EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.7.2021.
SWD(2021) 721 final
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Izvješće o vladavini prava za 2021.
Poglavlje za Nizozemsku
priložen dokumentu
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Izvješće o vladavini prava za 2021.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji
{COM(2021) 700 final} - {SWD(2021) 701 final} - {SWD(2021) 702 final} - {SWD(2021) 703 final} - {SWD(2021) 704 final} - {SWD(2021) 705 final} - {SWD(2021) 706 final} - {SWD(2021) 707 final} - {SWD(2021) 708 final} - {SWD(2021) 709 final} - {SWD(2021) 710 final} - {SWD(2021) 711 final} - {SWD(2021) 712 final} - {SWD(2021) 713 final} - {SWD(2021) 714 final} - {SWD(2021) 715 final} - {SWD(2021) 716 final} - {SWD(2021) 717 final} - {SWD(2021) 718 final} - {SWD(2021) 719 final} - {SWD(2021) 720 final} - {SWD(2021) 722 final} - {SWD(2021) 723 final} - {SWD(2021) 724 final} - {SWD(2021) 725 final} - {SWD(2021) 726 final} - {SWD(2021) 727 final}
Sažetak
Nizozemski pravosudni sustav i dalje je obilježen vrlo visokom razinom percepcije neovisnosti pravosuđa i nastojanjima da se dodatno potiče kvaliteta pravosuđa. Provodi se nekoliko inicijativa za neovisnost pravosuđa, primjerice revizija Ustava radi reforme postupka imenovanja sudaca Vrhovnog suda. Razvoj manjih projekata za poboljšanje kvalitete pravosuđa trenutačno je u novoj fazi pokretanja inicijativa većeg obuhvata. Nastavlja se provedba mjera za povećanje razine digitalizacije u građanskom, upravnom i kaznenom pravosuđu, a zbog pandemije bolesti COVID-19 čak je i ubrzana. I dalje je upitno je li financiranje aktualnog sustava pravne pomoći dostatno, a dovršetak reforme tog sustava predviđa se do 2025. Pravosudni sustav i dalje je općenito učinkovit, no zbog pandemije bolesti COVID-19 2020. i 2021. povećao se broj neriješenih predmeta.
Nizozemska se, kao i prethodne godine, i dalje smatra jednom od najmanje korumpiranih zemalja u EU-u i svijetu. Integritet je ključna sastavnica okvira kojim je uređena javna uprava. Opsežan program borbe protiv subverzivnog organiziranog kriminala, koji uključuje holistički pristup prevenciji, otkrivanju i kažnjavanju korupcije, pokrenut je 2020. nakon što su istrage pokazale da počinitelji kaznenih djela aktivno nastoje vršiti nedopušten utjecaj na državne službenike. Kapacitet Odjela za unutarnje istrage Nacionalne policije i državnog odvjetništva povećan je zahvaljujući dodatnim financijskim sredstvima. U listopadu 2020. doneseno je novo zakonodavstvo o proširenju provjere policijskih službenika i vanjskih savjetnika. Predviđa se da će se do ožujka 2022. provesti dodatno zakonodavstvo za jačanje integriteta izabranih i imenovanih službenika. I dalje postoji zabrinutost u vezi s okvirom integriteta koji se primjenjuje na najviše izvršne funkcije u javnom sektoru te u vezi s lobiranjem, praksom „rotirajućih vrata” i transparentnošću financiranja političkih stranaka.
Mediji u Nizozemskoj i dalje uživaju visok stupanj slobode. Nadležna tijela potiču neovisno novinarstvo putem bespovratnih sredstava iz Fonda za promicanje novinarstva, a tijekom pandemije bolesti COVID-19 uspostavljen je i dodatan privremeni fond za lokalne medije. Nezavisni regulator audiovizualnih medija redovito izvješćuje o strukturama vlasništva nad medijima. Međutim, te bi se informacije mogle sveobuhvatnije otkrivati javnosti. Nakon što su prijavljena mnoga kašnjenja i nepotpuni odgovori, mijenja se zakonodavni okvir za pristup informacijama kako bi se poboljšala transparentnost vlade i omogućio bolji pristup javnim informacijama. Ubojstvo istraživačkog novinara, koje se trenutačno istražuje, i sve veći broj prijetnji novinarima ukazuju na važnost inicijativa kao što je „PersVeilig”, koje pomažu novinarima da prijave i otklone prijetnje.
Nakon izvješća parlamenta o istrazi provedbe sustava dječjih doplataka, koja je pokazala da se nisu poštovala načela vladavine prava, pokrenute su opsežne rasprave i razmjene mišljenja o pravilnom funkcioniranju sustava provjere i ravnoteže. Daljnje mjere i istrage u planu su ili u tijeku. Pandemija bolesti COVID-19 i dalje je visoko na listi zakonodavnih i pravosudnih prioriteta. Prije svega, donesen je zakon kojim se osigurava snažnija pravna osnova za mjere suzbijanja bolesti COVID-19, a kontroverzne mjere suzbijanja bolesti COVID-19 osporavane su na sudu. Neovisna nadležna tijela i dalje imaju važnu ulogu u sustavu provjere i ravnoteže, uključujući zaštitu temeljnih prava. Prostor djelovanja civilnog društva i dalje je otvoren, no sporni su novi nacrt zakonodavstva o transparentnosti i o proširenju mogućnosti zabrane takozvanih „radikalnih organizacija”.
I.Pravosudni sustav
Pravosudni sustav obuhvaća sustav sudova koji čine 11 okružnih sudova, četiri opća žalbena suda, dva specijalizirana suda
, Državno vijeće
i Vrhovni sud. Neovisno Sudbeno vijeće ima ključnu ulogu u zaštiti neovisnosti sudstva te promicanju kvalitete pravosudnog sustava, među ostalim i dodjelom financijskih resursa sudovima
. Suce kandidate bira Nacionalni odbor za odabir sudaca
, nakon čega ih trajno imenuje izvršna vlast
na prijedlog ministra pravosuđa
. Državno odvjetništvo odvojeno je od Ministarstva pravosuđa i sigurnosti, ali je u političkoj nadležnosti ministra. Odvjetnička komora osnovana je u skladu sa zakonom. Neovisna je o vladi i financira se isključivo godišnjim doprinosima odvjetnika
. Nizozemska sudjeluje u Uredu europskog javnog tužitelja.
Neovisnost
Razina percepcije neovisnosti pravosuđa i dalje je vrlo visoka. Razinu neovisnosti sudova i sudaca „dobrom ili vrlo dobrom” smatra 77 % građana i 82 % poduzeća
. Razina percepcije neovisnosti pravosuđa posljednjih je godina neprekidno visoka i u široj javnosti i među poduzećima
.
