Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Oporezivanje digitalnog gospodarstva”

(razmatračko mišljenje na zahtjev češkog predsjedništva)

(2022/C 443/08)

Izvjestitelj:	Benjamin RIZZO
Suizvjestitelj:	Petru Sorin DANDEA

Zahtjev za savjetovanje:	26.1.2022., dopis Mikuláša BEKA, ministra europskih poslova
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna Stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	1.7.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	13.7.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	571
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	200/0/1

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Razvoj odgovarajućih načela i pravila o oporezivanju digitalnog gospodarstva postao je temeljna zadaća i za Europsku uniju i za druga međunarodna regulatorna tijela kako bi se fiskalne politike modernizirale i prilagodile trenutačnim i budućim potrebama.

1.2.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predlaže da se, nakon što se sklopi međunarodni sporazum o prvom stupu Uključivog okvira OECD-a i skupine G-20 u pogledu preraspodjele prava oporezivanja, odgovarajuća pravila brzo provedu u EU-u u koordinaciji i istodobno s drugim glavnim trgovinskim partnerima.

1.3.

EGSO smatra da EU može imati vodeću ulogu u oporezivanju digitalnog gospodarstva. Međutim, to bi se trebalo odvijati u okviru međunarodnog sporazuma koji su sklopili OECD i skupina G-20, kao što se već dogodilo u okviru drugog stupa u pogledu mehanizma smanjenja porezne osnovice.

1.4.

EGSO smatra da je od ključne važnosti da se i prvi i drugi stup provedu unutar EU-a čim to bude izvedivo, čime će se postići visok stupanj usklađenosti s međunarodnim sporazumom o kojem će se pregovarati u okviru OECD-a i skupine G-20. Prvi i drugi stup trebali bi se smatrati sveobuhvatnim i međusobno integriranim regulatornim paketom.

1.5.

1.6.

EGSO potiče sklapanje međunarodnog sporazuma o prvom stupu s ciljem postizanja djelotvornog sustava oporezivanja u okviru kojeg se poštuju načela neutralnosti i jednakog postupanja te, s jedne strane, očuvanja potencijala inovacija ugrađenog u digitalno gospodarstvo i, s druge strane, osiguravanja da visoko digitalizirana poduzeća daju svoj doprinos nacionalnim proračunima.

1.7.

EGSO poziva na sklapanje međunarodnog sporazuma o prvom stupu, koji, ako je to moguće, ne bi sadržavao pretjerano složena pravila i bio bi usmjeren na postizanje transparentnosti, predvidljivosti i administrativnog pojednostavnjenja, kao i na održavanje niskih troškova usklađivanja. Pretjerano složen sustav doista bi mogao stvoriti prilike za zaobilaženje novodogovorenih pravila, čime bi se smanjila njihova djelotvornost.

1.8.

EGSO naglašava da su pravilno osmišljeni međunarodni porezni zakoni o digitalnim poduzećima ključni u sprečavanju utaje poreza i praksi izbjegavanja plaćanja poreza, kao i u osmišljavanju pravednog, stabilnog i progresivnog sustava oporezivanja. Jednaki uvjeti u području oporezivanja dobiti trgovačkih društava ključni su jer su posljednjih godina poduzeća u nekim državama članicama uspjela iskoristiti posebna porezna pravila, čime su znatno smanjila svoju stvarnu poreznu stopu.

1.9.

EGSO smatra da bi odgovarajući regulatorni okvir za oporezivanje digitalnog gospodarstva trebao uzeti u obzir znatno oslanjanje na nematerijalnu imovinu koje donosi digitalizacija. Ta je imovina znatno povećala sposobnost poduzeća da razviju relevantne poslovne aktivnosti u određenoj jurisdikciji bez fizičke prisutnosti u njoj.

1.10.

EGSO ističe da digitalna poduzeća često iskorištavaju podatke korisnika kako bi stvorila vrijednost. Takav način stvaranja vrijednosti nije obuhvaćen postojećim poreznim sustavima, što dovodi do neusklađenosti između stvaranja vrijednosti i oporezivanja. To posebno pitanje trebalo bi na odgovarajući način riješiti u okviru prvog stupa.

1.11.

