga 2018. naslovljeno „Dobrobit životinja u EU-u: premošćivanje jaza između ambicioznih ciljeva i praktične primjene”,

uzimajući u obzir provjeru primjerenosti zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja koju trenutno provodi Komisija,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 5. prosinca 2018. o reformi zajedničke poljoprivredne politike (10),

uzimajući u obzir posebno istraživanje Eurobarometra br. 505 naslovljeno „Making our food fit for the future – Citizens' expectations” (Prilagođavanje naše hrane za budućnost – očekivanja građana),

uzimajući u obzir pet sloboda koje je opisala Svjetska organizacija za zdravlje životinja, odnosno odsutnost gladi, žeđi i loše hranidbe, odsutnost straha i uznemirenosti, odsutnost fizičkog ili toplinskog opterećenja, odsutnost boli, ozljede i bolesti te slobodu izražavanja uobičajenih obrazaca ponašanja,

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. svibnja 2021. naslovljenu „Strateške smjernice za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030.” (COM(2021)0236),

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika te članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi i Prilog 3. toj Odluci,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A9-0296/2021),

A.

budući da je dobrobit životinja, koja je važan faktor za naše uzgajivače, etičko pitanje koje je sve važnije za potrošače i općenito za naše društvo; budući da zanimanje potrošača za kvalitetu kupljenih prehrambenih proizvoda i dobrobit životinja nikad nije bilo veće te da građani EU-a žele da im se kao potrošačima omogući donošenje informiranijih odluka; budući da kvaliteta prehrambenih proizvoda u vezi s dobrobiti i zdravljem životinja ima važnu ulogu u postizanju ciljeva strategije „od polja do stola”;

B.

budući da se u članku 13. UFEU-a priznaje da su životinje čuvstvena bića te navodi da pri provedbi poljoprivredne i ribarstvene politike Unija i države članice punu pažnju posvećuju zahtjevima za dobrobiti životinja, istovremeno poštujući vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu baštinu u državama članicama;

C.

budući da iako europska prehrambena industrija ima proizvodne standarde koji su među najvišima u svijetu, uključujući kriterije dobrobiti životinja, ipak ih je potrebno poboljšati; budući da je nekoliko zemalja i regija poduzelo dodatne korake u tom smjeru, kao što je zabrana određenih oblika uzgoja u kavezima;

D.

budući da su ujednačena formulacija i primjena zakonodavstva o dobrobiti životinja te ažuriranje u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama preduvjet za jačanje standarda dobrobiti životinja i ostvarivanje potpune usklađenosti s njima;

E.

budući da su tijekom posljednjih desetljeća neki europski uzgajivači ostvarili određen napredak preispitivanjem svojih praksi te poboljšanjem i prilagodbom svojeg rada; budući da se oslanjaju na potporu savjetodavnih i istraživačkih tijela te niza nevladinih organizacija kako bi poboljšali svoje prakse; budući da se uvođenjem pametnih tehnologija uzgoja za praćenje zdravlja i dobrobiti životinja može dodatno poboljšati sprečavanje bolesti i provedba standarda dobrobiti životinja; budući da europski uzgajivači žele i dalje napredovati u tom području, ali se suočavaju s tehničkim, zakonodavnim i ekonomskim preprekama; budući da se pri poboljšanju dobrobiti životinja moraju u obzir uzeti posebni zdravstveni aspekti svake vrste i budući da troškove ne bi trebali snositi samo proizvođači;

F.

budući da industrijsko stočarstvo ima istaknutu ulogu u poljoprivredi EU-a, budući da je u nešto više od jednog desetljeća zbog povećanja opsega i intenziviranja poljoprivrednog sustava prestalo postojati nekoliko milijuna poljoprivrednih gospodarstava, što je više od trećine svih poljoprivrednih gospodarstava u Europi, od kojih veliku većinu čine mala obiteljska gospodarstva;

G.

budući da zbog gospodarske nestabilnosti stočari moraju računati na duga razdoblja amortizacije i ulaganja, na primjer u slučaju nastambi koje su osmišljene za poboljšanje dobrobiti životinja;

H.

budući da europski uzgajivači trenutačno poduzimaju dodatne mjere za razvoj uzgoja i nastambi za životinje kako bi se ojačala konvergencija s pet sloboda Svjetske organizacije za zdravlje životinja;

I.

budući da dobrobit životinja ide ruku pod ruku s dobrobiti uzgajivača i gospodarskih subjekata te da bi i jednima i drugima trebalo dodijeliti odgovarajuća sredstva i veću praktičnu potporu na razini EU-a;

J.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 naglasila izravnu vezu između zdravlja i dobrobiti životinja i ljudi; budući da je dobrobit životinja povezana i s okolišem, što je najbolje opisano unutar okvira „One Welfare” (Jedna dobrobit);

K.

budući da je na europskim stočarskim gospodarstvima zaposleno oko 4 milijuna ljudi (plaćeni i neplaćeni), od kojih 80 % ima boravište u novijim državama članicama (11);

L.

budući da trgovina ribom unutar EU-a ima ključnu ulogu u cjelokupnoj trgovini ribom u EU-u te je 2014. činila 86 % ukupne trgovine unutar i izvan EU-a, pri čemu je ukupan obujam prodaje bio 5,74 milijuna tona u vrijednosti 20,6 milijardi EUR, što je najviši zabilježeni iznos od 2006. (12);

M.

budući da su zdravlje i dobrobit životinja ključni za osiguravanje sigurnosti hrane, sigurnosti opskrbe hranom i javnog zdravlja te doprinošenje visokim standardima kvalitete u EU-u;

N.

budući da je zdrava stoka ključan element za postizanje održivog uzgoja s nižim emisijama ugljika;

O.

budući da znanstveni i tehnički razvoj omogućuje bolje razumijevanje čuvstvenosti, ponašanja i dobrobiti životinja;

P.

budući da su se pojavile velike poteškoće u prikupljanju podataka o provedbi zakonodavstva o dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima, i kad je riječ o dostupnosti podataka i o njihovoj kvaliteti, jer za države članice ne postoje zahtjevi u pogledu praćenja i prikupljanja podataka;

Q.

budući da je postojeće zakonodavstvo djelomično zastarjelo i nije u skladu sa spoznajama o posebnim potrebama životinja s obzirom na njihovu vrstu, dob, veličinu i fizičko stanje te znanstvena dostignuća i tehnički napredak ostvaren u uzgojnim praksama;

R.

budući da istodobno s nacionalnim zakonima postoji sadašnji korpus zakonodavstva EU-a, koje predviđa kombinaciju odstupanja, iznimaka i nejasnih zahtjeva i ne predviđa posebne zaštitne mjere niti jamči razine zaštite, što dovodi do niza neželjenih praksi, a to ima za posljedicu fragmentaciju zakonodavstva i pravnu nesigurnost na domaćem tržištu, a za sve to se smatra da narušava tržišno natjecanje;

S.