Nastavljen je rad na pripremi revizije Ustava kako bi se izmijenio postupak imenovanja sudaca Vrhovnog suda
. U prosincu 2020. vlada je Državnom vijeću poslala nacrt teksta revizije Ustava kojom se mijenja postupak imenovanja sudaca Vrhovnog suda. Tom reformom namjerava se dodatno ograničiti uloga izvršne i zakonodavne vlasti u imenovanju sudaca Vrhovnog suda, što je u skladu s preporukama Vijeća Europe
. Nakon internetskog savjetovanja o nacrtu zakona koji se temeljio na preporuci neovisnog Državnog povjerenstva o parlamentarnom sustavu u Nizozemskoj
izvršene su određene izmjene nacrta teksta. Savjeti Državnog vijeća javno će se objaviti kad se prijedlog dostavi parlamentu.
Revizija postupaka imenovanja članova Sudbenog vijeća i upravnih odbora sudova napreduje. Na zahtjev ministra pravne zaštite iz veljače 2020.
Državno vijeće dalo je 23. rujna 2020. savjetodavno mišljenje o mogućoj reviziji postupaka imenovanja članova Sudbenog vijeća i upravnih odbora sudova. Iako je zaključilo da su postojeći postupci imenovanja Sudbenog vijeća i upravnih odbora sudova u skladu sa zahtjevom neovisnosti pravosuđa, preporučilo je da se istraži kako se bi se moglo povećati sudjelovanje sudaca i sudskog osoblja u postupcima imenovanja upravnih odbora sudova. Nakon sporazuma između Sudbenog vijeća, udruženja sudaca
i drugih predstavnika sudstva Sudbeno vijeće uspostavilo je novi postupak imenovanja članova upravnih odbora sudova za 2021. i dio 2022.
Sporazumom se sucima daje veći utjecaj u imenovanju članova upravnih odbora sudova, posebno osnivanjem povjerenstva koje čine četvero sudaca, dva člana upravnog odbora sudova i dvoje službenika suda, a koje provodi razgovore s kandidatima i predlaže jednog kandidata za imenovanje u Sudbeno vijeće. U slučaju izjednačenog rezultata četvero sudaca daje odlučujući glas. Sudbeno vijeće započet će u ljeto 2021. razgovore s udruženjem sudaca i ostalim predstavnicima sudstva o mogućoj reviziji postupka imenovanja članova Vijeća
. Cilj je tih rasprava dodatno ograničiti utjecaj izvršne ili zakonodavne vlasti na imenovanje članova Sudbenog vijeća, što je u skladu s preporukama Vijeća Europe
.
Kvaliteta
Reforma sustava pravne pomoći temeljit će se na rezultatima niza pilot-projekata. Završetak reforme sustava pravne pomoći
sad se predviđa do 2025.
, a započet će nizom pilot-projekata čiji je cilj prikupljanje primjera dobre prakse za pripremu drugih zakonodavnih reformi. Kad je riječ o važećem sustavu pravne pomoći, i dalje je upitno jesu li raspoloživa sredstva dostatna
.
Nastavljaju se provoditi mjere za digitalizaciju građanskog, upravnog i kaznenog pravosuđa, a provođenje je ubrzano zbog pandemije bolesti COVID-19. Postoji prostor za poboljšanje digitalizacije pravosudnog sustava
, posebno u pogledu stope objavljivanja presuda na internetu
i dostupnosti digitalnih rješenja za pokretanje i praćenje sudskih postupaka, za što je poduzeto nekoliko inicijativa
. U području kaznenog pravosuđa sudstvo i državno odvjetništvo zajedno razvijaju digitalni plan s drugim dionicima u pravosuđu. Novi program digitalizacije građanskog i upravnog pravosuđa usmjeren je na digitalni pristup pravosuđu za građane i pravne stručnjake
. Pravni postupci postupno će se digitalizirati, počevši od nacionalnih poreznih predmeta i zahtjeva za zapljenu imovine, a zatim i u drugim područjima prava. Kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 Sudbeno vijeće donijelo je nova pravila za organiziranje sudskih rasprava na daljinu, što je sudovima omogućilo da nastave s radom. Trenutačna se pravila primjenjuju do 1. kolovoza 2021., što se može produljiti ako je potrebno kako bi se zajamčilo funkcioniranje sudova.
Zakon o eksperimentalnim mjerama u pravosuđu omogućit će šire uvođenje pilot-projekata u području pravosuđa. Nakon razvoja brojnih pilot-projekata za kvalitetu pravosuđa u okviru programa „Društveno učinkovito pravosuđe”
očekivanim stupanjem na snagu Zakona o eksperimentalnim mjerama u pravosuđu
u ljeto 2021. omogućit će se šire uvođenje pilot-projekata za kvalitetu. Takvi projekti za kvalitetu uključuju, među ostalim, uvođenje „suca za dugove”, čiji je cilj povećati učinkovitost presuda tako što će objediniti sve predmete jednog dužnika. Takav pristup ispitivanja pilot-projekata manjeg opsega i njihove kasnije provedbe na široj razini može uroditi inovativnim idejama za promicanje kvalitete pravosudnog sustava
.
Učinkovitost
Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na učinkovitost pravosudnog sustava. Zbog pandemije porastao je broj neriješenih sudskih predmeta za 2020. i 2021., osobito kaznenih
. Sudbeno vijeće i upravni odbori sudova poduzeli su posebne mjere kako bi se pozabavili posljedicama pandemije, među ostalim mjere za poboljšanje sustava videokonferencija za sudske rasprave, imenovanje umirovljenih sudaca kao zamjenika i češće angažiranje sudaca pojedinaca. Cilj je do kraja 2021. riješiti predmete u kaznenopravnom sustavu koji nisu riješeni zbog pandemije bolesti COVID-19
. U tu svrhu državno odvjetništvo i dalje primjenjuje ovlast samostalnog donošenja odluka o određenim kaznenim predmetima
. Nakon što su Nizozemska odvjetnička komora i članovi parlamenta izrazili zabrinutost, ministar pravne zaštite u studenome 2020. objavio je da će osumnjičenicima biti omogućeno besplatno savjetovanje s odvjetnikom. Ta je praksa za određene predmete uvedena 1. travnja 2021., a postupno će se proširiti i na sve ostale. S obzirom na to da primjena tih ovlasti državnog odvjetništva može utjecati na pravo na pošteno suđenje, osobito kad građani nisu odgovarajuće informirani
, u takvim je predmetima posebno važno besplatno pravno savjetovanje.
