Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2023.

A.1.3.2. Podmjera 2.: Modernizacija centara stručnosti u klasteru zaraznih bolesti

Cilj je ove podmjere modernizirati i proširiti centre izvrsnosti klastera zaraznih bolesti u pet bolnica smještenih u velikim gradovima, uključujući Vilnius, Kaunas, Klaipedu, Siauliai i Panevezys, prilagođene hitnim i kriznim situacijama. Ulaganja uključuju obnovu i prilagodbu zgrada i prostorija te nabavu medicinske i laboratorijske opreme kako bi se osigurale pristupačne, visokokvalitetne i sigurne usluge dijagnostike i liječenja zaraznih bolesti. Općenito, ulaganja u bolničku infrastrukturu pomažu u reorganizaciji usluga hitne pomoći kako bi se osigurala potrebna i pravodobna medicinska pomoć stanovništvu. Također osigurava sposobnost liječenja zaraznih bolesti bez povećanja ukupnog broja kreveta za kurativnu i dugotrajnu skrb na nacionalnoj razini.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2024.

A.1.3.3. Podmjera 3.: Modernizacija hitnih službi i jedinica za reanimaciju u regionalnim bolnicama

Cilj je ove podmjere modernizacija medicinskih jedinica za hitne slučajeve, reanimaciju i intenzivnu njegu u sedam bolnica/traumskih centara u Vilniusu, Kaunasu, Alytusu, Marijampoleu, Uteni, Telsiaiju i Taurageu. Ulaganja uključuju rekonstrukciju i modernizaciju medicinskih jedinica za hitne slučajeve i opskrbu potrebnom medicinskom opremom.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2024.

A.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Br.	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naslov	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
1.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.1. Zakonodavni okvir kojim se uređuje organizacija, upravljanje i pružanje usluga hitne pomoći	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o hitnim medicinskim uslugama i povezanog zakonodavstva	Zakonodavstvo je stupilo na snagu	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q4	2022.	Organizacija, upravljanje i pružanje usluga hitne pomoći uređuju se Zakonom o hitnim medicinskim uslugama i povezanim zakonodavstvom kao što su Zakon o zdravstvenim ustanovama, Zakon o centrima za odgovor na hitne situacije, sekundarno zakonodavstvo kojim se propisuju zahtjevi za pružanje usluga hitne pomoći i postupci plaćanja.
2.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.2. Razvoj digitalnog zdravstvenog sustava kojim se olakšava sekundarna uporaba zdravstvenih podataka	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuje sekundarna uporaba zdravstvenih podataka	Zakonodavstvo je stupilo na snagu	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q3	2022.	Zakonodavstvo o sekundarnoj uporabi zdravstvenih podataka i provedbene odredbe o postupcima za izdavanje dozvola za sekundarnu uporabu podataka, priprema zdravstvenih podataka za sekundarnu uporabu, nadoknada troškova pružanja zdravstvenih podataka od strane kontrolora zdravstvenih podataka ustanovi koju je ovlastila vlada i. stvara uvjete za učinkovitu i sigurnu sekundarnu uporabu zdravstvenih podataka u svrhe od javnog interesa (istraživanje, eksperimentalni razvoj i inovacije, obrazovanje i osposobljavanje, upravljanje znanjem u području zdravlja, izrada zdravstvenih politika, statistika), ii. osigurava održiv razvoj digitalnih zdravstvenih podataka i iii. regulira organizacijske i tehničke mjere potrebne za usklađenu, koordiniranu i visokokvalitetnu sekundarnu uporabu podataka, uz osiguravanje zaštite osobnih podataka.
3.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.3. Akcijski plan za razvoj obiteljske medicine za razdoblje 2016. – 2025.	Ključna etapa	Donošenje ažuriranog akcijskog plana za razvoj obiteljske medicine za razdoblje 2016. – 2025.	Donošenje akcijskog plana za razvoj obiteljske medicine od strane Ministarstva zdravstva	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q4	2022.	Plan djelovanja za razvoj obiteljske medicine za razdoblje 2016. – 2025. izrađuje i odobrava Ministarstvo zdravstva. Akcijskim planom definiraju se funkcije obiteljskog liječnika koje nisu izravno povezane s pružanjem usluga zdravstvene zaštite; te preraspodjeljuju odgovornosti između liječnika opće prakse i drugih članova liječničkog tima (medicinske sestre, primalje, pomoćnici medicinskih sestara, stručnjaci za stil života, socijalni radnici ili fizioterapeuti).
4.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.4. Uspostava modela pružanja osnovnih usluga javnog zdravstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu osnovnog modela pružanja usluga javnog zdravstva kojim se uspostavljaju jednaki uvjeti za primanje nužnih i visokokvalitetnih usluga za sve skupine u društvu, posebno za ranjive i socijalno isključene skupine	Zakonodavstvo je stupilo na snagu	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q1	2023.	Model pružanja osnovnih usluga javnog zdravstva utvrđuje osnovni popis usluga javnog zdravstva, uključujući promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, kriterije kvalitete, mehanizam praćenja usluga, kao i zdravstvene usluge za ciljne skupine, posebno ranjive i socijalno isključene. Potrebne i visokokvalitetne usluge pružaju se u svim općinama na jednak način.
5.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.5. Poboljšanje radnih uvjeta i stručnih kvalifikacija zdravstvenih djelatnika	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o poboljšanju radnih uvjeta i stručnih kvalifikacija zdravstvenih djelatnika	Zakonodavstvo je stupilo na snagu	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q2	2023.	Zakonodavstvo za poboljšanje radnih uvjeta i stručnih kvalifikacija zdravstvenih djelatnika uključuje odredbe o reguliranju plaća, radnom opterećenju, mjerama za poboljšanje psihološkog i emocionalnog stanja liječnika i mehanizmu za osposobljavanje zdravstvenih djelatnika na radnom mjestu.
6.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.6. Uspostava mreže ustanova za osobnu zdravstvenu skrb na temelju modela regionalne suradnje.	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o uspostavi i regulaciji mreže ustanova za osobnu zdravstvenu skrb na temelju modela centara izvrsnosti i regionalne suradnje	Zakonodavstvo je stupilo na snagu	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q3	2023.	Zakonodavstvom kojim se uređuje mreža ustanova za osobnu zdravstvenu skrb na temelju modela centara izvrsnosti i regionalne suradnje utvrđuju se načela i kriteriji za stvaranje mreže ustanova za osobnu zdravstvenu skrb i mehanizam za suradnju između ustanova za osobnu zdravstvenu skrb i centara izvrsnosti.
7.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.7. Osnivanje Centra za napredne terapije	Ključna etapa	Osnivanje Centra za napredne terapije	Osnivanje Centra za napredne terapije	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q4	2024.	Osnivanjem centra za napredne terapije omogućuje se priprema lijekova za naprednu terapiju i osigurava pružanje inovativnih usluga stanične terapije stanovništvu diljem zemlje. Dovršit će se projektiranje infrastrukture i građevinski radovi centra za naprednu terapiju, kupljena i instalirana medicinska/laboratorijska oprema, informatička oprema i namještaj, provedene metodološke smjernice, završeno osposobljavanje za profesionalni razvoj i dobivene potrebne operativne licencije.
8.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.8. Stvaranje reprezentativne zbirke referentnih podataka o genomu u okviru zdravstvenog projekta „Genome Europe”	Ciljna vrijednost	Broj sekvenciranih testova provedenih za cijeli ljudski genom	Nije primjenjivo.	Broj	0	750	Q2	2025.	Broj dovršenih testova sekvenciranja radi sudjelovanja u provedbi prekograničnog projekta EU-a „Genome Europe” iznosi najmanje 750. Litavske ustanove koje sudjeluju u projektu opremljene su laboratorijskom i računalnom opremom potrebnom za razvoj nacionalnih genomskih referentnih podataka. Uspostavlja se održiva jedinstvena nacionalna infrastruktura za genomsku medicinu. Cilj je povezan s donošenjem pravnog okvira za istraživanje genoma i razmjenom tih informacija sa zemljama EU-a.
9.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.8. Stvaranje reprezentativne zbirke referentnih podataka o genomu u okviru zdravstvenog projekta „Genome Europe”	Ciljna vrijednost	Broj sekvenciranih testova provedenih za cijeli ljudski genom	Nije primjenjivo.	Broj	750	1570	Q1	2026.	Broj dovršenih testova sekvenciranja radi sudjelovanja u provedbi prekograničnog projekta EU-a „Genome Europe” iznosi najmanje 1570. Litavske ustanove koje sudjeluju u projektu opremljene su laboratorijskom i računalnom opremom potrebnom za razvoj nacionalnih genomskih referentnih podataka. Uspostavlja se održiva jedinstvena nacionalna infrastruktura za genomsku medicinu. Cilj je povezan s donošenjem pravnog okvira za istraživanje genoma i razmjenom tih informacija sa zemljama EU-a.
10.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.9. Uspostava platforme za kompetencije zdravstvenih djelatnika	Ključna etapa	Uspostava platforme za kompetencije zdravstvenih djelatnika	Uspostava platforme za kompetencije zdravstvenih djelatnika	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q4	2023.	Uspostavlja se Platforma za kompetencije zdravstvenih djelatnika koja uključuje načine za utvrđivanje, praćenje i planiranje zdravstvenih djelatnika te upravljanje njima, kao što su liječnici, medicinske sestre, javno zdravstvo, razvoj farmaceutskih specijalista (prekvalificiranje i usavršavanje). Platforma pohranjuje evidenciju o dozvolama zdravstvenih djelatnika i povezana je s registrom dozvola za zdravstvenu skrb i farmaceutske profesionalne prakse. Zdravstvene ustanove prate i planiraju profesionalni razvoj specijalista, prate usavršavanje i prekvalifikaciju specijalista nacionalnih pružatelja zdravstvenih usluga i javnih zdravstvenih ustanova.
11.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.10. Razvoj modela procjene kvalitete zdravstvene zaštite	Ciljna vrijednost	Udio zdravstvenih ustanova uključenih u prikaz litavskog nacionalnog zdravstvenog sustava na temelju skupa pokazatelja uspješnosti		% (postotak)	0	100	Q2	2024.	Udio zdravstvenih ustanova uključenih u prikaz zdravstvenog sustava na temelju skupa pokazatelja učinkovitosti nadzire Ministarstvo zdravstva i Državna agencija za zdravstvenu zaštitu pri Ministarstvu zdravstva. Uspostavlja se informatički alat za praćenje kvalitete zdravstvenih usluga koje se pružaju na nacionalnoj, općinskoj i zdravstvenoj razini. Informatički alat za praćenje omogućuje procjenu kvalitete cjelokupnog nacionalnog zdravstvenog sustava, kao i pojedinačnih općina i zdravstvenih ustanova, uspoređuje vrijednosti pokazatelja s ciljnim vrijednostima na nacionalnoj, općinskoj i zdravstvenoj razini te uspoređuje aktivnosti svih zdravstvenih ustanova u skladu s odabranim pokazateljima. Na temelju praćenih informacija donose se odluke o planiranju ulaganja s ciljem poboljšanja kvalitete zdravstvenog sustava.
12.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.11. Digitalizacija zdravstvenog sektora	Ciljna vrijednost	Udio stanovništva koje pruža elektroničke usluge povezane sa zdravstvenom skrbi	Nije primjenjivo.	% (postotak)	30	60	Q4	2025.	Udio litavskog stanovništva koje elektronički prima relevantne zdravstvene usluge. Usluge uključuju izvanbolničke posjete, elektroničke recepte, izdavanje rodnog lista djeteta, izdavanje zdravstvenog certifikata o smrti, liječnički pregled vozača, upućivanje na pregled, istraživanje, liječenje, dijagnostičke pretrage i evidencije o cijepljenju. Ostvarenje cilja izravno je povezano s uspostavom informacijskog sustava integriranog u elektronički informacijski sustav infrastrukture za zdravstvene usluge i suradnju (ESPBI IS) koji je uspostavio Državni poduzetnički centar za registre. Postojeći informacijski sustav LNKC integriran je s ESPBI IS-om i kako bi se LNKC-u omogućila razmjena dokumenata za mrežnu uslugu s nacionalnim kontaktnim točkama drugih država članica EU-a.
13.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.11. Digitalizacija zdravstvenog sektora	Ciljna vrijednost	Udio izvanbolničkih i bolničkih ustanova za osobnu zdravstvenu skrb koje upotrebljavaju proizvode za e-zdravstvo	Nije primjenjivo.	% (postotak)	50	70	Q4	2025.	Udio bolničkih i izvanbolničkih ustanova za osobnu zdravstvenu skrb koje se koriste proizvodima e-zdravstva porastao je s 50 % na 70 %. Institucije prilagođavaju svoje interne procese i informacijske sustave u skladu s Nalogom br. V-657 „O odobrenju opisa postupka za korištenje elektroničkih zdravstvenih usluga i infrastrukturnog sustava suradnje” ministra zdravstva i upravljaju podacima u elektroničkom zdravstvenom i zajedničkom infrastrukturnom informacijskom sustavu (ESBPI IS).
14.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.11. Digitalizacija zdravstvenog sektora	Ciljna vrijednost	Udio zdravstvenih djelatnika čija je dozvola evidentirana i digitalno praćena		% (postotak)	0	50	Q1	2026.	Udio zdravstvenih djelatnika u Litvi čija se dozvola evidentira i elektronički nadzire u IT sustavu. Državna akreditacijska agencija za zdravstvenu skrb prati ispunjavanje uvjeta za izdavanje dozvole za zdravstvene specijaliste i ustanove.
15.	A.1.2. Reforma usluga dugotrajne skrbi A.1.2.1. Donošenje modela dugotrajne skrbi	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuje provedba modela dugotrajne skrbi	Zakonodavstvo je stupilo na snagu	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q1	2024.	Zakonodavstvo kojim se uređuje provedba modela dugoročne skrbi uključuje koncept usluga dugotrajne skrbi, zahtjeve za pružanje usluga, pružanje usluga dugoročne skrbi, jasno dodjeljivanje funkcija upravljanja uslugama određenim ustanovama, utvrđivanje osnovnih zahtjeva za relevantne subjekte za pružanje usluga dugotrajne skrbi i uspostavu načela i mehanizama za financiranje usluga dugotrajne skrbi.
16.	A.1.2. Reforma usluga dugotrajne skrbi A.1.2.2. Povećanje ljudskih resursa i infrastrukturnih kapaciteta za pružanje usluga dugotrajne skrbi	Ciljna vrijednost	Udio pacijenata s dugotrajnom skrbi koji primaju izvanbolničku dugotrajnu skrb (%)	Nije primjenjivo.	% (postotak)	5	30	Q2	2025.	Udio litavskih pacijenata s dugotrajnom skrbi koji primaju relevantne usluge kod kuće i/ili u dnevnim centrima povećao se na 30 %. Ostvarenje cilja izravno je povezano s osnivanjem devedeset timova specijalista koji pružaju izvanbolničke usluge u domovima stanara, osnivanjem deset specijaliziranih centara za dnevnu skrb u gradovima za pružanje integriranijih usluga dugotrajne skrbi i osposobljavanjem najmanje 1000 stručnjaka za dugotrajnu skrb. Pokazatelj prati Ministarstvo zdravstva.
17.	A.1.2. Reforma usluga dugotrajne skrbi A.1.2.2. Povećanje ljudskih resursa i infrastrukturnih kapaciteta za pružanje usluga dugotrajne skrbi	Ciljna vrijednost	Udio pacijenata s dugotrajnom skrbi koji primaju izvanbolničku dugotrajnu skrb (%)	Nije primjenjivo.	% (postotak)	30	60	Q1	2026.	Udio litavskih pacijenata s dugotrajnom skrbi koji primaju relevantne usluge kod kuće i/ili u dnevnim centrima povećao se na 60 %. Ostvarenje cilja izravno je povezano s osnivanjem devedeset timova specijalista koji pružaju izvanbolničke usluge u domovima stanara, osnivanjem deset specijaliziranih centara za dnevnu skrb u gradovima za pružanje integriranijih usluga dugotrajne skrbi i osposobljavanjem najmanje 1000 stručnjaka za dugotrajnu skrb. Pokazatelj prati Ministarstvo zdravstva.
18.	A.1.3. Sustavno poboljšanje otpornosti zdravstvenog sustava na rad u hitnim situacijama A.1.3.1. Akcijski plan za poboljšanje suradnje među zdravstvenim ustanovama i modernizaciju infrastrukture za hitne situacije	Ključna etapa	Stupanje na snagu akcijskog plana za poboljšanje suradnje među zdravstvenim ustanovama i modernizaciju infrastrukture za hitne situacije	Donošenje akcijskog plana o suradnji među zdravstvenim ustanovama i modernizaciji infrastrukture za hitne situacije od strane Ministarstva zdravstva	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Q1	2023.	Akcijski plan za poboljšanje suradnje među zdravstvenim ustanovama i prilagodbu infrastrukture izvanrednim situacijama uključuje zahtjeve u pogledu pripravnosti za hitne slučajeve za zdravstvene ustanove i osiguravanje učinkovitog raspoređivanja ljudskih resursa.
19.	A.1.3. Sustavno poboljšanje otpornosti zdravstvenog sustava na rad u hitnim situacijama A.1.3.2. Modernizacija centara stručnosti u klasteru zaraznih bolesti	Ciljna vrijednost	Broj moderniziranih zdravstvenih ustanova koje uključuju centre stručnosti u klasteru zaraznih bolesti		Broj	0	5.	Q4	2024.	Ulaganja se koriste za modernizaciju infrastrukture 5 klasterskih centara za zarazne bolesti, što je potrebno kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i sigurnost dijagnoze i liječenja opasnih infekcija. Osigurava se da se ukupan broj kreveta za kurativnu i dugotrajnu skrb na nacionalnoj razini ne poveća. Smatra se da je cilj postignut nakon sljedećih mjera: i. uspostavljeni su ažurirani zahtjevi za zarazne bolesti i odjeli za primanje; ii. provedeni su investicijski projekti za modernizirane zdravstvene ustanove, uključujući centre stručnosti u klasteru zaraznih bolesti.
20.	A.1.3. Sustavno poboljšanje otpornosti zdravstvenog sustava na rad u hitnim situacijama A.1.3.3. Modernizacija hitnih službi i jedinica za reanimaciju u regionalnim bolnicama	Ciljna vrijednost	Broj moderniziranih zdravstvenih ustanova u bolničkim jedinicama za hitne slučajeve, oživljavanje i intenzivnu njegu		Broj	0	7.	Q4	2024.	Ulaganje se upotrebljava za modernizaciju hitnih službi i jedinica za reanimaciju (intenzivnu njegu) sedam bolnica na regionalnoj razini kako bi se osigurala spremnost ustanova za pružanje kvalitetnih i sigurnih usluga u izvanrednim situacijama. Smatra se da je cilj postignut nakon sljedećih mjera: i. ažurirani su zahtjevi za rad hitnih službi; ii. ažurirani su zahtjevi za jedinice za oživljavanje i intenzivnu njegu; iii. provedeni su ulagački projekti za modernizirane zdravstvene ustanove u bolničkim jedinicama za hitne slučajeve, oživljavanje i intenzivnu njegu.

B. KOMPONENTA 2.: Zelena transformacija Litve

Komponenta litavskog plana za oporavak i otpornost pridonosi suočavanju s izazovima povezanima sa zelenom tranzicijom, a posebno potrebi za smanjenjem emisija stakleničkih plinova, među ostalim iz prometnog sektora, povećanjem energetske učinkovitosti zgrada i prometa, povećanjem učinkovitosti resursa i doprinosom apsorpciji stakleničkih plinova s pomoću prirodnih rješenja.

Tom se komponentom predviđa razvoj odobalne vjetroelektrane i povezane infrastrukture, potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarne elektrane i vjetroelektrane na kopnu), pojedinačna postrojenja za skladištenje energije i uspostava zajednica energije iz obnovljivih izvora te postavljanje druge infrastrukture za skladištenje električne energije namijenjene javnoj uporabi tijekom prvog razdoblja. Kad je riječ o mobilnosti, ključne mjere uključuju potporu zamjeni onečišćujućih vozila za cestovni prijevoz koja se upotrebljavaju u javnom sektoru i poduzeća čistim vozilima, poboljšanje kvalitete i privlačnosti usluga javnog prijevoza unapređenjem vozila javnog prijevoza vozilima s nultim ili niskim emisijama, uspostavu infrastrukture za punjenje svih vrsta čistih vozila na alternativna goriva te razvoj sektora alternativnih goriva (biometan, tekuća biogoriva druge generacije, vodik). Kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, to se planira postići paketima i standardima obnove zgrada, općinskim razvojnim planovima, metodologijama održivog urbanog razvoja i projektima obnove okruga, promičući opskrbu građevinskim proizvodima i uslugama kojima se ubrzava obnova zgrada i financiranje obnove. Kako bi se obnovio kapacitet degradiranih močvarnih zemljišta za apsorpciju i skladištenje stakleničkih plinova, predviđena je reforma obnove tih močvarnih područja, zbog čega će se nakon provedbe plana obnoviti 8000 ha takvih zemljišta. Konačno, učinkovitost resursa unaprijedit će se donošenjem akcijskog plana za kružno gospodarstvo u kojem se utvrđuje smjer prema učinkovitijoj upotrebi resursa u Litvi do 2035.

Mjerama iz komponente podupire se preporuka za Litvu da se usredotoči na gospodarsku politiku povezanu s ulaganjima u području energetske učinkovitosti i učinkovitog korištenja resursa, održivog prometa i energetske međupovezanosti (3. preporuka za Litvu 2019).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01). Očekuje se i da ako se potpora pruža bilo kojem postrojenju obuhvaćenom sustavom EU-a za trgovanje emisijama (ETS), aktivnosti ETS-a trebaju postići emisije stakleničkih plinova niže od relevantnih referentnih vrijednosti ETS-a 1 .

B1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

B.1.1. Reforma 1. „Održivija električna energija proizvedena u Litvi”

Cilj je reforme promicanje proizvodnje, prijenosa i potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje institucijskih i pravnih mehanizama te pružanje poticaja za ulaganja za poduzeća i građane. Konkretno, tom se reformom nastoji: i. povećati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na najmanje 7 TWh do 2030., čime će se osigurati da obnovljivi izvori energije proizvode 50 % ukupne nacionalne potrošnje električne energije; ii. povećati lokalne kapacitete za proizvodnju električne energije; iii. olakšati razvoj kapaciteta potrebnih za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora podupiranjem ekonomski najučinkovitijih tehnologija; iv. postepeno integrirati proizvođače električne energije koji koriste obnovljive izvore energije na tržište; v. osigurati minimalno financijsko opterećenje za potrošače električne energije; vi. osigurati nediskriminaciju proizvođača uvezene električne energije i drugim državama članicama omogućiti da iskoriste mehanizam potpore uveden nacrtom zakona o energiji iz obnovljivih izvora; vii. osigurati rastavljanje elektrana koje su prestale s radom; vii. osigurati da se električna energija ne proizvodi po negativnim cijenama; ix. stvoriti odgovarajuće uvjete za proizvođače-potrošače i zajednice obnovljivih izvora energije.

Reformu prate tri podmjere: 1. pripremni radovi za razvoj odobalne vjetroelektrane i povezane infrastrukture (podmjera 1.); 2. potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i energija vjetra) i pojedinačnih skladišnih objekata (podmjera 2.); 3. postavljanje druge infrastrukture za skladištenje električne energije (podmjera 3.).

B.1.1.1. Podmjera 1.: Pripremni radovi za razvoj odobalne vjetroelektrane i povezane infrastrukture

Cilj je ove podmjere provesti pripremne radove za razvoj odobalnih vjetroelektrana. Podmjera uključuje sljedeće: i. procjenu utjecaja odobalnih vjetroelektrana na okoliš; ii. mjerenja brzina vjetra i drugih parametara; iii. studije o morskom dnu područja posvećenog razvoju odobalnih vjetroelektrana i priključivanju na kopnene mreže; iv. konzultantske usluge za priključivanje na pučinsku energiju vjetra na kopnenim mrežama; v. studije o uvođenju infrastrukture i utvrđivanju priključka odobalne vjetroelektrane na kopneni mrežni pravac i mjesto pomorske trafostanice; vi. pripremu, donošenje i provedbu dokumenata prostornog planiranja za priključivanje odobalne energije vjetra na kopnenu mrežu; i vii. pripremu tehničkih specifikacija za ugovaranje priključka na kopnenu mrežu.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2023.

B.1.1.2. Podmjera 2.: Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i energija vjetra) i pojedinačnih skladišnih objekata

Cilj je ove podmjere pružiti potporu postrojenjima za proizvodnju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora te povezati zajednice energije iz obnovljivih izvora. Podmjera uključuje potporu koja se pruža pravnim subjektima, poljoprivrednicima i zajednicama energije iz obnovljivih izvora za kupnju i postavljanje kopnenih solarnih elektrana i vjetroelektrana te skladištenje, uz davanje prednosti vlastitoj potrošnji, poljoprivrednim ili gospodarskim potrebama. Primatelji potpore imaju mogućnost prodati električnu energiju natrag elektroenergetskoj mreži. Potpora se pruža putem natječajnog postupka, pri čemu se prednost daje zajednicama energije iz obnovljivih izvora. Kao rezultat ulaganja, stvara se najmanje 302 MW dodatnog kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, od čega se najmanje 271,8 MW sastoji od solarnih elektrana (uključujući solarnu elektranu od 4 MW u regiji Utena) i najmanje 30,1 MW kopnenih vjetroelektrana te od pojedinačnih postrojenja za skladištenje električne energije snage najmanje 15,2 MWh.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

B.1.1.3. Podmjera 3.: Ugradnja ostale infrastrukture za skladištenje električne energije

Cilj je ove podmjere osigurati sigurnost, stabilnost i spremnost litavskog elektroenergetskog sustava za provedbu izoliranog rada prije njegova međusobnog povezivanja s elektroenergetskim mrežama kontinentalne Europe. Podmjera se sastoji od potpore za ugradnju četiriju postrojenja za skladištenje energije, od kojih svako iznosi 50 MW i koje osigurava sintetičku tromost kao odgovor na promjenu frekvencije i upravljanje zagušenjem mreža, što je nužno za integraciju 100 % električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2022.

B.1.2. Reforma 2. „Kretanje bez onečišćivanja okoliša”

Cilj je te reforme znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova postupnim ukidanjem vozila za cestovni prijevoz koja najviše onečišćuju (privatna, javna, komercijalna, javna prijevozna i teretna vozila) u gradovima i regijama te povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru.

Provedba reforme trebala bi započeti 2021. donošenjem Zakona o alternativnim gorivima u Seimasu. Nastavlja se donošenjem i stupanjem na snagu zakonodavnog okvira kojim se uspostavlja postupak za utvrđivanje zahtjeva za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša za kupnju vozila za cestovni prijevoz i za slučajeve u kojima su oni obvezni. Taj okvir stupa na snagu do 31. prosinca 2021.

Uspostavlja se Fond za održivu mobilnost koji u određenim definiranim slučajevima pruža potporu za kupnju i uporabu čistih vozila, kao i za postavljanje, modernizaciju i razvoj infrastrukture za alternativna goriva za ta vozila. Fond se također koristi za potporu ograničenjima za uporabu vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, uz iznimku vozila s nultim i niskim emisijama. Potpora se pruža ciljano i kontinuirano, barem do 2030. Fond započinje djelovanje do 31. ožujka 2022.

Osim zamjene onečišćujućih vozila reformom se zamjenjuje naknada za korištenje cesta koju plaćaju vlasnici vozila 2 za razdoblje uporabe e-naknadom za cestarinu. Očekuje se da će sustav naplate cestarine koji se temelji na udaljenosti potaknuti vlasnike/operatere vozila da upotrebljavaju vozila koja su prihvatljivija za okoliš te racionalizirati planiranje i optimizaciju njihovih ruta putovanja jer trajanje putovanja određuje iznos cestarine. Zakonodavstvo kojim se uvodi e-naknada za cestarinu stupa na snagu do 31. ožujka 2023.

Kad je riječ o javnom prijevozu, osim zamjene onečišćujućih vozila javnog prijevoza, reformom sustava međugradskog prijevoza revidira se i optimizira postojeća mreža za velike udaljenosti, usklađuju autobusni pravci sa željezničkim putovima i lokalni prometni sustav kojim se osigurava povezanost regionalnih čvorišta. Zakonodavne izmjene kojima se provodi ta reforma donose se do 31. prosinca 2024.

Reformu prate četiri podmjere: 1. potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila (podmjera 1.); 2. potpora za kupnju čistih vozila javnog prijevoza (podmjera 2.); 3. ugradnja infrastrukture za punjenje vozila (podmjera 3.); i 4. potpora razvoju proizvodnje goriva iz obnovljivih izvora (biometanski plin, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik) (podmjera 4.).

B.1.2.1. Podmjera 1.: Potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila

Cilj je ove podmjere smanjiti broj onečišćujućih vozila radi promicanja održive mobilnosti, a time i smanjenja onečišćenja zraka u urbanim sredinama. U okviru ove podmjere pruža se potpora za kupnju osobnih automobila, minibusova, autobusa, kamiona i teških teretnih vozila sljedećih kategorija i količina:

– laka vozila (razred M1 ili N1) – nulta stopa emisija (kao što su električna vozila ili vodik), prednost se daje vozilima za usluge gradskog prijevoza putnika i logistike, ukupno 22 500 jedinica;

– teška teretna vozila (razred N2 ili N3) – bez emisija i niske emisije, kako su definirana u Uredbi 2019/1242 (električni, vodik, bioplin proizveden iz sirovina sukladnih s Direktivom RED II), ukupno 500 jedinica, od čega 200 električnih ili vodika i 300 biometana;

– niskopodni i visokopodni minibusevi i autobusi (razred M2 ili M3) – bez emisija (npr. električni pogon, vodik), ukupno 450 jedinica;

– visokopodni autobusi (razred M3) – autobusi proizvedeni od sirovina sukladnih s Direktivom RED II, ukupno 50.

Kad je riječ o vozilima koja voze na biometan, očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Konkretno, teška vozila i visokopodni autobusi moraju imati nultu ili nisku razinu emisija ili raditi isključivo na biometan, što mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (Direktiva RED II). Proizvođači biogoriva i biometana moraju dostaviti certifikate (dokaz održivosti) koje izdaju neovisni evaluatori, kako je predviđeno Direktivom 2018/2001. Nadalje, osigurava se da se u vozilima koja se podupiru u okviru litavskog plana upotrebljavaju samo biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase usklađena s Direktivom RED II. Naposljetku, razina goriva iz obnovljivih izvora u nacionalnoj mješavini goriva također se postupno povećava zbog obveze opskrbljivača gorivom u pogledu miješanja biogoriva, koja će 2030. dosegnuti 16,8 %, u skladu sa Zakonom o alternativnim gorivima, koji stupa na snagu 30. lipnja 2021. Uspostavlja se sustav obračunskih jedinica za obnovljivo gorivo kako bi se zabilježile količine biometana i drugih obnovljivih goriva isporučenih sektoru prometa i potvrde dane proizvođačima da ispune svoje obveze opskrbe gorivom iz obnovljivih izvora, čime se osigurava potrošnja biometana i drugih proizvedenih goriva iz obnovljivih izvora. Sustav započinje s radom do 31. prosinca 2021. Svi ti elementi zajedno osiguravaju da se proizvedena biogoriva i bioplin troše u prometnom sektoru i zamjenjuju ekvivalentni udio fosilnih goriva.