EGSO ponovno ističe da je i dalje ključno prihvatiti pristup kojim će se izbjeći rizici od dvostrukog oporezivanja, kao i od nenamjernog neoporezivanja u svim jurisdikcijama, kojim bi se troškovi usklađivanja za europska poduzeća sveli na najmanju moguću mjeru. U tom bi pogledu sporazumom o prvom stupu i pravilima za njegovo prenošenje trebalo uskladiti različite inicijative koje su države članice već poduzele, izbjegavajući pritom razlike i rupe u zakonu.

1.12.

EGSO se iskreno nada da bi se održiv sporazum o prvom stupu mogao što prije postići i na međunarodnoj razini i na razini EU-a te izražava žaljenje zbog ograničenja koja i dalje sprečavaju dovršetak takvog ključnog dogovora.

2. Ključni kontekst

2.1.

Postojeća međunarodna pravila o porezu na dobit temelje se na načelima koja su razvijena početkom 20. stoljeća i djelomično prilagođena tijekom vremena. Ona više nisu svrsishodna u današnjem kontekstu niti su prikladna za globalizirano i digitalizirano gospodarstvo. To znači da se prihodi od poreza ne dodjeljuju zemljama na pravedan način i da se dopušta nastavak štetnih poreznih praksi na štetu javnih financija i poštenog tržišnog natjecanja.

2.2.

Stoga je razvoj odgovarajućih načela i pravila o oporezivanju digitalnog gospodarstva postao temeljna zadaća i za Europsku uniju i za druga međunarodna regulatorna tijela u cijelom svijetu kako bi se fiskalne politike modernizirale i prilagodile trenutačnim i budućim potrebama.

2.3.

Uključivi okvir OECD-a i skupine G-20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti temelji se na rješenju s dvama stupovima za rješavanje poreznih izazova koji proizlaze iz sve digitaliziranijeg i globaliziranijeg gospodarstva.

2.4.

Prvim stupom nastojat će se osigurati pravednija raspodjela dobiti i prava oporezivanja među zemljama kad je riječ o najvećim multinacionalnim poduzećima, posebice digitalnim poduzećima. Prvi stup uglavnom će od multinacionalnih poduzeća iziskivati da plaćaju dio poreza na dobit tamo gdje se nalaze njihovi potrošači i korisnici, stvarajući vezu između dobiti i mjesta na kojima se nalaze pripadajući korisnici i potrošači.

2.5.

Sporazum o preraspodjeli dobiti u okviru prvog stupa uključuje ukidanje i mirovanje poreza na digitalne usluge i druge slične relevantne mjere, čime se uklanjaju trgovinske napetosti koje proizlaze iz nestabilnosti međunarodnog poreznog sustava.

2.6.

Drugim stupom nastoji se osigurati da velika multinacionalna poduzeća, posebno ona digitalizirana, plaćaju minimalnu stvarnu stopu poreza na dobit od 15 %, čime se uspostavlja regulatorni okvir kojim se može suzbiti premještanje dobiti i spriječiti štetno porezno natjecanje među jurisdikcijama. Stoga bi se ograničenje tržišnog natjecanja u pogledu poreza na dobit moglo djelotvorno ukinuti, čime bi se postigla globalna minimalna stopa poreza na dobit kojom bi se zemlje koristile za zaštitu svojih poreznih osnovica. EGSO poziva sve države članice da brzo postignu politički dogovor o tim pravilima te izražava žaljenje zbog toga što još nije postignut konačni konsenzus.

2.7.

U okviru foruma OECD-a i skupine G-20 sklopljen je međunarodni sporazum o drugom stupu i uključivom okviru, a institucije EU-a propisno su ga prenijele u okviru prijedloga direktive o kojem se trenutačno raspravlja u Vijeću (1).

2.8.

Zajednički međunarodni konsenzus u tom pogledu i dalje se gradi u okviru OECD-a i skupine G-20, kako je potvrđeno nedavnim savjetovanjem OECD-a o prvom stupu kojim se prikupljaju povratne informacije javnosti o nacrtu pravila, iako takva pravila „ne odražavaju konsenzus o sadržaju dokumenta” (2).

2.9.