Pravosudni sustav i dalje je vrlo učinkovit u prvostupanjskim predmetima, no žalbeni postupci relativno su dugotrajni
. Učinkovitost pravosudnog sustava proteklih je godina općenito visoka
. Prvostupanjski postupci za građanske i trgovačke predmete traju kratko, točnije oko 100 dana u 2019.
S druge strane, trećestupanjski postupci za građanske i trgovačke predmete dugotrajni su i 2019. u prosjeku su trajali 459 dana. Upravno pravosuđe i dalje je učinkovito u prvostupanjskim predmetima
, no drugostupanjski i trećestupanjski postupci relativno su dugotrajni
. Iako je ukupna stopa rješavanja prvostupanjskih predmeta dobra
, stopa rješavanja prvostupanjskih upravnih predmeta s vremenom je pala na 94 % u 2019. To bi moglo dovesti do budućih zaostataka u upravnom pravosuđu, ali čini se da se može nositi s trenutačnim brojem neriješenih predmeta
. Novi akcijski plan za kazneno pravosuđe nakon revizije iz 2020. usmjeren je na poboljšanje učinkovitosti, osobito za predmete povezane s čestim kaznenim djelima i kaznenim djelima sa znatnim učinkom
. Iako to može pridonijeti povećanju učinkovitosti i rješavanju neriješenih predmeta, dionici naglašavaju da takve inicijative ne bi trebale ići nauštrb kvalitete pravosuđa
.
II.Okvir za borbu protiv korupcije
Nekoliko je tijela nadležno za istragu i kazneni progon korupcije. Odjel za unutarnje istrage Nacionalne policije
(NPIID) istražuje nepravilnosti u vladi. Služba za prikupljanje fiskalnih informacija i financijske istrage (FIOD) nadležna je za istraživanje financijskog kriminala, uključujući podmićivanje stranih dužnosnika i podmićivanje u poslovanju. Državno odvjetništvo bavi se slučajevima podmićivanja domaćih javnih službenika, a Državno odvjetništvo za teške oblike prijevare, kaznena djela protiv okoliša i oduzimanje imovine istražuje slučajeve podmićivanja u poslovanju i podmićivanja stranih dužnosnika. Tijelo za zaštitu zviždača daje potporu i savjete osobama koje žele prijaviti slučaj zlouporabe na radnom mjestu u javnom ili privatnom sektoru. Specijalizirani antikorupcijski i obavještajni timovi unutar tijelâ kaznenog progona nastavljaju surađivati. Jedinica za borbu protiv korupcije (ACC) u sklopu FIOD-a ima ključnu ulogu u borbi protiv financijskog kriminala i korupcije. U tijeku je rasprava o Zakonu o političkom financiranju i zakonodavstvu za osiguravanje integriteta izabranih i imenovanih dužnosnika na lokalnoj i pokrajinskoj razini.
Među stručnjacima i direktorima poduzeća prevladava percepcija da je Nizozemska jedna od najmanje korumpiranih zemalja u svijetu. Prema indeksu percepcije korupcije za 2020., koji je objavio Transparency International, Nizozemska ima 82 od 100 bodova te se nalazi na trećem mjestu u Europskoj uniji i osmom u svijetu. Ta percepcija relativno je stabilna u posljednjih pet godina.
Nakon što su otkriveni slučajevi infiltriranja organiziranog kriminala i curenja informacija u tijelima kaznenog progona, ojačana je borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nizozemska je 2020. pokrenula opsežan program borbe protiv subverzivnog organiziranog kriminala, uključujući korupciju. Za koordinaciju programa osnovana je Glavna uprava pri Ministarstvu pravosuđa i sigurnosti. Zbog toga su u to područje uložena dodatna financijska sredstva i uspostavljen je multidisciplinarni interventni tim.
Nacrtom novog zakona želi se poboljšati djelotvornost borbe protiv subverzivnog kriminala, uključujući korupciju. Trenutačno se u Zastupničkom domu razmatra novi zakon o proširenju Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Cilj je zakona povećati djelotvornost borbe protiv subverzivnog kriminala, uključujući korupciju, povećanjem maksimalnih kazni za nekoliko subverzivnih kaznenih djela, primjerice za prijetnje javnim dužnosnicima. Administrativne upute izdane su 1. listopada 2020. s ažuriranim smjernicama za državno odvjetništvo o istrazi i kaznenom progonu inozemne korupcije, a 4. rujna 2020. sa smjernicama o velikim nagodbama, kojima je zakonski nadzor nad određenim nagodbama povjeren privremenom neovisnom povjerenstvu umjesto ministru pravosuđa i sigurnosti.
Institucionalni okvir za sprečavanje i borbu protiv korupcije i dalje je čvrst zahvaljujući dobroj suradnji tijela kaznenog progona. Specijalizirani antikorupcijski timovi i obavještajne jedinice u okviru Službe za prikupljanje fiskalnih informacija i financijske istrage i državnog odvjetništva surađuju u istragama kaznenih djela. Jedinica ACC u sklopu FIOD-a ima ključnu ulogu u borbi protiv financijskog kriminala i korupcije. NPIID bi trebao dobiti dodatna sredstva, čime će se povećati i njegov istražni kapacitet i istražni kapacitet državnog odvjetništva. Istrage EncroChata, u kojima su prikupljene ključne informacije za otkrivanje, istragu i kazneni progon kriminalnih mreža, otkrile su i navodne slučajeve korupcije u tijelima kaznenog progona. Istrage su osim toga otkrile da počinitelji kaznenih djela aktivno nastoje navesti državne službenike i druge organizacije na korupciju. Istraga EncroChata dovela je do pojačanog nadzora i praćenja subverzivnog kriminala te osnivanja tima za borbu protiv korupcije koji će istraživati korupciju u policiji. Timom upravlja NPIID, a pomažu mu i istražitelji iz Nacionalne policijske jedinice. NPIID pridonosi i prevenciji tako što javnim institucijama koje istražuje skreće pozornost na konkretne rizike od korupcije. Osim provođenja istraga NPIID svoja stručna znanja sve više primjenjuje za savjetovanje u sprečavanju i borbi protiv povreda integriteta.
Poduzimaju se koraci za bolju prevenciju, otkrivanje i istrage korupcije u policiji i javnoj upravi općenito. NPIID u prosjeku obradi 50 slučajeva korupcije ili curenja osjetljivih podataka godišnje za policijske ili javne službenike. U listopadu 2020. doneseno je novo zakonodavstvo kojim se proširuje provjera policijskih službenika i vanjskih savjetnika prije imenovanja i tijekom zapošljavanja, a u potpunosti bi se trebalo provesti do kraja 2021. Proširena provjera sad se uvodi u policiji, a detaljnost će ovisiti o rizicima integriteta povezanima s funkcijom.