U okviru ove podmjere potpora se pruža i za potporu proizvodnji (sklopova) električnih autobusa u Litvi. Kao rezultat te potpore mora se proizvesti najmanje 25 jedinica električnih autobusa.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), pravni sporazum između Litve i zaduženog subjekta ili financijskog posrednika zaduženog za financijski instrument i naknadne ulagačke politike financijskog instrumenta:

I.zahtijevat će primjenu tehničkih smjernica Komisije o provjeri održivosti za fond InvestEU; i 

II.isključivat će sljedeći popis aktivnosti i imovine iz prihvatljivosti: i. djelatnosti i imovina povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu5; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti6; iii. djelatnosti i imovina povezane s odlagalištima otpada, spalionicama7 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu8; i iv. djelatnosti i imovina kod kojih dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu; i 

III.zahtijevat će da ovlašteni subjekt/ili financijski posrednik provjeri usklađenost projekata s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu za sve transakcije, uključujući one izuzete od provjere održivosti.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

B.1.2.2. Podmjera 2.: Potpora za kupnju vozila javnog prijevoza bez emisija

Cilj je ulaganja učiniti javni prijevoz prihvatljivijim za okoliš zamjenom onečišćujućih vozila čišćima te posljedično smanjiti emisije i povećati privlačnost javnog prijevoza. U okviru ove podmjere provodi se sljedeće: 1. preispitivanje i optimizacija postojeće mreže na velike udaljenosti kako bi se autobusni putovi uskladili sa željezničkim putovima i lokalni prometni sustav kojim se osigurava međusobna povezanost regionalnih čvorišta (dovršit će se do 31. prosinca 2024.); i 2. potporu koja se pruža općinskim upravama te fizičkim i pravnim osobama koje pružaju usluge javnog prijevoza (obje se odnose na općine koje nisu razvile i provele planove održive gradske mobilnosti u financijskom razdoblju 2014. – 2020.) za kupnju 230 novih autobusa s nultim emisijama (razredi M2 i M3).

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

B.1.2.3. Podmjera 3.: Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom

Cilj je ove podmjere stvoriti optimalnu mrežu javne, polujavne i privatne infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnim gorivima kako bi se stvorili povoljni uvjeti za poduzeća i građane za upravljanje čistim vozilima. U okviru ove podmjere provodi se sljedeće: 1. operativan informacijski sustav za javna i polujavna mjesta za punjenje električnih vozila (do 31. ožujka 2022.); i 2. potpora koja se pruža poslovnim i fizičkim osobama te općinama koje nisu razvile i provele SUMP-ove u financijskom razdoblju 2014. – 2020. kako bi se uspostavili i učinili operativnima:

– javna i polujavna mjesta za punjenje električnih vozila za fizičke/pravne osobe (u gradovima i u blizini nacionalnih cesta) – ukupno 4840 javnih i 400 polujavnih jedinica;

– javna infrastruktura vrlo visoke snage za električna teška teretna vozila i autobuse – ukupno 10 jedinica;

– javne postaje za komprimirani bioplin (prilagođene za biometan) – ukupno 30 jedinica;

– javne stanice za opskrbu vodikom – ukupno 4 jedinice;

– privatna mjesta za punjenje u kućanstvima, stambenim dvorištima, radnim mjestima – ukupno 53 200 jedinica.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

B.1.2.4. Podmjera 4.: Potpora razvoju proizvodnje goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)

Cilj je tih ulaganja stvaranje opskrbe obnovljivim gorivima i promicanje njihove uporabe u prometnom sektoru. U okviru ove podmjere provodi se sljedeće: 1. potpora za uspostavu i pokretanje pogona za proizvodnju biometana s ukupnim kapacitetom od 27,1 MW (do 30. lipnja 2026.); 2. potpora pružena za razvoj kapaciteta sektora biogoriva druge generacije s izgledima za postizanje kapaciteta za tekuća biogoriva druge generacije od 12,4 KTOE (do 31. prosinca 2024.); i 3. potpora za uspostavu i operativnu proizvodnju zelenog vodika iz obnovljivih izvora energije, zbog čega se mora proizvesti ukupno 1 680 000 m³ zelenog vodika (560 000 m³ godišnje) do 30. lipnja 2026.

U pogledu razvoja biometana i biogoriva druge generacije očekuje se da se tom podmjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01). Konkretno, to je ulaganje u skladu s odredbama Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (RED II), a biogoriva i biometan isporučeni crpnim stanicama proizvode se samo iz zaliha hrane za životinje razvrstanih kao otpad ili ostaci (sirovine iz Priloga IX. Direktivi 2018/2001) i ne proizvode se iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

B.1.3. Reforma 3. „Ubrzanje obnove zgrada i održivog urbanog okoliša”

Cilj je reforme ubrzati proces obnove zgrada iskorištavanjem prednosti digitalizirane serijske obnove zgrada, proširenjem integriranog pristupa životnom okruženju, uključujući prilagodbu zgrada potrebama osoba s invaliditetom, i promicanjem klimatski i ekološki prihvatljive preobrazbe građevinskog sektora i proizvoda. Reformu prate četiri podmjere: 1. ažuriranje i ispitivanje u praksi paketa i normi za obnovu zgrada te izrada metodologije za razvoj održivih gradova (podmjera 1.); 2. stvaranje alata za olakšavanje koordinacije obnove zgrada i tehničke pomoći (podmjera 2.); 3. promicanje ponude građevnih proizvoda i usluga kojima se ubrzava obnova zgrada (podmjera 3.); i 4. potpora za bržu obnovu zgrada u skladu s ažuriranim standardima obnove zgrada (podmjera 4.).

B.1.3.1. Podmjera 1.: Ažuriranje i ispitivanje u praksi paketa i normi za obnovu zgrada te izrada metodologije za razvoj održivih gradova

Cilj je ove podmjere unijeti potrebne regulatorne promjene kako bi se ubrzala obnova zgrada i pridonijelo ekologizaciji regija.

U okviru ove podmjere provodi se niz regulatornih izmjena i pilot-projekata za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada. Što se tiče regulatornih promjena, donosi se i stupa na snagu sljedeće:

a) Rezolucija Republike Litve kojom se odobrava plan provedbe dugoročne strategije obnove zgrada, kojim se predviđa zakonodavni plan za ubrzanje prenamjene lokacija i prenamjenu postojećih zgrada, uzimajući u obzir inicijativu iz Bauhausa, te formalizira upotrebu tehnika modeliranja informacija o zgradama (BIM), plana za inicijative za obnovu na razini okruga i investicijske projekte;

b) izmjena tehničkog pravilnika o gradnji „Dizajn i certificiranje energetske učinkovitosti zgrada”, kojim se legitimizira razred energetske učinkovitosti obnovljene zgrade barem na razini razreda B;

c) izmjena tehničkog pravilnika o gradnji „Dizajn drvenih konstrukcija”;

d) Smjernice za održivi urbani razvoj.

Ti zakonodavni akti stupaju na snagu do 31. ožujka 2023.

Kao rezultat nekoliko pilot-projekata zelene obnove, najmanje 22 000 m² eksperimentalnih zgrada obnovit će se kako bi se u prosjeku postiglo smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 – 60 %, kako je definirano u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada.

Podmjera se dovršava do 30. rujna 2025.

B.1.3.2. Podmjera 2.: Alati za olakšavanje koordinacije obnove zgrada i tehničke pomoći

Cilj je ove podmjere stvoriti alate za olakšavanje koordinacije obnove zgrada i tehničke pomoći. Podmjera se sastoji od osnivanja centra stručnosti za obnovu zgrada (do 31. prosinca 2022.) i triju digitalnih alata kako slijedi:

1. digitalni metodološki alati (za pripremu investicijskih projekata, standardne tehničke specifikacije za projektiranje i ugovorene radove) za planiranje zelenih i inovativnih mjera energetske učinkovitosti u obnovljenim zgradama;

2. operacionalizacija i pružanje usluga dvaju informacijskih sustava za upravljanje podacima o zgradama i projektima obnove zgrada.

Podmjera se dovršava do 30. rujna 2025.

B.1.3.3. Podmjera 3.: Promicanje ponude građevnih proizvoda i usluga kojima se ubrzava obnova zgrada

Cilj je ove podmjere stvoriti lokalno tržište za proizvodnju standardiziranih modularnih struktura iz organskih materijala i pružiti potporu poduzećima u izgradnji proizvodnog kapaciteta drvnih materijala i građevinskih dijelova koji se upotrebljavaju za zelenu obnovu zgrada. U okviru ove podmjere potpora se pruža malim i srednjim poduzećima u građevinskom sektoru, drvnoj industriji i proizvodnoj industriji. Kao rezultat te potpore, proizvodne linije modularnih struktura iz ekološke proizvodnje materijala s kapacitetom od 750 000 m² godišnje postaju operativne.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2024.

B.1.3.4. Podmjera 4.: Potpora za bržu obnovu zgrada u skladu s ažuriranim standardima obnove zgrada

Cilj je ove podmjere pružiti potporu u obliku naknade u iznosu od 30 % radova obnove za vlasnike zgrada koji su renovirali zgrade (ostvarujući razred energetske učinkovitosti A ili B) u skladu s novim načelima obnove. Kao rezultat te potpore mora se obnoviti najmanje 1 290 000 m² u 860 stambenih zgrada kako bi se u prosjeku postiglo smanjenje potrošnje primarne energije od najmanje 30 – 60 %, kako je definirano u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada, primjenom načela zelene obnove (održive, inovativne, brže, A-B) ili mjera osim upotrebe modularnih struktura za postizanje razreda energetske učinkovitosti A.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

B.1.4. Ulaganje 4.: „Povećanje kapaciteta apsorpcije stakleničkih plinova”

Cilj je ovog ulaganja smanjiti emisije stakleničkih plinova iz bivših isušenih i degradiranih tresetišta ponovnom nadogradnjom predmetnih područja te tako stvoriti povoljne uvjete za bioraznolikost tih staništa i povećati uklanjanje stakleničkih plinova uz istodobno obavljanje određenih ograničenih gospodarskih aktivnosti.

U okviru ovog ulaganja osmišljavaju se i provode mjere za obnovu vodostaja, obnovu dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta i uspostavu sustava praćenja gdje je to potrebno. Kako bi se postigao najmanji negativni učinak na rehabilitirano stanište, potrebno je regulirati vodno uređenje, stoga je potrebno osmisliti i postaviti posebne hidrotehničke strukture, kao što su prilagodljivi pragovi, kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da sami reguliraju razinu vode na području kojim se gospodari, čime se održava prosječna godišnja razina vode u skladu s površinom tresetnog tla, tj. najviše 10 – 20 cm. Dotičnim sudionicima pružaju se savjeti i osposobljavanje. Nakon dovršetka ulaganja od podnositelja zahtjeva očekuje se da ispune svoje tekuće obveze za održavanje ponovno uspostavljenih tresetišta primanjem kompenzacijskih plaćanja u novom programskom razdoblju u okviru mjere predviđene u litavskom strateškom planu za poljoprivredu i ruralni razvoj za razdoblje 2023. – 2027. U predmetnim područjima mogu se dopustiti gospodarske aktivnosti koje ne utječu negativno na očuvanje obnovljenog močvarnog područja. Odabir gospodarske djelatnosti provodi se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir posebne značajke područja i uključena ograničenja povezana s okolišem.

U okviru ovog ulaganja provodi se sljedeće: 1. regulatorne promjene za operacionalizaciju nacionalnog okvira za utvrđivanje oštećenih tresetišta i za kasnije upravljanje obnovljenim tresetištima (do 30. rujna 2022.); i 2. potpora za obnovu 8 000 ha tresetišta.

Ulaganje mora biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

B.1.5. Reforma 5.: „Prema kružnom gospodarstvu”

Cilj je reforme razviti istinski model kružnog gospodarstva uz sudjelovanje svih dionika, čime će se osigurati načela kružnosti i sprečavanje nastanka otpada u industrijskom sektoru, proširiti proizvodnja i upotreba sekundarnih sirovina, povećati učinkovitost materijala i resursa, promicati održivi dizajn i zelene inovacije, osigurati održivost, trajnost, popravak i obnova proizvoda. Kao rezultat reforme donosi se i stupa na snagu akcijski plan za prelazak Litve na kružno gospodarstvo do 2035. Akcijski plan usmjeren je na sprečavanje nastanka otpada, recikliranje, dizajn proizvoda i upotrebu sekundarnih sirovina, digitalizaciju, promicanje zelenih inovacija, kao i na poboljšani pravni okvir i fiskalne mjere kojima se promiču dugoročne koristi umjesto kratkoročnih rješenja i rezultata za vraćanje resursa kružnosti. Cilj je osigurati sustavni institucionalni pristup kružnom gospodarstvu i blisku suradnju među uključenim institucijama.

Reforma mora biti dovršena do 31. ožujka 2023.

B.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Br.	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa/ Ciljna vrijednost	Naslov	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
21.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva za poboljšanje institucionalnih i pravnih mehanizama za promicanje proizvodnje, prijenosa i potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora	Odredba zakona o stupanju na snagu				Q4	2021.	Stupanje na snagu izmjena Zakona o energiji iz obnovljivih izvora, Zakona o električnoj energiji i Zakona o energiji (odobalnoj i kopnenoj). Tim se pravnim aktima utvrđuje da se javna ustanova, litavska energetska agencija, savjetuje i pruža metodološku pomoć o pitanjima povezanima s djelatnostima u sektoru električne energije, čime bi se podnositeljima zahtjeva olakšali procesi i osiguralo pravodobno pružanje informacija. Tim se aktima također: – reguliraju uvjeti za dobitnike dražbi za prodaju električne energije u okviru bilateralnih sporazuma jer bi se time ulagačima pružila veća jasnoća o tome kako poslovati na tržištu; – utvrđuju dugoročni ciljevi za energiju iz obnovljivih izvora za sve sektore, tj. postavljaju dugoročni nacionalni ciljevi na zakonodavnoj razini i stvara sigurnost za ulagače u pogledu razvoja obnovljivih izvora energije; – uspostavlja nova vrsta dozvola – dozvola za modernizaciju (rekonstrukciju) elektrane ili postrojenja za proizvodnju električne energije, kako je predviđeno Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
22.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.1. Pripremni koraci za razvoj infrastrukture za odobalnu energiju vjetra	Ključna etapa	Izvedba i završetak pripremnih radova za razvoj odobalnih vjetroelektrana i postavljanje infrastrukture	Završetak pripremnih radova nadležnih tijela				Q4	2023.	Provode se sljedeće studije i savjetodavne usluge: 1. studija o provedbi infrastrukture: tehnička rješenja, tehnologije, vrijednost ugradnje infrastrukture, analiza troškova i koristi. 2. identifikacijska oznaka mjesta konekcije odobalne vjetroelektrane s kopnom i stanice. 3. procjena utjecaja odobalne vjetroelektrane na okoliš. 4. studija mjerenja brzine vjetra i drugih parametara. 5. istraživanje morskog dna na području određenome za razvoj odobalne vjetroelektrane. 6. istraživanja na morskom dnu za povezivanje odobalne vjetroelektrane i kopna. 7. usluge savjetovanja za priključivanje odobalne vjetroelektrane na kopnenu mrežu. 8. pripremljeni dokumenti prostornog planiranja za povezivanje odobalne vjetroelektrane s kopnom. 9. provedba dokumenata prostornog planiranja za povezivanje odobalne vjetroelektrane s kopnom. 10. pripremljene tehničke specifikacije za povezivanje odobalne vjetroelektrane s kopnom. Rezultati svih studija, mjerenja i istraživanja upotrebljavaju se za projektiranje odobalne vjetroelektrane i njezino priključivanje na kopnenu mrežu.
23.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (MW)		MW	0	220	Q1	2025.	Pušten je u pogon kapacitet za proizvodnju 220 MW solarne energije i energije vjetra.
24.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (MW)		MW	220	302	Q2	2026.	Pušten je u pogon kapacitet za proizvodnju 302 MW solarne energije i energije vjetra.
25.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih (pojedinačnih) kapaciteta za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora (MWh)		MWh	0	7,6	Q1	2025.	Na elektranu je priključeno i pušteno u pogon 7,6 MWh (pojedinačnih) postrojenja za skladištenje energije.
26.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih (pojedinačnih) kapaciteta za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora (MWh)		MWh	7,6	15	Q2	2026.	Na elektranu je priključeno i pušteno u pogon 15 MWh (pojedinačnih) postrojenja za skladištenje energije.
27.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.3. Ugradnja ostale infrastrukture za skladištenje električne energije	Ciljna vrijednost	Instaliran kapacitet novih postrojenja za skladištenje električne energije (MW)		MW	0	200	Q4	2022.	Puštanje u rad četiriju postrojenja za skladištenje energije, svaki od 50 MW.
28.	B.1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavnog okvira kojim se uspostavlja postupak za utvrđivanje zahtjeva za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša za kupnju vozila za cestovni prijevoz i za slučajeve u kojima su oni obvezni.	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q4	2021.	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se utvrđuju zahtjevi u pogledu energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te slučajevi u kojima su oni obvezni za cestovna vozila kategorija M1, N1, N2, N3, M2 i M3 te se koriste za izračun energije i utjecaja na okoliš tijekom cijelog životnog vijeka tih vozila.
29.	B.1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša	Ključna etapa	Uspostavljen je i operativan Fond za održivu mobilnost kojim se financira razvoj infrastrukture za alternativna goriva i vozila	Odredba sporazuma/odluke o stupanju na snagu				Q1	2022.	Uspostavljen je i operativan Fond za održivu mobilnost. Fond se uspostavlja radi financiranja kupnje i upotrebe čistih vozila, postavljanja, modernizacije i/ili razvoja infrastrukture za alternativna goriva za vozila na ciljani i kontinuiran način, barem do 2030. Fond se također koristi za potporu utvrđivanju ograničenja za uporabu vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, uz iznimku vozila s nultim i niskim emisijama.
30.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o uvođenju elektroničkog sustava za naplatu cestarine koji se temelji na načelima „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća”	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q1	2023.	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uvodi elektronički sustav za naplatu cestarine koji se temelji na načelima „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća”. Cestarina koju plaćaju posjednici vozila za razdoblje tijekom kojeg se upotrebljava cestovna infrastruktura pretvara se u cestarinu koja se plaća za kilometražu na cesti (e-cestarina).
31.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.1. Potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila	Ciljna vrijednost	Broj vozila za čisti prijevoz kupljenih i registriranih u Litvi		Broj		11750	Q2	2025.	Broj dodatnih vozila za čisti prijevoz kupljenih i registriranih u Litvi koja primaju državne subvencije dodijeljene nakon poziva na podnošenje prijedloga: a) najmanje 11 250 (električnih) lakih vozila s nultim emisijama (razred M1 ili N1); b) najmanje 100 teških vozila za prijevoz (električnih, vodik) s nultim emisijama (razred N2); c) najmanje 150 teških vozila za prijevoz (razred N2 ili N3) niskih emisija, kako je definirano u Uredbi 2019/1242, (biometan proizveden iz sirovina sukladnih s Direktivom RED II) d) najmanje 225 niskopodnih i visokopodnih minibuseva i autobusa (razred M2 i M3) nultih emisija (električnih, vodik); e) najmanje 25 visokopodnih autobusa u kojima se upotrebljava biometan proizveden iz sirovina sukladnih s Direktivom RED II. Kako bi bila u skladu s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), vozila na biometan moraju raditi isključivo na biometan, što mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (Direktiva RED II).
32.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.1. Potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila	Ciljna vrijednost	Broj vozila za čisti prijevoz kupljenih i registriranih u Litvi		Broj	11750	23500	Q2	2026.	Broj vozila za čisti prijevoz kupljenih i registriranih u Litvi koja primaju državne subvencije dodijeljene nakon poziva na podnošenje prijedloga: a) najmanje 22 500 (električnih) lakih vozila s nultim emisijama (razred M1 ili N1); b) najmanje 200 teških vozila za prijevoz (razred N2) s nultim emisijama (električnih, vodikovih); c) najmanje 300 teških vozila za prijevoz (razred N2 ili N3) niskih emisija, kako je definirano u Uredbi 2019/1242, (biometan proizveden iz sirovina sukladnih s Direktivom RED II) d) najmanje 450 niskopodnih i visokopodnih minibuseva i autobusa (razred M2 i M3) nultih emisija (električnih, vodik); e) najmanje 50 visokopodnih autobusa u kojima se upotrebljava biometan proizveden iz sirovina sukladnih s Direktivom RED II. Kako bi bila u skladu s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), vozila na biometan moraju raditi isključivo na biometan, što mora biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Direktivi 2018/2001 (Direktiva RED II). Uspostavlja se sustav obračunskih jedinica za obnovljivo gorivo kako bi se zabilježile količine biometana i drugih obnovljivih goriva isporučenih sektoru prometa, u skladu s kojima operatori dobivaju certifikate razmjerne očekivanoj uporabi goriva iz obnovljivih izvora.
33.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.1. Potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila	Ciljna vrijednost	Broj električnih autobusa proizvedenih (sastavljenih) u Litvi		Broj	0	25	Q2	2026.	Najmanje 25 električnih autobusa proizvedenih (sastavljenih) u Litvi. Kriterijima za odabir osigurava se usklađenost s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
34.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.2. Potpora za kupnju vozila javnog prijevoza bez emisija	Ključna etapa	Stupanje na snagu reforme sustava međugradske mobilnosti	Reforma stupa na snagu				Q4	2024.	Stupanje na snagu reforme međugradskog okvira kojom se revidira i optimizira postojeća mreža na velike udaljenosti, usklađuju autobusni putovi sa željezničkim putovima i lokalni prometni sustav kojim se osigurava međupovezanost regionalnih čvorišta.
35.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.2. Potpora za kupnju vozila javnog prijevoza bez emisija	Ciljna vrijednost	Isporuka električnih vozila javnog prijevoza (autobusi)		Broj	0	115	Q2	2025.	Isporuka 115 (razreda M2 i M3) niskopodnih električnih autobusa pružateljima usluga javnog prijevoza u gradskim i prigradskim područjima.
36.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.2. Potpora za kupnju vozila javnog prijevoza bez emisija	Ciljna vrijednost	Isporuka električnih vozila javnog prijevoza (autobusi)		Broj	115	230	Q2	2026.	Isporuka 230 (razreda M2 i M3) – niskopodnih električnih autobusa pružateljima usluga javnog prijevoza u gradskim i prigradskim područjima.
37.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ključna etapa	Početak rada informacijskog sustava za javne i polujavne stanice za punjenje električnih vozila	Početak rada informacijskog sustava za javne i polujavne stanice za punjenje električnih vozila				Q1	2022.	Početak rada informacijskog sustava kojim se: 1. utvrđuju i evidentiraju jedinstveni identifikacijski kodovi javnih i polujavnih stanica za punjenje električnih vozila i njihovih operatera. 2. pružaju statični/dinamički podaci u stvarnom vremenu s javnih i polujavnih punionica za električna vozila koja prometuju u Litvi.
38.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad javnih i polujavnih stanica za punjenje i stanica za punjenje vrlo velike snage za prijevoz tereta i autobusa		Broj		2625	Q2	2025.	Javne i polujavne stanice za punjenje električnih vozila i stanice vrlo velike snage za punjenje teretnih vozila/autobusa koje su instalirane i u funkciji, uključujući: a) najmanje 2620 stanica za punjenje električnih vozila za automobile; b) najmanje 5 stanica za punjenje vrlo velike snage za teret/autobuse. Vrste stanica za punjenje električnih vozila s obzirom na snagu i dostupnost utvrđene su Zakonom o alternativnim gorivima (članak 2. točke 12., 16., 17., 18., 26., 27. i 32.).
39.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad javnih i polujavnih stanica za punjenje i stanica za punjenje vrlo velike snage za prijevoz tereta i autobusa		Broj	2625	5250	Q2	2026.	Javne i polujavne stanice za punjenje električnih vozila i stanice vrlo velike snage za punjenje teretnih vozila/autobusa koje su instalirane i u funkciji, uključujući: a) najmanje 5240 stanica za punjenje električnih vozila za automobile; b) najmanje 10 stanica za punjenje vrlo velike snage za teret/autobuse. Vrste stanica za punjenje električnih vozila s obzirom na snagu i dostupnost utvrđene su Zakonom o alternativnim gorivima (članak 2. točke 12., 16., 17., 18., 26., 27. i 32.).
40.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad privatnih stanica za punjenje u kućanstvima, stambenim dvorištima, radnim mjestima		Broj	0	26600	Q1	2025.	Tijekom cijelog razdoblja provedbe postavlja se i stavlja u pogon najmanje 26 600 privatnih stanica za punjenje električnih vozila u kućanstvima, dvorištima stambenih zgrada, radnim mjestima.
41.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad privatnih stanica za punjenje u kućanstvima, stambenim dvorištima, radnim mjestima		Broj	26600	53200	Q1	2026.	Tijekom cijelog razdoblja provedbe postavlja se i stavlja u pogon najmanje 53 200 privatnih stanica za punjenje električnih vozila u kućanstvima, dvorištima stambenih zgrada, radnim mjestima.
42.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad javnih postaja za stlačeni bioplin i vodik		Broj	0	34	Q2	2026.	Operacionalizacija i pružanje usluga 34 javne postaje za stlačeni bioplin i vodik: a) najmanje 30 jedinica za stlačeni bioplin; b) najmanje četiri jedinice za vodik.
43.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ključna etapa	Donošenje akcijskog plana za integraciju mreže infrastrukture za električno punjenje	Doneseni akcijski plan o infrastrukturi za električno punjenje				Q4	2021.	Donošenje akcijskog plana kojim se utvrđuju prioritetne smjernice za razvoj i postavljaju zahtjevi za postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila kako bi se osigurao maksimalan učinkovit razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila.
44.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora razvoju sektora goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ključna etapa	Početak rada IT sustava obračunskih jedinica za gorivo iz obnovljivih izvora	Informacijski sustav obračunskih jedinica za goriva iz obnovljivih izvora u funkciji				Q4	2021.	Kako bi se osigurala razina potrošnje biometana u sektoru prometa, uspostavlja se odgovarajuća IT platforma za bilježenje količina biometana i drugih obnovljivih goriva isporučenih sektoru prometa te certifikata izdanih proizvođačima za koje se dobiveni plin upotrebljava za ispunjavanje obveza u pogledu goriva.
45.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora razvoju sektora goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ciljna vrijednost	Instalirani ukupni kapacitet novih postrojenja za proizvodnju biometana, MW		MW	0	27.1	Q4	2025.	Puštanje u pogon novog kapaciteta postrojenja za proizvodnju biometana snage najmanje 27,1 MW. Instalirani kapacitet smatra se operativnim na temelju priključenja kapaciteta proizvodnje biometana na mrežu prirodnog plina i informacija koje dostavlja operator transportnog sustava plina. Kako bi bio u skladu s tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), biometan se proizvodi iz zaliha hrane za životinje navedenih u Prilogu IX. Direktivi o obnovljivoj energiji.
46.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora razvoju sektora goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ciljna vrijednost	Godišnja dodatna proizvodnja tekućih biogoriva druge generacije		KTOE	0	12.4	Q4	2025.	Dodatnih 12,4 ktoe tekućih biogoriva druge generacije proizvodi se u instaliranom proizvodnom kapacitetu. Količina godišnje proizvodnje procjenjuje se godinu dana nakon početka proizvodnje koji je predviđen do 31. prosinca 2024.
47.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora razvoju sektora goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ciljna vrijednost	Ukupna količina proizvedenog „zelenog vodika”		m³	0	1680 000	Q2	2026.	Nakon razvoja dodatnog novog kapaciteta za proizvodnju plinovitog vodika iz obnovljivih izvora energije ukupno je do 30. lipnja 2026. proizvedeno 1 680 000 m³ plina zelenog vodika (560 000 m³ godišnje).
48.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.1. Ažuriranje i ispitivanje u praksi paketa i normi za obnovu zgrada te izrada metodologije za razvoj održivih gradova	Ključna etapa	Stupanje na snagu sljedećih zakonodavnih akata: a) plan provedbe dugoročne strategije obnove zgrada, b) izmjena Tehničkog pravilnika o gradnji „Dizajn i certificiranje energetske učinkovitosti zgrada”, odobrena Uredbom ministra okoliša br. D1-754 od 11. studenoga 2016. c) smjernice za održivi urbani razvoj odobrene Rezolucijom litavskog parlamenta d) izmjena Tehničkog pravilnika za građevinarstvo CTR 2.05.07:2005 „Dizajn drvenih konstrukcija”, odobrena Uredbom br. D1-79 ministra okoliša od 10. veljače 2005.	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q1	2023.	Sljedeći zakonodavni akti odobreni su i stupili su na snagu: 1. Plan provedbe dugoročne strategije obnove zgrada, kojim se predviđa sljedeće: 1.1. Zakonodavni plan za ubrzavanje prenamjene stambenih objekata, uzimajući u obzir inicijativu iz Bauhausa, kako bi se formalizirala upotreba tehnika informacijskog modeliranja zgrada (BIM), kao i procjena mogućih modela za pretvorbu, rekonstrukciju ili obnovu postojećih zgrada; 1.2. Preporuke za pripremu tromjesečnih projekata obnove. 2. Izmijenjeni tehnički propis o gradnji „Dizajn i certificiranje energetske učinkovitosti zgrada”, odobren od 11. studenoga 2016. Uredbom ministra okoliša br. D1-754, kojim se opravdava razred energetske učinkovitosti obnovljene zgrade od 1.1.2023. barem B. 3. Smjernice za održivi urbani razvoj u kojima se utvrđuju pokazatelji za održive gradove i metodologija za njihov izračun. 5. Izmjena Tehničkog pravilnika za građevinarstvo CTR 2.05.07:2005 „Dizajn drvenih konstrukcija”, odobrena Uredbom br. D1-79 ministra okoliša od 10. veljače 2005., kojom se proširuje uporaba drvenih građevnih proizvoda u višenamjenskim zgradama.
49.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.1. Ažuriranje i ispitivanje u praksi paketa i normi za obnovu zgrada te izrada metodologije za razvoj održivih gradova	Ciljna vrijednost	Područje pokaznih zgrada obnovljeno s ciljem smanjenja potrošnje primarne energije u prosjeku za najmanje 30 %, kako je definirano u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada		m2	0	22.000	Q3	2025.	Završetak demonstracijskih projekata zelene obnove (osam zgrada ukupne površine 22 000 m²) kako slijedi: – četiri javne zgrade na primjeru nekoliko lokacija (npr. škola, vrtić, administrativna zgrada) (16 000 m² = 4x4000) – i četiri stambene zgrade (6 000 m² = 4 x 1500), Obnovom se u prosjeku smanjuje najmanje 30 % potrošnje primarne energije, kako je definirana u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada upotrebom novih, industrijaliziranih toplinski izrađenih sustava izolacije iz organskih sirovina, kao i tehnologija za modeliranje informacija o zgradama (BIM) koje kombiniraju sve građevinske postupke (projekt, izgradnja, proizvodnja, logistika, ugradnja montažnih objekata na lokaciji, održavanje i kontrola kvalitete), virtualno modeliranje životnog ciklusa zgrade u odnosu na najbliži okolni okoliš (npr. tromjesečje).
50.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.2. Alati za olakšavanje koordinacije obnove zgrada i tehničke pomoći	Ključna etapa	Centar stručnosti za obnovu zgrada osnovan je i operativan	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q4	2022.	1. Statut Agencije za upravljanje okolišnim projektima kojim se utvrđuju funkcije za upravljanje programom obnove zgrada s više stanova (modernizacija), kao i upravljanje financiranjem iz različitih izvora koje trenutačno provodi Agencija za energetsku učinkovitost stambenih prostora, koji je izmijenjen Uredbom ministra okoliša, koja je donesena i stupila na snagu. 2. Centar stručnosti za obnovu zgrada na jednom mjestu (jedinica EPMA) (50 % slobodnih radnih mjesta u Centru stručnosti) je operativan.
51.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.2. Alati za olakšavanje koordinacije obnove zgrada i tehničke pomoći	Ciljna vrijednost	Operacionalizacija i pružanje usluga triju informacijskih sustava za projektiranje obnove zgrada, upravljanje projektima obnove i litavska baza podataka o zgradama		Broj	0	3.	Q3	2025.	Sljedeća 3 informacijska sustava moraju biti potpuno funkcionalna: 1. Digitalni metodološki alat za planiranje zelenih i inovativnih mjera energetske učinkovitosti u obnovljenim zgradama; 2. Administrativni informacijski sustav projekata obnove zgrada; 3. Litavska baza podataka o zgradama.
52.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.3. Promicanje ponude građevnih proizvoda i usluga kojima se ubrzava obnova zgrada	Ciljna vrijednost	Operativni proizvodni kapacitet modularnih struktura od organskih materijala		m²/godina)	0	750.000	Q4	2024.	Operativne automatizirane nove proizvodne linije modularnih struktura od organskog materijala kapaciteta 750 000 m² godišnje.
53.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.4. Potpora za bržu obnovu zgrada u skladu s ažuriranim standardima obnove zgrada	Ciljna vrijednost	Područje obnovljenih stambenih zgrada		m2	0	300 000	Q2	2025.	Ubrzanom obnovom zgrada u prosjeku se smanjuje najmanje 30 % potrošnje primarne energije, kako je definirano u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada i zelenoj obnovi (održiva, inovativna, brža, razred A – B) ili drugim mjerama osim upotrebe modularnih konstrukcija (razred A), ukupni broj obnovljenih zgrada s više stanova iznosi 860, a njihova površina iznosi 1 290 000 m².
54.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.4. Potpora za bržu obnovu zgrada u skladu s ažuriranim standardima obnove zgrada	Ciljna vrijednost	Područje obnovljenih stambenih zgrada		m2	300000	1290.000	Q2	2026.	Ubrzanom obnovom zgrada u prosjeku se mora smanjiti najmanje 30 % potrošnje primarne energije, kako je definirano u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada i zelenoj obnovi (održiva, inovativna, brža, razred A-B) ili drugim mjerama osim uporabe modularnih konstrukcija (razred A), ukupni broj obnovljenih zgrada s više stanova iznosi 860, a njihova površina iznosi 1 290 000 m².
55.	B.1.4. Povećanje kapaciteta apsorpcije stakleničkih plinova	Ciljna vrijednost	Ponovno uspostavljeno tresetište		ha	0	5000	Q4	2024.	Ponovno se uspostavlja najmanje 5000 ha tresetišta.
56.	B.1.4. Povećanje kapaciteta apsorpcije stakleničkih plinova	Ciljna vrijednost	Ponovno uspostavljeno tresetište		ha	5000	8000	Q2	2026.	Ponovno se uspostavlja najmanje 8000 ha tresetišta.
57.	B.1.4. Povećanje kapaciteta apsorpcije stakleničkih plinova	Ključna etapa	Na snagu je stupilo zakonodavstvo kojim se uređuje obnova močvarnih područja (tresetišta) te njihova daljnja zaštita i održiva uporaba	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q3	2022.	Na snagu je stupilo zakonodavstvo kojim se uređuje obnova močvarnih područja (tresetišta) te njihova daljnja zaštita i održiva uporaba.
58.	B.1.5. Prema kružnom gospodarstvu	Ključna etapa	Stupanje na snagu Akcijskog plana za prijelaz na kružno gospodarstvo	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q1	2023.	Stupanje na snagu rezolucije Vlade kojom se odobrava litavski akcijski plan za prijelaz na kružno gospodarstvo do 2035., izrađen u suradnji sa zainteresiranim institucijama i socioekonomskim partnerima, s ciljem uključivanja svih relevantnih tijela i koordinacije provedbe i razvoja kružnog gospodarstva u toj zemlji.