budući da se u zakonodavstvu EU-a o dobrobiti životinja utvrđuju samo minimalni standardi dobrobiti pojedinačnih vrsta za svinje, kokoši nesilice, brojlere i telad, dok za druge vrste koje se uzgajaju za proizvodnju hrane, odnosno za muzne krave i goveda za proizvodnju mesa starija od šest mjeseci, ovce i koze, roditeljska jata pilića brojlera i kokoši nesilica, mlade kokoši, purane, patke i guske, prepelice, ribe i kuniće, ne postoji zakonodavstvo o pojedinačnim vrstama; budući da u zakonodavstvu EU-a o dobrobiti životinja trenutačno ne postoje odredbe o pojedinačnim vrstama i životinjama određene dobi kojima se obuhvaćaju sve faze proizvodnog ciklusa; budući da su brojne kopnene životinje iz uzgoja i ribe iz uzgoja koje pripadaju različitim vrstama trenutačno zaštićene samo općim odredbama Opće direktive;

T.

budući da su i druge inicijative, osim zakonodavstva EU-a i službenih kontrola, doprinijele poboljšanju uzgojnih praksi; budući da su mnoge države članice uvele vlastite standarde dobrobiti životinja koji su stroži od standarda EU-a;

U.

budući da države članice imaju veliko diskrecijsko pravo u pogledu načina za utvrđivanje zahtjeva i ocjenjivanje njihova poštovanja; budući da države članice imaju različite pristupe za raspodjelu resursa i određivanje prioriteta službenih kontrola;

V.

budući da je provedba zakonodavstva u državama članicama vrlo neusklađena; budući da je to dovelo do različitih razina usklađenosti i rizika da će se uzgajivači koji poštuju propise naći u nepovoljnom položaju;

W.

budući da su direktive o svinjama (za suprasne krmače), teladi i kokošima nesilicama omogućile poželjne strukturne promjene u načinu na koji se uzgajaju životinje; budući da su u sektoru jaja, teletine i svinjetine te direktive dovele do znatnih promjena u pogledu objekata i opreme te su doprinijele određenom napretku u vezi s brojem i veličinom poljoprivrednih gospodarstava;

X.

budući da se smatra da je Općom direktivom općenito postignut manji učinak nego direktivama o pojedinačnim vrstama i skroman učinak u pogledu poboljšanja dobrobiti životinja zbog njezinih nejasnih zahtjeva, velikog prostora za tumačenje te nepostojanja zaštite za pojedinačne vrste muznih krava, brojlera i rasplodnih kokoši, kunića, ovaca i purana;

Y.

budući da su zbog proizvodnog pritiska glavni problemi koji su se trebali riješiti zakonodavstvom i dalje rašireni, a obuhvaćaju sakaćenja te prenapučenost i stresne uvjete; budući da ciljevi u pogledu nastambi za krmače nisu postignuti i provedba zakonodavstva općenito nije bila dosljedna zbog čega krmače i dalje borave u prenapučenim nastambama i stresnim uvjetima, bez dovoljno materijala za obogaćivanje;

Z.

budući da se Direktiva 1999/74/EZ o kokošima nesilicama pokazala uspješnom jer su u njoj utvrđene dobre definicije za različite proizvodne sustave; budući da je taj uspjeh ipak ograničen, s obzirom na cijeli niz pristupa koje su države članice primijenile u njezinoj provedbi te nepostojanje jasnih, obveznih i sveobuhvatnih odredbi u Direktivi, što je omogućilo da se nastavi narušavanje tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu, te s obzirom na to da Direktivom nije ostvaren dovoljan napredak i da nije ispunila stvarne potrebe kokoši nesilica te je postupno vršila pritisak kako bi došlo do promjena, zbog čega su se u pojedinačnim državama članicama počela sve više upotrebljavati alternativna rješenja sustavu držanja u kavezu (13);

AA.

budući da je u interesu uzgajivača i potrošača osigurati jednake uvjete na unutarnjem tržištu i jednake uvjete za uvoz proizvoda iz trećih zemalja;

AB.

budući da su se uvjeti rada poboljšali za uzgajivače kokoši nesilica i teladi, ali ne nužno i za uzgajivače svinja;

AC.

budući da je Komisija odlučila da će 2022. dovršiti procjenu utjecaja zabrane uzgoja u kavezu koju je izradila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) te do 2023. reviziju zakonodavstva o dobrobiti životinja, uključujući Opću direktivu;

AD.

budući da je bitno razlikovati izolirane slučajeve nepoštovanja pravila, kojima se posvećuje pretjerana pozornost, i veliku većinu uzgajivača koji se pridržavaju pravila;

AE.

budući da se metode uzgoja životinja i proizvodni sustavi razlikuju među državama članicama;

AF.

budući da europska poljoprivredna demografija bilježi zabrinjavajući pad; budući da bi nedovoljna generacijska obnova imala neželjen učinak na provedbu standarda dobrobiti životinja;

AG.

budući da bi strategije EU-a u području poljoprivrede, okoliša i međunarodne trgovine te mjere kojima se osiguravaju ravnopravni uvjeti na jedinstvenom tržištu trebale biti dosljedne, komplementarne i prikladne;

AH.

budući da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedan od regulatornih i financijskih alata koji se mogu koristiti kao poticaj za poboljšanje zdravlja i dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima, naročito u okviru programâ za ekologiju, ali i podupiranjem ulaganja, iako su za postizanje napretka u tom području potrebna i sredstva osim onih iz ZPP-a; međutim, budući da prema Komisijinoj evaluaciji najnovije strategije EU-a za dobrobit životinja države članice nisu u potpunosti iskoristile ta sredstva za dobrobit životinja te su milijuni eura iz fondova EU-a za ruralni razvoj namijenjeni za poboljšanje dobrobiti životinja trenutačno neiskorišteni ili su slabo iskorišteni; budući da su uzgajivači glavni korisnici pomoći iz drugog stupa za poljoprivredna gospodarstva na područjima s prirodnim ograničenjima, koja čine 50 % europske korištene poljoprivredne površine, te poljoprivredno-ekoloških mjera kojima se kompenziraju dodatni troškovi povezani s nepovoljnim položajem ili obvezama u pogledu poštovanja određenog zakonodavstva (14);

AI.

budući da bi se posebna pozornost trebala posvetiti osiguranju bolje dobrobiti životinja u cijelom proizvodnom ciklusu i promicanju viših standarda dobrobiti životinja na domaćem i međunarodnom tržištu te osiguranju da naše političke odluke ne oslabe europski sektor uzgoja životinja ili da ne služe za smanjenje proizvodnje, što bi dovelo do preseljenja proizvodnje u druge dijelove svijeta u kojima su uvjeti i standardi uzgoja životinja niži nego u Europi, i do ostalih povezanih problema koji nisu štetni samo za standarde dobrobiti životinja nego i za europske ekološke ciljeve;

AJ.