Jedinica ACC u okviru FIOD-a nastavila je igrati važnu ulogu u borbi protiv korupcije i financijskog kriminala. To se posebno odnosi na slučajeve podmićivanja stranih javnih službenika i neslužbenika, na internoj razini i u inozemstvu. Jedinica ACC u okviru FIOD-a izvijestila je o 30 kaznenih istraga korupcije koje su u tijeku, a odnose se na podmićivanje u poslovanju i podmićivanje stranih dužnosnika. Nekoliko istraga usmjereno je na ulogu nizozemskih pružatelja financijskih usluga. Jedinica je surađivala i s drugim tijelima, primjerice s NPIID-om, koji rješava slučajeve javne korupcije. Institucionalni okvir koji je uspostavio ACC u okviru FIOD-a, kao i Državno odvjetništvo za teške oblike prijevare, kaznena djela protiv okoliša i oduzimanje imovine, poboljšan je u proteklom desetljeću, a OECD ga je pozitivno ocijenio zbog kapaciteta posebnih i specijaliziranih antikorupcijskih timova za istragu i progon slučajeva podmićivanja stranih dužnosnika.
Zastupnički dom 2020. donio je Kodeks ponašanja i uveo sustav nadzora povezan s prijavljivanjem sukoba interesa. Kodeks ponašanja članova Zastupničkog doma obuhvaća neovisnost, darove, registracije, upotrebu povjerljivih podataka i poslovnik. Uredbom koja je stupila na snagu 1. travnja 2021. osnovan je neovisni kolegij koji istražuje pritužbe u vezi s poštovanjem Kodeksa ponašanja među članovima kolegija i savjetuje Zastupnički dom o mogućim sankcijama. Ažurirane Smjernice za osiguravanje integriteta obnašateljâ političkih dužnosti, uključujući predložak Kodeksa ponašanja za izabrane i imenovane dužnosnike, donesene su 30. ožujka 2021.
U parlamentu će se raspravljati o novom zakonodavstvu za osiguravanje integriteta izabranih i imenovanih dužnosnika na lokalnoj i pokrajinskoj razini. Prijedlog zakona sadržava, među ostalim, odredbu o Kodeksu ponašanja kao obveznom zahtjevu za imenovane dužnosnike na lokalnoj i pokrajinskoj razini te se njime uvodi nadzorni sustav za izvješća o imovinskom stanju. To uključuje obveznu analizu rizika integriteta za imenovane lokalne i pokrajinske dužnosnike.
Ministarstvo pravosuđa i sigurnosti upravlja platformom za borbu protiv korupcije putem koje se promiče integritet u borbi protiv korupcije. Cilj je djelotvornijom razmjenom znanja i informacija poticati informiranost i zajedničko djelovanje u borbi protiv nacionalne i međunarodne korupcije. U platformi sudjeluju djelatnici vlade iz različitih ministarstava i organizacija koje se bave korupcijom. Zbog pandemije bolesti COVID-19 posljednjih 18 mjeseci nije bilo moguće održavati sastanke. Od 2020. nastoji se povećati transparentnost svakog ministarstva tako što se objavljuju informacije o internim povredama integriteta s kratkim opisom vrste povrede i izrečene kazne. Osim toga, trenutačno se provodi (vanjska) istraga o rizicima i otpornosti na korupciju javnih i drugih službenika u vezi sa subverzivnim kriminalom, konkretno u Zračnoj luci Schiphol i luci Rotterdam. Istraga bi trebala pokazati je li nizozemska politika prevencije i suzbijanja korupcije u većim lukama dovoljna. Rezultati istraživanja očekuju se u prvoj polovini 2022.
I dalje postoji zabrinutost u vezi s okvirom integriteta za najviše izvršne funkcije u javnom sektoru, osobito zbog njegova neobavezujućeg karaktera. U neformalnim pravilima Kodeksa ponašanja za ministre i državne tajnike navodi se da se od njih očekuje da djeluju s integritetom. Nadalje, bivšim visokim dužnosnicima zabranjeno je lobiranje u njihovu nekadašnjem ministarstvu, a bivši ministri ne smiju lobirati za ministarstvo u kojem su radili dvije godine nakon što odstupe. Međutim, okvir je i dalje prilično ograničen, što je u procjeni istaknula i Skupina država protiv korupcije (GRECO) – „čini se da su malobrojne i ograničene mjere u Nizozemskoj nedovoljne”. Nizozemska od 2012. ima dobrovoljan i javno dostupan registar lobiranja za Zastupnički dom. Registar lobiranja redovito se ažurira i sadržava podatke o popisu subjekata koji traže pristup Zastupničkom domu. Da bi dobio trajnu propusnicu za parlament, lobist mora biti registriran kao organizacija. Međutim, ne postoji mehanizam praćenja ili provedbe za kontakte između lobista i obnašateljâ dužnosti ili državnih službenika. GRECO je zbog toga preporučio da se za kontakte između najviših izvršnih funkcija i lobista utvrde pravila i smjernice te osigura povećanje transparentnost kontakata i predmeta razgovora.
U tijeku je revizija zakonodavstva o financiranju političkih stranaka. Pravni okvir za financiranje političkih stranaka sastoji se od zakona kojima se reguliraju subvencije, a upravljanje političkim strankama ne uključuje njihovo financiranje i financije kandidata na lokalnoj razini. Očekuje se da će Zakon o financiranju političkih stranaka biti zamijenjen Zakonom o političkim strankama, koji je na razmatranju u parlamentu. Revidiranim zakonodavstvom želi se zaštititi funkcioniranje i organizacija političkih stranaka od stranog uplitanja.
Evaluacija Zakona o tijelu za zaštitu zviždača provedena je 2020. Tijelo za zaštitu zviždača središnja je izvještajna i istražna institucija kojoj se može prijaviti uznemiravanje zviždača u javnom i privatnom sektoru. Zakon o tijelu za zaštitu zviždača ocijenilo je neovisno istraživačko poduzeće. Rezultati analize pokazali su da bi se pravna zaštita zviždača mogla dodatno poboljšati. Zbog toga će se zakonodavstvo izmijeniti. Od tijela se očekuje da savjetuje zviždače i provodi neovisne istrage. Tijelo za zaštitu zviždača 2020. provelo je tri velike istrage i objavilo završna izvješća o njima. Osim toga, OECD primjećuje da iako u nizozemskim poduzećima i vladinim agencijama postoje mehanizmi izvješćivanja i okviri za zaštitu zviždača, oni nisu pomogli u otkrivanju podmićivanja stranih dužnosnika u Nizozemskoj.