C. KOMPONENTA 3.: Digitalna transformacija za rast

Komponenta litavskog plana za oporavak i otpornost odnosi se na višestruke aspekte digitalne transformacije – digitalnu povezanost, uključujući digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja, digitalizaciju javnog i privatnog sektora te digitalne vještine. Komponenta uključuje mjere za olakšavanje uvođenja 5G mreža, daljnji razvoj infrastrukture optičkih vlakana u ruralnim i udaljenim područjima te poticanje inovacija u području povezivosti. Osim toga, cilj je znatnih reformi i ulaganja digitalizirati javni sektor. Promicanje digitalnih vještina predviđeno je za djecu, zaposlenike i starije građane, kao i mjere za rješavanje problema nedostatka zaposlenika u području IT-a na tržištu rada. Nadalje, tom se komponentom predlažu ulaganja u promicanje uvođenja naprednih digitalnih tehnologija u privatnom sektoru, posebno u pogledu suradnje između znanstvenog i poslovnog sektora u području inovativnih tehnologija i digitalizacije kulturnog sektora. Općenito, komponenta uključuje pet mjera (tri reforme i dva ulaganja).

Komponenta se odnosi na preporuku za Litvu o promicanju ulaganja u digitalnu tranziciju, a posebno na pokrivenost i uporabu širokopojasnog pristupa visokog kapaciteta (3. preporuka za Litvu, 2020.). Osim toga, očekuje se da će se tom komponentom pridonijeti poticanju rasta produktivnosti, među ostalim povećanjem učinkovitosti javnih ulaganja (3. preporuka za Litvu 2019.) jer uključuje mjere za digitalizaciju javnog sektora koje će imati dugotrajan pozitivan učinak na funkcioniranje javne uprave i njezinu produktivnost. Mjerama u komponenti djelomično se rješavaju i izazovi povezani s tehnološkim inovacijama u malim i srednjim poduzećima (3. preporuka za Litvu 2020.). Ukupno gledajući, veličina i opseg predviđenih ulaganja i reformi za digitalnu tranziciju neizravno doprinose ublažavanju učinka krize na zapošljavanje (2. preporuka za Litvu 2020.) i promicanju ulaganja u inovacije (3. preporuka za Litvu 2019.).

C.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

C.1.1. Reforma 1. „Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom”

Cilj je reforme u potpunosti konsolidirati državne informacijske resurse kako bi se informatičkom infrastrukturom, uslugama i procesima javnih institucija upravljalo centralizirano, učinkovito i sigurno. Reforma podrazumijeva ulaganja u:

a.proširenje postojeće infrastrukture oblaka za informacijske i komunikacijske tehnologije u mjeri u kojoj to zahtijevaju sve javne proračunske institucije;

b.migracija zastarjele infrastrukture IKT-a koja nije usklađena sa sigurnosnim normama iz državnih proračunskih institucija na infrastrukturu informacijske i komunikacijske tehnologije u oblaku kojom se centralizirano upravlja;

c.integrirana nadogradnja i reorganizacija tehničkog i sistemskog softvera za lokalne mreže za prijenos podataka zastarjelih i nesigurnih institucija za državni proračun, uvođenje sigurnog rješenja za centralizirano upravljanje (4000 računalnih radnih stanica);

d.integrirana nadogradnja i remont zastarjele i nesigurnosne računalne radne stanice, uvođenje sigurnog centraliziranog rješenja za upravljanje (4000 računalnih radnih stanica).

Cijela se reforma odnosi samo na državne institucije koje mogu u potpunosti iskoristiti usluge IT infrastrukture Državnog oblaka nakon reforme.

Reforma mora biti dovršena do 30. rujna 2026.

C.1.2. Reforma 2. „Osiguravanje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka”

Cilj je reforme osigurati dostupnost pouzdanih podataka javnog sektora, mogućnost njihove razmjene, mogućnosti ponovne uporabe podataka i stvoriti preduvjete za javnu politiku utemeljenu na podacima te digitalne inovacije u privatnom sektoru.

Reforma zahtijeva izravna javna ulaganja kako bi se razvio model arhitekture državnih podataka i njegovih alata za upravljanje kako bi se povećala količina javno dostupnih podataka u nacionalnom podatkovnom jezeru (NDL), čime se stvaraju preduvjeti za ponovnu uporabu podataka u svim državnim informacijskim sustavima i registrima te se ti podaci stavljaju na raspolaganje javnosti, poduzećima i znanosti.

Integracija informacijskih resursa u nacionalno podatkovno jezero podrazumijeva sljedeće korake:

a.stvaranje sučelja s pružateljem podataka putem veze za razmjenu podataka;

b.opisivanje semantičke strukture, priprema metapodataka;

c.obradu primljenih skupova podataka (pretvorba, čišćenje, anonimizacija/šifriranje, povezivanje, agregiranje i drugi rad uzimajući u obzir posebnosti podataka i potrebe korisnika za otvaranjem);

d.stvaranje sučelja između nacionalnog podatkovnog jezera (NDL) i repozitorija podataka Portala otvorenih podataka (data.gov.lt) putem sučelja za programiranje aplikacija za prijenos države (API);

e.ostvarivanje poveznice između nacionalnog podatkovnog jezera i Portala otvorenih podataka (data.gov.lt) putem sučelja REST API.

f.Razvijanje mehanizma za automatsko ažuriranje otvorenih skupova podataka i njihovih metapodataka.

Za izradu arhitekture državnih podataka potrebno je:

a.provesti analizu strukture podataka državnih informacijskih resursa (SIR), razvoja i popisa modela podatkovnih metapodataka SIR-a te razvoja metodoloških, pravnih i organizacijskih mjera za izradu metapodataka i upravljanje njima;

b.instalirati automatizirani alat za upravljanje metapodacima, razvoj algoritma za automatsko ispunjavanje metapodataka, razvoj strukture baze metapodataka i administrativnog softvera te razvoj automatiziranog ulaznog softvera za metapodatke;

c.uvesti sučelje sa SIR-om za automatsko prikupljanje i ažuriranje metapodataka iz svih SIR-a, pružanje najviših hijerarhijskih metapodataka u bazi podataka, stvaranje API-ja za razmjenu podataka u okviru Platforme državnih informacijskih resursa i potpuni metapodaci kako bi se uključile postojeće i planirane realizacije API-ja.

Reforma je izravno povezana s europskim inicijativama za otvaranje i ponovnu uporabu podataka. Predviđena ulaganja omogućuju nesmetanu tehnološku provedbu otvaranja podataka integriranom uporabom podataka javnog sektora u višestruke svrhe. Reformom se nastoje riješiti problemi uzrokovani decentralizacijom i rascjepkanošću podataka javnog sektora. Ta infrastruktura uključuje i ponovnu uporabu zdravstvenih podataka visoke vrijednosti. Ciljna skupina reforme su javne uprave, znanstvene institucije, poduzeća i šira javnost.

Reforma mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

C.1.3. Reforma 3. „Usluge usmjerene na korisnike”

Cilj je reforme digitalizacija javnih i administrativnih usluga putem potpune transformacije postupaka nacionalnih i lokalnih vlasti, potpune digitalizacije, integracije sustava, ponovne uporabe podataka, najviše kvalitete pružene usluge i usmjerenosti javne uprave na korisnika. Reforma se provodi u dva smjera:

a.Poboljšanje postupka donošenja odluka za razvoj i nadogradnju novih javnih usluga te povećanje uključivosti javnih usluga i pristupačnosti usluga za osobe s invaliditetom.

b.Integrirana ulaganja u digitalizaciju postupaka javne uprave, primanje elektroničkih javnih usluga koje nedostaju i automatizaciju međuinstitucijske razmjene podataka te dostupnost alata za pristup osoba s invaliditetom javnim uslugama. Cilj je ulaganja u provedbu ovog potprograma digitalizirati postupke javne uprave, stvoriti elektroničke javne usluge koje nedostaju i ujednačiti zrelost svih javnih usluga koje se pružaju u Litvi kako bi međuinstitucijska razmjena podataka bila automatizirana, a informacije dostupne svima, bez diskriminacije osoba s invaliditetom.

Nadalje, provedba reforme temelji se na sljedećim načelima: načelo „samo jednom”, uključivost i dostupnost usluga, otvorenost i transparentnost, zadana prekograničnost, zadana interoperabilnost, pouzdanost i sigurnost. Dio ulaganja (2 000 000 EUR) usmjerava se na horizontalni razvoj digitalnih vještina za javne službenike, ranjive skupine (uključujući starije osobe) i sve ostale izvan ciljnih skupina.

Reforma mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

C.1.4. Ulaganje 1 „Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu”

Cilj je ulaganja stvoriti potrebne uvjete kako bi znanost i poduzeća mogli učinkovito razvijati i upotrebljavati napredne i inovativne alate i rješenja umjetne inteligencije koji mogu komunicirati, čitati, analizirati, razumjeti i tumačiti na litavskom jeziku na početnoj razini te stvarati i osiguravati univerzalan pristup digitaliziranim i digitalnim resursima kojima se znanosti, poduzećima i društvu omogućuje razvoj inovativnih tehnologija, usluga i proizvoda koji se temelje na kulturnom sadržaju.

C.1.4.1. Podmjera 1.: Razvoj tehnoloških resursa na litavskom jeziku

Cilj je te podmjere razviti litavske jezične resurse potrebne za razvoj litavskih jezičnih rješenja umjetne inteligencije koja će biti besplatno dostupna javnosti. To uključuje i. razvoj jezičnih resursa koji će omogućiti znanstvenim i poslovnim organizacijama da poboljšaju litavske jezične sustave i usluge umjetne inteligencije; ii. razvoj digitalnih resursa kojima se podupire očuvanje i vitalnost litavskog jezika (npr. prilagodba litavske jezične baštine znanstvenim, kulturnim i obrazovnim potrebama, optimiziranje jezičnih istraživanja); i iii. razvoj specijaliziranih izvora znanja, uključujući ontologije, i međunarodnih jezičnih resursa.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2025.

C.1.4.2. Podmjera 2.: Digitalizacija i dostupnost kulturnih resursa

Podmjera uključuje organizacijske i tehničke mjere u području objavljivanja digitalne kulture i informacijskih resursa, prilagodbe elektroničkih usluga i proizvoda osobama s invaliditetom te razvoja tehnoloških i informatičkih rješenja za otvaranje i ponovnu uporabu kulturnog i kulturnog sadržaja. Cilj je tih podmjera financirati najmanje dvanaest projekata za digitalizaciju, dostupnost i širenje kulturnih resursa. Osim toga, 20 % digitalnih (elektroničkih) resursa dostupnih putem nacionalne internetske platforme za publikacije ELVIS prikladno je za osobe s invaliditetom.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2025.

C.1.4.3. Podmjera 3.: Proizvodnja digitalnog obrazovnog sadržaja i resursa

Cilj je te mjere razviti tehnološka rješenja potrebna za digitalno poučavanje, učenje i informatičku infrastrukturu u obrazovnim ustanovama kako bi se omogućilo personalizirano učenje na daljinu. Svrha mu je školama pružiti digitalnu bazu resursa za učenje, koja djeluje kao nacionalna škola na daljinu, na temelju poveznice između postojećih i novih digitalnih alata za učenje, digitalnog sadržaja koji su razvili javni i privatni izdavači, sustava testiranja i procjene uspješnosti, knjižnica, trenutačno ažuriranog obrazovnog sadržaja. Kako bi se osigurala učinkovitost obrazovanja na daljinu, razvit će se, testirati i provoditi prototipovi za obrazovanje na daljinu i kombinirano obrazovanje.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2024.

C.1.4.4. Podmjera 4.: Financijski instrumenti za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije

Cilj je ove podmjere pružiti financijske poticaje za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije.

Podupirat će se poslovni uslužni centri za uvođenje postupaka automatizacije robotike i rješenja umjetne inteligencije financiranjem rashoda povezanih s i. savjetodavnim uslugama povezanima s početnom analizom projekta o postupcima racionalnima automatizaciji i rješenjima koja omogućuju te procese; ii. troškovima osposobljavanja povezani s razvojem ESA-e i rješenja umjetne inteligencije; iii. kupnjom licencija (robota, softverskih licencija) u vezi s projektom; iv. troškom naknade za vrijeme provedeno na projektnim aktivnostima; v. troškovima opreme i najma povezanima s ugradnjom i radom automatiziranih rješenja (npr. najam poslužitelja).

Novoosnovana i supsidijarna poduzeća podupirat će se za razvoj proizvoda i rješenja za umjetnu inteligenciju, tehnologije lanca blokova i automatizaciju procesa robotike financiranjem rashoda povezanih s i. razvojem proizvoda i usluga u početnoj fazi razvoja, prije prikupljanja ulagačkog kapitala; ii. analizom potreba tržišta; iii. razvojem tehnološkog koncepta rješenja; iv. razvojem minimalnog održivog proizvoda; i v. postizanjem stupnja utrživosti proizvoda.

Podmjera se dovršava do 30. rujna 2025.

C.1.4.5. Podmjera 5.: Centar izvrsnosti IKT-a

Cilj je uspostave centra izvrsnosti IKT-a razviti i stvoriti veze između poduzeća, akademske zajednice i javnih tijela, promicati istraživanje i razvoj za razvoj tehnologija, proizvoda i usluga u širokom rasponu područja, pripremiti ih za tržište (komercijalizacija) i poticati razmjenu ideja, znanja i ulaganja. Takav bi centar bio usmjeren na povećanje dostupnosti infrastrukture i usluga relevantnih za poslovanje, među ostalim za supsidijarna poduzeća koja su visoka učilišta osnovala u komercijalne svrhe.

Ulaganje mora biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

C.1.5. Ulaganje 2 „Korak prema 5G tehnologiji”

Cilj je ulaganja osigurati učinkovitu pokrivenost i prodiranje visoko propusnih elektroničkih komunikacijskih mreža koje zadovoljavaju potrebe digitalno aktivnih poduzeća i koje su na uravnotežen način prilagođene razvoju mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući 5G mreže. Cilj je mjere olakšati uvođenje mreže 5G u cijeloj zemlji te posebno na međunarodnim kopnenim prometnim koridorima (Via Baltica, Rail Baltica) i drugim transportnim cestama i željezničkim linijama od nacionalne važnosti, zračnim lukama i morskim lukama. Mjera uključuje financiranje iz RRF-a koje bi se trebalo dopuniti financiranjem iz Instrumenta za povezivanje Europe, drugih strukturnih fondova EU-a, nacionalnih fondova i poticanjem privatnih ulaganja. Istodobno, cilj je ulaganja razviti svjetlovodne infrastrukture u ruralnim i udaljenim područjima, pružajući pristup gigabitnom širokopojasnom internetu za 5000 digitalno intenzivnih poduzeća/institucija. Ulaganje uključuje i elemente za poticanje poduzeća i javnih tijela na inovacije i prilagodbu brzoj digitalnoj povezivosti provedbom najmanje sedam praktičnih primjena inovacija u području mobilnosti.

C.1.5.1. Podmjera 1.: Plan za 5G

U litavskom planu za 5G planira se uravnotežen, isplativ i učinkovit razvoj mreže 5G s ciljem postizanja komercijalno dostupnih 5G usluga na 95 % područja urbanih područja, koridora međunarodnog kopnenog prijevoza (Via Baltica, Rail Baltica), prijenosnih cesta i željezničkih pruga od nacionalne važnosti, zračnih luka i morskih luka. Kako bi se postigli ti ciljevi, plan za 5G uključuje mjere kojima će se olakšati regulatorni i ulagački uvjeti za razvoj 5G mreža. Treba napomenuti da su te mjere uglavnom u skladu s mjerama sadržanima u „Paketu za povezivost” EU-a.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2025.

C.1.5.2. Podmjera 2.: Daljnji razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta

Cilj je te mjere razviti 50 novih tornjeva i 2000 km vlakana u udaljenim i ruralnim područjima u kojima trenutačno ne postoji infrastruktura privatnog operatera ili se u bliskoj budućnosti ne planira. Razvijena infrastruktura trebala bi olakšati povezivanje s gigabitnom brzinom od ukupno 5000 privatnih i javnih poduzeća, nevladinih i vladinih organizacija i općinskih ustanova (pokretači socio-ekonomskog razvoja). Sredinom 2021. pokrenuta je studija kako bi se utvrdila područja u kojima infrastruktura koja može pružiti odgovarajuću kvalitetu usluge ne postoji ili se u bliskoj budućnosti ne planira putem planiranja radija i savjetovanja s privatnim operaterima.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2025.

C.1.5.3. Podmjera 3.: Inovacije u području mobilnosti

Inovacije u području mobilnosti promicat će se konkurentnim postupkom, stavljajući sredstva na raspolaganje širokom rasponu subjekata ili konzorcija u obliku projekata čiji je cilj razvoj digitalnih rješenja za povećanje digitalizacije raznih sektora praktičnom primjenom prometnih i komunikacijskih inovacija kao što su i. autonomni promet, ii. bespilotne letjelice, iii. internet stvari, iv. virtualna stvarnost, v. robotizacija ili automatizacija na temelju tehnologije 5G i uvođenje naprednih tehnoloških rješenja kao što su vi. računi za mobilnost i održivo upravljanje podacima o mobilnosti; vii. rješenja za digitalizaciju jedinstvenog sustava izdavanja karata i prijevoznih objekata.

Rješenjima se uvode i prilagođavaju javna tijela inovacijama u području mobilnosti 5G (autonomni prijevoz, bespilotne letjelice itd.).

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2025.