Europska komisija objavila je 2018. zakonodavni prijedlog o oporezivanju digitalnog gospodarstva, na kojem se nije ustrajalo uglavnom zbog nedostatka međunarodnog, širokog konsenzusa o pravilima koja će se provoditi u okviru prvog stupa.

2.10.

U međuvremenu su institucije EU-a odobrile Akt o digitalnim tržištima čiji je cilj reguliranje konkurentne strukture digitalnih tržišta. U tom je pogledu EU donio originalan i sveobuhvatan regulatorni pristup koji se razlikuje od onih koje su prihvatili drugi veliki trgovinski blokovi, kao što su SAD, Kina i druge zemlje u usponu.

2.11.

EGSO smatra da, slijedeći primjer Akta o digitalnim tržištima, EU može imati vodeću ulogu i u oporezivanju digitalnog gospodarstva. Međutim, to bi se trebalo odvijati u okviru međunarodnog sporazuma koji su sklopili OECD i skupina G-20, kao što se već dogodilo u okviru drugog stupa.

3. Opće napomene

3.1.

U kontekstu digitalizacije gospodarstva, EGSO je čvrsto uvjeren da se sve promjene pravila za raspodjelu prava oporezivanja dobiti među državama moraju globalno koordinirati kako bi se bolje iskoristile prednosti globalizacije, uz odgovarajuće i djelotvorno upravljanje te odgovarajuća i djelotvorna pravila na globalnoj razini. Konkretna rješenja stoga moraju biti posljedica širokog međunarodnog sporazuma koji uključuje što više poreznih jurisdikcija. Osim toga, trebalo bi na odgovarajući način razmotriti različite učinke i implikacije novih pravila na, s jedne strane, male države članice i, s druge strane, veće države članice.

3.2.

EGSO cijeni znatan razvoj gospodarstva potaknut digitalizacijom i njezinim pozitivnim učincima na naše društvo, kao i velik potencijal digitalizacije u osnaživanju poreznih uprava kao alata za pružanje boljih usluga nacionalnim proračunima i građanima. EU će morati pomoći poreznim tijelima država članica i koordinirati ih kako bi se nosili s novim sustavom i gospodarskim kontekstom koji se brzo mijenja.

3.3.

EGSO se slaže s zaključkom iz Završnog izvješća OECD-a i skupine G-20 iz 2015. o 1. mjeri za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) te primjećuje da digitalno gospodarstvo sve više postaje „sâmo gospodarstvo”. Digitalizacija mnogih poduzeća posljednjih godina bila je impresivna, a taj se proces ubrzao tijekom nedavnih ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19. Takva tendencija često dovodi do razdvajanja goleme dobiti koju su ostvarile digitalne platforme i fizičkih mjesta na kojima se nalaze povezani korisnici i potrošači koji plaćaju. U budućnosti bi se ta pojava mogla rješavati i u pogledu obveza u području socijalne sigurnosti.

3.4.

Nakon što se postigne međunarodni sporazum o prvom stupu u sklopu Uključivog okvira OECD-a i skupine G-20, kojim će se postići ravnoteža između nekoliko dosad izraženih stajališta, EGSO predlaže da se prvi stup, baš kao i prethodno drugi stup, u koordinaciji s drugim glavnim trgovinskim partnerima brzo provede u EU-u, čime bi se učvrstilo unutarnje tržište u skladu s člancima od 113. do 115. Ugovora.

3.5.

EGSO smatra da je od ključne važnosti da se i prvi i drugi stup provedu unutar EU-a čim to bude izvedivo i uz visok stupanj usklađenosti s međunarodnim sporazumom o kojem će se pregovarati u okviru OECD-a i skupine G-20. Prvi i drugi stup trebali bi se smatrati sveobuhvatnim i međusobno integriranim regulatornim paketom koji treba brzo uvesti u cijelom EU-u.

3.6.