Pandemija bolesti COVID-19 imala je velik utjecaj na kaznene istrage, osobito u početku, što je dovelo do kašnjenja. Nadležna tijela navela su da nekoliko mjeseci nije bilo moguće provoditi ili je bilo potrebno prilagoditi određene aktivnosti kao što su nenajavljene pretrage, saslušanje osumnjičenika i svjedoka ili praćenje. Na provedbu zakona utjecalo je i to što je na sudovima organiziran tek manji broj rasprava. FIOD je istražio nekoliko slučajeva prijevare povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. To je dovelo do nekoliko kaznenih istraga i progona djela prijevare (zaštitna oprema, krivotvorene zdravstvene potvrde i zlouporaba državnih subvencija). Osim toga, tijela su izvijestila da bi međunarodni karakter istraga podmićivanja stranih dužnosnika mogao biti dodatno ograničen zbog provođenja mjera za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19.
III.Medijski pluralizam i sloboda medija
Pravni okvir za medijski pluralizam temelji se na skupu ustavnih i zakonodavnih zaštitnih mjera. Pravo na informacije zaštićeno je Ustavom. Nizozemsko regulatorno tijelo za medije neovisni je regulator za audiovizualne medijske usluge koji nadzire provedbu Zakona o medijima. Novinarstvo je u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 uvršteno u neophodne djelatnosti. Država i dalje osigurava visok stupanj slobode medija i zaštite novinara
.
Opseg nadzornih aktivnosti regulatora proširen je nakon prenošenja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. Resursi koji su na raspolaganju instituciji čine se dostatnima za djelotvorno ispunjavanje njezina mandata. Trenutačno se izmjenjuju uvjeti imenovanja članova kolegijalnih tijela kako bi se dodatno zajamčila njihova neovisnost
.
Nekoliko samoregulatornih tijela osigurava primjenu novinarskih standarda. Osim Vijeća za novinarstvo, samoregulatornog mehanizma koji ima pravo izdavati mišljenja o pritužbama na novinarske prakse, pučki pravobranitelj za javne radiotelevizijske kuće i nekoliko pučkih pravobranitelja za nacionalne i regionalne novine procjenjuju novinarske prakse i istražuju pritužbe.
Utvrđeni su izazovi u pogledu transparentnosti vlasništva nad medijima i koncentracije medija. U Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. navodi se da su propisi o otkrivanju podataka o vlasništvu nad medijima javnosti ograničeni te da u tom području vlada umjeren rizik. Informacije o vlasničkim strukturama, ne nužno o stvarnim vlasnicima, objavljuju se u Izvješću o praćenju medija, koje objavljuje Regulatorno tijelo za medije. Sektor informativnih medija karakterizira velika koncentracija na tržištu, kao što pokazuje Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021.
Vlada je pružila pomoć medijima tijekom pandemije. Unatoč povećanoj potražnji za vijestima tijekom pandemije bolesti COVID-19 smanjili su se prihodi od oglašavanja, što je posebno utjecalo na lokalne medije. Vlada je i dalje podržavala novinarstvo namjenskim sredstvima, a uspostavljen je i privremeni fond za lokalne medije pogođene pandemijom bolesti COVID-19. Novinari su izuzeti od zabrane putovanja kako bi mogli i dalje pratiti događaje i izvješćivati uživo.
Nacrtom novog zakonodavstva trebao bi se poboljšati pristup informacijama. Kašnjenja i nepotpuni odgovori zabilježeni su za dvije trećine zahtjeva za pristup informacijama podnesenih 2020., kako se navodi u Izvješću o praćenju medija, u kojem se pravu na pristup informacijama pripisuje umjeren rizik. Taj su problem potvrdili i dionici. Trenutačno se preispituje pravni okvir kako bi se poboljšala transparentnost vlade i omogućio bolji pristup javnim informacijama. Dionici općenito pozdravljaju promjene i navode druga područja u kojima su potrebna poboljšanja. Jedna od pozdravljenih izmjena odnosi se na uspostavu neovisnog savjetodavnog odbora koji bi posredovao između novinara i nadležnih tijela u slučaju pritužbi.
Zabilježen je porast broja prijetnji i slučajeva nasilja nad novinarima. Prema Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. „nizozemski nacionalni koordinator za borbu protiv terorizma i sigurnost prvi je put uvrstio novinare na popis meta ozbiljnih prijetnji i napada u 2020.”. Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara objavila je pet novih upozorenja. Najnovija se odnose na ubojstvo istraživačkog novinara Petera R. de Vriesa i otkazivanje jedne televizijske emisije zbog ozbiljne prijetnje uredništvu, a ostala na napad na fotografa, napade na fizičku sigurnost i integritet novinara na nekoliko mjesta u zemlji te na uznemiravanje i zastrašivanje na internetu. Napadi i zastrašivanja prijavljeni su i putem platforme Mapiranje slobode medija. To su potvrdili i dionici tijekom posjeta zemlji. Izražena je zabrinutost u vezi sa zaštitom izvora obavještajnih agencija, no nizozemska tijela pojasnila su da je potrebno sudsko odobrenje za primjenu istražnih ovlasti ako ona može dovesti do prikupljanja podataka o izvorima novinara.
Nizozemska nastavlja proširivati okvir za zaštitu novinara
. Novinari sve više koriste „PersVeilig”, projekt kojim se nastoje smanjiti prijetnje, nasilje i napadi na novinare, koji je rezultat zajedničke inicijative državnog odvjetništva, policije, Društva glavnih urednika i Udruženja novinara. U sklopu projekta predviđaju se mjere kao što je veći prioritet koji policija i državno odvjetništvo daju slučajevima nasilja nad novinarima, kao i preventivno djelovanje protiv napada i nasilja. Protokol (skup sporazuma o istrazi i kaznenom progonu između policije i Državnog odvjetništva u slučaju napada na novinare) revidiran je 2021. i predloženo je nekoliko poboljšanja. Ona uključuju poboljšanje obrade pritužbi novinara u policiji i državnom odvjetništvu, bolje pružanje informacija o području djelovanja i ovlastima policije i državnih odvjetništva, informiranje novinara o koristima protokola te poboljšanje komunikacije između novinara i policije i državnog odvjetništva. Dodatna poboljšanja namijenjena su većoj potpori za slobodne novinare.
IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže
Nizozemska ima dvodomni parlamentarni sustav vlasti, kojim je predviđena ex ante ocjena ustavnosti nacrta zakonodavnih akata. Parlament se sastoji od Senata i Zastupničkog doma. Zakonodavne prijedloge mogu donositi vlada i članovi Zastupničkog doma. Državno vijeće daje savjetodavna mišljenja o nacrtima zakonodavnih akata. Neovisna tijela i civilno društvo imaju važnu ulogu u sustavu provjera i ravnoteže.