budući da označavanje može biti učinkovito samo ako je znanstveno utemeljeno, razumljivo za potrošače i omogućuje im informirani odabir, ako je osmišljeno za integrirano jedinstveno tržište i primjenjuje se na sve proizvode životinjskog podrijetla te se temelji na usklađenoj trgovinskoj politici EU-a kako bi se spriječio ulazak na tržište proizvoda proizvedenih prema nižim standardima, te samo ako nema dodatne gospodarske posljedice za subjekte u prehrambenom sektoru, posebno uzgajivače, i ako je zaista izvedivo za naše proizvođače bez pretjerano visokih troškova provedbe ili ograničenja; budući da takvo označavanje mora doprinijeti i stvaranju tržišnih prilika za proizvođače; budući da rezultati istraživanja i javnog savjetovanja pokazuju da neki dionici, posebno poduzeća, ne podržavaju u potpunosti prijedlog za obvezno označavanje; budući da će se na tržištu isplatiti dobrovoljno označavanje jer ne postoji diferencijacija tržišta na temelju proizvodnih karakteristika; budući da nemamo dovoljno podataka o utjecaju sustava označavanja na prehrambena poduzeća te na povjerenje potrošača i razumijevanje praksi u pogledu dobrobiti životinja;

AK.

budući da bi se primjenom tehnologija za sljedivost DNK-a za utvrđivanje i praćenje svih bolesnih životinja ili zaražene hrane moglo vratiti povjerenje potrošača jer bi se omogućila sigurnost hrane i spriječile prijevare povezane s hranom;

AL.

budući da bi alati za informiranje potrošača trebali biti osmišljeni tako da održavaju jednake uvjete tržišnog natjecanja i usklađen pristup, što je trenutno nemoguće zbog sve većeg broja privatnih inicijativa, u kojima se koriste nezaštićeni termini u pogledu dobrobiti životinja i tvrdnje u vezi s različitim standardima; budući da je u EU-u sve veće tržište proizvoda životinjskog podrijetla iz sustavâ uzgoja bez kaveza te slobodnog i ekološkog uzgoja, kao i tržište alternativnih proizvoda biljnog podrijetla;

AM.

budući da bi cilj zakonodavnih mjera trebao biti usklađivanje i poboljšanje provedbe propisa i standarda;

AN.

budući da većinu sustava označavanja dobrobiti životinja pokreće privatni sektor, dok su ostali rezultat javno-privatnih partnerstva ili, u manjoj mjeri, inicijativa nacionalnih nadležnih aktera u nekim članicama;

AO.

budući da su u EU-u sustavi dobrobiti životinja dobrovoljni; budući da većina njih uključuje i druge aspekte osim dobrobiti životinja, kao što su sljedivost, održivost i zdravlje; budući da se znatno razlikuju u pogledu funkcioniranja i dizajna;

AP.

budući da ne postoji konsenzus u pogledu izgleda za uvođenje obveznih pravila označavanja dobrobiti životinja, uglavnom zbog ekonomskih posljedica koje bi proizašle iz njihove provedbe, posebno za uzgajivače; budući da bi obvezna pravila, čak i kad bi se njima izgladile određene nepravilnosti na europskom tržištu, dovela do smanjenja privatnih inicijativa usmjerenih na postizanje diferencijacije proizvoda i upotrebe dobrobiti životinja kao trgovinske poluge;

Zaključci i preporuke

Provedba pravila

1.

pozdravlja Komisijinu evaluaciju i reviziju zakonodavstva o dobrobiti životinja do 2023., uključujući i zakonodavstvo o prijevozu i usmrćivanju životinja, čiji je cilj uskladiti ga s najnovijim znanstvenim dokazima, proširiti njegovo područje primjene, olakšati njegovu provedbu i osigurati višu razinu dobrobiti životinja, kako je navedeno u strategiji „od polja do stola”;

2.

prepoznaje napredak koji su mnogi uzgajivači ostvarili na svojim gospodarstvima, osobito u pogledu poboljšanja dobrobiti životinja, te zalaganje i angažman nekih od njih u pogledu napretka i razmišljanja okrenutom budućnosti;

3.

preporučuje da se svim uzgajivačima, preko okvira na razini EU-a, omoguće sredstva za sudjelovanje u procesu napretka na temelju objektivnih pokazatelja koji se odnose na pet temeljnih sloboda koje je utvrdila Svjetska organizacija za zdravlje životinja;

4.

traži da se svaka buduća zakonodavna inicijativa (bilo izrada novih tekstova bilo revizija postojećih) koja uključuje izmjenu ili zamjenu sustava uzgoja stoke (uključujući smještaj) i kriterija dobrobiti stoke temelji na pouzdanim i najnovijim znanstvenim podacima ili studijama koji proizlaze iz istraživanja temeljenih na sistemskom pristupu, uzimajući u obzir sve aspekte za postizanje održivosti i dobrobiti životinja; zalaže se za održavanje ravnoteže, poštovanje znanstvenih savjeta o tome kako će promjene koje se uvedu utjecati na životinje, okoliš i poljoprivrednike, posebno male poljoprivrednike, te da se što ranije u zakonodavnom postupku provede savjetovanje s nadležnim tijelima država članica;

5.

naglašava da je prije donošenja bilo kakvih odluka potrebno provesti procjene učinka te da je potrebno razviti zaseban pristup za svaku vrstu kako bi se utvrdili posebni zahtjevi za svaki tip stočarskoga gospodarstva;

6.

poziva na bolje upravljanje veterinarskom prevencijom i promicanje visokih standarda zdravlja i dobrobiti životinja, posebno u pogledu cijepljenja i sprečavanja nepotrebne upotrebe antimikrobnih sredstava, kako bi se spriječilo širenje zoonotskih bolesti;

7.

svjestan je činjenice da je EFSA objavila nekoliko mišljenja o primjeni mjera koje se temelje na životinjama za vrste koje nisu obuhvaćene posebnim zakonodavstvom (muzne krave i goveda za proizvodnju mesa) kao odgovor na zahtjeve Komisije; žali zbog činjenice da te mjere utemeljene na životinjama koje je predložila EFSA dosad nisu provedene; poziva Komisiju da se pobrine za to da se spomenute mjere ažuriraju najnovijim znanstvenim spoznajama i uključe u postojeće posebno zakonodavstvo;

8.

uviđa da prema mišljenju znanstvenih tijela mjere koje se temelje na životinjama, premda su poželjne, nisu uvijek provedive i objektivno provjerljive; poziva Komisiju da u kontekstu svoje revizije zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja utvrdi vrlo specifične i provjerljive zahtjeve uzimajući u obzir najnovija znanstvena mišljenja i različite proizvodne sustave u državama članicama;

9.

poziva Komisiju da osigura poštovanje postojećeg zakonodavstva o dobrobiti životinja i da po potrebi ažurira propise kako bi bili bolje usklađeni sa zahtjevima društva, uzimajući u obzir znanstveni napredak i nalaze istraživanja u tom području, te da istodobno proširi područje primjene i fleksibilnost tih propisa s ciljem njihove prilagodbe najnovijim znanstvenim i tehnološkim dostignućima te ciljevima zelenog plana;

10.