EGSO napominje da bi europska zakonodavna inicijativa o oporezivanju digitalnog gospodarstva mogla uvelike koristiti unutarnjem tržištu, što bi nedvojbeno dovelo do učinkovitijeg okvira u usporedbi sa zasebnim nacionalnim inicijativama. Uvođenjem neusklađenih i zasebnih pravila u državama članicama, u skladu s različitim načelima i kriterijima oporezivanja, povećala bi se rascjepkanost u cijelom EU-u, što bi dovelo do porezne nesigurnosti i ometalo konkurentnost. EGSO potiče uspostavu mehanizma za rješavanje sporova čiji bi cilj bio omogućiti državama članicama da riješe moguće probleme.

3.7.

Međunarodni sporazum o prvom stupu trebao bi biti usmjeren na postizanje djelotvornog sustava oporezivanja u okviru kojeg se poštuju načela neutralnosti i jednakog postupanja te kojim se može i. očuvati potencijal inovacija ugrađen u digitalno gospodarstvo s jedne strane, te ii. osigurati da visoko digitalizirana poduzeća daju svoj doprinos nacionalnim proračunima i društvu s druge strane.

3.8.

3.9.

EGSO naglašava da pravilno osmišljeni međunarodni porezni zakoni o digitalnim poduzećima pridonose sprečavanju utaje poreza i praksi izbjegavanja plaćanja poreza, kao i osmišljavanju pravednog, progresivnog, stabilnog i učinkovitog sustava oporezivanja.

3.10.

EGSO naglašava da će se drugim stupom zapravo djelotvorno uvesti dva nacionalna pravila, točnije:

nacionalna pravila o međusobnom povezivanju (globalna pravila protiv smanjenja porezne osnovice) koja uključuju: i. pravilo o uključivanju prihoda (IIR), kojim se matičnom društvu nameće dodatni porez u pogledu prihoda sastavnog subjekta koji se oporezuje po niskoj stopi; ii. pravilo o nedovoljno plaćenom porezu (UTPR), kojim se uskraćuju odbici ili zahtijeva jednakovrijedan ispravak u mjeri u kojoj prihod sastavnog subjekta koji se oporezuje po niskoj stopi ne podliježe porezu na temelju IIR-a;

B.	pravilo koje se temelji na ugovoru (pravilo o dodatnom oporezivanju) kojim se jurisdikcijama na izvoru omogućuje da uvedu ograničeno oporezivanje na izvoru na određena plaćanja povezanih strana koja podliježu poreznoj stopi nižoj od minimalne.

4. Posebne napomene

4.1.

EGSO ističe da je ključno imati jednaka pravila u području oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Posljednjih godina pojedina su poduzeća uspjela iskoristiti posebna porezna pravila u nekim državama članicama i smanjila svoju stvarnu poreznu stopu. Nedostatak transparentnosti pridonio je takvom ishodu, a nekoliko osjetljivih slučajeva odnosilo se na multinacionalna poduzeća koja djeluju u području digitalnih usluga.

4.2.

EGSO smatra da bi odgovarajući regulatorni okvir za oporezivanje digitalnog gospodarstva trebao uzeti u obzir znatno oslanjanje na nematerijalnu imovinu koje donosi digitalizacija. Ta je imovina znatno povećala sposobnost poduzeća da razviju značajne poslovne aktivnosti u određenoj jurisdikciji bez fizičke prisutnosti u njoj. Postojeća međunarodna porezna pravila i načela trebalo bi prilagoditi tom novom gospodarskom kontekstu.

4.3.

EGSO ističe da se digitalna poduzeća u velikoj mjeri oslanjaju na nematerijalnu imovinu za stvaranje sadržaja, posebice na upotrebu i iskorištavanje podataka korisnika kako bi se stvorila vrijednost. Taj način stvaranja vrijednosti nije obuhvaćen postojećim poreznim sustavima, što stvara neusklađenost između stvaranja vrijednosti i oporezivanja. To posebno pitanje trebalo bi na odgovarajući način riješiti u okviru prvog stupa.

4.4.

EGSO ponovno ističe da je i dalje vrlo važno prihvatiti pristup kojim će se izbjeći rizici od dvostrukog oporezivanja, kao i od nenamjernog neoporezivanja u svim jurisdikcijama, čime bi se troškovi usklađivanja za europska poduzeća sveli na najmanju moguću mjeru. U tom bi pogledu sporazumom o prvom stupu i pravilima za njegovo prenošenje trebalo uskladiti različite inicijative koje su države članice već poduzele jer te neujednačenosti pridonose stvaranju razlika i rupa u zakonu.