Vode se opsežne rasprave o pravilnom funkcioniranju sustava provjera i ravnoteže. Rasprave su uslijedile nakon izvješća parlamenta o istrazi afere s dječjim doplacima, zbog koje je vlada u siječnju 2021. dala ostavku. Nakon ranijih izvješća drugih tijela
parlamentarni istražni odbor objavio je izvješće 17. prosinca 2020.
u kojem zaključuje da u provedbi sustava dječjih doplataka nisu poštovana načela vladavine prava. Zaključak je izvješća da je nakon uvođenja sustava subvencija za skrb o djeci velik broj građana morao u potpunosti vratiti primljene subvencije zbog navodnih nepravilnosti
. Nakon što je utvrđeno je da je zakonodavac donio zakone koji ne ostavljaju prostor za pravedno tumačenje u pojedinačnim predmetima, da je izvršna vlast pogrešno smatrala da je velik broj građana počinio prijevaru zbog usredotočenosti na borbu protiv prijevara te da je upravno pravosuđe podržavalo takvo tumačenje zakona do listopada 2019., u izvješću su sva tijela državne vlasti pozvana da razmotre kako bi se takve situacije u budućnosti mogle spriječiti. Utvrđeno je i da vlada nije učinila dovoljno da obavijesti parlament te da postoje prepreke za dobivanje informacija o njezinim aktivnostima. U istom je razdoblju Zastupnički dom zatražio mišljenje Venecijanske komisije Vijeća Europe o funkcioniranju sustava provjera i ravnoteže u toj aferi i o tome jesu li potrebne dodatne zaštitne mjere u sustavu upravnog pravosuđa. Nakon izvješća nadležna tijela odmah su dodijelila odštetu žrtvama
. Provest će se detaljna parlamentarna istraga
afere, a saslušanja su planirana za ljeto 2022. Trebalo je dosta vremena da se situacija riješi, no rad parlamentarnog istražnog odbora, odgovori institucionalnih aktera uključenih u proces i rasprave koje su u tijeku pokazuju da sustav provjera i ravnoteže funkcionira
.
Državno vijeće sudjeluje u praćenju rasprava o pravilnom funkcioniranju sustava provjera i ravnoteža iz aspekta svoje pravosudne uloge i postupka donošenja zakona. S obzirom na parlamentarno izvješće o istrazi u vezi s upravnim pravosuđem, pravosudni odjel Državnog vijeća objavio je da namjerava pokrenuti „postupak samoprocjene”
. Postupak će biti usmjeren na njegovu ulogu u aferi s dječjim doplacima, a proširit će se i na druge slučajeve u kojima bi pravna zaštita mogla biti djelotvornija. Državno vijeće uputilo je pismo predsjedniku vlade s preporukama za poboljšanje zakonodavnog postupka i kvalitete zakonodavstva
. Preporuke uključuju razvijanje nove zakonodavne politike, posvećivanje više vremena i pozornosti raspravama o zakonodavstvu u oba doma parlamenta i veće uključivanje provedbenih tijela u zakonodavni postupak. U izvješću o „jačoj vladavini prava” iz travnja 2020. Vijeće za javnu upravu preporučilo je da se više pozornosti posveti kvaliteti zakonodavnog postupka i da se poveća kapacitet za istraživanje i potporu zastupnika u parlamentu.
Parlament raspravlja o novom Zakonu o otvorenoj vladi. Zastupnički dom odobrio je 26. siječnja 2021. novi Zakon o otvorenoj vladi, koji je trenutačno na razmatranju u Senatu i kojim se nastoji osigurati veća transparentnost vladina djelovanja. Rasprave o novom zakonu ubrzale su afere s dječjim doplacima, što je potaknulo kritike zbog nedostatka transparentnosti. Novi zakon zamijenio bi postojeći Zakon o otvorenosti vlade i za razliku od aktualnog sustava objavljivanja na zahtjev propisivao bi aktivno objavljivanje vladinih podataka
. Zakonom bi se uspostavio se stalan neovisni savjetodavni odbor za otvorenu vladu i upravljanje informacijama
. Iako bi donošenje tog novog zakonodavstva dodatno olakšalo pristup vladinim informacijama, dionici navode da je izvan važećeg pravnog okvira potrebno daljnje poboljšanje u pogledu pravodobnosti i cjelovitosti odgovora na zahtjeve za informacije
.
Privremeni zakon o mjerama za suzbijanje bolesti COVID-19 donesen je kao čvršća pravna osnova za ograničenja uvedena zbog pandemije. U početnoj fazi pandemije bolesti COVID-19 mjere su donesene izvanrednim uredbama prema postojećem Zakonu o javnom zdravstvu i Zakonu o sigurnim područjima, a regijama i općinama dana je velika sloboda da donose vlastite mjere. Parlament je nastavio s radom pisanim ili digitalnim putem, a rasprave su se i dalje organizirale, no nešto rjeđe. U svibnju 2020. Državno vijeće savjetovalo je da je za produljenje krizne situacije potrebna čvršća pravna osnova
. Prema Privremenom zakonu o mjerama za suzbijanje bolesti COVID-19, koji je na snazi od 1. prosinca 2020., nacrti mjera podnose se parlamentu tjedan dana prije stupanja na snagu
, a Zastupnički dom u tom ih razdoblju može odlučiti odbiti. Zakon će automatski prestati biti na snazi 1. rujna 2021., osim ako vlada donese odluku u produljenju
. Nacrt odluke o produljenju Privremenog zakona prije stupanja na snagu podnosi se parlamentu, a on to produljenje može odlučiti odbiti.
Kontroverzne mjere za suzbijanje bolesti COVID-19 ukinute su na sudu, a zatim potvrđene u žalbenom postupku. Okružni sud u Haagu zaključio je 16. veljače 2021. da je mjera nacionalnog policijskog sata nezakonita zbog nedostatka odgovarajuće pravne osnove. Istog je dana Žalbeni sud u Haagu odredio privremene mjere za zadržavanje policijskog sata na snazido konačne odluke žalbenog suda. Nakon što je parlament 19. veljače 2021. donio hitan zakon o uvođenju nove mjere policijskog sata, Žalbeni sud 26. veljače 2021. presudio je da je izvorna mjera policijskog sata donesena na ispravnoj pravnoj osnovi.