C.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Br.	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa/ Ciljna vrijednost	Naslov	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
59.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ključna etapa	Svi sustavi kojima upravljaju institucije za državni proračun prešli su u novu državnu infrastrukturu oblaka	Dovršetak složene obnove i reorganizacije infrastrukture informacijske i komunikacijske tehnologije institucija za državni proračun te provedba sigurnog centraliziranog upravljanja				Q3	2026.	Svi sustavi kojima upravljaju institucije za državni proračun prešli su u novu državnu infrastrukturu oblaka u dva potprograma: 1. Proširenje postojeće infrastrukture oblaka za informacijske i komunikacijske tehnologije u mjeri u kojoj to zahtijevaju sve institucije javnog proračuna i migracija zastarjele infrastrukture IKT-a institucija za državni proračun koja nije usklađena sa sigurnošću na infrastrukturu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u oblaku kojom se centralizirano upravlja; 2. Integrirana nadogradnja i reorganizacija zastarjelih i nesigurnosnih lokalnih mreža za prijenos podataka, hardvera i sistemskog softvera za računalne radne stanice koje provode institucije za državni proračun, uvođenje sigurnog centraliziranog rješenja za upravljanje.
60.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ključna etapa	Početak rada nacionalnog sustava za upravljanje kibersigurnošću	Nacionalni sustav upravljanja kibersigurnošću u funkciji				Q1	2026.	Početak rada nacionalnog sustava za upravljanje kibersigurnošću. Kupljeni, razvijeni i instalirani hardver i/ili softver za digitalno rješenje za praćenje organizacijskih i tehničkih kibersigurnosnih zahtjeva.
61.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ciljna vrijednost	Završeno osposobljavanje u području kibersigurnosti		Broj		300	Q1	2026.	Najmanje 300 zaposlenika koji rade u tijelima za kibersigurnost završilo je osposobljavanje u području kibersigurnosti u okviru sustava cjeloživotnog učenja. „Tijelo za kibernetičku sigurnost” znači subjekt koji upravlja državnim informacijskim resursima, upravitelj kritične informacijske infrastrukture, pružatelj javnih komunikacijskih mreža i/ili javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, usluga smještaja elektroničkih informacija na poslužitelju i digitalnih usluga.
62.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ciljna vrijednost	Državni odjel za usluge informacijske tehnologije pruža IT usluge svim proračunskim institucijama na konsolidiranoj osnovi		Broj	22	242	Q1	2025.	Ukupno 242 institucije koriste konsolidirane IT usluge. Konsolidacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija institucija za državni proračun provodi se u skladu s planom koji sastavlja Odjel za državne informacijske usluge.
63.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ciljna vrijednost	Državni odjel za usluge informacijske tehnologije pruža IT usluge svim proračunskim institucijama na konsolidiranoj osnovi		Broj	242	325	Q3	2026.	Ukupno 325 institucije koriste konsolidirane IT usluge. Konsolidacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija institucija za državni proračun provodi se u skladu s planom koji sastavlja Odjel za državne informacijske usluge.
64.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o učinkovitoj obradi podataka.	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q3	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva o učinkovitom upravljanju podacima. To uključuje izmjene Zakona o službenoj statistici ili Zakona o pravu na prikupljanje informacija od državnih i općinskih institucija kojima se funkcije statističkog ureda Litve proširuju na upravljanje državnim podatkovnim jezerom (državna platforma podataka).
65.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ciljna vrijednost	Početak primjene modela upravljanja podacima		Broj	0	1.	Q4	2024.	Početak primjene modela upravljanja podacima. Uspostavlja se centralizirano sučelje za programiranje aplikacija (API) za pružanje podataka, a podaci o stanju uključeni u model podatkovne arhitekture upotrebljavaju centralizirani API za razmjenu podataka.
66.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ciljna vrijednost	Integracija izvora informacija u podatkovno jezero		Broj	53	376	Q2	2026.	Ukupno 376 izvora informacija integrira se u nacionalno podatkovno jezero. Provedbom reforme osigurava se učinkovito upravljanje podacima kojim se izbjegava udvostručavanje odluka. Na taj se način racionalno koriste financijska sredstva, poboljšava se kvaliteta podataka, učinkovito se upravlja rizikom od ranjivosti osobnih podataka, navode se podaci i osigurava se ponovna uporaba podataka.
67.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ciljna vrijednost	Početak rada alata za razmjenu podataka		Broj	0	1.	Q4	2022.	Početak rada alata za razmjenu podataka koji je u skladu s odgovarajućim računovodstvenim zahtjevima. Stvaranjem alata za razmjenu podataka omogućuje se slanje, primanje i obrada elektroničkih računa velikih razmjera, čime će se uštedjeti materijalni troškovi i troškovi rada u gospodarstvu zemlje te će se brzo isplatiti državi. Svi računovodstveni sustavi (ERP-i) uključuju se u EuroConnector otvorenog izvora i upotrebljavaju se besplatno.
68.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmijenjene uredbe o informiranju osoba s invaliditetom	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q1	2023.	Stupanje na snagu izmijenjene pravne uredbe o pružanju informacija osobama s invaliditetom.
69.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje ponuda za inovativna rješenja i alate kako bi se osigurale bolje komunikacijske mogućnosti za osobe s invaliditetom	Objava obavijesti o pozivu na podnošenje ponuda				Q2	2023.	Objava poziva na podnošenje ponuda za inovativna rješenja i alate kako bi se osigurale bolje komunikacijske mogućnosti za osobe s invaliditetom. Tehničke specifikacije i javna nabava razvijaju se u suradnji s ciljnim skupinama. U zahtjevima u pogledu kvalifikacija posebna se pozornost posvećuje iskustvu dobavljača, vještinama i vještinama za provedbu sličnih IT rješenja. Informacijski sustavi moraju ispunjavati sve zahtjeve Direktive EZ-a o pristupačnosti interneta. (2024., prvo tromjesečje).
70.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ključna etapa	Početak rada centra za kompetencije za otvorene podatke i digitalnu transformaciju	Centar kompetencija za otvorene podatke i digitalnu transformaciju u funkciji				Q4	2021.	Početak rada centra za kompetencije za otvorene podatke i digitalnu transformaciju Rezolucijom Republike Litve. Organizacijska struktura Centra za stručnost sastoji se od dva odjeljka: jedan će pratiti i ocjenjivati digitalna rješenja, a drugi će se usredotočiti na podatke i arhitekturu: Skupina za praćenje i evaluaciju digitalnih rješenja, prema potrebi, analizira i prati postojeća rješenja ocjenjivanjem funkcionalnosti i izazova koje treba riješiti. Ocjenjuje nove inicijative s obzirom na udvostručavanje postojećih rješenja i preporučljivost tehnoloških rješenja. Skupina za podatke i arhitekturu definira cjelokupnu arhitekturu informacijskih sustava i podataka, standarde i tehničke zahtjeve koji se primjenjuju na novorazvijena rješenja. Očekuje se da će se za svako novo predloženo rješenje provesti početna procjena skupine digitalnih inicijativa te će se nakon pripreme tog postupka i detaljnih nacrta zahtjeva procijeniti iz perspektive arhitektonske kompatibilnosti.
71.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ciljna vrijednost	Početak primjene rješenja za digitalne javne usluge za osobe s invaliditetom		Broj		2.	Q1	2025.	Uvođenje dvaju rješenja za olakšavanje pristupa osoba s invaliditetom digitalnim javnim uslugama: jedno informatičko rješenje za osiguravanje boljih komunikacijskih mogućnosti gluhih osoba i drugo informatičko rješenje za osiguravanje pristupa slijepih osoba informacijama. Usluge pružaju dobavljači s odgovarajućim kvalifikacijama putem javne nabave.
72.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ciljna vrijednost	Zadovoljavajuće korištenje javnih usluga za osobe s invaliditetom		%	0	60 %	Q1	2026.	Najmanje 1000 ispitanika sudjeluje u anketi čiji je cilj procijeniti ispunjava li reforma pristupa osoba s invaliditetom javnim uslugama cilj objavljivanja dostupnih informacija na internetskim stranicama i komunikacijskim rješenjima u skladu s očekivanjima korisnika. 60 % ispitanika izjavit će da je zadovoljno razvijenim rješenjima i/ili da ih smatra korisnima.
73.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za digitalizaciju usluga i poboljšanje razine zrelosti pruženih usluga		Broj	0	15	Q2	2026.	Završetak najmanje 15 projekata za digitalizaciju usluga i poboljšanje razine zrelosti usluga koje pruža javna uprava. Projekti se odabiru na temelju odobrenog modela odabira i u njima se navode najbolji i najučinkovitiji načini njihove provedbe. Institucije na središnjoj razini i općine provode projekte za razvoj novih usluga ili uvođenje novih tehnoloških rješenja (projekti za razvoj digitalnih usluga i digitalizaciju procesa imaju za cilj učiniti digitalne usluge jednostavnima, prikladnima, proaktivnima, interoperabilnima, a u razvoju se mogu upotrebljavati rješenja koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju, analitici podataka ili drugim naprednim načelima).
74.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.1. Razvoj tehnoloških resursa na litavskom jeziku	Ključna etapa	Isporuka litavskih jezičnih resursa za razvoj umjetne inteligencije i inovativnih tehnologija					Q4	2025.	Isporuka litavskih jezičnih resursa potrebnih za razvoj rješenja umjetne inteligencije Ministarstvu gospodarstva i inovacija. Oni uključuju tri skupine resursa: 1. Jednojezični i višejezični tekstualni korpusi, govorni korpusi, sinteza emocionalnih obrazaca, komunikator za interakciju čovjeka i stroja, modeli uklapanja riječi (digitalni jezični modeli), memorije prijevoda (paralelni višejezični tekstualni korpusi za strojno prevođenje). 2. Pretvaranje jezične baštine u moderne oblike kulturnog izražavanja, stvaranje jezične analitike s geoinformacijskim sustavima, stvaranje digitalnih podataka za govor litavskih dijalekata. 3. Baze podataka o znanju (ontologije).
75.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.1. Razvoj tehnoloških resursa na litavskom jeziku	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za stvaranje litavskih jezičnih resursa potrebnih za razvoj rješenja umjetne inteligencije		Broj		23	Q4	2025.	Završetak najmanje 23 projekta za stvaranje litavskih jezičnih resursa potrebnih za razvoj rješenja umjetne inteligencije usmjerenih na tri potprograma: 1. Razvoj jezičnih resursa za rješenja umjetne inteligencije. 2. Razvoj digitalnih resursa kojima se podupire očuvanje i održivost litavskog jezika. 3. Razvoj specijaliziranih izvora znanja.
76.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.2. Digitalizacija i dostupnost kulturnih resursa	Ključna etapa	Dodjela ugovora za digitalizaciju kulturnih resursa	Obavijest o dodjeli ugovora o javnoj nabavi za digitalizaciju kulturnih resursa				Q3	2023.	Dodjela ugovora za najmanje 12 projekata za digitalizaciju, dostupnost i širenje kulturnih resursa.
77.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.2. Digitalizacija i dostupnost kulturnih resursa	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za digitalizaciju kulturnih resursa		Broj	0	12	Q4	2025.	Dovršeni projekti za digitalizaciju, dostupnost i širenje kulturnih resursa.
78.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.2. Digitalizacija i dostupnost kulturnih resursa	Ciljna vrijednost	Digitalni (elektronički) resursi dostupni osobama s invaliditetom		%	15 %	20 %	Q4	2025.	20 % digitalnih (elektroničkih) resursa dostupnih putem nacionalne internetske platforme za publikacije ELVIS prikladno je za osobe s invaliditetom. Vrsta publikacija uključuje prilagođene e-knjige za osobe koje ne mogu čitati tiskani tekst. U publikacijama se upotrebljavaju uključiva načela objavljivanja i namijenjene su svima, uključujući osobe s različitim oštećenjima/pojedinačnim potrebama. Te su publikacije dostupne na nacionalnoj internetskoj platformi za publikacije ELVIS (www.elvis.labiblioteka.lt) u prilagođenom formatu.
79.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.3. Proizvodnja digitalnog obrazovnog sadržaja i resursa	Ciljna vrijednost	Početak rada digitalnih obrazovnih sadržaja		Broj	0	1704	Q2	2024.	Početak rada digitalnih obrazovnih sadržaja koji uključuju tehnološke i digitalne predmete za obrazovanje i studije (digitalni resursi za opće obrazovanje, prototipovi za obrazovanje na daljinu i kombinirano obrazovanje, učionice i publika opremljene za obrazovanje na daljinu i hibridno obrazovanje, digitalizacija kurikuluma/modula/disciplinarnog sadržaja).
80.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.4. Financijski instrumenti za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje ponuda i odobravanje uvjeta financiranja za razvoj i uvođenje inovativnih tehnoloških rješenja u poduzećima	Objava poziva na podnošenje ponuda				Q3	2022.	Objava poziva na podnošenje ponuda i odobrenje uvjeta financiranja od strane Ministarstva gospodarstva i inovacija ili nalog direktora Agencije za znanost, inovacije i tehnologiju.
81.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.4. Financijski instrumenti za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije	Ciljna vrijednost	Stupanje na snagu ugovora o financijskim poticajima za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije		Broj	0	184	Q3	2024.	Stupanje na snagu ugovora o financijskim poticajima za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije: 1. 14 ugovora o financijskim poticajima za poslovne centre za uvođenje robotike i rješenja umjetne inteligencije. 2. 170 ugovora o financijskim poticajima za novoosnovana i supsidijarna poduzeća za razvoj proizvoda i rješenja za umjetnu inteligenciju, tehnologije lanca blokova i automatizaciju procesa robotike.
82.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.5. Centar izvrsnosti IKT-a	Ciljna vrijednost	Početak rada centra izvrsnosti		Broj	0	1.	Q4	2024.	Početak rada namjenskog centra izvrsnosti IKT-a.
83.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.1. Plan za 5G	Ključna etapa	Dodijeljene radijske frekvencije za uvođenje 5G mreža	Dodijeljene radijske frekvencije				Q1	2022.	Provedene dražbe i odobrenja za uporabu radijskih frekvencija (kanala) u pojasevima 3400 – 3800 MHz i 694 – 790 MHz.
84.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.1. Plan za 5G	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena relevantnih zakona kojima se omogućuje brža instalacija elektroničke komunikacijske infrastrukture	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2022.	Stupanje na snagu izmjena o zahtjevima građevinskih tehničkih propisa i instalaciji elektroničke komunikacijske infrastrukture kako bi se promicala dostupnost javnih pokretnih komunikacijskih usluga u svim prostorima u javnim zgradama i olakšalo uvođenje javnih komunikacijskih mreža na nacionalnim i općinskim cestovnim linijama, trgovima, mostovima, vijaduktima, tunelima.
85.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.1. Plan za 5G	Ciljna vrijednost	Početak rada 5G usluga u gradskim područjima i drugim transportnim i željezničkim prugama od nacionalne važnosti, zračnim lukama i morskim lukama		%	0	95	Q4	2025.	Do kraja 2025. 5G usluge komercijalno su dostupne na 95 % teritorija gradskih područja, na međunarodnim kopnenim prometnim koridorima (Via Baltica, Rail Baltica), na stajaćim cestama i željezničkim linijama od nacionalne važnosti, zračnim lukama i morskim lukama.
86.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.2. Daljnji razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Stvaranje gigabitne infrastrukture za brzinu		Broj	0	50	Q4	2025.	Stvaranje 50 novih tornjeva (stupovi) (infrastruktura gigabitne brzine) na udaljenim i ruralnim područjima.
87.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.2. Daljnji razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Stvaranje gigabitne infrastrukture za brzinu		km		2000.	Q4	2025.	Stvaranje 2000 km svjetlovodne infrastrukture (gigabitne brzine) u udaljenim i ruralnim područjima.
88.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.2. Daljnji razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Povezivanje gigabitnom brzinom privatnih i javnih poduzeća, nevladinih i vladinih organizacija i općinskih ustanova (pokretači socio-ekonomskog razvoja).		Broj	0	5000	Q4	2025.	Povezivanje gigabitnom brzinom 5000 privatnih i javnih poduzeća, nevladinih i vladinih organizacija i općinskih ustanova (pokretači socio-ekonomskog razvoja).
89.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.3. Inovacije u području mobilnosti	Ključna etapa	Imenovati nadležno tijelo za upravljanje inovacijskim mjerama u području prometa					Q2	2022.	Imenovanje nadležnog tijela koje izrađuje program aktivnosti koje će se financirati, kao i uvjete i kriterije odabira za natjecateljski postupak za inovacije u području mobilnosti.
90.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.3. Inovacije u području mobilnosti	Ciljna vrijednost	Početak primjene digitalnih rješenja za inovacije u području mobilnosti		Broj	0	7.	Q4	2025.	Uvođenje najmanje sedam digitalnih rješenja za povećanje digitalizacije prometnog sektora praktičnom primjenom prometnih i komunikacijskih inovacija kao što su i. autonomni promet, ii. bespilotne letjelice, iii. internet stvari, iv. virtualna stvarnost, v. robotizacija ili automatizacija na temelju tehnologije 5G i uvođenje naprednih tehnoloških rješenja kao što su vi. računi za prijevoz i održivo upravljanje podacima o mobilnosti; vii. rješenja za digitalizaciju jedinstvenog sustava izdavanja karata i prijevoznih objekata. Rješenjima se uvode i prilagođavaju javna tijela inovacijama u području mobilnosti 5G (autonomni prijevoz, bespilotne letjelice itd.).

D. KOMPONENTA 4.: Kvalitetno i pristupačno cjeloživotno obrazovanje

Cilj je litavskog plana za oporavak i otpornost u području obrazovanja poboljšati kvalitetu i učinkovitost svih razina obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obrazovanje odraslih, te promicati razvoj vještina. Cilj je reformi i ulaganja: 1. modernizacija općeg obrazovanja, 2. poboljšanje kompetencija i priznavanja kvalifikacija odraslih, 3. uspostava sustava profesionalnog usmjeravanja i 4. poboljšanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim učenjem kroz rad. Reforme su usmjerene na poboljšanje dostupnosti i kvalitete ranog djetinjstva i školskog obrazovanja, jačanje kompetencija nastavnika i ravnatelja škola, ažuriranje sadržaja za učenje i uspostavu sustava profesionalnog usmjeravanja. Cilj je ulaganja poboljšati i konsolidirati školsku infrastrukturu, poboljšati obrazovni ekosustav STEAM-a, uspostaviti jedinstvenu platformu za cjeloživotno učenje, podupirati naukovanje i financirati individualne račune za učenje, podupirati stručnjake za profesionalno usmjeravanje, naukovanje i sudjelovanje u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te programe mobilnosti.

Mjerama iz komponente podupire se rješavanje preporuka za Litvu za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obrazovanje odraslih i promicanje vještina (2. preporuka za Litvu 2019.).

D.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

D.1.1. Reforma 1 „Moderno opće obrazovanje – kontekst za konkurentne kompetencije”

Cilj je reforme poboljšati opće obrazovanje kako bi se smanjile razlike u postignućima među učenicima. Reforme prati sedam podmjera: 1. Poboljšanje kvalitete obrazovanja 2. Reorganizacija mreže škola 3. Program milenijskih škola, 4. Jačanje kompetencija nastavnika, zamjenika i rukovoditelja, 5. Razvoj ekosustava STEAM 6. Digitalna transformacija obrazovanja 7. Poboljšanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

D.1.1.1. Podmjera 1.: Poboljšanje kvalitete obrazovanja

Cilj je te podmjere poboljšati kvalitetu obrazovanja. Sadržaj okvirnih programa osnovnog, predškolskog i srednjoškolskog obrazovanja ažurira se do 31. listopada 2022. kako bi se u obzir uzele najnovije znanstvene spoznaje i najnovija dostignuća. Donose se minimalni pokazatelji za praćenje kvalitete školskog obrazovanja, a postupak za organizaciju i provođenje vanjske evaluacije škola koje provode školske obrazovne programe mijenja se do 30. lipnja 2022. kako bi se postigli bolji rezultati, veća uključenost i učinkovitost te kako bi se smanjile razlike u postignućima među učenicima. Uspostavlja se postupak za organizaciju i provođenje vanjske evaluacije aktivnosti predškolskih škola.

Podmjera se dovršava do 31. listopada 2022.

D1.1.2. Podmjera 2.: Reorganizacija mreže škola

Cilj je te mjere izmijeniti pravila o stvaranju mreže škola koje provode programe formalnog obrazovanja kako bi se za općine utvrdili novi zahtjevi u pogledu veličine škole, pravila za udružene razrede te daljnjih postupaka reorganizacije i zahtjeva za financiranje. Kriteriji uključuju ukidanje mogućnosti spajanja razreda 5 – 8 i zahtjev za reorganizaciju državnih škola sa 60 ili manje učenika. Novim pravilima smanjuje se broj zajedničkih razreda; broj malih gimnazija i broj malih škola (s manje od 200 učenika).

Podmjera će se dovršiti do 31. prosinca 2021.

D.1.1.3.: Podmjera 3.: Program milenijskih škola

Cilj je ove podmjere reorganizirati i poboljšati školsku infrastrukturu i osigurati jednake mogućnosti obrazovanja litavske djece, bez obzira na to gdje žive i njihovu socioekonomsku pozadinu. Program napretka za „milenijske škole” donosi se do 31. prosinca 2021. i u njemu se utvrđuju uvjeti i zahtjevi za općine koje traže potporu za školske aktivnosti, osposobljavanje nastavnika i razvoj infrastrukture. Podupire općine u konsolidaciji obrazovnih resursa i jačanju postojećih škola s ciljem stvaranja uključivog obrazovnog ekosustava u školama te uvođenja umrežavanja i upravljanja obrazovanjem. Program se provodi na općinskoj razini. Općine se prijavljuju za sudjelovanje u programu na temelju jasnih kriterija. Nekoliko općina moći će se zajednički prijaviti za promicanje umreživanja škola izvan područja jedne općine, povezujući se s većim subjektima, školskim gradovima. Općine odobravaju planove za restrukturiranje škola do 30. travnja svake godine. Programom se također nastoji povećati motivacija nastavnika i privlačnost profesije podupiranjem nastavnika da poboljšaju svoje kompetencije i steknu više kvalifikacije. Najmanje 80 % litavskih općina provodi program „milenijskih škola” kojim se podupire 150 škola. Mjerom se male škole pretvaraju u jedinice ili ustanove u većim školama, čime se poboljšava okruženje za učenje učenika, poboljšavaju radni uvjeti za nastavnike, objedinjuju nastavni materijali i resursi za učenje te se na učinkovitiji način koriste nastavni resursi.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

D.1.1.4.: Podmjera 4.: Jačanje kompetencija nastavnika, zamjenika i rukovoditelja

Cilj je podmjere pružiti potporu nastavnicima, zamjenicima i ravnateljima škola u jačanju njihovih kompetencija povezivanjem sustava kvalifikacija i osposobljavanja nastavnika. Kako bi se osigurala kvaliteta nacionalnih programa razvoja kvalifikacija za nastavnike, do 31. prosinca 2022. razvijaju se zahtjevi za izradu i provedbu nacionalnih programa razvoja kvalifikacija. Fleksibilnost sustava osposobljavanja i izobrazbe nastavnika povećava se mogućnošću bodovanja za stjecanje viših kvalifikacija, uključujući diplomski studij, priznavanjem neformalno stečenih kompetencija i studiranjem modula tematskog studija. Prati se i provedba nacionalnih programa stručnog usavršavanja.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2024.

D.1.1.5.: Podmjera 5.: Razvoj ekosustava STEAM-a

Cilj je podmjere ulagati u obnovu opreme centara STEAM kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM) s obzirom na tehnološki razvoj koji se brzo mijenja. Kako bi aktivnosti STEAM bile pristupačnije učenicima u ruralnim područjima, u centrima STEAM-a uspostavljaju se mobilni laboratoriji.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

D.1.1.6.: Podmjera 6.: Digitalna transformacija obrazovanja

Cilj je te podmjere poticati uvođenje digitalno vođenih obrazovnih inovacija u školama i ojačati digitalne kompetencije svih nastavnika. Uspostavit će se stručni tim i krovni projekt EdTech kako bi se podupro razvoj digitalnih inovacija u obrazovanju i stvorila platforma za testiranje inovacija u obrazovnim ustanovama. Platforma EDtech povezuje novoosnovana poduzeća i inovatore sa školama i njihovim potrebama za osposobljavanjem te omogućuje testiranje inovativnih rješenja. Poboljšat će se i digitalne kompetencije na svim razinama obrazovanja, od predškolskih učitelja do nastavnika u visokom obrazovanju, te će se promicati upotreba digitalnog sadržaja i tehnoloških alata u obrazovnom procesu kako bi se poboljšali obrazovni rezultati.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2024.

D.1.1.7.: Podmjera 7.: Poboljšanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Cilj je podmjere poboljšati pristup i kvalitetu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preispitivanjem kriterija za predškolsko obrazovanje i predprimarnog kurikuluma kako bi se osigurala ažuriranost sadržaja, odgovaranje na najnovije znanstvene spoznaje o karakteristikama djece predškolske dobi, utvrđivanje njihovih sposobnosti i sklonosti ili potreba te pružanje obrazovanja temeljenog na individualnom razvoju djeteta. Kako bi se osigurala kvaliteta predškolskog obrazovanja, uspostavlja se i sustav vanjske evaluacije uspješnosti škola koje provode predškolske obrazovne programe. Nadalje, do 30. lipnja 2022. provest će se studija kako bi se utvrdile infrastrukturne potrebe za ranim školskim obrazovanjem i skrbi kako bi se osiguralo da sva djeca imaju jednak pristup toj infrastrukturi na cijelom državnom području.

Podmjera se dovršava do 30. rujna 2023.

D.1.2. Reforma 2. „Pristup razvoju kompetencija i priznavanju kvalifikacija za odrasle”

Cilj je mjere uspostaviti jedinstveni model za funkcioniranje i upravljanje okvirom cjeloživotnog učenja. Sve informacije dostupne su u jedinstvenom IT sustavu. Sustav sadržava samo programe koji ispunjavaju primjenjive standarde kvalitete i sadržava mehanizam za utvrđivanje programa za stjecanje kompetencija visoke dodane vrijednosti. Osigurava da se programi visokog obrazovanja nude i u okviru cjeloživotnog učenja, čime se visokokvalificiranim osobama omogućuje sudjelovanje u programima razvoja kompetencija. Upravljanje sustavom cjeloživotnog učenja provodi se putem Nacionalnog povjerenstva za praćenje ljudskih resursa. Na temelju nacionalnog sustava praćenja ljudskih potencijala donose se odluke o prioritetnim skupinama osoba koje imaju pristup financiranju osposobljavanja, kao i o prioritetnim programima/osima koje treba riješiti. Zakonodavstvo bi trebalo stupiti na snagu do 30. rujna 2022.

Modelom „sve na jednom mjestu” za cjeloživotno učenje konsolidira se fragmentiran okvir za razvoj vještina odraslih, s jasnim ulogama i odgovornostima za sve aktere i operativnim mehanizmima financiranja. S obzirom na to da trenutačno ne postoji jedinstveni elektronički sustav u zemlji u kojoj pojedinci mogu pronaći informacije o mogućnostima učenja/razvoja kapaciteta, cilj je stvoriti elektroničku jedinstvenu kontaktnu točku za informacije. Razvoj elektroničkog sustava temelji se na načelu „pojedinačnog računa za učenje” i omogućuje ne samo pronalaženje informacija o mogućnostima učenja nego i izravnu registraciju u programima te osiguravanje jasnog komunikacijskog alata o mjerama koje država predlaže za razvoj kompetencija. Taj elektronički sustav „sve na jednom mjestu” integrira se i u druge elektroničke sustave, kao što je platforma za zapošljavanje. Sustav cjeloživotnog učenja „sve na jednom mjestu” u potpunosti je operativan do 31. ožujka 2023.

Razvoj kompetencija usmjeren je na ciljnu skupinu zaposlenih osoba (18 – 65 godina) s prioritetom za niskokvalificirane radnike, a potpora/uprava temelji se na načelu „pojedinačnih računa za učenje” koji obuhvaća i IT uslugu za pristup osposobljavanju i financiranje obrazovanja odraslih. Očekuje se da će najmanje 21,6 tisuća ljudi dobiti potporu za poboljšanje, među ostalim, digitalnih vještina.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

D.1.3. Reforma 3. „Sustav profesionalnog usmjeravanja radi uravnoteženja ponude i potražnje na tržištu rada”

Cilj je mjere uspostaviti sustav za razvoj karijere i profesionalno usmjeravanje koji počinje u ranoj dobi (od 1. razreda). Sustav profesionalnog savjetovanja i planiranja pomaže učenicima da utvrde područja interesa i odluče o mogućim putevima karijere u ranoj dobi. Djeca stječu znanje o kompetencijama stečenima u obrazovnim ustanovama kako bi naučila o prijelazu između različitih razina obrazovanja. Škole i općine postaju odgovorne za karijeru u obrazovanju i planiranje karijere u skladu s izmijenjenim pravnim okvirom. Usluge profesionalnog usmjeravanja u školama pružaju profesionalni stručnjaci. Jedan od ključnih elemenata sustava jest pružanje kvalitetnih informacija o daljnjem učenju ili mogućnostima za razvoj karijere. Te se informacije temelje na podacima iz nacionalnog sustava za praćenje ljudskih potencijala. Profesionalno usmjeravanje također postaje sastavni dio sustava cjeloživotnog učenja, čime se osobama s kvalifikacijama i/ili profesionalnim iskustvom omogućuje profesionalno usmjeravanje, koje se pruža ne samo putem informacijskog sustava cjeloživotnog učenja, već i putem Mreže regionalnih centara za karijere. Zakonodavstvo bi trebalo stupiti na snagu do 31. ožujka 2022. Usluge profesionalnog usmjeravanja u školama pruža najmanje 380 karijernih stručnjaka.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2024.

D.1.4. Reforma 4. „Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju”

Reformu prati šest podmjera: 1. Uspostava nacionalne platforme za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju 2. Ocjena kompetencija 3. Poboljšanje vještina nastavnika koji osposobljavaju naučnike 4. Naukovanje i učenje kroz rad 5. Program mobilnosti 6. Više prilika za stjecanje zanimanja za učenike

D.1.4.1.: Podmjera 1.: Nacionalna platforma za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju

Cilj je te mjere uspostaviti nacionalnu platformu za napredak strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojoj će sudjelovati socijalni partneri koji predstavljaju interese poduzeća, industrije, obrazovne zajednice i javnih tijela. Platforma odlučuje o ciljevima upravljanja strukovnim osposobljavanjem, praktičnoj provedbi konsolidacije postojeće mreže osposobljavanja, ažuriranju novih profesionalnih standarda, strukovnom osposobljavanju i programima neformalnog obrazovanja odraslih te o osposobljavanju, motivaciji i usavršavanju instruktora. Prednost se daje poboljšanju digitalnih i tehničkih kompetencija predavača i glavnih predavača koji će biti uključeni u nacionalnu mobilnost i strukovno osposobljavanje naučnika. Potpora za usavršavanje bit će dostupna i polaznicima bez relevantnog radnog iskustva u području koje će se podučavati te polaznicima u malim i srednjim poduzećima bez pedagoških kvalifikacija. Izdavanje ovlaštenja instruktorima ažurira se.

Uspostava Platforme dovršava se do 31. ožujka 2022. Poboljšanje kompetencija voditelja osposobljavanja dovršava se do 30. lipnja 2026.

D.1.4.2.: Podmjera 2.: Ocjena kompetencija

Cilj je te podmjere poboljšati priznavanje kompetencija stečenih u formalnom i neformalnom okruženju. U tu svrhu traži se izmjena Zakona o strukovnom osposobljavanju i provedbenog zakonodavstva kako bi se odredilo 18 centara za procjenu stručnosti koji će s vremenom postati metodološki centri u području obrazovanja kako bi se udružilo znanje umrežavanjem sa sektorskim centrima za osposobljavanje u istom području.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2022.

D.1.4.3.: Podmjera 3.: Naukovanje i učenje kroz rad

Cilj je te mjere razviti i provesti program kojim se nadopunjuje državna potpora za naukovanje i učenje kroz rad, čime se studentima olakšava stjecanje praktičnih vještina u poduzećima. Posebna pozornost također se posvećuje promicanju strukovnog osposobljavanja u obliku naukovanja u malim i srednjim poduzećima, čiji je cilj do 70 % svih naučnika koji primaju potporu, a najmanje 40 % programa u obliku naukovanja usmjereno je na razvoj digitalnih kompetencija.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

D.1.4.4.: Podmjera 4.: Program mobilnosti

Cilj je te podmjere ojačati i proširiti Nacionalni program mobilnosti kako bi se osiguralo da svi polaznici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja imaju pristup praktičnim vještinama putem sektorskih centara za praktično osposobljavanje s pomoću ažuriranih objekata. Provedba ove mjere dovodi do povećanja broja osoba sa završenim strukovnim obrazovanjem koje su stupile na posao sa stečenim odgovarajućim kvalifikacijama.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

D.1.4.5. Podmjera 5.: Više prilika za stjecanje zanimanja za učenike

Cilj je podmjere osigurati da se učenici u okviru programa općeg obrazovanja upišu u module koji se pružaju u okviru početnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Time se doprinosi povećanju privlačnosti i kvaliteti početnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te učenicima općeg obrazovanja pružaju vještine na tržištu rada. Cilj mu je i smanjenje početne dobi za početne programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, koji trenutačno počinju u 11. godini školovanja. U okviru te mjere učenici imaju priliku upisati se u početno strukovno obrazovanje i osposobljavanje, u skladu s novim zakonom o SOO-u, tijekom svoje 9. godine školovanja.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