podsjeća da se mjerljive promjene usmjerene na rezultate moraju provesti nakon odgovarajuće znanstvene procjene i uz savjetovanje s nadležnim tijelima i dionicima u državama članicama kako bi se riješili izazovi s kojima se suočavaju uzgajivači stoke, s jedne strane, i ispunile potrebe i očekivanja građana te osigurali zdravlje i dobrobit životinja, s druge strane, uzimajući u obzir najbolje izbore za potrošače i njihovu kupovnu moć; podsjeća da bi naš europski prehrambeni sustav trebao osigurati pristup cjenovno pristupačnoj i visokokvalitetnoj hrani; smatra da bi se proizvođačima trebao zajamčiti pravedan udio u cijeni prehrambenih proizvoda koji su u skladu sa zakonodavstvom EU-a o dobrobiti životinja;

11.

zahtijeva kraće lance opskrbe u prehrani, koji se oslanjaju na hranu proizvedenu na lokalnoj ili regionalnoj razini kako bi se potrošačima omogućio bolji izravni pristup lokalnoj hrani i kako bi se podržali mali poljoprivrednici;

12.

poziva zakonodavce da se informiraju o posljedicama takvog razvoja i da ih budu u potpunosti svjesni; traži da se promjene procijene prema sveobuhvatnom pristupu koji uključuje socijalne, ekološke i ekonomske komponente održivosti te komponente održivosti povezane s dobrobiti životinja, ali i pitanje ergonomije uzgajivača te zdravstvene aspekte, posebno uzimajući u obzir pristup „Jedno zdravlje”; podsjeća da se dobrobit životinja mora kombinirati s održivim ekonomskim pristupom;

13.

ističe da je potrebno unaprijediti dobrobit i zdravlje životinja u uzgoju u okviru pristupa „Jedno zdravlje”; ističe da su za postizanje tog cilja ključne poboljšane stočarske prakse jer veća dobrobit životinja poboljšava njihovo zdravlje i smanjuje potrebu za lijekovima te suzbija širenje zoonoza; poziva Komisiju da u okviru revizije zakonodavstva o dobrobiti životinja također razvije pristup „Jedna dobrobit”;

14.

poziva Komisiju i države članice da u sklopu Komisijine strategije za učinkovito rješavanje neregulirane uporabe antibiotika i pesticida u uzgoju životinja i morskih plodova te akvakulturi pojačaju kontrole kojima se prate antibiotici i ostale zabranjene rezidualne kemijske tvari pronađene u uvozu iz zemalja koje nisu u EU-u;

15.

poziva na uvođenje mjera kojima će se zajamčiti sigurnost i integritet uzgajivača u slučaju provođenja određenih mjera u odnosu na životinje;

16.

naglašava da se svaka promjena mora razmotriti u svjetlu vremena, potpore i financijskih sredstava koji su uzgajivačima potrebni za njezinu provedbu, te njezinih gospodarskih i birokratskih posljedica, kao i moguće tromosti pri provedbi; naglašava da bi se posebno trebali u obzir uzeti troškovi ulaganja s obzirom na rizik od toga da niske profitne marže rezultiraju dugim razdobljima otplate zajmova; napominje da je za promjene u svrhu poboljšanja dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima potrebno odgovarajuće prijelazno razdoblje; uviđa da se uzgajivači nalaze u stalnom ciklusu ulaganja zbog nedavnih inicijativa u pogledu dobrobiti životinja i dugih razdoblja amortizacije;

17.

pozdravlja europsku građansku inicijativu „Okončajmo upotrebu kaveza”; naglašava da sve promjene u vezi s uzgojem u kavezima moraju biti popraćene jasnim i preciznim definicijama kaveza i njegovih obilježja za različite vrste kako bi se osigurao efektivan prijelaz na alternativne sustave držanja životinja koji su već komercijalno održivi i u upotrebi, kao što su sustavi stajskog, slobodnog i ekološkog uzgoja za kokoši, sustavi parkova, podnih odjeljaka, slobodnog uzgoja na otvorenom i ekološkog uzgoja za kuniće, sustavi za slobodno prasenje i skupne nastambe za krmače, stajski i višerazinski sustavi za prepelice ili sustavi za držanje teladi u parovima ili skupinama;

18.

potiče Komisiju da, u okviru provedbe novog zakonodavstva, precizno i jasno utvrdi uvjete i objekte za uzgoj pojedinačnih vrsta životinja, koji bi se trebali temeljiti na primjerima dobre prakse u pogledu alternativnih sustava držanja životinja; preporučuje da Komisija usredotoči svoje aktivnosti na poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje poljoprivrednog tržišta EU-a; poziva na reviziju Direktive Vijeća 1999/74/EZ o kokošima nesilicama kako bi se brzo ukinuli i zabranili baterijski kavezi i uveli sustavi bez kaveza za sve kokoši nesilice, stvorili jednaki uvjeti za sve i poboljšala dobrobit životinja koje se uzgajaju u EU-u;

19.

podsjeća da ulaganja u veću dobrobit životinja dovode do povećanja troškova proizvodnje, bez obzira na vrstu uzgoja; napominje da treba odrediti dodatne državne potpore ili jasan povrat ulaganja od prodaje jer će inače povećanje troškova proizvodnje uzgajivačima otežati ili onemogućiti da ulažu u dobrobit životinja, što ne bi bila poželjna situacija; stoga smatra da bi se podizanje standarda dobrobiti životinja trebalo odvijati postupno i odgovorno, na temelju sustava financijskih poticaja, uključujući sredstva izvan proračuna ZPP-a;

20.

potiče Komisiju da odluči o odgovarajućoj financijskoj potpori za uzgajivače kako bi ih potaknula da ulažu u poboljšanje dobrobiti životinja; apelira na Komisiju da hitno ukloni te nedostatke te da potiče i provodi održiva poboljšanja u pogledu naknada za trud uzgajivača; poziva na pružanje daljnje posebne financijske potpore uzgajivačima u pogledu prijelaza na alternativne sustave držanja životinja u vezi s provedbom novog zakonodavstva o zabrani uzgoja u kavezu, koje se Komisija obvezala provesti do 2027. na temelju poziva iz Rezolucije Parlamenta od 10. lipnja 2021. o europskoj građanskoj inicijativi „Okončajmo upotrebu kaveza”; uviđa da to ovisi o mjerama kojima će se osigurati potrebna dodatna sredstva i o pravednim tržišnim cijenama; napominje da, premda je kontinuirano povećanje standarda u pogledu dobrobiti životinja i drugih područja regulacije uvijek dobrodošlo, ono predstavlja dodatno opterećenje za uzgajivače koji se pridržavaju pravila; ističe da bi uvijek najprije trebalo razmotriti osiguravanje usklađenosti i dosljednosti s postojećim standardima kao prvi korak prema osiguravanju toga da se uzgajivači koji najmanje poštuju zakonodavstvo upoznaju i usklade s postojećim standardima prije nametanja dodatnih opterećenja uzgajivačima koji su već postigli znatan napredak; ističe da je potrebno u obzir uzeti prihode europskih uzgajivača i njihovu konkurentnost na globalnom poljoprivrednom tržištu, na temelju reciprociteta, u kontekstu mjera za unaprjeđenje zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja;