4.5.

EGSO podsjeća na to da su jedan od ključnih čimbenika kojima se podupire i potiče složeni pokušaj da se postigne globalni konsenzus o prijedlogu prvog stupa OECD-a širenje jednostranih digitalnih poreza i s time povezana mogućnost za više jurisdikcija da traže prava oporezivanja iste dobiti na različite i ponekad preklapajuće načine.

4.6.

Stoga bi se prvim stupom trebalo zajamčiti ukidanje nacionalnih poreza na digitalne usluge i druge slične mjere za poduzeća. To je ključno kako bi se osigurao konsenzus nekoliko velikih jurisdikcija o prvom stupu i izbjegla nova pravila koja bi se u budućnosti mogla dovesti u pitanje kao „diskriminirajuća” u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), s neželjenim posljedicama iz perspektive međunarodne trgovine.

4.7.

EGSO se iskreno nada da bi se održiv međunarodni sporazum o prvom stupu mogao što prije postići te izražava žaljenje zbog stalnih ograničenja koja sprečavaju dovršetak takvog sporazuma.

4.8.

EGSO smatra da bi, nakon provedbe prvog i drugog stupa, usluge koje se pružaju putem platformi kojima se koriste europski potrošači trebale biti u potpunosti uključene u sustav PDV-a kao ključne sastavnice u rješavanju poreznih pitanja povezanih s digitalnim gospodarstvom. Treba napomenuti da korisnici usluga digitalnih komunikacija i društvenih mreža imaju naizgled besplatan pristup tim uslugama, zbog čega se postavlja pitanje koja bi bila razumna osnova za primjenu PDV-a. Prihodi od PDV-a čine vlastita sredstva u proračunu EU-a te EGSO smatra da je važno da se i digitalne usluge uključe u poreznu osnovicu.

4.9.

EGSO smatra da je potrebno uspostaviti razumnu ravnotežu između preraspodjele poreza na dobit trgovačkih društava među zemljama neto izvoznicama i zemljama neto uvoznicama, kao i među zemljama proizvođačima i potrošačima, kako se ne bi ugrozila mogućnost zemalja da ispune, među ostalim, svoje društvene i ekološke ciljeve.

4.10.

EGSO napominje da digitalizacija ne predstavlja samo izazov, nego i stvara prilike za porezna tijela. Velike količine podataka trećih strana dostupne poreznim tijelima omogućuju automatiziranje izvješćivanja, čime se objema stranama štedi vrijeme i novac. Prikupljanje podataka može se upotrijebiti i za rješavanje problema nedovoljnog prijavljivanja, utaje ili prijevare. Softverska rješenja koja primjenjuje više poreznih uprava i koja u vrijeme transakcije bilježe podatke o prodaji, koje je moguće izravno podnijeti poreznim tijelima, u nekim su zemljama već znatno povećala prihode od PDV-a.

4.11.

Naposljetku, radi daljnjeg i detaljnijeg uvida u konkretna pitanja, EGSO skreće pozornost na svoje mišljenje o paketu zakonodavnih mjera za sprečavanje pranja novca (3), kao i na svoja mišljenja o borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza: „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (4) i „Borba protiv uporabe fiktivnih subjekata” (5).

Bruxelles, 13. srpnja 2022.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) Vidjeti mišljenje EGSO-a o minimalnom stvarnom oporezivanju poduzeća (SL C 290, 29.7.2022., str. 52.).

(2) Savjetovanje OECD-a o nacrtu pravila za povezanost i izvore prihoda u okviru prvog stupa – Iznos A, 4. veljače 2022.

(3) Mišljenje EGSO-a o paketu zakonodavnih mjera za sprečavanje pranja novca (SL C 152, 6.4.2022., str. 89.).

(4) Mišljenje EGSO-a „Oporezivanje poslovanja za 21. stoljeće” (SL C 275, 18.7.2022., str. 40.).

(5) Mišljenje EGSO-a o sprečavanju zlouporabe fiktivnih subjekata (SL C 290, 29.7.2022., str. 45.).