D.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Br.	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa/ Ciljna vrijednost	Naslov	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
91.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.1.: Poboljšanje kvalitete obrazovanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o metodologiji postupka vanjske evaluacije kvalitete aktivnosti obrazovnih ustanova koje provode školske obrazovne programe	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva o metodologiji, kojim se -utvrđuju pokazatelji uspješnosti škola u organizaciji obrazovnih procesa, potpora učenicima, upravljanju i rukovođenju, školskom okruženju, -utvrđuju postupci samoprocjene i vanjske evaluacije škola; -ovlašćuje Nacionalnu agenciju za obrazovanje za provedbu vanjske evaluacije centara za skrb o djeci i škola; -utvrđuju obveze za škole u pogledu poboljšanja školskih aktivnosti na temelju podataka dostavljenih u vanjskoj evaluaciji.
92.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.1.: Poboljšanje kvalitete obrazovanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu revidiranih predškolskih, osnovnoškolskih, nižih srednjoškolskih i srednjoškolskih obrazovnih programa (kurikulum)	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q3	2022.	Predškolski, osnovni, niži srednjoškolski i srednjoškolski obrazovni programi (kurikulum) dokumenti su kojima se uređuje sadržaj nacionalne razine. Kako bi se u obzir uzele najnovije znanstvene spoznaje i razvoj, potrebno je revidirati obrazovne programe (kurikulum). Stupanje na snagu zakonodavstva o reviziji kurikuluma koje obuhvaća – ciljevi predškolskog, osnovnoškolskog, nižeg srednjoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, – sadržaj – razine ostvarenja ishoda učenja.
93.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.2. Reorganizacija mreže škola	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Pravilnika o uspostavi mreže škola koje provode programe formalnog obrazovanja	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q4	2021.	Stupanje na snagu izmjena Pravilnika o osnivanju Mreže škola koje provode formalne obrazovne programe kojima se utvrđuju novi zahtjevi za općine u pogledu veličine škole, pravila za pridružene razrede i daljnjih postupaka reorganizacije, zahtjeva za financiranje: razredi manji od onih navedenih u pravilima ne bi se financirali. Kriteriji uključuju ukidanje mogućnosti spajanja razreda 5 – 8 i zahtjev za reorganizaciju državnih škola sa 60 ili manje učenika. Novim pravilima smanjuje se broj zajedničkih razreda; broj malih gimnazija i broj malih škola (s manje od 200 učenika).
94.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.2. Reorganizacija mreže škola	Ključna etapa	Planovi za preobrazbu mreže škola općeg obrazovanja koje su pripremile i odobrile općine u skladu s novoodobrenim pravilima za razvoj mreže škola koje provode programe formalnog obrazovanja	Odluka općina o odobrenju planova od strane općina				Q2	2022.	Petogodišnji općinski planovi za preobrazbu obuhvaćaju transformaciju školske mreže, posebno njezin strateški cilj, ciljeve, prioritete, ključne pokazatelje uspješnosti povezane sa smanjenjem socijalne isključenosti, kvalitetom obrazovanja i/ili poboljšanjem obrazovnih postignuća učenika, učinkovitiju upotrebu sredstava, evaluaciju preobrazbe školske mreže, kao i mehanizam za uspostavu, reorganizaciju i likvidaciju škola. Petogodišnje planove priprema općinska uprava, a odobrava ih općinsko vijeće. Odluke općinskih vijeća nadzire predstavnik Vlade. Provedbu planova prati Odjel za kvalitetu obrazovanja i regionalnu politiku Ministarstva obrazovanja i znanosti. Odluke o restrukturiranju škola donose se do 30. travnja svake godine. Najmanje 80 % općina priprema i donosi planove za preobrazbu svoje mreže školskih škola do 2025. i uključujući tu godinu, u skladu s relevantnim pravilima
95.	D.1.1.Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.3.: Program milenijskih škola	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o milenijskom programu napretka škola	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q4	2021.	Stupanje na snagu zakonodavstva o milenijskom programu napretka škola, koje uključuje sljedeće: 1. popis pokazatelja praćenja kvalitete obrazovanja u općinama i školama (odobrit će se odlukom ministra obrazovanja, znanosti i sporta) 2. izmjene pravila o razvoju školske mreže (odobrene Rezolucijom Vlade Republike Litve) 3. milenijski program napretka škola (odobren odlukom ministra obrazovanja, znanosti i sporta) 4. zahtjevi za pozive općinama (ciljevi, pokazatelji, paketi potpore za općine i škole) 5. mehanizam praćenja. Kandidati za općinu moraju ispunjavati potrebne kriterije odabira: 1. može zahtijevati: 1.1. općina s najmanje 1000 učenika u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju; 1.2. dvije susjedne (teritorijalno) općine koje odgovaraju kriteriju 1. ili više njih; 1.3. dvije susjedne (teritorijalno graniče) općine ili više njih, ako jedna od njih nije u skladu s kriterijem 1.1. 2. Uvjeti: 2.1. razvijena je vizija za razvoj mreže progresivnih milenijskih škola: utvrđuju se planirana ulaganja i inovacije kojima se postiže standard kvalitete Milenijskih škola, jača izražavanje značajki dobre škole, provode obveze u skladu s pokazateljima napretka; 2.2. opći plan reorganizacije mreže općih obrazovnih škola za razdoblje 2021. – 2025. koji je odobrilo općinsko vijeće, a koji je u skladu s odredbama pravila za razvoj mreže škola koje provode programe formalnog obrazovanja (npr. nepostojanje zajedničkih razreda 5. – 8.; u razredima 1. – 4. mogu se kombinirati samo uzastopni razredi 1. i 2. ili 3. i 4.); 2.3. popis škola koje čine mrežu milenijskih škola u općini i ispunjavaju kriterije iz točke 3. koje je odobrilo općinsko vijeće. 3. Kriteriji za škole (ne odnosi se na škole koje se planiraju osnovati): 3.1. škola ne organizira odabir učenika tijekom prijema; 3.2. broj učenika 1. rujna tekuće školske godine. Ima najmanje 200 učenika. Provedbu programa prati Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta (uspostavljena je skupina za praćenje).
96.	Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.3.: Program milenijskih škola	Ciljna vrijednost	Broj škola kojima je dodijeljena potpora radi poboljšanja kvalitete aktivnosti		Broj	0	75	Q2	2025.	75 škola dobilo je potporu za poboljšanje kvalitete aktivnosti putem paketa potpore (tzv. košara) kojima se promiče umreživanje škola, povezivanje s većim subjektima i školskim gradovima. Tijekom provedbe projekata ulaganja se usmjeravaju na razvoj i poboljšanje školske infrastrukture u pogledu kompetencija nastavnika i ravnatelja putem osposobljavanja. Investicijski paketi raspodjeljuju se prema veličini škola (6 različitih veličina).
97.	D.1.1.Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.3.: Program milenijskih škola	Ciljna vrijednost	Broj škola kojima je dodijeljena potpora radi poboljšanja kvalitete aktivnosti		Broj	75.	150	Q2	2026.	150 škola dobilo je potporu za poboljšanje kvalitete aktivnosti putem paketa potpore (tzv. košara) kojima se promiče umreživanje škola, povezivanje s većim subjektima i školskim gradovima. Tijekom provedbe projekata ulaganja se usmjeravaju na razvoj i poboljšanje školske infrastrukture u pogledu kompetencija nastavnika i ravnatelja putem osposobljavanja. Investicijski paketi raspodjeljuju se prema veličini škola (6 različitih veličina).
98.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.4.: Jačanje kompetencija nastavnika, zamjenika i rukovoditelja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnog osoblja koje je završilo programe razvoja kvalifikacija		Broj	0	10200	Q2	2026.	Nakon donošenja nacionalnog programa za razvoj kvalifikacija 10 200 pedagoških djelatnika (nastavnika) mora završiti osposobljavanje, od čega: – 1000 završen magistarski studij – 9200 osoba završilo tečaj osposobljavanja
99.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.4.: Jačanje kompetencija nastavnika, zamjenika i rukovoditelja	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se utvrđuju kvalitativni zahtjevi za pripremu i provedbu nacionalnih programa razvoja kvalifikacija za nastavnike	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q4	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva o kvalitativnim zahtjevima za pripremu i provedbu nacionalnih pedagoških programa razvoja kvalifikacija zaposlenika koji se razvijaju i vrednuju. U njima se utvrđuju sadržaj, teme, provedbeni obrasci i zahtjevi za pružatelje provedbe nacionalnih programa razvoja kvalifikacija za nastavnike. Postojeći analogni pravni akt: https://e-seimas.lrs.lt/portal/legalAct/lt/TAD/2b04be025d4011e688d29c6e5ef0deee?jfwid=rivwzvpvg
100.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.5.: Razvoj ekosustava STEAM-a	Ciljna vrijednost	Broj poboljšanih centara STEAM-a		Broj	0	10	Q2	2026.	Na temelju koncepta razvoja ekosustava STEAM-a, modernizira se laboratorijska oprema 10 centara za STEAM.
101.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.5.: ekosustav STEAM-a	Ciljna vrijednost	Broj pokretnih laboratorija	Puštanje u uporabu najmanje 40 pokretnih laboratorija	Broj		40	Q2	2026.	10 STEAM centara mora imati najmanje 40 pokretnih laboratorija. Ti mobilni laboratoriji doprinose jačanju regionalnog funkcioniranja centara STEAM i približavaju se učenicima.
102.	D.1.1.Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.6.: Digitalna transformacija obrazovanja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnika koji su završili tečaj za poboljšanje digitalnih kompetencija		Broj	0	2200	Q4	2024.	Najmanje 2200 pedagoških djelatnika (osnovne, niže i više srednje škole) završava tečaj o informatičkim kompetencijama i digitalnim obrazovnim inovacijama u školama.
103.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.6.: Digitalna transformacija obrazovanja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnika u visokom obrazovanju koji su završili tečaj za poboljšanje digitalnih kompetencija		Broj	0	800	Q2	2024.	Najmanje 800 sveučilišnih djelatnika mora završiti tečaj o informatičkim kompetencijama.
104.	D.1.1.Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.6.: Digitalna transformacija obrazovanja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnika kvalificiranih za nastavnike u području IT-a koji su stekli diplomski studij IT-a		Broj	0	500	Q2	2024.	Najmanje 500 pedagoškog osoblja mora imati dodatne kvalifikacije za nastavnike u području IT-a i završiti magistarski studij IT-a.
105.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.7.: Poboljšanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja	Ključna etapa	Studija izvedivosti razvoja infrastrukture za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u općinama	Objava studije o izvedivosti razvoja infrastrukture za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u općinama				Q2	2022.	Objava studije o izvedivosti razvoja infrastrukture za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u općinama. Studijom se obuhvaća modernizacija postojeće strukture i razvoj nove infrastrukture (kao što je promet), čime se osiguravaju uvjeti ranog obrazovanja za svu djecu od rođenja do obvezne školske dobi. Studija će poslužiti kao temelj za donošenje važnih odluka vlade o modernizaciji infrastrukture i izgradnji nove infrastrukture u općinama.
106.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.7.: Poboljšanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o kriterijima (smjernicama) za kurikulum predškolskog obrazovanja	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q3	2023.	Izrada predškolskog kurikuluma decentralizirana je i mora se razviti u skladu s kriterijima (smjernicama) za kurikulum predškolskog obrazovanja koji je odobrio ministar obrazovanja, znanosti i sporta. Stupanjem na snagu ažuriranih kriterija (smjernica) za program predškolskog obrazovanja određuju se kompetencije koje djeca stječu prije obvezne školske dobi; odgovaraju najnovijim znanstvenim spoznajama o obrazovanju djece odgovarajuće dobi; poticati djecu da čitaju (razvijati kulturu čitanja knjiga).
107.	D.1.2. Pristup razvoju kompetencija i priznavanju kvalifikacija za odrasle	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o obrazovanju odraslih kojim se uspostavlja model koordiniranog sustava cjeloživotnog učenja i utvrđuju načela funkcioniranja	Odredba u zakonodavstvu kojom se označava stupanje na snagu zakonodavstva				Q3	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva o modelu cjeloživotnog učenja (LLL) koje će biti ugrađeno u zakonodavstvo i izmjene Zakona o obrazovanju odraslih, čime se utvrđuje funkcioniranje modela cjeloživotnog učenja: Upravljanje elementima sustava cjeloživotnog učenja i njegovo praćenje, uključujući: – povjerenstvo za praćenje ljudskih potencijala i njezine funkcije, – stalna radna skupina na tehničkoj razini za cjelokupnu koordinaciju aktivnosti koje provode ministarstva, – načela IT sustava cjeloživotnog učenja (na temelju modela individualnih računa za učenje), – elemente financiranja, – načela za utvrđivanje ciljnih skupina i programa, – mehanizam za utvrđivanje kompetencija visoke dodane vrijednosti, – osiguranje kvalitete i – elementi sustava za priznavanje kompetencija.
108.	D 1.2. Pristup razvoju kompetencija i priznavanju kvalifikacija za odrasle	Ključna etapa	Početak rada informacijskog sustava „sve na jednom mjestu” za cjeloživotno učenje	Početak rada informacijskog sustava „sve na jednom mjestu” za cjeloživotno učenje koji se primjenjuje na načelu „računa za individualno učenje”				Q1	2023.	Početak funkcioniranja informatičkog sustava cjeloživotnog učenja koji je potpuno operativan i predstavlja sve ponude učenja povezane s provedbom okvira cjeloživotnog učenja, uključujući programe s visokom dodanom vrijednošću. Osobe koje ispunjavaju prioritetne kriterije utvrđene tijekom faze provedbe programa moći će dobiti ponudu za učenje i registraciju putem IT sustava cjeloživotnog učenja. Pristup koji se temelji na pojedinačnom računu za učenje obuhvaća IT uslugu za pristup osposobljavanju i financiranje obrazovanja odraslih. Sustav omogućuje pristup profesionalnom usmjeravanju, prikuplja informacije o kompetencijama stečenim tijekom osposobljavanja, kao i pristup postupcima za priznavanje kompetencija/kvalifikacija.
109.	D.1.2. Pristup razvoju kompetencija i priznavanju kvalifikacija za odrasle	Ciljna vrijednost	U dobi od 18 do 65 godina završeno je osigurano osposobljavanje za kvalitetu, od čega je najmanje 40 % namijenjeno digitalnim vještinama primjenom jedinstvenog okvira cjeloživotnog učenja.		Broj	0	21600	Q2	2026.	21 600 osoba u dobi od 18 – 65 godina mora završiti osigurano kvalitetno osposobljavanje (od čega je najmanje 40 % namijenjeno digitalnim vještinama) u okviru cjeloživotnog učenja.
110.	D.1.3. Sustav profesionalnog usmjeravanja radi uravnoteženja ponude i potražnje na tržištu rada	Ključna etapa	Stupanje na snagu vladine rezolucije o postupcima kojom se uređuje sustav profesionalnog usmjeravanja (smjernice za karijeru)	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q1	2022.	Stupanje na snagu vladine rezolucije o postupcima profesionalnog usmjeravanja (smjernice za profesionalno usmjeravanje) kojom se utvrđuje -okvir, upravljanje i osiguranje kvalitete sustava profesionalnog savjetovanja i cjeloživotnog planiranja, počevši od osnovne škole i pružanja usluga odraslima koje su integrirane sa sustavom cjeloživotnog učenja, kao i -utvrđivanje funkcija i osnovnih kompetencija karijernih stručnjaka u školama, model financiranja usluga koje se pružaju učenicima i odraslima, opseg uključenih ustanova i uključenost socijalnih partnera -utvrđivanje osnovnog standarda za upotrebu informacija iz nacionalnog sustava za praćenje ljudskih resursa i utvrđivanje načela praćenja sustava profesionalnog usmjeravanja (karijerno usmjeravanje).
111.	D.1.3. Sustav profesionalnog usmjeravanja radi uravnoteženja ponude i potražnje na tržištu rada	Ciljna vrijednost	Broj karijernih stručnjaka koji pružaju usluge u školama		Broj	80	380	Q4	2024.	Usluge profesionalnog usmjeravanja u školama pruža najmanje 380 karijernih stručnjaka
112.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.1. Nacionalna platforma za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o osnivanju Nacionalne platforme za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva o uspostavi Platforme o napretku u strukovnom osposobljavanju kojim se osigurava dugoročni i održivi model strukovnog osposobljavanja u svakoj regiji, uloge i odgovornosti Platforme, uloge dionika i uključenost predmetnih socijalnih partnera u pogledu kompetencija potrebnih na tržištu rada. Platforma uključuje socijalne partnere koji predstavljaju interese poduzeća, industrije, obrazovne zajednice i javnih tijela. U obliku platforme donose se odluke o objektivnim načelima upravljanja strukovnim osposobljavanjem, praktičnoj provedbi konsolidacije postojeće mreže strukovnog osposobljavanja, ažuriranju novih profesionalnih standarda, strukovnog osposobljavanja i neformalnih programa obrazovanja odraslih, kao i o osposobljavanju instruktora i stručnom razvoju.
113.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.1. Nacionalna platforma za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Ciljna vrijednost	Novi/ažurirani programi strukovnog osposobljavanja registrirani kako bi bili dostupni pružateljima usluga osposobljavanja	Registrirani programi osposobljavanja	Broj	0	95	Q2	2026.	Ukupno 95 novih ili ažuriranih programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su pripremljeni, odobreni i registrirani nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima. Ti su programi osmišljeni tako da odgovaraju potrebama tržišta rada, posebno podupirući digitalnu i zelenu tranziciju.
114.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.1. Nacionalna platforma za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Ciljna vrijednost	Predavači i/ili voditelji uključeni u osposobljavanje naučnika i pripravnika		Broj	0	1000	Q2	2026.	Ukupno 1000 predavača i voditelja uključenih u poučavanje naučnika i pripravnika poboljšalo je svoje stručne kompetencije dovršenjem aktivnosti za razvoj kompetencija. Poboljšanje kompetencija usmjereno je na digitalne i tehničke kompetencije.
115.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.2.: Ocjena kompetencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o strukovnom osposobljavanju o centrima izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Stupanje na snagu zakonodavstva				Q4	2022.	Stupanje na snagu izmjena Zakona o strukovnom osposobljavanju kojim se utvrđuje ovlast ministra obrazovanja, znanosti i sporta za imenovanje pružatelja strukovnog osposobljavanja sa sektorskim centrima za praktično osposobljavanje za provedbu ocjenjivanja i priznavanja formalno, neformalno ili informalno stečenih kompetencija na 4 razine Europskog kvalifikacijskog okvira. Provedbenim pravnim aktima utvrđuju se zahtjevi za akreditaciju i postupak akreditacije za takve centre izvrsnosti, kao i jedinstvena metodologija za ocjenjivanje stručnosti koju takvi centri trebaju primjenjivati.
116.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.3.: Naukovanje i učenje kroz rad	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o uspostavi programa potpore za naukovanje i učenje kroz rad	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2022.	Priprema, koordinacija i odobrenje nacrta dekreta ministra obrazovanja, znanosti i sporta kojima se utvrđuje postupak provedbe programa potpore za naukovanje. Zakonodavstvom se posebno utvrđuju kriteriji, ciljne skupine, žarišna područja, oblici pružene potpore, prihvatljivi troškovi za naukovanje i učenje kroz rad.
117.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.3.: Naukovanje i učenje kroz rad	Ciljna vrijednost	Završeno naukovanje		Broj	0	3866	Q2	2026.	Ukupno 3866 polaznika početnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja steklo je stručnu kvalifikaciju ili dio te kvalifikacije kao naučnici u poduzećima, od čega je 70 % u malim i srednjim poduzećima i najmanje 40 % programa naukovanja usmjerenih na razvoj digitalnih vještina.
118.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.4.: Program mobilnosti	Ciljna vrijednost	Studenti koji su sudjelovali u nacionalnom programu mobilnosti u sektorskim centrima za praktično osposobljavanje i koji su dobili potvrdu o poboljšanju svojih praktičnih i digitalnih vještina (najmanje 40 % sudionika mora poboljšati svoje digitalne vještine)		Broj	0	12394	Q2	2026.	12 394 polaznika početnog i trajnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su dobili potvrdu o poboljšanju svojih praktičnih vještina u skladu s potrebama tržišta rada, posebno podupiranjem zelene i digitalne tranzicije, u Sektorskom centru za praktično osposobljavanje. Najmanje 40 % sudionika mora poboljšati svoje digitalne vještine.
119.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.5. Više prilika za stjecanje zanimanja za učenike	Ciljna vrijednost	Učenici upisani u opće škole nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja završili su module inicijalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja		Broj	0	4900	Q2	2026.	4900 učenika upisanih u opće škole nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja završilo početne module strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, od kojih je najmanje 40 % usmjereno na razvoj vještina za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji.
120.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.5. Više prilika za stjecanje zanimanja za učenike	Ciljna vrijednost	Potporu su primili učenici nižeg srednjeg obrazovanja koji su upisani u programe eksperimentalnog strukovnog osposobljavanja.		Broj	0	4000	Q2	2026.	Potporu je primilo 4000 učenika nižeg srednjeg obrazovanja koji su upisani u programe eksperimentalnog strukovnog osposobljavanja. Eksperimentalni programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja omogućuju studentima 9. godine da započnu programe na 4. razini Europskog kvalifikacijskog okvira, za razliku od redovitih programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji prihvaćaju studente 11. godine.

E. KOMPONENTA 5.: Visoko obrazovanje, dosljedan okvir za poticanje istraživanja i inovacija te poduzeća s visokom dodanom vrijednošću

Komponenta litavskog plana za oporavak i otpornost usmjerena je na ključne izazove u sustavu visokog obrazovanja i okviru za potporu istraživanju i inovacijama. Ključni izazovi povezani s visokim obrazovanjem jesu postojanje velikog broja ustanova koje ne odražavaju demografska kretanja i potrebe tržišta rada, nedostatak resursa i kritične mase za pružanje kvalitetnog obrazovanja i istraživanja i razvoja. Trenutačnim sustavom financiranja visokog obrazovanja potiču se ustanove visokog obrazovanja da se usredotoče na veći broj studenata umjesto da osiguraju kvalitetu studija i njihovu relevantnost za tržište rada. Osim toga, nedostaju privlačne akademske prilike za karijeru, čime se ograničavaju ljudski resursi za obrazovanje, istraživanje i inovacije. Ključni izazovi povezani s inovacijama su niska razina privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije, rascjepkanost istraživanja i inovacija, razvojni potencijal i upravljanje inovacijskim sustavom te slaba suradnja između znanstvenog i poslovnog sektora.

Ciljevi su komponente reforma sustava financiranja visokog obrazovanja i sustava upisa studenata kojima bi se potaknulo visoka učilišta da povećaju kvalitetu i relevantnost studija za tržište rada, promiču kvalitetno istraživanje i razvoj, suradnju i konsolidaciju u tom sektoru. Očekuje se da će se reformom ojačati kvalitativni standardi za fakultete i sveučilišta. Sastavnica uključuje i reformu upravljanja potporom inovacijama i njezin okvir, u okviru kojeg se trenutačno rascjepkane funkcije potpore inovacijama konsolidiraju u okviru jedne agencije za inovacije. Reforma obuhvaća i reviziju postojećeg sustava potpore za inovacije i suradnju između znanstvenog i poslovnog sektora kako bi ga se učinilo usklađenijim. Tijekom provedbe plana, sektorska potpora za osmišljavanje, provedbu i evaluaciju reformi politike istraživanja i inovacija dostupna je putem instrumenta za političku podršku u okviru programa Obzor.

Komponenta se odnosi na preporuke za Litvu za usmjeravanje investicijske politike na inovacije, razvoj usklađenog političkog okvira za potporu znanstveno-poslovnoj suradnji i konsolidiranje agencija za provedbu istraživanja i inovacija (3. preporuka za Litvu 2019.), promicanje tehnoloških inovacija u malim i srednjim poduzećima (2. preporuka za Litvu) i poboljšanje kvalitete i učinkovitosti na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obrazovanje odraslih (2. preporuka za Litvu).

E.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

E.1.1. Reforma 1. „Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta”

Cilj je reforme povećati kvalitetu, učinkovitost i međunarodnu konkurentnost litavskog sustava visokog obrazovanja i znanosti. Reformu prate četiri podmjere: 1. poboljšanje financiranja visokog obrazovanja i sustava upisa studenata (podmjera 1.); 2. poboljšanje učinkovitosti mreže visokog obrazovanja poboljšanjem misija sveučilišta i fakulteta (podmjera 2.); 3. jačanje međunarodne konkurentnosti visokih učilišta (podmjera 3.); 4. sustavno promicanje istraživanja i razvoja u visokim učilištima i analiza istraživanja (podmjera 4.).

E.1.1.1. Podmjera 1.: Poboljšanje financiranja visokog obrazovanja i sustava upisa studenata

Cilj je podmjere revidirati sustav prihvata studenata kako bi se osiguralo da svi studenti koji ulaze u visoko obrazovanje koje se financira državnim sredstvima i nefinanciraju ispunjavaju jednako visoke kriterije. Podmjerom se također nastoji poboljšati sustav financiranja visokog obrazovanja i uskladiti ga sa strateškim ciljevima zemlje. Zakon o znanosti i studijama stoga se izmjenjuje kako bi se naviše uskladili minimalni zahtjevi za prihvat studenata. Zakon se također izmjenjuje kako bi se uveo novi sustav financiranja visokog obrazovanja koji se temelji na kvalitativnim pokazateljima i sporazumima između visokih učilišta i države. Ugovori se dodjeljuju za provedbu mjera strateškog napretka: za razvoj institucija, za spajanje institucija, poboljšanje kvalitete djelatnosti, za ulaganja u infrastrukturu i za provedbu drugih utvrđenih ciljeva. Pravne promjene stupaju na snagu do 31. ožujka 2022.

E.1.1.2. Podmjera 2.: Poboljšanje učinkovitosti mreže visokog obrazovanja poboljšanjem misija sveučilišta i fakulteta

Cilj je ove podmjere definirati zadaće sveučilišta i fakulteta utvrđivanjem kvalitativnih zahtjeva za svaku vrstu institucije. Zakon o znanosti i studijama i drugi pravni akti mijenjaju se kako bi se utvrdili ciljevi i kriteriji za funkcioniranje kolegija i sveučilišta. Pravne promjene stupaju na snagu do 31. ožujka 2022. Kako bi se podržala prilagodba mreže visokih učilišta novim zahtjevima, pet projekata reorganizacije kolegija provodi se do 31. prosinca 2024., dajući prednost projektima koji uključuju nekoliko visokih učilišta.

E.1.1.3. Podmjera 3.: Jačanje međunarodne konkurentnosti visokih učilišta

Cilj je ove podmjere poduprijeti jačanje međunarodne konkurentnosti visokih učilišta. Kako bi se to postiglo, sedam projekata internacionalizacije, koji obuhvaćaju privlačenje stranih studenata, predavača i znanstvenika, kojima se razvija osmišljavanje i provedba zajedničkih i dvostrukih akademskih programa; visoka učilišta provode do 31. ožujka 2024. razvoj virtualnih usluga i drugih aktivnosti kojima se promiče integracija litavskih sveučilišta u europske mreže sveučilišta. Osim toga, 160 stranih studenata koji studiraju u Litvi primat će stipendije za integraciju u Litvi do 31. prosinca 2023.

E.1.1.4. Podmjera 4.: Sustavno promicanje istraživanja i razvoja u visokim učilištima i analiza istraživanja

Cilj je ove podmjere stvaranjem agencije za provedbu znanstvene politike stvoriti dosljedan mehanizam provedbe znanstvene politike. Zakon o znanosti i studijama izmjenjuje se, a relevantna infrastruktura uspostavlja se do 30. lipnja 2022. kako bi se osnovala provedbena agencija za znanstvenu politiku pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta, koja se osniva nakon reorganizacije Agencije za znanost, inovacije i tehnologiju (MITA), Litavskog istraživačkog vijeća (LMT) i drugih relevantnih tijela. Novo tijelo promiče sudjelovanje litavskih podnositelja zahtjeva u europskim i međunarodnim programima istraživanja, razvoja i inovacija, razvija znanstvenu izvrsnost u javnom sektoru i razvija analizu znanstvenih i studijskih procesa.

E.1.2. Reforma 2. „Djelotvorna provedba inovacijske politike, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija”

Cilj je reforme povećati učinkovitost inovacijskih politika u Litvi revizijom institucijskog ustroja, pravnog okvira za potporu za istraživanje i inovacije, i povećanjem potražnje za inovacijama. Reformu prate četiri podmjere: 1. učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija (podmjera 1.); 2. povećanje potražnje za inovacijama u Litvi iskorištavanjem potencijala javne nabave (podmjera 2.); 3. poticanje razvoja ekosustava novoosnovanih poduzeća (podmjera 3.); 4. promicanje razvoja zelenih inovacija (podmjera 4.).

E.1.2.1. Podmjera 1.: Učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija

Cilj je te mjere uspostaviti jedinstvenu agenciju za inovacije konsolidiranjem funkcija promicanja inovacija koje su trenutačno raspoređene u nekoliko institucija. Podmjerom se također nastoji uspostaviti dosljedan okvir suradnje između znanstvenog i poslovnog sektora. Agencija za inovacije osniva se nakon stupanja na snagu Rezolucije Vlade. Poduzeće Litva (Versli Lietuva) djeluje kao osnova za inovacijsku agenciju, a funkcije i aktivnosti povezane s inovacijama Agencije za znanost, inovacije i tehnologiju (MITA) i Litavske agencije za potporu poslovanju (LVPA) prenose se na agenciju za inovacije. INVEGA koordinira svoje aktivnosti s agencijom za inovacije. Inovacijska agencija u potpunosti integrira litavski inovacijski centar (LIC) ili se LIC reorganizira povlačenjem vlasničkih prava javnih tijela. Nova agencija doprinosi dosljednom okviru za potporu inovacijama. Nova agencija osniva se do 31. ožujka 2022. Istodobno se revidiraju pravni akti, posebno Zakon o tehnologiji i inovacijama, kako bi se uklonili postojeći nedostaci i preklapanja u okviru politike inovacija te pojasnile institucionalne odgovornosti. Revidirani pravni akti stupaju na snagu do 31. prosinca 2021. Provest će se i studija o usklađenosti poticaja u području istraživanja i inovacija, na temelju koje će se do 31. prosinca 2022. revidirati drugi pravni akti s ciljem stvaranja usklađenog skupa mjera potpore za istraživanje i inovacije.

E.1.2.2. Podmjera 2.: Povećanje potražnje za inovacijama u Litvi iskorištavanjem potencijala javne nabave

Cilj je podmjere stvoriti potražnju za inovacijama poticanjem inovativne javne nabave. Uspostavlja se financijski instrument za djelomičnu nadoknadu troškova 100 inovativnih nabava.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2026.

E.1.2.3. Podmjera 3.: Poticanje razvoja ekosustava novoosnovanih poduzeća

Cilj je te podmjere poduprijeti litavski ekosustav novoosnovanih poduzeća pružanjem usluga ubrzanja novoosnovanim poduzećima. Litavski fond za promicanje inovacija proširuje se kako bi se osigurali ubrzana ulaganja i ulaganja poduzetničkog kapitala za 32 novoosnovana poduzeća u regiji kapitala. Osim toga, osniva se nekoliko akceleratora novoosnovanih poduzeća kako bi se pružila potpora 80 novoosnovanih poduzeća, uključujući 20 novoosnovanih poduzeća koja su inkubirali novoosnovani inkubator Europske svemirske agencije i svemirski centar.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2026.

E.1.2.4. Podmjera 4.: Promicanje razvoja zelenih inovacija

Cilj je te podmjere poduprijeti razvoj inovativnih zelenih proizvoda i usluga te promicati kružno gospodarstvo i zelenu tranziciju u industriji. Financijski instrument i specijalizirana platforma za prijenos znanja (Industry 4.0 Lab) uspostavljaju se kako bi se potaknuo razvoj ekološki prihvatljivih proizvoda i tehnologija. 97 projekata provodi se u okviru financijskog instrumenta, a 3 projekta – u okviru platforme Industry 4.0 Lab do 31. ožujka 2026.

Kako bi se osiguralo da su sve mjere u skladu s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu budućih poziva na podnošenje prijedloga za projekte isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. djelatnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporab 3 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 4 ; iii. djelatnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 5 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 6 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Dodatno se zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Nadalje, kad je riječ o financijskim instrumentima, kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), pravni sporazum između litavskog tijela nadležnog za mjere i zaduženog subjekta ili financijskog posrednika zaduženog za financijski instrument i naknadne ulagačke politike financijskog instrumenta

I.zahtijevaju primjenu tehničkih smjernica Komisije o provjeri održivosti za fond InvestEU; i

II.isključuju sljedeći popis aktivnosti i imovine iz prihvatljivosti: i. djelatnosti i imovina povezane s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 7 ; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 8 ; iii. djelatnosti i imovina povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 9 i postrojenjima za mehaničko-biološku obradu 10 ; i iv. djelatnosti i imovina kod kojih dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu; i

E.1.3. Reforma 3. „Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije”

Cilj je reforme usmjeriti znanstvenu i poslovnu suradnju u revidirana područja pametne specijalizacije, podupirući provedbu zajedničkih misija u području znanosti i inovacija. Reformu prate tri podmjere: 1. utvrđivanje prioriteta pametne specijalizacije (podmjera 1.); 2. potpora provedbi znanstvenih i inovacijskih programa temeljenih na misijama u području pametne specijalizacije (podmjera 2.); 3. poticanje znanosti i poslovanja na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja (podmjera 3.).

E.1.3.1. Podmjera 1.: Utvrđivanje prioriteta pametne specijalizacije

Cilj je ove podmjere revidirati prioritete pametne specijalizacije i smanjiti njihov broj. Revidirani koncept pametne specijalizacije za razdoblje do 31. prosinca 2027., kojim će se prioritetna područja suziti na tri, Vlada odobrava do 31. prosinca 2021.

E.1.3.2. Podmjera 2.: Potpora provedbi znanstvenih i inovacijskih programa temeljenih na misijama u području pametne specijalizacije

Cilj je ove podmjere pružiti potporu znanstveno-poslovnoj suradnji u revidiranim područjima pametne specijalizacije. Uspostavljaju se tri znanstvena i inovacijska programa temeljena na zadaćama, što će rezultirati osnivanjem dvaju centara izvrsnosti do 31. prosinca 2025. i provedbom 21 projekta u području istraživanja i razvoja u okviru triju programa do 30. lipnja 2026. Dva centra izvrsnosti pokrivaju fizičku infrastrukturu i pružanje usluga za potporu inovacijama u područjima pametne specijalizacije.