Neovisne institucije nastavljaju igrati važnu ulogu u sustavu provjera i ravnoteže
. Pučki pravobranitelj
nastavlja ispunjavati važnu ulogu u sustavu provjera i ravnoteže tako što izdaje neobvezujuća mišljenja o vladinim mjerama i istražuje pritužbe građana, ali i pokreće izvješća po službenoj dužnosti. Na preporuke pučkog pravobranitelja vlada je dužna odgovoriti i dati obrazloženje ako odluči da ih neće slijediti. Iako se pučki pravobranitelj ne suočava s bitnim preprekama u općem izvršavanju svojeg mandata
, izrazio je kritiku zbog toga što vlada nije slijedila preporuke iz njegova izvješća iz 2017. o „aferi dječjih doplataka” (vidjeti u nastavku)
. Pučki pravobranitelj pokrenuo je projekt za osiguravanje djelotvornog praćenja svojih preporuka, iz kojeg je proizašao strukturni pristup praćenju provedbe preporuka
. Nizozemski institut za ljudska prava ponovno je u prosincu 2020. dobio status akreditacije A Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI)
. Preporuke GANHRI-ja Institutu obuhvaćale su nastavak zalaganja za financiranje koje mu je potrebno kako bi se bavio većim brojem prioriteta, uključujući prava migranata i LGBTI zajednice
.
Prostor u kojem djeluje civilno društvo i dalje je otvoren
, ali novi nacrti zakonodavstva o transparentnosti izazivaju dvojbe. Iako se prostor za djelovanje civilnog društva u Nizozemskoj smatra otvorenim
, dionici su izrazili zabrinutost u vezi s novim nacrtima zakonodavstva za sprečavanje neželjenog stranog utjecaja pojačanim nadzorom organizacija civilnog društva koje se financiraju sredstvima koja dolaze izvan EU-a/EGP-a. U savjetu od 28. kolovoza 2020. Državno vijeće naglasilo je važnost proporcionalnosti takvog zakonodavstva te istaknulo i da bi velik broj organizacija mogao biti podložan zahtjevima u skladu sa zakonom
. Dionici su izrazili zabrinutost u vezi s nacrtom zakona za izmjenu Građanskog zakonika, kojim bi se proširile mogućnosti zabrane takozvanih „radikalnih organizacija”. Nacrtom zakona smanjio bi se teret dokazivanja koji državno odvjetništvo ima kad od suca traži zabranu i raspuštanje takvih organizacija
.
Teme vladavine prava i dalje zauzimaju istaknuto mjesto u javnoj raspravi
. U studenome 2020. velika većina Zastupničkog doma glasala je za nacrt zakonodavstva za promicanje informiranosti i poštovanja vladavine prava kao ključne zadaće obrazovnih odbora i nastavnih planova koje oni utvrđuju za školsko obrazovanje. Nacrt je trenutačno na razmatranju u Senatu. Kako je najavilo u godišnjem izvješću za 2019.
, Državno vijeće započelo je s organizacijom „razgovora o vladavini prava” s članovima parlamenta i vlade, sucima, akademskom zajednicom, državnim službenicima i predstavnicima medija. Vijeće je na temelju toga objavilo skup dokumenata s informacijama o temama vladavine prava
. Vlada još nije poduzela mjere na temelju preporuke Vijeća za javnu upravu da izradi program politike za vladavinu prava
. Kako navode dionici
, kašnjenje bi moglo biti posljedica toga što vlada u svoj odgovor želi uključiti i iskustva stečena u aferi dječjih doplataka
, koja dominira u trenutačnim političkim raspravama o vladavini prava.
Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu*
* Popis doprinosa primljenih u okviru savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2021. dostupan je na
https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/upholding-rule-law/rule-law/rule-law-mechanism/2021-rule-law-report-targeted-stakeholder-consultation
.
Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2021.), Media pluralism monitor 2021 – Country report for the Netherlands (Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. – Izvješće za Nizozemsku).
CIVICUS (2021.) Monitor – praćenje građanskog prostora: Nizozemska (
https://monitor.civicus.org/country/netherlands/
).
Državno vijeće (2020.), Godišnje izvješće za 2019.
Državno vijeće (2020.), Savjetodavno mišljenje W04.20.0139/I/Vo.
Državno vijeće (2021.), Aanbevelingen ter bevordering van de wetgevingskwaliteit.
Državno vijeće (2021.), In gesprek. Bijdragen aan de dialoog over de rechtsstaat.
Državno vijeće (2021.), Programma van reflectie van de Afdeling bestuursrechtspraak (
https://www.raadvanstate.nl/kinderopvangtoeslag/programma-reflectie/
).
Europol (2020.), Dismantling of an Encrypted Network sends Shockwaves through Organised Crime Groups across Europe (Razbijanje šifrirane mreže uzdrmalo je zločinačke organizacije diljem Europe) (
https://www.europol.europa.eu/newsroom/news/dismantling-of-encrypted-network-sends-shockwaves-through-organised-crime-groups-across-europe
).
Europska komisija (2016.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.
Europska komisija (2017.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.
Europska komisija (2018.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.
Europska komisija (2019.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.
Europska komisija (2020.), Izvješće o vladavini prava, Poglavlje za Nizozemsku.
Europska komisija (2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.
Europska komisija (2021.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.
GANHRI (2020.), Report and Recommendations of the Virtual Session of the Sub-Committee on Accreditation of 7-18 December 2020 (Izvješće i preporuke s virtualnog zasjedanja pododbora za akreditaciju održanog 7.–18. prosinca 2020.).
GRECO (2018.), Fifth Evaluation Round – Evaluation Report on Netherlands on Preventing corruption and promoting integrity in central governments (top executive functions) and law enforcement agencies (Peti evaluacijski krug – Evaluacijsko izvješće o Nizozemskoj o sprečavanju korupcije i promicanju integriteta u središnjoj državi (najviše izvršne funkcije) i tijelima kaznenog progona).
Mapiranje slobode medija – Nizozemska (
https://www.mappingmediafreedom.org/country-profiles/netherlands/
).
Ministar pravne zaštite Stander Dekker (2021.), Answer to questions of Member of the House of Representatives Nispen of 17 February 2021 (Odgovor na pitanja člana Zastupničkog doma Nispena od 17. veljače 2021.).
Ministarstvo pravosuđa i sigurnosti (2021.), Kamerbrief over aanpak ongewenste buitenlandse geldstromen (Pismo parlamentu o suzbijanju neželjenih stranih financijskih tokova, 8. lipnja 2021.) (
https://www.rijksoverheid.nl/documenten/kamerstukken/2021/06/08/tk-aanpak-ongewenste-buitenlandse-geldstromen
).