21.

svjestan je ograničene sveukupne usklađenosti zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja i ZPP-a za razdoblje 2014. – 2020., kao i slabog uključivanja posebnog zakonodavstva u nacionalne planove ruralnog razvoja te nedovoljne dodjele sredstava za poboljšanje dobrobiti životinja, sa znatnim razlikama među državama članicama; potiče države članice da u svojim nacionalnim strateškim planovima izrade ekološke programe za dobrobit životinja i poziva Komisiju da se pobrine za to da se u nacionalnim strateškim planovima uzgajivačima pruže potpora i smjernice za poboljšanje standarda dobrobiti životinja; hitno poziva na to da se pruži financijska potpora uzgajivačima koji će izvršiti prijelaz na svojem poljoprivrednom gospodarstvu, među ostalim i osiguravanjem boljih uvjeta u nastambama za životinje koji zadovoljavaju fizičke i bihevioralne potrebe životinja, bilo u okviru javnih politika (koherentna kombinacija različitih alata, uključujući ZPP i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu) bilo u okviru tržišta, kao i na to da se potrošačima pruže jasne i transparentne informacije s pomoću jasnog i pouzdanog označavanja životinjskih proizvoda u vezi s aspektima njihova cjelokupnog proizvodnog ciklusa koji se tiču dobrobiti, uključujući i metodu proizvodnje; nadalje, poziva na provedbu transparentne, pozitivne i nestigmatizirajuće komunikacijske strategije za sve proizvode životinjskog podrijetla, uzimajući u obzir posebnosti određenih tradicionalnih regionalnih proizvoda, kako bi se podigla razina osviještenosti o stručnom znanju, važnosti i kvaliteti rada poljoprivrednika i uzgajivača životinja te o prednostima novog zakonodavstva o dobrobiti životinja;

22.

poziva Komisiju da djelotvornije komunicira o primjerima dobre prakse i pomogne u povećanju njihove vidljivosti te da pozitivnim djelovanjem podupre napore za postizanje napretka u stočarskom sektoru podržavanjem sredstava za provedbu, poštujući tako napore svih dionika da pokrenu svoje inicijative i pružajući podršku kojom se potiče usvajanje novih praksi;

23.

potiče države članice da isključe mogućnost da uzgajivači primaju dobrovoljnu proizvodno vezanu potporu u okviru ZPP-a za goveda koja se prodaju radi aktivnosti povezanih s borbama bikova isključivanjem razmjernog broja goveda iz plaćanja;

24.

poziva Komisiju da ulaže u dobrobit uzgajivača i u privlačnost njihova zanimanja s ciljem povećanja motivacije i produktivnosti među postojećim i budućim uzgajivačima, čime se izravno povećava dobrobit životinja;

25.

predlaže unaprjeđenje cjenovno pristupačnog osposobljavanja za uzgajivače i gospodarske subjekte koji rade sa životinjama u tom sektoru dodavanjem posebnog modula za početno i trajno osposobljavanje u cilju usavršavanja vještina; poziva Komisiju da redovito preispituje rad država članica i uzgajivača na poboljšanju kvalitete obrazovanja i osposobljavanja te da u skladu s tim nagradi posebnu predanost; podržava kontinuirane napore na prikupljanju primjera najboljih praksi u području osposobljavanja i dijeljenje tih primjera s državama članicama u obliku godišnjih izvješća; napominje da su mnoge od utvrđenih opasnosti proizašle iz radnji i ponašanja osoba koje rade sa životinjama ili ih posjeduju; potiče Komisiju da provjeri je li osposobljavanje uzgajivača i osoba koje rade sa životinjama uključeno u nacionalne strateške planove;

26.

podsjeća da prakse kojima se povećava dobrobit životinja mogu dovesti do povećanja troškova proizvodnje i radnog opterećenja za uzgajivače te da se to mora nadoknaditi odgovarajućim prihodima; naglašava, kao primjer, da bi za postupno uvođenje staja sa slobodnim držanjem u jedinicama za prasenje bilo potrebno dugo prijelazno razdoblje kako bi se osigurao povrat dodatnih troškova s tržišta, kao i izgradnja novih zgrada; traži suradnju relevantnih tijela u izdavanju građevinskih dozvola i smanjenje administrativnog opterećenja;

27.

ističe da neke mjere koje se smatraju korisnima za dobrobit životinja mogu zapravo biti kontraproduktivne i u suprotnosti s drugim aspektima održivosti, posebno u pogledu dobrobiti, zdravlja, sigurnosti i borbe protiv antimikrobne otpornosti, kao i u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, ako nisu razvijene u sklopu sveobuhvatnog pristupa; kao primjer navodi činjenicu da uzgoj kunića na otvorenom može povećati stres i smrtnost životinja te da grupni kavezi sa skotnim ili okoćenim ženkama kunića mogu biti uzrok agresivnog ponašanja ženki, što izaziva stres i ozljede te smanjuje rezultate (15); ističe da uzgoj na otvorenom može dovesti i do smanjene kontrole nad izmetom i emisijama, kao i do veće količine potrebne hrane, što može imati veći ugljični učinak; primjećuje da postoji linearna veza između povećanja dimenzija obora i emisija amonijaka (16), zbog čega se uzgajivači suočavaju s kontradiktornim propisima o dobrobiti životinja i pitanjima okoliša; napominje da bi sustavi u potpunosti utemeljeni na „slobodnom prasenju” ili iznenadno ukidanje uzgoja u kavezu mogli stvoriti dodatne izvore zaraze među životinjama na poljoprivrednim gospodarstvima i povećati stres prouzročen teritorijalnom dominacijom i suparništvom; naglašava da smještaj u primjerenim oborima u određenim periodima njihova životnog ciklusa može pomoći u sprečavanju širenja bolesti životinja i infekcija patogenim organizmima te smanjiti pogoršanje zdravlja i smrtnost teladi ili prasadi koja se može izbjeći (17); u tom pogledu podsjeća da je stoga potreban zaseban pristup za svaku vrstu; poziva Komisiju da provede temeljitu procjenu štetnih učinaka koji bi svaki prijedlog mogao imati na zdravlje i dobrobit životinja;

28.