E.1.3.3. Podmjera 3.: Poticanje znanosti i poduzeća na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja

Cilj je ove podmjere poduprijeti sudjelovanje litavskog znanstvenog i poslovnog sektora u međunarodnim programima istraživanja i razvoja. Litva razvija koherentan skup alata za motiviranje znanosti i poslovanja za pripremu, primjenu i sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim i inovacijskim programima. Kao rezultat toga, najmanje 477 projekata podupire se financijski ili u obliku usluga, od čega: 90 studija izvedivosti za potencijalne korisnike koji sudjeluju u aktivnostima programa Obzor Europa; 32 projekta visokih učilišta u okviru programa Europskog istraživačkog prostora; 24 projekta u okviru međunarodnih inicijativa koje koordinira EU; 24 projekta MSP-ova i visokih učilišta, 27 grupnih savjetodavnih sastanaka; 240 savjetodavnih službi; 40 članstava u međunarodnim mrežama. Kako bi se olakšalo ulaganje, uspostavlja se i zadržava 15 znanstvenih službenika na određeno vrijeme i 15 nacionalnih kontaktnih točaka najmanje od 30. rujna 2023. do 30. lipnja 2026. Nacionalne kontaktne točke olakšavaju sudjelovanje potencijalnih korisnika u međunarodnim programima istraživanja i razvoja, dok znanstveni službenici promiču znanstveno utemeljeno donošenje odluka u javnom sektoru i jačaju suradnju između znanosti i javnog sektora.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

E.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Br.	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa/ Ciljna vrijednost	Naslov	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
121.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.1. Poboljšanje financiranja visokog obrazovanja i sustava upisa studenata	Ključna etapa	Stupanje na snagu pravnih akata kojima se uspostavlja sustav ugovora s visokim učilištima	Stupanje na snagu zakonodavnih akata				Q1	2023.	Stupanje na snagu Zakona o visokom obrazovanju kojim se uspostavlja model za sklapanje ugovora s visokim učilištima, kojim se predviđaju dodatna sredstva za spajanje visokih učilišta, kao i za druge strateške ciljeve (proširenje ustanova, poboljšanje kvalitete studija, ulaganje u infrastrukturu i druge operativne promjene koje zahtijevaju javna ulaganja). Moguća spajanja moraju biti u skladu s planom koji je pripremilo neovisno tijelo ili stručnjaci. Dodjela ugovora formalizira se u Zakonu o znanosti i studijama, nakon čega slijedi priprema podzakonskih ugovora za sklapanje ugovora s visokim učilištima.
122.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.1. Poboljšanje financiranja visokog obrazovanja i sustava upisa studenata – E.1.1.2. Poboljšanje učinkovitosti mreže visokog obrazovanja poboljšanjem misija sveučilišta i fakulteta	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmijenjenog Zakona o istraživanju i studijama, kojim se mijenja sustav financiranja i upisa u visoko obrazovanje	Stupanje na snagu zakonodavstva				Q1	2023.	Stupanje na snagu izmijenjenog Zakona o istraživanju i studijama kojim se: – utvrđuje usklađivanje na višu razinu minimalnih zahtjeva za pristup javno financiranim i nefinanciranim studijskim mjestima, – uvodi nova struktura financiranja za aktivnosti visokog obrazovanja (osnovno financiranje, financiranje strateških ciljeva, dodatno financiranje za kvalitativne pokazatelje), – definiraju zadaće sveučilišta i fakulteta (koje kvalitativne zahtjeve moraju ispuniti obje vrste ustanova, što razlikuje fakultete od sveučilišta), – potiče suradnja visokih učilišta, – povećava komponentu financiranja aktivnosti istraživanja i razvoja u strukturi financiranja visokog obrazovanja. Minimalni zahtjevi za prihvat studenata usklađuju se prema gore i ne oslabljuju kao rezultat izmjene. Novi kriteriji za fakultete i sveučilišta utvrđuju se objektivno, neovisno i primjereno visoke. Povećava se uloga vanjskih evaluacija. Pravnim promjenama promiče se suradnja i konsolidacija resursa u sektoru visokog obrazovanja.
123.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.2. Poboljšanje učinkovitosti mreže visokog obrazovanja poboljšanjem misija sveučilišta i fakulteta	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za reorganizaciju kolegija (obnovljene misije)		Broj	0	5.	Q4	2024.	Završetak pet projekata koji obuhvaćaju reorganizaciju kolegija: Konsolidacija postojećih studijskih programa, integracija i optimizacija ključnih funkcija i procesa administrativne i akademske potpore, optimizacija korištene infrastrukture. Korisnici se biraju putem postupka poziva na podnošenje prijedloga. Prednost se daje zajedničkim projektima nekoliko visokih učilišta kako bi se osiguralo da optimizacija studijskih programa i infrastrukture dovede do veće učinkovitosti.
124.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.3. Jačanje međunarodne konkurentnosti visokih učilišta	Ciljna vrijednost	Broj projekata internacionalizacije koje su dovršila visoka učilišta		Broj	0	7.	Q1	2024.	Sedam projekata dovršavaju visoka učilišta osmišljena tako da studentima osiguraju više međunarodnih aktivnosti, privlače više studenata, privlače strane studente i predavače/znanstvenike; razviju izradu i provedbu programa združenih i dvostrukih stupnjeva; razviju pružanje virtualnih usluga; poboljšaju kvalitetu studija i prošire ponudu. Korisnici se biraju postupkom poziva na podnošenje prijedloga.
125.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.3. Jačanje međunarodne konkurentnosti visokih učilišta	Ciljna vrijednost	Broj osoba koje su imale koristi od potpore za integraciju stranih studenata		Broj	0	160	Q4	2023.	160 stranih studenata dobilo je i primalo stipendije za integraciju stranih studenata, uključujući: 100 godišnjih stipendija za litavske jezične i kulturne tečajeve te 60 godišnjih stipendija za prvi, drugi ciklus i integrirane studente koji studiraju u Litvi.
126.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.4. Sustavno promicanje istraživanja i razvoja u visokim učilištima i analiza istraživanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu pravnog akta o osnivanju agencije za provedbu znanstvene politike	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2022.	Stupanje na snagu pravnog akta o odgovornostima, funkcijama i aktivnostima Agencije za provedbu znanstvene politike (u okviru Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta), koji sadržava odredbe Agencije i datum početka. Stvara se sva infrastruktura potrebna za rad agencije za provedbu znanstvene politike. Očekuje se da će agencija za provedbu znanstvene politike promicati aktivnije sudjelovanje litavskih podnositelja zahtjeva u europskom i međunarodnom programima istraživanja, razvoja i inovacija, radi razvijanja znanstvenih kompetencija u javnom sektoru, razvoja dugoročne analize istraživačkih i studijskih procesa.
127.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.1. Učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu rezolucije Vlade o osnivanju Agencije za inovacije i prijenosu funkcija promicanja inovacija iz drugih agencija	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q1	2022.	Inovacijska agencija osniva se nakon stupanja na snagu Rezolucije Vlade. Versli Lietuva služi kao osnova za Agenciju za inovacije, a funkcije i aktivnosti MITA-e i LVPA-e povezane s inovacijama prenose se na Agenciju za inovacije. INVEGA koordinira svoje aktivnosti s agencijom za inovacije. Inovacijska agencija u potpunosti integrira litavski inovacijski centar (LIC) ili se LIC reorganizira povlačenjem vlasničkih prava javnih tijela. Sva infrastruktura agencije uspostavlja se do 31. ožujka 2022.
128.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.1. Učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu revidiranog zakonodavstva o inovativnim aktivnostima	Stupanje na snagu zakonodavstva.				Q4	2021.	Stupanje na snagu revidiranog i izmijenjenog zakonodavstva o inovativnim aktivnostima, uključujući Zakon o tehnologiji i inovacijama te izmjena Rezolucije br. 982 od 3. listopada 2018. o dodjeli ovlasti za provedbu Zakona o tehnologiji i inovacijama Republike Litve. Pravne akte odobravaju Seimas, litavska vlada, ministar gospodarstva i inovacija, ovisno o vrsti pravnog akta. Stupa na snagu objavom Registra pravnih akata (E-TAR). Revidiranim pravnim aktima smanjuju se nedostaci i preklapanja u okviru politike istraživanja i inovacija, usklađuje kombinacija mjera potpore i utvrđuju odgovornosti institucija. Revidiranim Zakonom o tehnologiji i inovacijama utvrđuju se institucije odgovorne za oblikovanje i provedbu politike inovacija, načela promicanja aktivnosti povezanih s inovacijama.
129.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.1. Učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu obnovljenog okvira poticaja za poduzeća za ulaganja u istraživanje i razvoj	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q4	2022.	Stupanje na snagu revidiranih pravila za potporu mjerama u području istraživanja i razvoja (oko 20 pravnih akata kao što su ministarski nalozi). Postojeći sustav poticaja za istraživanje i inovacije revidiran je provedbom preporuka iz provedene studije o poticajima za poduzeća u području istraživanja i razvoja. Pravilnik stupa na snagu nakon objave u registru pravnih akata (E-TAR). Revidiranim pravilima trebaju se: smanjiti razlike i preklapanja među različitim mjerama potpore istraživanju i razvoju, uskladiti kombinacije mjera potpore uspostavom jasnih logičkih veza između različitih instrumenata financiranja, kao i instrumenata financiranja i različitih usluga za potporu inovacijama.
130.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.2. Povećanje potražnje za inovacijama u Litvi iskorištavanjem potencijala javne nabave – E.1.2.4. Promicanje razvoja zelenih inovacija	Ciljna vrijednost	Broj provedenih inovativnih projekata		Broj	0	200	Q1	2026.	Broj provedenih inovativnih projekata: 200, od čega: 100 inovativnih projekata javne nabave, 97 ekološki prihvatljivih projekata razvoja/uvođenja tehnologija, 3 projekta Industry Lab 4.0 za potporu kružnom gospodarstvu i zelenoj tranziciji u industriji. Kriterijima za odabir osigurava se usklađenost s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
131	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.3. Poticanje razvoja ekosustava novoosnovanih poduzeća	Ciljna vrijednost	Broj novoosnovanih poduzeća koja su primila ulaganje		Broj	0	112	Q1	2026.	Broj novoosnovanih poduzeća koja su primila financijsku potporu, od čega: 32 novoosnovana poduzeća koja primaju potporu iz Fonda za promicanje inovacija, 60 novoosnovanih poduzeća koja su primila ulaganja iz programa ubrzavanja, 20 novoosnovanih poduzeća koja su primila ulaganja od inkubatora Europske svemirske agencije. Kriterijima za odabir osigurava se usklađenost s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja (2021/C58/01) za transakcije koje primaju potporu u okviru ove mjere upotrebom provjere održivosti, popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
132.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.1. Utvrđivanje prioriteta pametne specijalizacije	Ključna etapa	Stupanje na snagu revidiranog koncepta pametne specijalizacije	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q4	2021.	Odobrenje novog koncepta pametne specijalizacije rezolucijom litavske vlade za razdoblje do 31. prosinca 2027. Konceptom se utvrđuju tri prioriteta za pametnu specijalizaciju i tematska područja u okviru tih prioriteta, kao i model za koordinaciju i praćenje provedbe.
133.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.2. Potpora provedbi znanstvenih i inovacijskih programa temeljenih na misijama u području pametne specijalizacije	Ciljna vrijednost	Broj operativnih centara izvrsnosti		Broj	0	2.	Q4	2025.	Početak rada dvaju centara izvrsnosti koji se sastoje od sljedećih elemenata: a) fizička infrastruktura (kao što su izrada prototipa i pokusne linije itd.) b) pružanje relevantnih usluga (kao što su certificiranje i upravljanje intelektualnim vlasništvom).
134.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.2. Potpora provedbi znanstvenih i inovacijskih programa temeljenih na misijama u području pametne specijalizacije	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti u području istraživanja i razvoja u okviru tri znanstvena i inovacijska programa temeljena na misiji		Broj	0	21	Q2	2026.	21 dovršeni projekt u području istraživanja i razvoja koji će biti usmjereni na tri strategije pametne specijalizacije. Projekti se pripremaju u skladu sa smjernicama koje se temelje na zadaćama za znanstvene i inovacijske programe. Projekti se biraju postupkom koji se temelji na pozivu na podnošenja ponuda, s opisom poslova koji uključuje kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
135.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.3. Poticanje znanosti i poduzeća na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja	Ciljna vrijednost	Projekti i savjetodavne usluge za potencijalne podnositelje prijava programa Obzor Europa iz ustanova visokog obrazovanja i MSP-ova koji se financiraju		Broj	0	200	Q1	2025.	Podupire se najmanje 200 projekata i savjetodavnih usluga za visoka učilišta te mala i srednja poduzeća: a) najmanje 40 – za potporu pripremi studija izvedivosti za potencijalne korisnike koji sudjeluju u djelovanjima u okviru programa Obzor Europa, b) najmanje 160 savjetodavnih/stručnih službi za potporu kompetencijama za sudjelovanje u međunarodnim programima istraživanja, razvoja i inovacija.
136.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.3. Poticanje znanosti i poduzeća na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja	Ciljna vrijednost	Projekti i savjetodavne usluge za potencijalne podnositelje zahtjeva programa Obzor Europa iz institucija visokog obrazovanja i istraživačkih institucija te MSP-ova koji se financiraju		Broj	200	477	Q2	2026.	Podupire se najmanje 477 projekata i savjetodavnih usluga za visoka učilišta i istraživačke institucije te mala i srednja poduzeća: a) najmanje 90 – za potporu pripremi studija izvedivosti za potencijalne korisnike koji sudjeluju u djelovanjima u okviru programa Obzor Europa, b) najmanje 32 – potpora kapacitetima za provedbu projekata europskog istraživačkog prostora i programa Obzor Europa, c) najmanje 24 za prekogranične koordinacijske inicijative EU-a, d) najmanje 24 projekta visokih učilišta i istraživačkih ustanova te MSP-ova koji su ocijenjeni pozitivno u okviru programa Obzor Europa, ali nisu dobili financijska sredstva (uključujući projekte koji su dobili pečat izvrsnosti), e) najmanje 27 grupnih savjetodavnih sastanaka za potporu kompetencijama za sudjelovanje u međunarodnim programima istraživanja, razvoja i inovacija, f) najmanje 240 savjetodavnih/stručnih službi za potporu kompetencijama za sudjelovanje u međunarodnim programima istraživanja, razvoja i inovacija, g) najmanje 40 članova u međunarodnim mrežama. Projekti se temelje na akceleratorskom planu programa Obzor Europa koji su izradili Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, Ministarstvo gospodarstva i inovacija, Istraživačko vijeće Litve, MITA i STRATA, a odobrava ga ministar obrazovanja, znanosti i sporta. Projekti se biraju putem postupka poziva na podnošenje prijedloga.
137.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.3. Poticanje znanosti i poduzeća na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja	Ciljna vrijednost	Radna mjesta znanstvenih službenika i nacionalnih kontaktnih točaka (NCP-ova)		Broj	0	30	Q2	2026.	30 privremenih radnih mjesta zadržanih do 30. lipnja 2026., od čega: 15 radnih mjesta nacionalnih kontaktnih točaka Obzora Europa koje djeluju kao glavne osobe za kontakt s litavskim podnositeljima zahtjeva kako bi ih obavijestile o europskom programu Obzor: kao što su pozivi koji su u tijeku, podnošenje prijedloga i pronalaženje partnera. 15 radnih mjesta službenika za znanost i inovacije u litavskoj vladi (sektorska ministarstva i vladin ured). Njihove glavne funkcije su: pružanje savjeta i stvaranje kulture znanstvenog donošenja odluka u javnom sektoru te jačanje suradnje između znanosti i javnog sektora. Otvaranje radnih mjesta temelji se na modelu mreže istraživača koji se priprema u suradnji sa STRATA-om.

F. KOMPONENTA 6.: Učinkovit javni sektor i preduvjeti za oporavak nakon pandemije

Ova komponenta litavskog plana za oporavak i otpornost pridonosi rješavanju izazova povezanih s poreznim sustavom, ispunjavanjem poreznih obveza, proračunskim okvirom, upravljanjem ljudskim resursima u javnom sektoru i upravljanjem nesolventnošću poduzeća. U skladu s planom ciljevi su komponente poboljšati poreznu disciplinu i uravnotežiti porezni sustav; poboljšati upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru; poboljšanje srednjoročnog proračunskog planiranja i upravljanja rashodima; povećati financijsku neovisnost općina; te povećati raznolikost financijskih instrumenata za poticanje javnih ulaganja.

Komponenta sadržava mjere usmjerene na proširenje porezne osnovice na izvore koji manje štete rastu, kao i pravne i tehničke mjere za poboljšanje porezne discipline te mjere za poboljšanje strukture poreznog sustava i sustava naknada radi smanjenja nejednakosti dohotka i siromaštva. Uključuje i nekoliko reformskih mjera povezanih s proračunskim okvirom: Uspostava srednjoročnog planiranja proračuna i revizija potrošnje, prilagodba postupaka izmjene proračuna, promicanje korištenja javno-privatnih partnerstava u procesu javnih ulaganja i revizija strukture lokalnih prihoda. Litva planira i konsolidirati četiri nacionalne razvojne institucije u jedno javno tijelo. Osim toga, komponenta obuhvaća reformu upravljanja ljudskim resursima i razvoja osoblja u javnom sektoru. U skladu s Planom Litva razvija četiri digitalna alata za koje se očekuje da će pomoći poduzećima u upravljanju rizicima od nesolventnosti.

Komponenta pridonosi rješavanju preporuke za Litvu za poboljšanje porezne discipline i proširenje porezne osnovice na izvore koji su manje štetni za rast (1. preporuka za Litvu 2019.). Nadalje, zahvaljujući dodatnim poreznim prihodima i mogućim uštedama zahvaljujući revizijama rashoda komponenta pridonosi i provedbi preporuka za jačanje poreznog sustava i sustava naknada (prva preporuka za Litvu 2019. i 2. preporuka za Litvu 2020.). Nizom mjera povezanih s proračunskim okvirom pridonosi se povećanju učinkovitosti javnih ulaganja (3. preporuka za Litvu 2019.).

F.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

F.1.1. Reforma 1. „Učinkoviti javni sektor”

Cilj je te reforme reformirati javnu službu poboljšanjem administrativnih postupaka, upravljanja ljudskim resursima i jačanjem usmjerenosti na korisnike u javnom sektoru. Za provedbu te reforme potrebno je donijeti odgovarajuće zakonodavstvo, uključujući izmjene Zakona o javnoj službi.

Ta se reforma sastoji od tri podmjere: 1. uspostava naprednog sustava za upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru (podmjera 1.); 2. uspostava centraliziranog mehanizma za razvoj kompetencija upravitelja javnog sektora (podmjera 2.); 3. uspostava okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru (podmjera 3.).

F.1.1.1. Podmjera 1.: Uspostava naprednog sustava za upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru

Cilj je ove podmjere razviti napredni sustav za upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru. Sustav je potreban kako bi se centraliziralo upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru, a očekuje se da će se time povećati učinkovitost upotrebe digitalnih alata i smanjiti rascjepkanost održavanja IT-a i operativnih troškova.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2024.

F.1.1.2. Podmjera 2.: Uspostava centraliziranog mehanizma za razvoj kompetencija upravitelja u javnom sektoru.

Cilj je ove podmjere uspostaviti centralizirani mehanizam za razvoj kompetencija upravitelja u javnom sektoru. To uključuje stvaranje modula osposobljavanja usmjerenih na vodstvo.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2024.

F.1.1.3. Podmjera 3.: Uspostava okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru.

Cilj je ove podmjere stvoriti module osposobljavanja o strateškim kompetencijama potrebnima u javnom sektoru. U skladu s planom strateške kompetencije su digitalne, financijske-analitičke i rukovoditeljske vještine. Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2024., a očekuje se da će najmanje 16 000 zaposlenika u javnom sektoru završiti osposobljavanje o digitalnim, financijsko-analitičkim i rukovoditeljskim vještinama do 31. prosinca 2024.

F.1.2. Reforma 2. „Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu”

Cilj je reforme stvoriti uvjete za rebalans poreznog sustava osiguravanjem socijalno pravednije porezne strukture koja pogoduje rastu i poticanjem potrošača da promijene ponašanje oporezivanjem kako bi se prilagodili promjenjivim potrebama društva. Ta se reforma sastoji od tri podmjere: 1. ukidanje poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima koji su neučinkoviti, više ne odražavaju državne prioritete ili nisu u skladu sa zelenim planom (podmjera 1.); 2. daljnje širenje porezne osnovice na izvore koji ne ometaju gospodarski rast (podmjera 2.); 3. procjena učinkovitosti doprinosa za porez i socijalno osiguranje u sprečavanju siromaštva i smanjenju dohodovne nejednakosti (3. podmjera).

F.1.2.1. Podmjera 1.: Ukidanje poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima koji su neučinkoviti, više ne odražavaju državne prioritete ili nisu u skladu sa zelenim planom.

Cilj je te mjere utvrditi oslobođenja od poreza i posebne porezne režime koji su neučinkoviti, više ne odražavaju državne prioritete ili nisu u skladu sa zelenim planom te izmijeniti odgovarajuće porezne zakone. Ministarstvo financija provodi analizu troškova i koristi te sastaviti potrebne izmjene zakonodavstva koje donosi Parlament. Izmjene stupaju na snagu do 31. ožujka 2023.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2023.

F.1.2.2. Podmjera 2.: Daljnje širenje porezne osnovice na izvore koji ne ometaju gospodarski rast

Cilj je te mjere proširiti poreznu osnovicu na izvore koji ne ometaju gospodarski rast. Ministarstvo financija priprema studiju o mogućnostima proširenja porezne osnovice i izradu potrebnih izmjena zakonodavstva koje donosi Parlament. Analiza će biti usmjerena na porez na nekretnine, trošarine na energente i druge zelene poreze. Izmjene stupaju na snagu do 31. ožujka 2023.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2023.

F.1.2.3. Podmjera 3.: Procjena učinkovitosti doprinosa za porez i socijalno osiguranje u sprečavanju siromaštva i smanjenju dohodovne nejednakosti

Cilj je te mjere prilagoditi porez na osobni dohodak i doprinose za socijalno osiguranje kako bi se bolje spriječilo siromaštvo i smanjila dohodovna nejednakost. Ministarstvo financija priprema studiju o mogućim prilagodbama poreza na osobni dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje te sastavlja potrebne izmjene zakonodavstva koje donosi Parlament. Parlament donosi izmjene najkasnije do 31. prosinca 2022. kako bi stupile na snagu najranije 2024.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2022.

F.1.3. Reforma 3. „Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna”

Cilj je reforme povećati dugoročnu održivost državnih i općinskih proračuna, transparentnost srednjoročnog proračunskog planiranja i financiranje državnih usluga. Usmjeren je i na revizije potrošnje i načine za povećanje financijske neovisnosti općina. Ta se reforma sastoji od pet podmjera: 1. poboljšanja proračunskog okvira (podmjera 1.); 2. revizije potrošnje (podmjera 2.); 3. jačanje strukture općinskih prihoda (podmjera 3.); 4. promicanje javno-privatnih partnerstava (podmjera 4.); 5. konsolidacija nacionalnih razvojnih institucija (podmjera 5.).

F.1.3.1. Podmjera 1.: Poboljšanja proračunskog okvira

Cilj je ove podmjere pripremiti i donijeti metodologije srednjoročnog proračunskog planiranja i izračuna osnovnih troškova. Cilj mu je i donošenje izmjena Zakona o strukturi proračuna kako bi se pojasnila pravila o izmjenama proračuna. Osim toga, trebalo bi razviti automatizirani alat kojim se olakšava srednjoročno planiranje proračuna i staviti ga na raspolaganje upraviteljima odobrenih sredstava. Vlada priprema i odobrava srednjoročni proračun za razdoblje od 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2027.

Podmjera se dovršava do 30. rujna 2024.

F.1.3.2. Podmjera 2.: Analize rashoda

Cilj je ove podmjere razviti koncept analiza rashoda i provesti prvu sveobuhvatnu analizu rashoda. Rezultati sveobuhvatne revizije potrošnje objavljuju se i uzimaju u obzir pri pripremi prvih srednjoročnih proračuna za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2027.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2023.

F.1.3.3. Podmjera 3.: Jačanje strukture lokalnih prihoda

Cilj je ove podmjere utvrditi načine za poboljšanje strukture općinskih prihoda, posebno povećanjem udjela prihoda koje izravno određuju općine. Za provedbu te reforme potrebno je izmijeniti Zakon o metodologiji određivanja općinskih prihoda i uspostaviti analitičke alate za usporedbu općinskih fiskalnih pokazatelja i procjenu općinskog kapaciteta za povećanje prihoda.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2023.

F.1.3.4. Podmjera 4.: Promicanje javno-privatnih partnerstva

Cilj je ove podmjere izraditi i donijeti zakonodavni paket kojim će se:

·omogućiti provedbu javno-privatnih partnerstava u strateški najvažnijim područjima kao što su energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, održivi promet i područja s najvećim potrebama za ulaganjima, kao što su pravosuđe, javni red i javna sigurnost;

·pridonosi privlačenju privatnih ulagača u javne projekte pružanjem dugoročnih planova održivog ulaganja i razvojem uravnoteženih uzajamno korisnih mehanizama za raspodjelu rizika;

·omogućiti udruživanje projekata ulaganja na razini općina, što bi ih učinilo privlačnijima ulagačima;

·omogućiti općinama da sudjeluju u programima javno-privatnog partnerstva koje organizira država, čime bi se trebali smanjiti administrativni troškovi.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2022.

F.1.3.5. Podmjera 5.: Konsolidacija nacionalnih razvojnih institucija

Cilj je ove podmjere konsolidirati četiri nacionalne razvojne institucije u jedno javno tijelo. Cilj je nove institucije koncentrirati znanje i kompetencije u jednu jaku nacionalnu razvojnu instituciju, ujediniti i optimizirati operativne prakse i upravljanje fondovima nacionalnih razvojnih institucija, stvarajući preduvjete za privlačenje institucionalnih ulagača, jačanje javno-privatnog partnerstva i održivo povećanje ponude financijskih instrumenata za financiranje financijski održivih projekata.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2023.

F.1.4. Reforma 4. „Poboljšanje porezne discipline”

Cilj je te reforme poboljšati poreznu disciplinu u visokorizičnim sektorima i povećati transparentnost transakcija. Ta se reforma sastoji od pet podmjera: 1. veća transparentnost u trgovini rabljenim vozilima (podmjera 1.); 2. pravedno oporezivanje internetskih gospodarskih djelatnosti (podmjera 2.); 3. ograničavanje uporabe gotovine (podmjera 3.); 4. financijski regulirano buduće porezne obveznike (podmjera 4.); 5. veća transparentnost u građevinskom sektoru (podmjera 5.).

F.1.4.1. Podmjera 1.: Veća transparentnost u trgovini rabljenim vozilima

Cilj je ove podmjere poboljšati kontrolu prodaje rabljenih vozila prikupljanjem podataka o stvarnim vlasnicima i prodavačima. Stupanjem na snagu izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama uveden je sustav računa vlasnika vozila kako bi se identificirali stvarni prodavatelji i vlasnici vozila te kako bi se osiguralo ispunjavanje njihovih poreznih obveza. Državnom poreznom inspektoratu osiguran je pristup podacima iz računovodstvenog sustava vlasnika vozila.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2021.

F.1.4.2. Podmjera 2.: Pravedno oporezivanje internetskih gospodarskih aktivnosti

Cilj je ove podmjere izmijeniti nacionalno zakonodavstvo kako bi se aktivnosti internetskih platformi obvezale na prikupljanje podataka o transakcijama izvršenima na internetskim platformama i izvješćivanje poreznih tijela o njima do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine na koju se informacije odnose. Prvi skup podataka Državni porezni inspektorat prima do 31. ožujka 2024.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2024.

F.1.4.3. Podmjera 3.: Ograničavanje uporabe gotovine

Cilj je ove podmjere izmijeniti nacionalno zakonodavstvo kako bi se ograničilo korištenje gotovine u određenim gospodarskim sektorima i/ili za određene vrste transakcija kako bi se smanjila veličina sive ekonomije. Izmjene zakonodavstva predlažu se na temelju analize koju provodi Ministarstvo financija.

Podmjera se dovršava do 31. prosinca 2022.

F.1.4.4. Podmjera 4.: Financijski regulirati buduće porezne obveznike

Cilj je ove podmjere razviti obrazovne materijale za učenike i studente kako bi se poboljšalo njihovo razumijevanje poreza i porezne discipline. Osim toga, u skladu s Planom, u školama se razvija infrastruktura za bezgotovinska plaćanja, a studentske iskaznice imaju integriranu elektroničku funkciju plaćanja. Nadalje, organizira se informativna kampanja o oporezivanju i aktivnostima porezne uprave.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

F.1.4.5. Podmjera 5.: Veća transparentnost u građevinskom sektoru

Cilj je ove podmjere razviti digitalni alat (Builder’s ID system) koji će omogućiti obveznu registraciju osoba koje rade u građevinskom sektoru i identifikaciju takvih osoba s posebnom građevinskom iskaznicom. Nacionalna tijela provode 1400 planiranih inspekcija i dodatnih 30 % nerutinskih inspekcija do 31. prosinca 2025. kako bi provjerila jesu li radnici registrirani u građevinskom sustavu osobnih iskaznica i imaju li posebne izdavateljeve osobne iskaznice. Ta mjera pomaže u boljem prepoznavanju slučajeva nezakonitog rada.

Ta se podmjera dovršava do 31. prosinca 2025.

F.1.5. Reforma 5. „Alati dostupni poduzećima za upravljanje rizikom nesolventnosti”

Cilj je te reforme pomoći poduzećima da ojačaju mehanizme samokontrole kada se suočavaju s rizikom od nesolventnosti i uključiti javna tijela u savjetovanje takvih poduzeća. Za provedbu te reforme potrebno je uspostaviti četiri digitalna alata za potporu poduzećima koja su suočena s rizikom od nesolventnosti:

1)portal za nesolventnost;

2)digitalni alat (čarobnjak) koji pomaže u izradi plana restrukturiranja poduzeća;

3)digitalni alat (čarobnjak) kojim se u postupku vrednovanja imovine pomaže u primjeni međunarodnih standarda vrednovanja pružanjem najboljih praksi, primjera i objašnjenja na jednom mjestu;

4)alat za usporedbu vrednovanja imovine i transakcija.

Ta se reforma dovršava do 31. ožujka 2024.

F.1.6. Reforma 6. „Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a”

Cilj je reforme modernizirati analizu podataka i postupke donošenja odluka koje provode Državni porezni inspektorat i litavska carinska uprava primjenom naprednih analitičkih metoda i metoda koje se temelje na upotrebi umjetne inteligencije te poboljšati kompetencije osoblja. Ta se reforma sastoji od šest podmjera: 1. uvođenje novih alata za analizu podataka u Državnoj poreznoj inspekciji (podmjera 1); 2. poboljšanje kvalitete podataka Državnog poreznog inspektorata i drugih institucija (podmjera 2.); 3. robotizacija poslovnih procesa u Državnom poreznom inspektoratu (podmjera 3.); 4. digitalizacija poreznih biljega (podmjera 4.) ; 5. novi alati za analizu podataka i nadogradnja carinskih informatičkih sustava (podmjera 5.); 6. poboljšanje kompetencija osoblja Državnog poreznog inspektorata i litavske carinske podmjere (podmjera 6.).

F.1.6.1. Podmjera 1.: Uvođenje novih alata za analizu podataka u Državni porezni inspektorat

Cilj je ove podmjere uvođenje novih alata kojima će se obuhvatiti dodatni nestrukturirani podaci i izračunavati profili rizika za porezne obveznike. Rezultati takve analize stavljaju se na raspolaganje poreznim obveznicima kako bi mogli prilagoditi svoje ponašanje u pogledu porezne discipline.

Ta se podmjera dovršava do 30. lipnja 2026.

F.1.6.2. Podmjera 2.: Poboljšanje kvalitete podataka Državnog poreznog inspektorata i drugih institucija

Cilj je ove podmjere izgraditi integriranu bazu metapodataka Državnog poreznog inspektorata i dostaviti relevantnu metodologiju (preporuke) za javne financijske institucije (Državni porezni inspektorat, Državni odbor za socijalno osiguranje, Ministarstvo financija i Carinski odjel). Razmjena podataka s bazom metapodataka uređuje se stupanjem na snagu pravnog akta koji donosi Državni porezni inspektorat. Kvaliteta podataka u bazi metapodataka osigurava se ugrađenim algoritmima i postupcima za kontrolu kvalitete podataka.

Ta se podmjera dovršava do 30. lipnja 2026.

F.1.6.3. Podmjera 3.: Robotizacija poslovnih procesa u Državnom poreznom inspektoratu

Cilj je te podmjere stjecanje licencija za softver za automatizaciju robotskog postupka i automatizacija dvaju poslovnih procesa Državnog poreznog inspektorata:

1)donošenje odluka i protokola za kršenje upravnog prava;

2)revizija starih poreznih dugova i novčanih kazni.