Ministarstvo pravosuđa i sigurnosti (2021.), Kamerbrief over functioneren protocol Persveilig (Pismo parlamentu o funkcioniranju Protokola o sigurnosti medija), 31. ožujka 2021. (
https://www.rijksoverheid.nl/documenten/kamerstukken/2021/03/31/tk-functioneren-protocol-persveilig
).
Ministarstvo unutarnjih poslova i poslova Kraljevine (2021.), Guidelines on integrity of political office holders at municipalities, provinces and water boards (Smjernice za osiguravanje integriteta obnašateljâ političkih dužnosti u općinama, pokrajinama i upravama za vodu) (
https://www.politiekeambtsdragers.nl/publicaties/brochures/2021/03/30/handreiking-integriteit
).
Nacionalna policija (2020.), New investigation team for corruption investigations ‘Encrochat’ (Novi istražni tim za istrage korupcije u EncroChatu) (
https://www.politie.nl/nieuws/2020/september/16/nieuw-rechercheteam-voor-corruptieonderzoeken-encrochat.html
).
Nizozemska vlada (2020.), Dutch government assessment of the European Commission’s 2020 Rule of Law Report (Ocjena nizozemske vlade za Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2020.) (
https://www.government.nl/documents/parliamentary-documents/2020/12/08/dutch-government-assessment-ec-2020-rule-of-law-report
).
Nizozemska vlada (2020.), Letter to the Parliament on the evaluation of integrity investigations at the national police (Pismo parlamentu o ocjeni istraga povezanih s integritetom u nacionalnoj policiji) (
Kamerbrief over evaluatie integriteitsonderzoeken politie |
Kamerstuk |
Rijksoverheid.nl
.).
Nizozemska vlada (2021.), Informacije koje je dostavila Nizozemska za Izvješće o vladavini prava za 2021.
Nizozemski helsinški odbor (2021.) Contribution from the Netherlands Helsinki Committee for the 2021 Rule of Law Report (Informacije koje je dostavio Nizozemski helsinški odbor za Izvješće o vladavini prava za 2021.).
Nizozemsko regulatorno tijelo za medije (2020.), Media monitor 2020 (Izvješće o praćenju medija za 2020.) (
https://www.mediamonitor.nl/wp-content/uploads/Mediamonitor-2020.pdf
).
Nizozemsko udruženje sudaca (2021.), Dossier: nieuwe procedure bestuursbenoemingen rechtspraak (
https://nvvr.org/nieuws/2021/dossier-nieuwe-procedure-bestuursbenoemingen-rechtspraak
).
NVJ (2021.), Belangenorganisaties roepen Eerste Kamer op de nieuwe Woo te steunen (
https://www.nvj.nl/nieuws/belangenorganisaties-roepen-eerste-kamer-nieuwe-woo-te-steunen
).
OECD (2021.), Implementing the OECD Anti-Bribery Convention. Phase 4 Report: Netherlands (Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja. Izvješće za 4. fazu: Nizozemska) (
https://www.oecd.org/corruption/anti-bribery/netherlands-phase-4-report-en.pdf
).
Pučki pravobranitelj (2017.), No Power Play but Fair Play (Poštena igra, a ne borba za prevlast).
Pučki pravobranitelj (2020.), Proper Provision of Information is the Basis of Access to Justice – Bottlenecks in the Provision of Information about Penalties and Dismissal Decisions (Propisno informiranje osnova je pristupa pravosuđu – uska grla u davanju informacija o kaznama i odlukama o razrješenju).
Reporteri bez granica – Nizozemska (
https://rsf.org/en/netherlands
).
Tijelo za zaštitu zviždača (2020.), Final evaluation report on the Act on the House for Whistleblowers (Završno evaluacijsko izvješće o Zakonu o tijelu za zaštitu zviždača) (
https://www.huisvoorklokkenluiders.nl/actueel/nieuws/2020/07/15/eindrapport-evaluatie-wet-huis-voor-klokkenluiders
).
Vijeće Europe, Platforma za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara – Nizozemska (
https://www.coe.int/en/web/media-freedom/netherlands
).
Vijeće Europe: Odbor ministara (2010.), Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.
Vijeće za javnu upravu (2020.), Een sterkere rechtsstaat.
Villamedia (2021.), Belangenorganisaties aan Eerste Kamer: red minstens deze punten in nieuwe Woo (
https://www.villamedia.nl/artikel/belangenorganisaties-aan-eerste-kamer-red-minstens-deze-punten-in-nieuwe-woo
).
Prilog II.: Posjet Nizozemskoj
Službe Komisije održale su virtualne sastanke u travnju i svibnju 2021. sa sljedećim organizacijama:
·Fiscale Inlichtingen- en Opsporingsdienst,
·Povjerenstvo Zastupničkog doma za pravosuđe i sigurnost,
·Huis voor Klokkenluiders,
·Instituut voor Informatierecht,
·Ministarstvo obrazovanja, kulture i znanosti,
·Ministarstvo unutarnjih poslova i poslova Kraljevine,
·Ministarstvo pravosuđa i sigurnosti,
·Nederlands Juristencomite voor de Mensenrechten,
·Nizozemski helsinški odbor,
·Nederlandse Orde van Advocaten,
·Nederlandse Vereniging voor Rechtspraak,
·Nederlandse Vereniging voor Journalisten,
·pučki pravobranitelj,
·Nacionalna policija,
·Odjel za unutarnje istrage Nacionalne policije,
·Državno odvjetništvo,
·Raad voor de Rechtspraak,
·Raad voor het Openbaar Bestuur.
* Komisija se u okviru brojnih horizontalnih sastanaka sastala i sa sljedećim organizacijama:
·Amnesty International,
·Centar za reproduktivna prava,
·CIVICUS,
·Savez građanskih sloboda za Europu,
·mreža Civilno društvo Europe,
·Konferencija europskih crkava,
·EuroCommerce,
·Europski centar za neprofitno pravo,
·Europski centar za slobodu tiska i medija,
·Europski građanski forum,
·Europska federacija novinara,
·Europsko partnerstvo za demokraciju,
·Europski forum mladih,
·Front Line Defenders (Zaklada za zaštitu branitelja ljudskih prava),
·Human Rights House Foundation (zaklada Kuća ljudskih prava),
·Human Rights Watch,
·ILGA-Europe,
·Međunarodna komisija pravnika,
·Međunarodna federacija za ljudska prava,
·International Planned Parenthood Federation European Network (Europska mreža Međunarodne federacije za planiranje obitelji; IPPF EN),
·Međunarodni institut za medije,
·Nizozemski helsinški odbor,
·Institut za europsku politiku otvorenog društva,
·Philanthropy Advocacy,
·Protection International,
·Reporteri bez granica,
·Transparency International EU.