naglašava višedimenzionalnu složenost ozbiljnog problema u pogledu dobrobiti koji se odnosi na grizenje repa u uzgoju svinja; primjećuje da su tijekom opsežnih istraživanja i analize čimbenika rizika koji potiču to ponašanje zabilježene tehničke poteškoće u cijeloj Uniji; napominje da to znači da dosad nisu pronađena nikakva pouzdana rješenja, što je posljedično dovelo do raširene prakse skraćivanja repova unatoč znatnim naporima Komisije i Parlamenta za širenje informacija i primjera najbolje prakse o držanju svinja s čitavim repovima; žali zbog toga što su dosad samo dvije države članice zabranile praksu skraćivanja repova; naglašava da se odgovarajućim obogaćenjem okoliša, osobito materijalima koje bi svinje mogle koristiti, kao i osiguravanjem dobrog prostora, uvođenjem dobrih praksi hranjenja i osiguravanjem punog poda može znatno smanjiti problem grizenja repa; predlaže financiranje i provođenje većeg broja znanstvenih istraživanja s ciljem utvrđivanja ekonomski održivog pristupa kojim će se osigurati da se svinje mogu komercijalno uzgajati u zatvorenim prostorima s čitavim repovima; smatra da je u okviru postojećeg zakonodavstva potrebno pronaći rješenja za zaštitu dobrobiti svinja i smanjenje upotrebe antimikrobnih sredstava za liječenje ozlijeđenih svinja; apelira na Komisiju da osigura da sve države članice poštuju zabranu rutinskog skraćivanja repova svinja; nadalje, smatra da je potrebno pojasniti kazne u slučajevima skraćivanja repova ako su svinje uzgojene u jednoj državi članici te se zatim izvoze u drugu državu članicu radi tova (18);

29.

podsjeća da je potpuna provedba postojećeg zakonodavstva u svim državama članicama ključna za poboljšanje dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima i za osiguravanje pravednih i jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu;

30.

prepoznaje napore koje europski svinjogojski sektor ulaže u pronalaženje alternativnih rješenja kastraciji prasadi i naglašava potrebu za izmjenama veterinarskih propisa u pogledu svinjogojskih gospodarstava kako bi se u obzir uzeo napredak u pogledu alternativa kastraciji prasadi;

31.

poziva Komisiju da u različitim državama članicama stavi na raspolaganje usklađeni popis dostupnih proizvoda i protokola na razini EU-a za upotrebu analgetika i anestetika pri kastraciji prasadi; traži od Komisije da dopusti kratkotrajno skladištenje lijekova za životinje na poljoprivrednim gospodarstvima i da veterinarima omogući da ih tamo ostave u skladu sa strogim regulatornim odredbama;

32.

napominje da se proizvodnja guščje jetre temelji na postupcima uzgoja u kojima se poštuju kriteriji dobrobiti životinja jer je riječ o opsežnom obliku proizvodnje koja se pretežno odvija na obiteljskim gospodarstvima na kojima perad provodi 90 % svojeg života na otvorenom i gdje se u fazi tova, koja u prosjeku traje od 10 do 12 dana uz dva obroka dnevno, poštuju biološki parametri životinja;

33.

pohvaljuje Komisiju zbog toga što je 12. svibnja 2021. objavila strateške smjernice za održiviju i konkurentniju akvakulturu EU-a; naglašava da je važno promicati razvoj sektora akvakulture EU-a u smjeru održivijih metoda kojima se posebna pozornost posvećuje dobrobiti riba kako bi se smanjila trenutačna prekomjerna ovisnost o uvozu; pozdravlja činjenicu da Odbor za ribarstvo Europskog parlamenta priprema izvješće o vlastitoj inicijativi o tim smjernicama; poziva Komisiju da iznese konkretne, znanstveno utemeljene odredbe za dobrobit ribe iz uzgoja;

34.

poziva Komisiju da poboljša unutarnje tržište integracijom promjena koje proizlaze iz ažuriranog zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja, osmišljavanjem usklađene, sveobuhvatne i zajedničke strategije za dobrobit životinja u europskim zemljama s usklađenom provedbom relevantnog zakonodavstva te osiguranjem toga da se ambicije i standardi za poboljšanje dobrobiti životinja ne snižavaju, uz praćenje pravilne provedbe i usklađenosti s postojećim zakonodavstvom u svim državama članicama;

35.

potiče Komisiju da podigne razinu osviještenosti potrošača i informira ih o stvarnom stanju stočarstva i njegova stvarnog utjecaja na okoliš, biološku raznolikost i klimu te o raznolikosti proizvodnih metoda i njihovu podrijetlu, skrećući pozornost na skrb i pažnju koju uzgajivači daju svojim životinjama, bez dogmatizma i stigmatizacije; poziva Komisiju i države članice da znatno poboljšaju osviještenost javnosti i njezino razumijevanje stvarnog stanja stočarstva i dobrobiti životinja, među ostalim i obrazovanjem u školama;

36.

poziva Komisiju da preradi tekst svojeg regulatornog okvira s ciljem poboljšanja dobrobiti životinja u EU-u, tako da ga učini jasnijim, sveobuhvatnijim, predvidljivijim i pristupačnijim kako bi njegovi ciljevi i pokazatelji bili razumljiviji te kako bi se ostavilo manje prostora za tumačenja i omogućilo i olakšalo ujednačeno nacionalno prenošenje u državama članicama, prije postroživanja postojećih pravila ili dodavanja novih; predlaže ažuriranje Opće direktive u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama kako bi se u nju uključili ciljevi Komisije i očekivanja građana u pogledu dobrobiti životinja iz uzgoja i nalazi sustavnih istraživanja, zajedno s radom na posebnim direktivama po vrstama, uzimajući u obzir prirodu stočarstva, različite faze života životinja, prakse na gospodarstvima koje se ne odnose na uzgoj stoke, tradicije i regionalne uvjete te raznolikost pedoklimatskih uvjeta;

37.

napominje da postojeće zakonodavstvo EU-a o dobrobiti životinja nije sveobuhvatno i poziva Komisiju da procijeni potrebu za posebnim zakonodavstvom o dobrobiti životinja i njegov učinak, uzimajući u obzir najnovije znanstvene spoznaje za vrste koje se koriste za proizvodnju hrane, a koje trenutačno nisu obuhvaćene zakonodavstvom za pojedine vrste; prima na znanje nedostatak pokazatelja dobrobiti životinja u Općoj direktivi i direktivama Vijeća 2008/120/EZ o svinjama, 2007/43/EZ o pilićima i 1999/74/EZ o kokošima nesilicama; nadalje, uviđa nedostatak mjerljivih zahtjeva za provedbu i praćenje ekoloških uvjeta kao što su kvaliteta zraka (dušik, CO2, prašina), osvjetljenje (trajanje, svjetlina) i minimalna buka, što ne utječe samo na dobrobit životinja, već i narušava tržišno natjecanje zbog velikog prostora za tumačenje; poziva Komisiju da utvrdi provedive i mjerljive pokazatelje u tom području, koji bi trebali biti prilagođeni pojedinačnim vrstama i ažurirani sa znanstvenoga gledišta;

38.