Ta se podmjera dovršava do 31. ožujka 2022.

F.1.6.4. Podmjera 4.: Digitalizacija poreznih biljega

Cilj je ove podmjere istražiti mogućnosti zamjene papirnatih poreznih biljega koje se trenutačno upotrebljavaju za zaštitu tržišta od nezakonitih alkoholnih pića digitalnim rješenjima za označivanje takvih proizvoda provedbom pilot-projekta. Na temelju rezultata pilot-projekta Državni porezni inspektorat odlučuje hoće li razviti namjenski modul kojim se omogućuje elektroničko označivanje alkoholnih pića.

Ta se podmjera dovršava do 31. ožujka 2024.

F.1.6.5. Podmjera 5.: Novi alati za analizu podataka i nadogradnja carinskih informatičkih sustava

Cilj je ove podmjere uvesti nove alate za analizu podataka kojima se također prikupljaju novi podaci iz dodatnih izvora podataka. Time se poboljšava upravljanje carinskim fiskalnim rizicima u sljedećim područjima:

•ocjena carinske deklaracije;

•upravljanje jamstvom;

•primjena i potvrđivanje tarifnih mjera;

•utvrđivanje izvora informacija koji će se upotrebljavati za postupak određivanja carinske vrijednosti.

Osim toga, IT sustavi litavske carine moderniziraju se uspostavom sučelja:

•između sustava za podnošenje robe za carinski nadzor, sustava upravljanja vozilima i robom te sustava upravljanja prometom;

•S informatičkim sustavima od najmanje pet partnera koji upravljaju pristupom prijevoznih sredstava mjestima podnošenja robe carini, koje su odobrila carinska tijela, i/ili koji kontroliraju kretanje vozila ili pošiljaka (kao što su Državni porezni inspektorat, Uprava za infrastrukturu graničnog prijelaza pri Ministarstvu prometa i komunikacija i AB Lietuvos geležinkeliai, Državna uprava za morske luke Klaipėda).

Ta se podmjera dovršava do 31. prosinca 2025.

F.1.6.6. Podmjera 6.: Poboljšanje kompetencija osoblja Državnog poreznog inspektorata i litavske carine

Cilj je ove podmjere razviti digitalni alat za osposobljavanje koji će se sastojati od sustava upravljanja osposobljavanjem i upravljanja osposobljavanjem te osam modula osposobljavanja za carinske službenike i klijente. Osim toga, cilj mu je stvoriti alat za osposobljavanje osoblja Državnog poreznog inspektorata u području analize podataka i kontrole poreznih obveznika. Ta osposobljavanja mora završiti 800 zaposlenika Državnog poreznog inspektorata te 250 zaposlenika i klijenata litavske carine.

Ta se podmjera dovršava do 31. prosinca 2025.

F.1.7. Reforma 7. „Razvoj ekosustava elektroničkih dokumenata”

Cilj je reforme omogućiti poduzećima da automatski razmjenjuju elektroničke informacije i podatke s javnim tijelima. Reforma je usmjerena na podatke o blagajni, potvrdama o kupnji i teretnim listovima. Izmjenama Zakona o poreznoj upravi i drugim propisima utvrđuju se obvezni zahtjevi za digitalizaciju prethodno navedenih dokumenata i njihov prijenos nadležnim tijelima. Izmijenjeno zakonodavstvo stupa na snagu do 31. prosinca 2025. Ta reforma ima i dvije podmjere: 1. stvaranje rješenja koje omogućuje e-prijave (podmjera 1.); 2. stvaranje rješenja za omogućavanje međunarodnih e-pošiljaka (podmjera 2.).

F.1.7.1. Podmjera 1.: Stvaranje rješenja koje omogućuje e–račune

Cilj ove podmjere da se izradi elektronički prototip i uvede ga u informatičke sustave Državnog poreznog inspektorata. Državni porezni inspektorat stavit će ga na raspolaganje i poduzećima.

Ta se podmjera dovršava do 31. prosinca 2024.

F.1.7.2. Podmjera 2.: Stvaranje rješenja za omogućavanje međunarodnih e-pošiljaka

Cilj je te podmjere prilagoditi sustav pametne porezne uprave, kojim upravlja Državni porezni inspektorat, kako bi se poduprli elektronički teretni dokumenti i njihova razmjena s drugim zemljama.

Ta se podmjera dovršava do 30. rujna 2025.

F.1.8. Reforma 8. „Jedinstveni prozor za plaćanje novčanih kazni”

Cilj je reforme poboljšati upravljanje novčanim kaznama. Za provedbu te reforme potrebno je donijeti paket pravnih dokumenata, uključujući izmjene Zakona o poreznoj upravi, kako bi se Državnom poreznom inspektoratu omogućilo da upravlja većinom novčanih kazni i gospodarskih sankcija koje izriče država. Za provedbu reforme potrebne su prilagodbe informacijskih sustava Državnog poreznog inspektorata.

Ta se reforma dovršava do 30. lipnja 2026.

F.1.9. Reforma 9. „Repozitorijski sustav za reviziju i kontrole”

Cilj ulaganja u repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu jest osigurati da se zahtjevi RRP-a u pogledu prikupljanja i praćenja podataka ispune do trenutka prvog zahtjeva za plaćanje. To se posebno odnosi na prikupljanje podataka i praćenje ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te prikupljanje, pohranu i osiguravanje pristupa podacima u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (d) podtočkama od i. do iii. Uredbe o RRF-u. Odgovarajuće funkcionalnosti repozitorijskog sustava potvrđuju se revizijskim izvješćem. Revizijskim izvješćem obuhvaćeni su privremeni aranžmani i, u mjeri u kojoj su već uspostavljeni, novi jedinstveni informacijski sustav za upravljanje sredstvima EU-a i RRP za razdoblje financiranja 2021. – 2027. (IS2021).

Reforma mora biti dovršena do 30. lipnja 2022.

F.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Br.	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa/ Ciljna vrijednost	Naslov	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
138.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.1. Uspostavljanje naprednog sustava upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru	Ključna etapa	Početak rada naprednog sustava za upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru	Početak rada centraliziranog informacijskog sustava				Q1	2024.	Početak rada novostvorenog informacijskog sustava i automatiziranih alata za pojednostavnjenje postupaka upravljanja osobljem u javnom sektoru, čime se omogućuje centralizirano planiranje, predviđanje potreba osoblja, procjena učinkovitosti i napretka svake zaposlene osobe.
139.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.2. Uspostava centraliziranog mehanizma za razvoj kompetencija upravitelja u javnom sektoru	Ključna etapa	Početak rada centraliziranog upravljačkog obrazovnog sustava i njegovih modula za poboljšanje kompetencija upravitelja u javnom sektoru	Početak rada centraliziranog sustava upravljanja i njegovih modula				Q1	2024.	Početak rada novorazvijenog sustava centraliziranog upravljanja i njegovih modula za poboljšanje upravljačkih kompetencija, čime se osigurava sustavno jačanje rukovoditeljskih vještina.
140.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.3. Uspostava okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru	Ključna etapa	Stupanje na snagu okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru	Stupanje na snagu vladine rezolucije i provedba modula osposobljavanja za razvoj strateških kompetencija				Q1	2024.	Stupanje na snagu: – Vladine rezolucije o strateškim smjernicama za dugoročno osposobljavanje i razvoj kompetencija zaposlenika i rukovoditelja u javnom sektoru; – Plana provedbe strateških smjernica. Moduli osposobljavanja za jačanje kompetencija specijalista i srednjeg rukovoditelja razvijeni su i odobreni od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Litve, čime će se omogućiti popunjavanje najrelevantnijih nedostataka u strateški važnim kompetencijama koje ometaju odluke javnog upravljanja koje se temelje na podacima. Strateške su nadležnosti koje treba ojačati trostruke: 1.·digitalne kompetencije; 2. strateške kompetencije, uključujući financijsko-analitičke kompetencije; 3. sposobnosti vodstva.
141.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.3. Uspostava okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru	Ciljna vrijednost	Zaposlenici u javnom sektoru koji su završili osposobljavanje o digitalnim, financijsko-analitičkim i rukovoditeljskim vještinama		Broj	0	16000	Q4	2024.	Osposobljavanje u području digitalnih vještina mora završiti najmanje 4000 zaposlenika u javnom sektoru (državni dužnosnici državnih i općinskih institucija i tijela, državni službenici i zaposlenici s ugovorima o radu, zaposlenici drugih proračunskih institucija koji obavljaju funkcije javne uprave). Osposobljavanje za financijsko-analitičke vještine mora završiti najmanje 4000 državnih službenika (državni službenici, državni službenici i zaposlenici državnih i općinskih institucija i tijela s ugovorima o radu, zaposlenici drugih proračunskih institucija koje obavljaju funkcije javne uprave). Osposobljavanje za rukovoditeljske vještine završava 8000 čelnika, zamjenika šefova i srednjih rukovoditelja državnih institucija i tijela.
142.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu. – F.1.2.1. Ukidanje poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima koji su neučinkoviti, više ne odražavaju državne prioritete ili nisu u skladu sa zelenim planom	Ključna etapa	Dostava prijedloga parlamentu na temelju detaljne analize povlačenja poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima	Registracija nacrta izmjena poreznog zakonodavstva u sustavu pravnih akata				Q2	2022.	Na temelju objave analize troškova i koristi postojećih poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima koji nisu djelotvorni i (ili) više ne odražavaju državne prioritete, nacrt izmjena relevantnih poreznih zakona sastavlja se i podnosi parlamentu.
143.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.1. Ukidanje poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima koji su neučinkoviti, više ne odražavaju državne prioritete ili nisu u skladu sa zelenim planom	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena poreznog zakonodavstva kojima se ukidaju oslobođenja od poreza i posebni porezni režimi	Odredbe o stupanju na snagu izmjena poreznog zakonodavstva				Q1	2023.	Stupanje na snagu izmjena zakona kojima se ukidaju porezna izuzeća i posebni porezni režimi koji više nisu djelotvorni i (ili) više ne odražavaju državne prioritete.
144.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.2. Podmjera 2.: Daljnje širenje porezne osnovice na izvore koji ne ometaju gospodarski rast	Ključna etapa	Donošenje prijedloga za proširenje poreza za zaštitu okoliša i oporezivanja iz drugih izvora koji manje štete gospodarskom rastu na temelju detaljne analize koja se podnosi parlamentu	Registracija nacrta izmjena poreznog zakonodavstva u sustavu pravnih akata				Q2	2022.	Na temelju studije u kojoj se analiziraju mogućnosti proširenja poreza za zaštitu okoliša i oporezivanja drugih izvora koji manje štete gospodarskom rastu, priprema se nacrt izmjena relevantnih poreznih zakona i podnosi parlamentu.
145.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.2. Podmjera 2.: Daljnje širenje porezne osnovice na izvore koji ne ometaju gospodarski rast	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena zakonodavstva o trošarinama, porezima za zaštitu okoliša i porezima na imovinu	Odredbe u zakonima o izmjenama kojima se označava stupanje na snagu promjena				Q1	2023.	Stupanje na snagu izmjena zakona o trošarinama, porezima za zaštitu okoliša i porezu na imovinu kako bi se povećala uloga poreza koji ne ometaju gospodarski rast u strukturi poreza.
146.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.3. Procjena učinkovitosti doprinosa za porez i socijalno osiguranje u sprečavanju siromaštva i smanjenju dohodovne nejednakosti	Ključna etapa	Provedba studije o učinkovitosti oporezivanja osobnog dohotka i doprinosa za socijalno osiguranje u smanjenju siromaštva i nejednakosti dohotka	Studija objavljena na internetskim stranicama Ministarstva financija				Q2	2022.	Objava studije o analizi učinkovitosti oporezivanja osobnog dohotka i doprinosa za socijalno osiguranje u smanjenju siromaštva i nejednakosti dohotka.
147.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.3. Procjena učinkovitosti doprinosa za porez i socijalno osiguranje u sprečavanju siromaštva i smanjenju dohodovne nejednakosti	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena zakonodavstva o oporezivanju osobnog dohotka i doprinosima za socijalno osiguranje s ciljem stupanja na snagu najranije 2024.	Odredbe u zakonima kojima se upućuje na stupanje na snagu izmjena zakonodavstva o oporezivanju osobnog dohotka i doprinosima za socijalno osiguranje s ciljem stupanja na snagu najranije 2024.				Q4	2022.	Stupanje na snagu izmjena zakona o oporezivanju osobnog dohotka i doprinosima za socijalno osiguranje, na temelju zaključaka studije o analizi učinkovitosti oporezivanja osobnog dohotka i doprinosa za socijalno osiguranje u smanjenju siromaštva i nejednakosti dohotka, s ciljem stupanja na snagu najranije 2024.
148.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.1. Poboljšanja proračunskog okvira	Ključna etapa	Stupanje na snagu srednjoročne proračunske metodologije, metodologija izračuna osnovnih troškova i izmjene Zakona o strukturi proračuna koje se odnose na reviziju državnog proračuna i početak rada automatiziranog alata za srednjoročno proračunsko planiranje	Odredbe o stupanju na snagu dviju metodologija i Zakon o strukturi proračuna; početak rada automatiziranog alata za upravitelje prisvajanjem				Q2	2024.	1. Stupanje na snagu: – izmjena Zakona o strukturi proračuna kojima se pojašnjavaju pravila revizije godišnjih proračuna; – metodologije kojom se utvrđuju postupci srednjoročne izrade proračuna, čija su glavna načela utvrđena Zakonom o strukturi proračuna i odobrena odlukom Vlade; – Metodologija kojom se utvrđuju postupci za izračun osnovnih rashoda koji su odobreni odlukom ministra financija. 2. Automatizirani alat za upravitelje odobrenih sredstava omogućuje izradu srednjoročnog proračuna (uključujući izračun osnovnih troškova).
149.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.1. Poboljšanja proračunskog okvira	Ključna etapa	Stupanje na snagu vladine rezolucije kojom se odobrava prvi detaljni srednjoročni proračunski projekt za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2027.	Vladina rezolucija kojom se odobrava prvi detaljni srednjoročni proračunski projekt za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2027.				Q3	2024.	Vlada odobrava prvi detaljni trogodišnji proračunski projekt za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2027. Srednjoročni proračun mora biti u skladu s odobrenom srednjoročnom proračunskom metodologijom.
150.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.2. Analize rashoda	Ključna etapa	Dovršetak sveobuhvatne revizije proračunskih rashoda	Ostvarivanje rezultata sveobuhvatne revizije potrošnje				Q4	2023.	Vlada odobrava koncept sveobuhvatne revizije potrošnje i provodi ga u stvarnom sveobuhvatnom pregledu. Rezultati sveobuhvatne revizije potrošnje objavljuju se i uzimaju u obzir pri pripremi prvih srednjoročnih proračuna za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2027.
151.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.3. Jačanje strukture lokalnih prihoda	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o metodologiji određivanja općinskih prihoda i objavljivanje nalaza sustavne usporedbe općinskih fiskalnih pokazatelja i procjene općinskog kapaciteta za povećanje prihoda	Odredba u izmjeni zakona o stupanju na snagu izmjene Zakona o metodologiji određivanja općinskih prihoda i objava nalaza				Q2	2023.	Stupanje na snagu izmjene Zakona o metodologiji određivanja općinskih prihoda kojom će se poboljšati struktura općinskih prihoda. Ministarstvo financija koristi alate koji omogućuju: – usporedbu općinskih prihoda, rashoda i pokazatelja uspješnosti; – procjenu kapaciteta za povećanje prihoda općina. Rezultati tih analiza objavljuju se.
152.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.4. Promicanje javno-privatnih partnerstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Pravilnika o pripremi i provedbi javno-privatnih partnerstava	Odredba u izmijenjenim pravilima o pripremi i provedbi javno-privatnih partnerstava u kojoj se navodi stupanje na snagu izmjena				Q2	2022.	Izmijenjenim pravilima o pripremi i provedbi javno-privatnih partnerstava: – omogućiti udruživanje projekata ulaganja na razini općina, što bi ih učinilo privlačnijima ulagačima; – omogućiti općinama da sudjeluju u programima javno-privatnog partnerstva koje organizira država, čime bi se trebali smanjiti administrativni troškovi.
153.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.4. Promicanje javno-privatnih partnerstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavnog paketa o uspostavi poboljšanog okvira za upotrebu strateških i dugoročnih javno-privatnih partnerstava	Odredbe o stupanju na snagu izmjena: 1)Zakon o ulaganjima, 2)Zakon o koncesijama, 3)Zakon o državnoj i općinskoj imovini i upravljanju njima, 4)Pravila o pripremi i provedbi javno-privatnih partnerstava				Q4	2022.	Zakonodavni paket koji se sastoji od izmjena Zakona o ulaganjima, Zakona o koncesijama, Zakona o državnoj i općinskoj imovini i upravljanju njima te pravila o pripremi i provedbi javno-privatnih partnerstava temelji se na rezultatima studije izvedivosti u pogledu mogućnosti provedbe javno-privatnih partnerstava u javnoj domeni i uzimajući u obzir fiskalna ograničenja. Stupanje na snagu zakonodavnog paketa: – omogućuje provedbu javno-privatnih partnerstava u strateški najvažnijim područjima kao što su energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije, održivi promet i područja s najvećim potrebama za ulaganjima, kao što su pravosuđe, javni red i javna sigurnost; – pridonosi privlačenju privatnih ulagača u javne projekte pružanjem dugoročnih planova održivog ulaganja i razvojem uravnoteženih uzajamno korisnih mehanizama za raspodjelu rizika.
154.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.5. Konsolidacija nacionalnih razvojnih institucija	Ključna etapa	Stupanje na snagu vladinih rezolucija kojima se ukidaju četiri nacionalne razvojne institucije i uspostavlja jedna institucija	Vladine rezolucije kojima se ukidaju četiri nacionalne razvojne institucije i uspostavlja jedna institucija				Q4	2023.	Stupanje na snagu vladinih rezolucija kojima se ukidaju četiri nacionalne razvojne institucije (Državna agencija za upravljanje ulaganjima, Agencija za razvoj javnih ulaganja, Agencija za ulaganja i jamstva poduzeća i Fond za kreditna jamstva u poljoprivredi) i njihova zamjena novom. Cilj je nove institucije koncentrirati znanje i kompetencije u jednu jaku nacionalnu razvojnu instituciju, ujediniti i optimizirati operativne prakse i upravljanje fondovima nacionalnih razvojnih institucija, stvarajući preduvjete za privlačenje institucionalnih ulagača, jačanje javno-privatnog partnerstva i održivo povećanje ponude financijskih instrumenata za financiranje financijski održivih projekata.
155.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.1. Veća transparentnost u trgovini rabljenim vozilima	Ključna etapa	Državni porezni inspektorat i carina dobivaju podatke o vlasnicima vozila iz računovodstvenog sustava vlasnika vozila	Državni porezni inspektorat i carina imaju pristup podacima o vlasnicima vozila iz računovodstvenog sustava vlasnika vozila				Q2	2021.	Stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama i njegovih provedbenih propisa uveden je sustav računa vlasnika vozila kako bi se identificirali stvarni (ponovno prodavatelji) i vlasnici vozila te kako bi se osiguralo ispunjavanje njihovih poreznih obveza.
156.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.2. Pravedno oporezivanje internetskih gospodarskih aktivnosti	Ključna etapa	Stupanje na snagu pravnog zahtjeva prema kojem operateri internetskih platformi moraju prikupljati podatke o transakcijama izvršenima na internetskim platformama i o njima izvješćivati porezna tijela	Odredba zakona o stupanju na snagu zakonske obveze operatera platforme da dostave informacije Državnom poreznom inspektoratu				Q1	2023.	Donose se i stupaju na snagu nove zakonske odredbe Zakona o poreznoj upravi. Internetske platforme obvezne su prikupljati podatke o transakcijama izvršenima na internetskim platformama i o njima izvješćivati porezna tijela do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine na koju se informacije odnose.
157.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.2. Pravedno oporezivanje internetskih gospodarskih aktivnosti	Ključna etapa	Državni porezni inspektorat prima detaljne podatke o transakcijama izvršenima na internetskim platformama	Državni porezni inspektorat prima detaljne podatke o transakcijama izvršenima na internetskim platformama				Q1	2024.	Državni porezni inspektorat prikuplja detaljne podatke o transakcijama koje su porezni obveznici obavili na internetskim platformama 2023.
158.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.3. Ograničavanje uporabe gotovine	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se ograničavaju gotovinska plaćanja u rizičnim gospodarskim sektorima i/ili pojedinačnim vrstama transakcija	Odredba zakona o stupanju na snagu zakonskih odredbi kojima se uvode ograničenja gotovinskih plaćanja u rizičnim gospodarskim sektorima i/ili za pojedinačne vrste plaćanja				Q4	2022.	Na temelju analize Ministarstva financija stupa na snagu zakonodavstvo kojim se uvode ograničenja gotovinskih plaćanja u rizičnim gospodarskim sektorima i/ili za pojedinačne vrste transakcija. Tim se izmjenama smanjuju mogućnosti poduzeća i fizičkih osoba da prikriju svoje prihode.
159.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.4. Financijski regulirati buduće porezne obveznike	Ciljna vrijednost	Broj učenika iz prvog do dvanaestog razreda koji imaju elektroničku učeničku karticu s integriranom platnom funkcijom		Broj	40420	215000	Q4	2023.	215 000 učenika ima elektroničku učeničku karticu s integriranom platnom funkcijom.
160.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.4. Podmjera 4.: Financijski regulirati buduće porezne obveznike	Ciljna vrijednost	Broj škola (primarnih, srednjih, progimnazija, gimnazija) s novouspostavljenom ili poboljšanom infrastrukturom za bezgotovinski platni promet		Broj	124	670	Q4	2023.	Infrastruktura uspostavljena ili ažurirana za bezgotovinska plaćanja u kantinama 670 škola.
161.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.4. Podmjera 4.: Financijski regulirati buduće porezne obveznike	Ključna etapa	Dostava obrazovnih alata i metodoloških materijala za formalno i/ili neformalno obrazovanje za razvoj porezne pismenosti za djecu i mlade Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta te provedba informativne kampanje za podizanje svijesti o poreznom sustavu i uslugama koje pruža Državni porezni inspektorat	Obrazovni alati i metodološki materijali preneseni Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta radi integracije u formalno i/ili neformalno obrazovanje. Provedena je kampanja podizanja svijesti.				Q2	2026.	1. Metodološki materijal o poreznom sustavu izradit će se i prenijeti Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta radi uključivanja u formalno i neformalno opće obrazovanje. 2. Kampanja za podizanje svijesti o poreznom sustavu i važnosti financijske pismenosti te projekti za podizanje svijesti o porezima, uslugama koje pruža Državni porezni inspektorat, zakonodavnim izmjenama i poreznim kontrolama razvijaju se i provode putem nacionalnih informativnih portala i regionalnih medija.
162.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.5. Veća transparentnost u građevinskom sektoru	Ključna etapa	Početak rada digitalnih alata kako bi se omogućila registracija osoba koje rade u građevinskom sektoru u stvarnom vremenu te identifikacija osoba koje nezakonito rade na gradilištu	Digitalni alati uspostavljeni su i operativni				Q4	2024.	Potpuno funkcionalni digitalni alat (podsustav s informacijama o ID-u) koji omogućuje obveznu registraciju osoba koje rade u građevinskom sektoru i identifikaciju određenih osoba u skladu s osobnom iskaznicom posebnog proizvođača.
163.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.5. Veća transparentnost u građevinskom sektoru	Ciljna vrijednost	Udio radnika koji se mogu elektronički identificirati na gradilištima kao udio u ukupnom broju radnika		% (postotak)	0	80	Q4	2025.	Najmanje 80 % osoba koje rade na gradilištu može se identificirati elektroničkim putem u stvarnom vremenu. U građevinskom sektoru do 31. prosinca 2025. provodi se 1400 planiranih inspekcijskih pregleda i dodatnih 30 % nerutinskih inspekcijskih pregleda.
164.	F.1.5. Alati dostupni poduzećima za upravljanje rizikom od insolventnosti	Ključna etapa	Početak rada četiriju digitalnih alata razvijenih za upravljanje rizikom u slučaju insolventnosti poduzeća i doprinos tom upravljanju	Puštanje u rad četiriju digitalnih alata dostupnih korisnicima				Q1	2024.	Stvaraju se četiri digitalna alata koja se stavljaju na raspolaganje korisnicima: 1. portal za nesolventnost; 2. čarobnjak za izradu plana restrukturiranja; 3. čarobnjak koji u postupku vrednovanja pomaže u primjeni međunarodnih standarda vrednovanja pružanjem najboljih praksi, primjera i objašnjenja na jednom mjestu; 4. alat za usporedbu vrednovanja imovine i transakcija; Razvijeni alati dostupni su svim korisnicima, uz iznimku nekih funkcija/dijela informacija koje se odnose na osobne podatke u određenom slučaju.
165.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.1. Uvođenje novih alata za analizu podataka u Državnom poreznom inspektoratu	Ključna etapa	Početak primjene rješenja za analitičke izazove u poreznoj upravi kako bi se smanjio jaz PDV-a primjenom naprednih analitičkih tehnika i podizanjem svijesti među poreznim obveznicima	Dostava podataka o profilu rizičnosti i odgovarajuće sankcije poreznim obveznicima				Q2	2026.	Početak rada sustava stupnjevanja rizika koji: – objavljuje podatke o profilu rizičnosti poreznim obveznicima i primjenjuje preventivne mjere; – otkriva nepodudarnosti i izriče sankcije poreznim obveznicima
166.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.1. Uvođenje novih alata za analizu podataka u Državnom poreznom inspektoratu	Ciljna vrijednost	Kriteriji rizika ugrađeni u profil rizičnosti poreznih obveznika		Broj	0	25	Q2	2026.	Izrađen je profil rizičnosti poreznih obveznika koji se sastoji od pet dimenzija rizika (registracija, prijava, plaćanje, aktivnost i ponašanje) te je u svakom od njih ostvareno najmanje pet kriterija rizika. Ukupno 25 kriterija rizika i ponašanja u potpunosti se provodi u profilu rizičnosti poreznih obveznika.
167.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.2. Poboljšanje kvalitete podataka Državnog poreznog inspektorata i drugih institucija	Ključna etapa	Početak rada integrirane baze metapodataka Državnog poreznog inspektorata i podnošenje metodologije/preporuka drugim državnim financijskim institucijama	Početak rada jedinstvene integrirane baze metapodataka Državnog poreznog inspektorata				Q2	2026.	Početak rada integrirane baze metapodataka Državnog poreznog inspektorata i dostava metodologije/preporuka za javne financijske institucije (Državni porezni inspektorat, Državni odbor za socijalno osiguranje, Ministarstvo financija i carinski odjel). Razmjena podataka s bazom metapodataka uređuje se stupanjem na snagu pravnog akta koji donosi Državni porezni inspektorat. Kvaliteta podataka u bazi metapodataka osigurava se ugrađenim algoritmima i postupcima za kontrolu kvalitete podataka.
168.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.3. Robotizacija poslovnih procesa u Državnom poreznom inspektoratu	Ključna etapa	Dovršetak automatizacije dvaju poslovnih procesa koje provodi Državni porezni inspektorat	Početak rada softvera za automatizaciju procesa robotike				Q1	2022.	Stečene licencije za softver za automatizaciju robotskih procesa upotrebljavaju se za automatizaciju dvaju poslovnih procesa Državnog poreznog inspektorata: • Izdavanje odluka i protokola za kršenje upravnog prava; • Revizija starih poreznih dugova i novčanih kazni.
169.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.4. Digitalizacija poreznih biljega	Ključna etapa	Završetak pilot-projekta o zamjeni fizičkih poreznih biljega za alkoholna pića digitalnim rješenjima	Dostavljanje izvješća o rezultatima pilot-projekta				Q1	2024.	Završetak pilot-projekta omogućuje: 1. procijeniti mogućnosti zamjene papirnatih poreznih biljega koje se trenutačno upotrebljavaju za zaštitu tržišta od nezakonitih alkoholnih pića digitalnim rješenjima za označivanje takvih proizvoda; 2. procijeniti mogućnosti za smanjenje administrativnog opterećenja i troškova povezanih s označivanjem alkoholnih pića za gospodarske subjekte; Na temelju rezultata pilot-projekta Državni porezni inspektorat odlučuje hoće li razviti namjenski modul kojim se omogućuje elektroničko označivanje alkoholnih pića.
170.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.5. Novi alati za analizu podataka i nadogradnja carinskih informatičkih sustava	Ključna etapa	Početak primjene pet novih analitičkih metoda za obradu podataka iz postojećih i pet novih izvora podataka	Početak rada novih tehnika analitike podataka koji obuhvaćaju i podatke iz novih izvora				Q4	2025.	Početak primjene pet novih metoda analize podataka kojima se također prikupljaju informacije iz pet novih izvora podataka kojima se poboljšava upravljanje carinskim fiskalnim rizicima u sljedećim područjima: -Ocjena carinske deklaracije; -Upravljanje jamstvom; -Primjenu i potvrđivanje tarifnih mjera; -Utvrđivanje izvora informacija koji će se upotrebljavati za postupak određivanja carinske vrijednosti.
171.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.5. Novi alati za analizu podataka i nadogradnja carinskih informatičkih sustava	Ciljna vrijednost	Sučelja uspostavljena s informacijskim sustavima vanjskih tijela koja upravljaju podacima, vozilima i robom te sustavima upravljanja prometom		Broj	0	6.	Q4	2025.	Početak rada jednog sučelja između sustava za podnošenje robe za carinsku kontrolu, sustava upravljanja vozilima i robom te sustava upravljanja prometom. Početak rada sučelja između integriranog sustava kontrole vozila i robe, sustava predstavljanja robe za carinsku kontrolu i sustava najmanje pet partnera koji upravljaju pristupom prijevoznim sredstvima mjestima podnošenja robe carini, koje su odobrila carinska tijela, i/ili nadzora kretanja vozila ili pošiljaka (kao što su Državni porezni inspektorat, Uprava za infrastrukturu graničnog prijelaza pri Ministarstvu prometa i komunikacija i AB Lietuvos geležinkeliai, Državno tijelo za morske luke Klaipėda) ili pošte (carinske kontrolne postaje).
172.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.6. Poboljšanje kompetencija osoblja Državnog poreznog inspektorata i litavske carine	Ključna etapa	Početak rada alata za učinkovito upravljanje kompetencijama Državnog poreznog inspektorata i carinskog osoblja te carinskih klijenata potrebnih za učinkovitu poreznu i carinsku upravu	Početak rada alata za osposobljavanje u Državnom poreznom inspektoratu i carinskom odjelu				Q4	2024.	Početak funkcioniranja: – digitalnog alata za osposobljavanje u području carine koji se sastoji od sustava upravljanja i upravljanja osposobljavanjem i osam modula osposobljavanja za carinske službenike i klijente, uključujući one koji se temelje na praktičnom osposobljavanju; – alata za osposobljavanje osoblja Državnog poreznog inspektorata u području analize podataka i kontrole poreznih obveznika.
173.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.6. Poboljšanje kompetencija osoblja Državnog poreznog inspektorata i litavske carine	Ciljna vrijednost	Osobe koje su osposobljene na litavskoj carini i Državnom poreznom inspektoratu		Broj	0	1050	Q4	2025.	Ta osposobljavanja mora završiti 800 zaposlenika Državnog poreznog inspektorata te 250 zaposlenika i klijenata litavske carine.
174.	F.1.7. Razvoj ekosustava elektroničkih dokumenata	Ključna etapa	Stupanje na snagu niza zakonodavnih akata o obradi dokumenata o elektroničkoj namiri i njihovim fiskalnim podacima (evidencijski registar, e-prijave, međunarodni elektronički teretni listovi)	Odredbe o stupanju na snagu u: 1. Zakonu o poreznoj upravi; 2. Odlukama voditelja Državnog poreznog inspektorata o i. donošenju Pravilnika o korištenju novčanim registrima i računalnim terminalima od točke do točke i ii. o tehničkim zahtjevima za novčane registre, terminale za prodaju i taksimetar. 3. Odluka ravnatelja Državnog poreznog inspektorata o donošenju Pravilnika o dostavljanju podataka o teretnicama i drugim ispravama za prijevoz tereta Državnom poreznom inspektoratu.				Q4	2025.	Izmijenjenim Zakonom o poreznoj upravi poduzećima se nameće obveza pružanja digitalnih podataka iz sredstava plaćanja poreznom upravitelju. Izmijenjenim i. Pravilima za korištenje novčanim registrima i računalnim terminalima od točke do točke i ii. pravilima o tehničkim zahtjevima za registre gotovine, automate za prodaju i pisaljke taksimetara utvrđuju se obvezni tehnički zahtjevi za elektroničke prijemnike. Izmijenjenim Pravilnikom o dostavljanju podataka o teretnicama i drugim ispravama za prijevoz tereta Državnom poreznom inspektoratu propisuje se obveza dostavljanja elektroničkih informacija o prijevozu tereta (eFTI) Državnom poreznom inspektoratu ili drugim tijelima za nadzor poslovanja.
175.	F.1.7. Razvoj ekosustava elektroničkih dokumenata – F.1.7.1. Podmjera 1. Stvaranje rješenja koje omogućuje e–račune	Ključna etapa	Početak primjene tehnoloških rješenja kako bi se omogućila praktična primjena elektroničkih rješenja u poslovnim procesima	Početak rada nove e-usluge				Q4	2024.	Početak rada aplikacije (nove e-usluge) razvijene za izdavanje e-računa i isporuku aplikacije potrošačima od poduzeća do potrošača. Taj će zahtjev Državni porezni inspektorat staviti na raspolaganje poduzetnicima.
176.	F.1.7. Razvoj ekosustava elektroničkih dokumenata – F.1.7.2. Podmjera 2. Stvaranje rješenja za omogućavanje međunarodnih e-pošiljaka	Ključna etapa	Početak primjene tehnoloških rješenja kako bi se omogućila praktična upotreba međunarodnih e-pošiljaka u poslovnim procesima	Početak rada nove e-usluge				Q3	2025.	Početak rada (nova e-usluga) podsustava i.VAZ (sustav elektroničkih pošiljaka) sustava pametne porezne uprave (i.MAS) kojim upravlja Državni porezni inspektorat za razmjenu elektroničkih informacija o prijevozu tereta (eFTI) između poduzeća i nadzornih tijela. i.VAZ-ove funkcije potrebne su kako bi i.VAZ postao pristupna točka eFTI–ja, koja djeluje kao posrednik između platformi za eFTI i poslovnih nadzornika.
177.	F.1.8. Jedinstveni prozor za plaćanje novčanih kazni	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena pravnih akata kojima se Državnom poreznom inspektoratu omogućuje izricanje većine novčanih kazni i gospodarskih sankcija	Odredbe zakona o izmjeni koje upućuju na stupanje na snagu zakonodavstva kojim se na Državni porezni inspektorat prenosi većina novčanih kazni i gospodarskih sankcija koje izriče država				Q2	2023.	Na snagu stupaju potrebni propisi (Zakon o poreznoj upravi i drugi zakoni o novčanim kaznama i drugim gospodarskim sankcijama koje je odredila država) kojima se Državnom poreznom inspektoratu omogućuje da upravlja većinom novčanih kazni i gospodarskih sankcija.
178.	F.1.8. Jedinstveni prozor za plaćanje novčanih kazni	Ciljna vrijednost	Novčane kazne i gospodarske sankcije koje izriče 37 tijela provodi jedinstveno porezno tijelo – Državni porezni inspektorat		Broj	0	37	Q2	2026.	Uspostavlja se interoperabilnost informacijskog sustava između Državnog poreznog inspektorata i institucija koje izriču novčane kazne i gospodarske sankcije, omogućujući razmjenu podataka potrebnih za bilježenje i povrat prethodno navedenih iznosa. Stoga 37 ustanova Državnom poreznom inspektoratu šalje elektroničke podatke o novčanim kaznama i gospodarskim sankcijama. Tom se funkcijom smanjuje količina ručnog rada i papirnatih dokumenata.
179.	F.1.9. Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu	Ključna etapa	Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu: informacije za praćenje provedbe RRF-a	Revizijsko izvješće kojim se potvrđuju funkcionalnosti sustava repozitorija				Q2	2022.	Uspostavlja se repozitorijski sustav za praćenje provedbe RRF-a i operativan je. Sustav uključuje najmanje sljedeće funkcionalnosti: (a) prikupljanje podataka i praćenje ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; (b) prikupljanje i pohranjivanje podataka propisanih člankom 22. stavkom 2. točkom (d) podtočkama od i. do iii. Uredbe o RRF-u te osiguravanje pristupa tim podacima.