potiče Komisiju da pojasni svoj okvir za praćenje država članica i da osigura suzbijanje štetnih praksi i pokretanje postupaka zbog povrede prava u slučaju nesukladnosti; naglašava važnost preciznih tehnologija za uzgoj životinja, uključujući potencijal alata za praćenje zdravlja i dobrobiti životinja na poljoprivrednim gospodarstvima, koji pridonose sprečavanju i boljoj kontroli izbijanja bolesti na gospodarstvima; naglašava da je stopa neusklađenosti sa zakonodavstvom o dobrobiti životinja prouzročena mnogim čimbenicima, uključujući neprovedive i nemjerljive pokazatelje koji se temelje na životinjama; napominje da se učestalost inspekcija u državama članicama kreće od najmanje 1 % do najviše 30 %; zabrinut je da ta velika razlika u učestalosti inspekcija podrazumijeva ili neusklađenost s Uredbom o kontroli (19) ili veliki pritisak za uzgajivače; stoga poziva Komisiju i države članice da usklade provedbu Uredbe o kontroli kako bi se uskladila učestalost inspekcija među državama članicama i sektorima stočarstva; poziva Komisiju da Parlamentu svake godine podnosi izvješće o svojim mjerama i mjerama država članica za poboljšanje dobrobiti životinja koje se uzgajaju na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-u;

39.

poziva Komisiju da svakoj odluci priloži znanstvenu procjenu i procjenu učinka (uključujući ekološke, gospodarske i socijalne učinke), kojom bi se trebala u obzir uzeti raznolikost metoda uzgoja u svakom sektoru u EU-u i analizirati situacija kako iz perspektive životinje (po pojedinim vrstama i u različitim fazama proizvodnje) tako i iz perspektive uzgajivača kako bi se vodilo računa o očekivanjima građana i stvorio sustav učinkovitog uzgoja te kako bi se osiguralo da životinje žive u povoljnim uvjetima, da se poštuje dobrobit životinja i da uzgajivači ostvaruju ekonomsku dobit;

40.

naglašava da bi države članice trebale uspostaviti odgovarajuće sustave provedbe koji bi se mogli uskladiti među državama članicama te da države članice moraju u svakom trenutku osigurati strogu provedbu zakonodavstva EU-a; poziva Komisiju da Parlamentu podnosi redovita izvješća o provedbi i primjeni zakonodavstva EU-a o dobrobiti životinja u kojima bi trebalo utvrditi nedostatke i uključiti raščlambu povreda prema državi članici, vrsti životinje i vrsti povrede;

41.

poziva Komisiju da poboljša suradnju među svim uključenim dionicima i da olakša dijalog među različitim dionicima u državama članicama kako bi im se omogućilo da zajednički razmišljaju o razvoju stočarskih sustava; potiče razmjenu primjera dobre prakse među stočarskim sektorima i među zemljama; nada se da će se razviti alati kojima bi se uzgajivači pionirskog duha poticali na sudjelovanje u razvojnim projektima; traži uključivanje uzgajivača i znanstvenika u području dobrobiti životinja u sve faze studija koje se provode u različitim regijama Europe; nada se da će studije i dokumenti za širenje primjera dobre prakse biti prevedeni na sve jezike Europske unije; prepoznaje potencijal programa Obzor Europa za istraživanje i inovacije te očekuje primjerenu ravnotežu među državama članicama u pogledu projekata; potiče Komisiju da promiče pristup usmjeren na rezultate kao prikladan kontekst za okupljanje predstavnika država članica, znanstvenih tijela, dionika, uzgajivača i nevladinih organizacija te razmjenu stajališta i primjera najbolje prakse s ciljem osiguravanja ujednačenije provedbe budućeg zakonodavstva o dobrobiti životinja u svim državama članicama u skladu s ciljevima zelenog plana;

42.

pozdravlja uspostavu referentnih centara EU-a posvećenih dobrobiti različitih vrsta i kategorija životinja (EURCAW-ovi), kao dio strategije EU-a za zaštitu i dobrobit životinja 2012. – 2015.; potiče Komisiju da nastavi razvijati mrežu EURCAW-ova, posebno za vrste koje nisu obuhvaćene posebnim zakonodavstvom, kao učinkovitu platformu za dosljedno i ujednačeno širenje tehničkih informacija u svim državama članicama o tome kako bi se zakonodavstvo EU-a trebalo provoditi;

43.

napominje da na dobrobit životinja često u znatnoj mjeri utječu ciljane prakse individualnog upravljanja; poziva Komisiju da u buduće projekte uvede pristup utemeljen na rezultatima, znanstvenim dokazima, stručnom znanju i međusobnoj neposrednoj razmjeni najboljih praksi među uzgajivačima;

44.

naglašava važnost redovitih razmjena primjera dobre prakse i zapažanja o potrebnim poboljšanjima u području dobrobiti životinja s predstavnicima nacionalnih i regionalnih tijela, udruženjima poljoprivrednika i drugih dionika u poljoprivredi, nevladinim organizacijama, građanima i stručnjacima; ističe da je prijenos znanja u tom području, unatoč niskim troškovima, vrlo učinkovit i da bi se stoga trebao češće provoditi; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Komisija obnovila mandat Platforme za dobrobit životinja; smatra da bi razmjene primjera dobre prakse i prijenos znanja trebalo dalje jačati i olakšavati kako bi se uključenim stranama pomoglo pri ubrzanju i pojednostavnjenju redovitog postupka razmjene, kao i pri pohrani i zaštiti njihovih tokova informacija; naglašava da je važno održavati takve redovite razmjene i s predstavnicima zemalja izvan EU-a koje uvoze životinje iz Unije;

45.

poziva Komisiju da svoje razne strategije poveže uvođenjem propisa koji su sastavljeni u skladu s europskim zelenim planom, strategijom „od polja do stola”, Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2030. te poljoprivrednim politikama koje se odnose na trgovinu, komercijalne prakse i promidžbu; naglašava da je dosljednost između tih strategija preduvjet za održiv poljoprivredni sektor; poziva na to da se revidirano zakonodavstvo o dobrobiti životinja potpuno uskladi s prioritetima zelenog plana i strategijom „od polja do stola”, tako da se prošire njegovo područje primjene i fleksibilnost za prilagodbu najnovijem znanstvenom i tehnološkom razvoju; poziva Komisiju da trgovinsku politiku uskladi sa standardima EU-a u pogledu zaštite i dobrobiti životinja tako da ponovno ocijeni trgovinske sporazume s trećim zemljama te da u nove bilateralne i multilateralne trgovinske sporazume uključi reciprocitet kako bi se stvorili jednaki uvjeti i izbjeglo ugrožavanje ekonomske profitabilnosti proizvođača u EU-u i kako bi se osiguralo da oni ispunjavaju standarde EU-a u pogledu dobrobiti životinja i kvalitete proizvoda;

46.

poziva Komisiju da objedini različite pravne tekstove koji se odnose na dobrobit životinja, bilo na poljoprivrednim gospodarstvima, bilo tijekom prijevoza ili klanja;

Označavanje dobrobiti životinja

47.

žali zbog ograničenog povrata ulaganja za uzgajivače koji sudjeluju u dobrovoljnim shemama priznavanja dobrobiti životinja; nadalje napominje da će označavanje dobrobiti životinja biti uspješno samo ako se povrat ulaganja od više plaćene cijene pravedno rasporedi u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu, čime će se uzgajivačima zajamčiti pravedan udio u višoj cijeni koju je potrošač platio pri kupnji prehrambenih proizvoda koji su u skladu sa zahtjevima označavanja dobrobiti životinja u EU-u;

48.

poziva Komisiju da na multilateralnoj razini i u bilateralnim sporazumima pregovara o klauzulama o reciprocitetu u pogledu poštovanja standarda dobrobiti životinja za uvezene proizvode, među ostalim kako bi se potrošačima pružile točne informacije;

49.

naglašava da su za uspostavljanje svakog sustava označavanja dobrobiti životinja potrebna, u ranoj fazi, usklađena obvezna pravila izrađena u suradnji sa svim dionicima i utemeljena na jasnim znanstvenim pokazateljima, uz opsežne promidžbene kampanje i edukativne aktivnosti za informiranje europskih potrošača;

50.

poziva Komisiju da zajamči dobrobit životinja i u ostatku lanca nakon faze proizvodnje te da je uključi u usklađene odredbe o dobrovoljnom označavanju;

51.

poziva Komisiju da započne s radom na sveobuhvatnom sustavu EU-a za označavanje proizvoda životinjskog podrijetla s ciljem razvoja obveznog okvira EU-a za dobrovoljno označavanje, koji bi trebao obuhvaćati sva stočarska gospodarstva, ali bi u njega trebale biti uključene i u njemu prepoznate posebne značajke svake vrste kako bi se ograničio rizik od narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, ostavljajući pritom dovoljno prostora za privatne inicijative kojima se ulaže u raznolikost proizvoda te se poštuju viši standardi dobrobiti životinja, kao tržišnu polugu;

52.

poziva Komisiju da predloži usklađen i obvezan okvir EU-a sa zajedničkim zahtjevima za dobrovoljno označavanje dobrobiti životinja, koji će biti utemeljen na pravilima EU-a i kojim će se države članice pozvati da bilježe različite pristupe koji se primjenjuju; traži da se specifikacije tog okvira izrade u skladu s tehnički realnim i znanstveno utemeljenim pristupom koji odražava proizvodne metode u cijelom ciklusu i da se tim okvirom osigura povrat vrijednosti proizvođačima kako bi se osigurao napredak potaknut tržištem u pogledu dobrobiti životinja; insistira na tome da se sustav označavanja mora temeljiti na jasnom skupu tehničkih referenci, uz jasno definiranu upotrebu termina i tvrdnji koji se mogu koristiti pri stavljanju na tržište, kako bi se spriječili zavaravanje potrošača i samo prividno uzimanje u obzir dobrobiti životinja (engl. animal welfare-washing);

53.

podsjeća da bi u svrhu dosljednosti i prerađeni proizvodi i sastojci životinjskog podrijetla trebali moći imati koristi od takvog označavanja; preporučuje da se predloženim sustavom označavanja dobrobiti životinja u obzir uzmu sve veći zahtjevi potrošača za informacije i paralelni ciljevi strategije „od polja do stola” u pogledu pitanja održivosti, zdravlja i prehrane, uz dobrobit životinja;

54.

poziva Komisiju da detaljno ispita moguće implikacije, posebno za uzgajivače, uvođenja obveznog okvira EU-a sa zajedničkim zahtjevima za oznake, uz temeljitu procjenu utjecaja na sve aktere uključene u lanac opskrbe hranom, od uzgajivača do potrošača, oslanjajući se posebno na iskustvo stečeno s nedavno uspostavljenim javnim sustavima označavanja u nekim državama članicama; poziva Komisiju da izbjegne sukobe između mogućih budućih shema i postojećih sustava za označavanje, posebno u vezi s obveznim zahtjevima u posebnim direktivama o dobrobiti životinja; zabrinut je zbog rezultata prethodne procjene utjecaja koju je Komisija provela 2012. godine, a u kojoj se skreće pozornost na to da bi se označavanjem povećali industrijski troškovi, a da se pritom ne bi nužno povećala i korist;

55.

poziva Komisiju da provede politiku za zaštitu europskog stočarstva tako što će zabraniti da se u Europu uvoze stoka ili meso koji nisu u skladu s europskim standardima dobrobiti životinja;

o

o o

56.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0295.

(2)  SL L 221, 8.8.1998., str. 23.

(3)  SL L 203, 3.8.1999., str. 53.

(4)  SL L 182, 12.7.2007., str. 19.

(5)  SL L 10, 15.1.2009., str. 7.

(6)  SL L 47, 18.2.2009., str. 5.

(7)  SL C 263, 25.7.2018., str. 90.

(8)  SL C 345, 16.10.2020., str. 28.

(9)  Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0277.

(10)  SL C 86, 7.3.2019., str. 173.

(11)  Studija provedena za Komisiju pod nazivom „Future of EU livestock: How to contribute to a sustainable agricultural sector?” (Budućnost stočarstva EU-a: kako doprinijeti održivom poljoprivrednom sektoru?), lipanj 2020.

(12)  Europski tržišni opservatorij za proizvode ribarstva i akvakulture, The EU fish market (Tržište ribom EU-a), izdanje 2015.

(13)  Studija Europskog parlamenta naslovljena „End the cage age: Looking for Alternatives” (Okončajmo upotrebu kaveza: potraga za alternativama), studeni 2020.

(14)  Studija provedena za Komisiju pod nazivom „Future of EU livestock: How to contribute to a sustainable agricultural sector?” (Budućnost stočarstva EU-a: kako doprinijeti održivom poljoprivrednom sektoru?), lipanj 2020.

(15)  Fortun-Lamothe, L., Savietto, D., Gidenne, T., Combes, S., Le Cren, D., Davoust C., Warin, L., Démarche participative pour la conception d’un système d’élevage cunicole socialement accepté, „Colloque Bien-être animal: des valeurs à partager” [Participativna inicijativa za osmišljavanje društveno prihvaćenog sustava uzgoja kunića, simpozij „Dobrobit životinja: zajedničke vrijednosti”], Strasbourg, 1. i 2. srpnja 2019.

(16)  Guingand, N, „Réduire la densité animale en engraissement: quelles conséquences sur l’émission d’odeurs et d’ammoniac?”, Journées Recherche Porcine [Smanjenje gustoće populacije u fazi tova: učinci na emisije neugodnih mirisa i amonijaka, Francuski dani istraživanja svinja], 39, str. 43. – 48., 2007.

(17)  Kollenda, E., Baldock, D., Hiller, N., Lorant, A., Assessment of environmental and socio-economic impacts of increased animal welfare standards: transitioning towards cage-free farming in the EU [Procjena ekoloških i socioekonomskih utjecaja viših standarda dobrobiti životinja: prijelaz na poljoprivredu bez kaveza u EU-u], Političko izvješće Instituta za europsku politiku okoliša, Bruxelles i London, listopad 2020.

(18)  Vidjeti zaključke Vijeća od 5. listopada 2021. o krizi u sektoru svinjetine i Komisijin Nacrt izvješća o reviziji provedenoj u Danskoj od 9. do 13. listopada 2017. s ciljem ocjenjivanja aktivnosti država članica za sprečavanje grizenja repova i izbjegavanje rutinskog skraćivanja repova.

(19)  Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).