G. KOMPONENTA 7.: Više prilika za sve da aktivno izgrade dobrobit na nacionalnoj razini

Opći je cilj komponente pridonijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava i odgovoriti na neke od dugotrajnih izazova povezanih sa socijalnom isključenosti, siromaštvom i nejednakim dohotkom te niskom obuhvaćenošću aktivnih mjera tržišta rada. Cilj je reformi i ulaganja uključenih u komponentu povećati zaposlenost i osigurati održivu integraciju osoba na tržište rada, kao i poboljšati primjerenost mreže socijalne sigurnosti ciljanim povećanjima određenih naknada, poboljšati mehanizam indeksacije mirovina, povećati pokrivenost socijalnim osiguranjem u slučaju nezaposlenosti, kao i promjene u pružanju akreditirane socijalne skrbi.

Komponenta se sastoji od dviju glavnih mjera – zajamčene zaštite minimalnog dohotka i potpore zapošljavanju usmjerene na korisnike.

Očekuje se da će se tom komponentom pridonijeti ostvarenju znatnog napretka u provedbi preporuka za Litvu o ublažavanju učinka krize na zapošljavanje, povećanju financiranja i obuhvata aktivnih mjera politike tržišta rada te promicanju vještina (2. preporuka za Litvu 2020.). To se odnosi i na preporuku za Litvu za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obrazovanje odraslih (2. preporuka za Litvu, 2019.). Tom se komponentom pridonosi i rješavanju preporuke za Litvu za rješavanje problema dohodovne nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti, među ostalim poboljšanjem strukture poreznog sustava i sustava naknada (1. preporuka za Litvu, 2019.) i osiguravanja pokrivenosti i primjerenosti socijalne sigurnosne mreže te poboljšanja učinkovitosti poreznog sustava i sustava naknada za zaštitu od siromaštva (2. preporuka za Litvu, 2020.).

G.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

G.1.1. Reforma 1. „Jamčena zaštita minimalnog dohotka”

Cilj je reformi poboljšati socijalnu skrb najugroženijih skupina i ublažiti siromaštvo. Sastoji se od 3 podmjere: 1. studija o sustavu minimalnog dohotka i povezanim promjenama zakonodavstva (podmjera 1.), 2. dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada (podmjera 2.); i 3. akreditacija socijalne skrbi (podmjera 3.).

G.1.1.1. Podmjera 1.: Studija o programu minimalnog dohotka i povezanim promjenama zakonodavstva

Cilj je te podmjere provesti sveobuhvatnu analizu programa minimalnog dohotka, uključujući ex ante procjenu učinka predloženih reformi. Rezultat te podmjere bit će relevantne izmjene zakonodavstva u skladu s preporukama studije, koje za bolovanje obuhvaćaju barem novčanu socijalnu pomoć, naknade i rodiljni dopust.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2024.

G.1.1.2. Podmjera 2.: Dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada

Cilj je ove podmjere provesti određene promjene kako bi se povećala primjerenost i održivost socijalnih naknada neovisno o studiji. Odnose se na izmjene zakonodavstva kojima se povećava obuhvaćenost sustava osiguranja u slučaju nezaposlenosti, uvode dodatne naknade za pojedinačne starije osobe i osobe s invaliditetom te poboljšava mehanizam indeksacije mirovina kako bi se ublažilo siromaštvo u starijoj dobi.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2024.

G.1.1.3. Podmjera 3.: Akreditacija socijalne skrbi

Cilj je ove podmjere povećati kvalitetu usluga socijalne skrbi. U tu svrhu uspostavlja se program akreditacije, a od 1. siječnja 2022. pruža se samo akreditirana socijalna skrb.

Podmjera se dovršava do 31. ožujka 2022.

G.1.2. Ulaganje 2.: „Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike”

Cilj je te mjere poboljšati operativne procese i potporu koju pruža javna služba za zapošljavanje te poticati poduzetništvo i prekvalifikaciju u područjima s visokom dodanom vrijednošću s pomoću ciljanih subvencija. Ulaganje obuhvaća dvije podmjere: 1. optimizacija i poboljšanje operativnih procesa službe za zapošljavanje, uz osiguravanje sustavne usmjerenosti na klijente (podmjera 1.); i 2. povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva (podmjera 2.).

G.1.2.1. Podmjera 1.: Optimizacija i poboljšanje operativnih postupaka službe za zapošljavanje, uz osiguravanje sustavne usmjerenosti na klijente

Prvom podmjerom nastoje se poboljšati operativni procesi službi za zapošljavanje digitalizacijom i povećanjem usmjerenosti na klijente. Sastoji se od revizije metoda rada i automatizacije ključnih postupaka službe za zapošljavanje, što dovodi do strukturnih/dugoročnih promjena u upravi i politikama. To će se postići stvaranjem novog višenamjenskog IT alata (platforma za zapošljavanje) koji je interoperabilan sa sustavom cjeloživotnog učenja, sustavom profesionalnog usmjeravanja i drugim informacijskim sustavima zemalja koji će omogućiti pružanje najmanje 90 % usluga digitalnim putem. Očekuje se da će se novim alatom osloboditi potrebna sredstva za individualiziranije usluge za tražitelje zaposlenja i poslodavce, pridonijeti povećanom pristupu tim uslugama te boljem povezivanju poslodavaca i zaposlenika, čime bi se nezaposlenima moglo skratiti razdoblje povratka na tržište rada.

Podmjera se dovršava do 30. rujna 2024.

G.1.2.2. Podmjera 2.: Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva

Cilj je ove podmjere povećati opseg i raznolikost mjera potpore zapošljavanju s naglaskom na poslovima s visokom dodanom vrijednošću te digitalnoj i zelenoj transformaciji. Uključuje dva pilot-programa za potporu osposobljavanju i zapošljavanju. Prvi je posvećen poduzetništvu i njime se podupire otvaranje radnih mjesta u područjima dvostruke tranzicije i kružnog gospodarstva, zajedno s usavršavanjem zaposlenika u javnim službama za zapošljavanje u područjima dvostruke tranzicije, kružnog gospodarstva i općeg poslovnog upravljanja. Drugim se programom nastoji pružiti potpora zaposlenim i nezaposlenim osobama koje žele steći kvalifikacije i/ili kompetencije za poslove s visokom dodanom vrijednošću. Dio tih programa obrazovanja i osposobljavanja posebno je usmjeren na digitalne vještine. Mjera se provodi u sinergiji s mjerama planiranima u okviru obrazovne komponente koja se odnosi na razvoj programa obrazovanja i osposobljavanja te stvaranje individualnih računa za učenje. On pruža više prilika zaposlenim osobama i uključuje module visokog obrazovanja.

Podmjera se dovršava do 30. lipnja 2026.

G.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Br.	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa/ Ciljna vrijednost	Naslov	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis i jasna definicija svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
180.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.1. Studija o programu minimalnog dohotka i povezanim promjenama zakonodavstva	Ključna etapa	Dovršetak studije o primjerenosti programa minimalnog dohotka	Izdano završno izvješće				Q4	2022.	Studija uključuje preporuke za reformu sustava minimalnog dohotka, kao i ex ante procjenu učinka predloženih reformi.
181.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.1. Studija o programu minimalnog dohotka i povezanim promjenama zakonodavstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena relevantnih zakona kojima se uređuje zaštita minimalnog dohotka	Odredba u zakonodavstvu kojom se upućuje na stupanje na snagu (Zakon o novčanoj socijalnoj pomoći, Zakon o utvrđivanju referentnih pokazatelja za davanja iz sustava socijalne sigurnosti i osnovni iznos kazni te Zakon o socijalnom osiguranju za slučaj bolesti i majčinstvo)				Q1	2024.	Stupanje na snagu izmjena relevantnog zakonodavstva u skladu s preporukama iz studije o primjerenosti sustava minimalnog dohotka (barem Zakon o novčanoj socijalnoj pomoći, Zakon o utvrđivanju referentnih pokazatelja za davanja iz sustava socijalne sigurnosti i osnovni iznos kazni te Zakon o socijalnom osiguranju za slučaj bolesti i majčinstvo).
182.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.2. Dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uvodi dodatna naknada za pojedinačne osobe s invaliditetom i starijim osobama	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q3	2021.	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se osigurava da se pojedincu (koja nije bračni drug) i starijim osobama odobrava i isplaćuje dodatna mjesečna naknada (naknada za jednu osobu).
183.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.2. Dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o socijalnom osiguranju za nezaposlenost kojim se povećava obuhvat sustava socijalne sigurnosti u slučaju nezaposlenosti	Odredba u Zakonu o izmjeni Zakona o socijalnom osiguranju za slučaj nezaposlenosti u kojoj se navodi stupanje na snagu				Q1	2023.	Stupanje na snagu izmjene Zakona o socijalnom osiguranju za slučaj nezaposlenosti kojim se: – skraćuje trajanje minimalnih obveznih doprinosa za socijalno osiguranje s trenutačnih 12 mjeseci u zadnjih 30 mjeseci na devet mjeseci u zadnjih 30 mjeseci; – uključuju preostale skupine samozaposlenih osoba u sustav socijalne sigurnosti za nezaposlenost; i – određuju odgovarajuće stope doprinosa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti (nakon ponovnog izračuna potreba za naknadama za nezaposlenost i prikupljanja prihoda).
184.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.2. Dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o izmjenama mehanizma indeksacije mirovina	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2024.	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se: – revidira mehanizam indeksacije mirovina kako bi se omogućilo brže povećanje mirovina kako bi se smanjila stopa rizika od siromaštva za starije osobe.
185.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.3. Akreditacija socijalne skrbi	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o zahtjevima za pružanje akreditirane socijalne skrbi	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q1	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se: — utvrđuju jedinstveni zahtjevi (za prostorije (ako su potrebni prostori za pružanje usluga) i kvalifikacije osoblja) za pružanje akreditirane socijalne skrbi (10 usluga); –regulira da se samo akreditirana socijalna skrb može pružati od 1. siječnja 2022.
186.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.1. Optimizacija i poboljšanje operativnih postupaka službe za zapošljavanje, uz osiguravanje sustavne usmjerenosti na klijente	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuju operativni postupci službe za zapošljavanje	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva koje uključuje promjene u operativnim procesima Službe za zapošljavanje kako bi se omogućila njezina digitalna transformacija.
187.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.1. Optimizacija i poboljšanje operativnih postupaka službe za zapošljavanje, uz osiguravanje sustavne usmjerenosti na klijente	Ciljna vrijednost	Završetak digitalne transformacije Službe za zapošljavanje		%	30	90	Q3	2024.	90 % službi za zapošljavanje dostupno je putem platforme Službe za zapošljavanje, koja je glavni sustav službe za zapošljavanje s poveznicama na sustav cjeloživotnog učenja, sustav profesionalnog usmjeravanja i druge nacionalne informacijske sustave.
188.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuje program potpore za zapošljavanje za provedbu pilot-mjera (Promicanje poduzetništva i potpora učenju koje pruža kvalifikacije i kompetencije visoke dodane vrijednosti, s naglaskom na digitalnoj i zelenoj tranziciji)	Zakonodavstvo je stupilo na snagu				Q2	2022.	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se određuje sljedeće: – rok za primjenu novih mjera; – ciljne skupine. – kriteriji i zahtjevi za odabir kako bi bili u skladu s ciljevima digitalne i zelene tranzicije te kružnog gospodarstva; – zahtjevi u pogledu održivosti novootvorenih radnih mjesta.
189.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ciljna vrijednost	Završetak pilot-projekta za promicanje poduzetništva		Broj sudionika kojima je dodijeljena potpora	0	1772	Q2	2026.	Završetak pilot-projekta za promicanje poduzetništva kojim se omogućuje potpora za 1772 sudionika (od čega 900 radnih mjesta za potporu digitalnoj tranziciji, a 872 za radna mjesta za potporu zelenom prijelazu i kružnom gospodarstvu). Ciljna skupina mjere za promicanje poduzetništva jesu osobe koje mijenjaju svoju gospodarsku djelatnost, a na njih utječu promjene u djelatnostima poduzeća ili prestanak djelatnosti zbog krizne situacije uzrokovane pandemijom.
190.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ciljna vrijednost	Završetak pilot-projekta za potporu osposobljavanju za stjecanje kvalifikacija i/ili kompetencija		Broj sudionika kojima je dodijeljena potpora	0	14985	Q2	2025.	Završetak pilot-projekta za potporu stjecanju kvalifikacija i/ili kompetencija kojim se omogućuje osposobljavanje 14 985 sudionika (od čega 7643 za programe za stjecanje digitalnih vještina i 7342 za programe za stjecanje drugih kvalifikacija i kompetencija visoke dodane vrijednosti). Pilot-projektom obuhvaća se obrazovanje odraslih koje se pruža različitim sredstvima, uključujući programe ili module strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, neformalne programe obrazovanja odraslih i module visokog obrazovanja. Ciljna skupina mjere su tražitelji zaposlenja koji nastoje steći kvalifikacije i kompetencije s visokom dodanom vrijednošću.
191.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ciljna vrijednost	Završetak pilot-projekta za potporu osposobljavanju za stjecanje kvalifikacija i/ili kompetencija		Broj sudionika kojima je dodijeljena potpora	14985	19350	Q2	2026.	Završetak pilot-projekta za potporu stjecanju kvalifikacija i/ili kompetencija kojim se omogućuje osposobljavanje 19 350 sudionika (od čega 10 000 za programe za stjecanje digitalnih vještina i 9 350 za programe za stjecanje drugih kvalifikacija i kompetencija visoke dodane vrijednosti). Pilot-projektom obuhvaća se obrazovanje odraslih koje se pruža različitim sredstvima, uključujući programe ili module strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, neformalne programe obrazovanja odraslih i module visokog obrazovanja. Ciljna skupina mjere su tražitelji zaposlenja koji nastoje steći kvalifikacije i kompetencije s visokom dodanom vrijednošću.

2.Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost

Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Litve iznose 2 224 686 966 EUR.

DIO 2.: FINANCIJSKA POTPORA

1.Financijski doprinos

Obroci iz članka 2. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:

1.1.Prvi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

21.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva za poboljšanje institucionalnih i pravnih mehanizama za promicanje proizvodnje, prijenosa i potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora
28.	B.1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavnog okvira kojim se uspostavlja postupak za utvrđivanje zahtjeva za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša za kupnju vozila za cestovni prijevoz i za slučajeve u kojima su oni obvezni.
29.	B.1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša	Ključna etapa	Uspostavljen je i operativan Fond za održivu mobilnost kojim se financira razvoj infrastrukture za alternativna goriva i vozila
37.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ključna etapa	Početak rada informacijskog sustava za javne i polujavne stanice za punjenje električnih vozila
43.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ključna etapa	Donošenje akcijskog plana za integraciju mreže infrastrukture za električno punjenje
44.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora povećanju lokalne proizvodnje goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ključna etapa	Početak rada IT sustava obračunskih jedinica za gorivo iz obnovljivih izvora
70.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ključna etapa	Početak rada centra za kompetencije za otvorene podatke i digitalnu transformaciju
83.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.1. Plan za 5G	Ključna etapa	Dodijeljene radijske frekvencije za uvođenje 5G mreža
84.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.1. Plan za 5G	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena relevantnih zakona kojima se omogućuje brža instalacija elektroničke komunikacijske infrastrukture
89.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.3. Inovacije u području mobilnosti	Ključna etapa	Imenovati nadležno tijelo za upravljanje inovacijskim mjerama u području prometa
91.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.1.: Poboljšanje kvalitete obrazovanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o metodologiji postupka vanjske evaluacije kvalitete aktivnosti obrazovnih ustanova koje provode školske obrazovne programe
93.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.2. Reorganizacija mreže škola	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Pravilnika o uspostavi mreže škola koje provode programe formalnog obrazovanja
94.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.2. Reorganizacija mreže škola	Ključna etapa	Planovi za preobrazbu mreže škola općeg obrazovanja koje su pripremile i odobrile općine u skladu s novoodobrenim pravilima za razvoj mreže škola koje provode programe formalnog obrazovanja
95.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.3: Program milenijskih škola	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o milenijskom programu napretka škola
105.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.7.: Poboljšanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja	Ključna etapa	Studija izvedivosti razvoja infrastrukture za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u općinama
110.	D.1.3. Sustav profesionalnog usmjeravanja radi uravnoteženja ponude i potražnje na tržištu rada	Ključna etapa	Stupanje na snagu Rezolucije o postupcima kojom se uređuje sustav profesionalnog usmjeravanja (smjernice za karijeru)
112.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.1. Nacionalna platforma za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o osnivanju Nacionalne platforme za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
116.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.3.: Naukovanje i učenje kroz rad	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o uspostavi programa potpore za naukovanje i učenje kroz rad
126.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.4. Sustavno promicanje istraživanja i razvoja u visokim učilištima i analiza istraživanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu pravnog akta o osnivanju agencije za provedbu znanstvene politike
127.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.1. Učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu rezolucije Vlade o osnivanju Agencije za inovacije i prijenosu funkcija promicanja inovacija iz drugih agencija
128.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.1. Učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu revidiranog zakonodavstva o inovativnim aktivnostima
132.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.1. Utvrđivanje prioriteta pametne specijalizacije	Ključna etapa	Stupanje na snagu revidiranog koncepta pametne specijalizacije
142.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu. – F.1.2.1. Ukidanje poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima koji su neučinkoviti, više ne odražavaju državne prioritete ili nisu u skladu sa zelenim planom	Ključna etapa	Dostava prijedloga parlamentu na temelju detaljne analize povlačenja poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima
144.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.2. Podmjera 2.: Daljnje širenje porezne osnovice na izvore koji ne ometaju gospodarski rast	Ključna etapa	Donošenje prijedloga za proširenje poreza za zaštitu okoliša i oporezivanja iz drugih izvora koji manje štete gospodarskom rastu na temelju detaljne analize koja se podnosi parlamentu
146.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.3. Procjena učinkovitosti doprinosa za porez i socijalno osiguranje u sprečavanju siromaštva i smanjenju dohodovne nejednakosti	Ključna etapa	Provedba studije o učinkovitosti oporezivanja osobnog dohotka i doprinosa za socijalno osiguranje u smanjenju siromaštva i nejednakosti dohotka
152.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.4. Promicanje javno-privatnih partnerstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Pravilnika o pripremi i provedbi javno-privatnih partnerstava
155.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.1. Veća transparentnost u trgovini rabljenim vozilima	Ključna etapa	Državni porezni inspektorat i carina dobivaju podatke o vlasnicima vozila iz računovodstvenog sustava vlasnika vozila
168.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.3. Robotizacija poslovnih procesa u Državnom poreznom inspektoratu	Ključna etapa	Dovršetak automatizacije dvaju poslovnih procesa koje provodi Državni porezni inspektorat
179.	F.1.9. Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu	Ključna etapa	Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu: informacije za praćenje provedbe RRF-a
182.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.2. Dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uvodi dodatna naknada za pojedinačne osobe s invaliditetom i starijim osobama
185.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.3. Akreditacija socijalne skrbi	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o zahtjevima za pružanje akreditirane socijalne skrbi
186.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.1. Optimizacija i poboljšanje operativnih postupaka službe za zapošljavanje, uz osiguravanje sustavne usmjerenosti na klijente	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuju operativni postupci službe za zapošljavanje
188.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuje program potpore za zapošljavanje za provedbu pilot-mjera (Promicanje poduzetništva i potpora učenju koje pruža kvalifikacije i kompetencije visoke dodane vrijednosti, s naglaskom na digitalnoj i zelenoj tranziciji)
		Iznos obroka	649 543 707, 00 EUR

1.2.Drugi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

1.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.1. Zakonodavni okvir kojim se uređuje organizacija, upravljanje i pružanje usluga hitne pomoći	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o hitnim medicinskim uslugama i povezanog zakonodavstva
2.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija – A.1.1.2. Razvoj digitalnog zdravstvenog sustava kojim se olakšava sekundarna uporaba zdravstvenih podataka	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuje sekundarna uporaba zdravstvenih podataka
3.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija – A.1.1.3. Akcijski plan za razvoj obiteljske medicine za razdoblje 2016. – 2025.	Ključna etapa	Donošenje ažuriranog akcijskog plana za razvoj obiteljske medicine za razdoblje 2016. – 2025.
27.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.3. Postavljanje druge infrastrukture za skladištenje električne energije	Ciljna vrijednost	Instaliran kapacitet novih postrojenja za skladištenje električne energije (MW)
50.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.2. Alati za olakšavanje koordinacije obnove zgrada i tehničke pomoći	Ključna etapa	Centar stručnosti za obnovu zgrada osnovan je i operativan
57.	B.1.4. Povećanje kapaciteta apsorpcije stakleničkih plinova	Ključna etapa	Na snagu je stupilo zakonodavstvo kojim se uređuje obnova močvarnih područja (tresetišta) te njihova daljnja zaštita i održiva uporaba.
64.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o učinkovitoj obradi podataka
67.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ciljna vrijednost	Početak rada alata za razmjenu podataka
80.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.4. Financijski instrumenti za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje ponuda i odobravanje uvjeta financiranja za razvoj i uvođenje inovativnih tehnoloških rješenja u poduzećima
92.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.1.: Poboljšanje kvalitete obrazovanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu revidiranih predškolskih, osnovnoškolskih, nižih srednjoškolskih i srednjoškolskih obrazovnih programa (kurikulum)
99.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.4.: Jačanje kompetencija nastavnika, zamjenika i rukovoditelja	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se utvrđuju kvalitativni zahtjevi za pripremu i provedbu nacionalnih programa razvoja kvalifikacija za nastavnike
107.	D.1.2. Pristup razvoju kompetencija i priznavanju kvalifikacija za odrasle	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o obrazovanju odraslih kojim se uspostavlja model koordiniranog sustava cjeloživotnog učenja i utvrđuju načela funkcioniranja
115.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.2.: Ocjena kompetencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o strukovnom osposobljavanju o centrima izvrsnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju
129.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.1. Učinkovita provedba politike inovacija osnivanjem jedinstvene agencije za promicanje inovacija i optimizacijom mreže postojećih agencija	Ključna etapa	Stupanje na snagu obnovljenog okvira poticaja za poduzeća za ulaganja u istraživanje i razvoj
147.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.3. Procjena učinkovitosti doprinosa za porez i socijalno osiguranje u sprečavanju siromaštva i smanjenju dohodovne nejednakosti	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena zakonodavstva o oporezivanju osobnog dohotka i doprinosima za socijalno osiguranje s ciljem stupanja na snagu najranije 2024.
153.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.4. Promicanje javno-privatnih partnerstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavnog paketa o uspostavi poboljšanog okvira za upotrebu strateških i dugoročnih javno-privatnih partnerstava
158.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.3. Ograničavanje uporabe gotovine	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se ograničavaju gotovinska plaćanja u rizičnim gospodarskim sektorima i/ili pojedinačnim vrstama transakcija
180.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.1. Studija o programu minimalnog dohotka i povezanim promjenama zakonodavstva	Ključna etapa	Dovršetak studije o primjerenosti programa minimalnog dohotka
		Iznos obroka	322 803 539,00 EUR

1.3.Treći obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

4.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.4. Uspostava modela pružanja osnovnih usluga javnog zdravstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu osnovnog modela pružanja usluga javnog zdravstva kojim se uspostavljaju jednaki uvjeti za primanje nužnih i visokokvalitetnih usluga za sve skupine u društvu, posebno za ranjive i socijalno isključene skupine
5.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.5. Poboljšanje radnih uvjeta i stručnih kvalifikacija zdravstvenih djelatnika	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o poboljšanju radnih uvjeta i stručnih kvalifikacija zdravstvenih djelatnika
18.	A.1.3. Sustavno poboljšanje otpornosti zdravstvenog sustava na rad u hitnim situacijama A.1.3.1. Akcijski plan za poboljšanje suradnje među zdravstvenim ustanovama i modernizaciju infrastrukture za hitne situacije	Ključna etapa	Stupanje na snagu akcijskog plana za poboljšanje suradnje među zdravstvenim ustanovama i modernizaciju infrastrukture za hitne situacije
30.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o uvođenju elektroničkog sustava za naplatu cestarine koji se temelji na načelima „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća”
48.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.1. Ažuriranje i ispitivanje u praksi paketa i normi za obnovu zgrada te izrada metodologije za razvoj održivih gradova	Ključna etapa	Stupanje na snagu sljedećih zakonodavnih akata: a) plan provedbe dugoročne strategije obnove zgrada, b) izmjena Tehničkog pravilnika o gradnji „Dizajn i certificiranje energetske učinkovitosti zgrada”, odobrena Uredbom ministra okoliša br. D1-754 od 11. studenoga 2016. c) smjernice za održivi urbani razvoj odobrene Rezolucijom litavskog parlamenta d) izmjena Tehničkog pravilnika za građevinarstvo CTR 2.05.07:2005 „Dizajn drvenih konstrukcija”, odobrena Uredbom br. D1-79 ministra okoliša od 10. veljače 2005.
58.	B.1.5. Prema kružnom gospodarstvu	Ključna etapa	Stupanje na snagu Akcijskog plana za prijelaz na kružno gospodarstvo
68.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmijenjene uredbe o informiranju osoba s invaliditetom
69.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje ponuda za inovativna rješenja i alate kako bi se osigurale bolje komunikacijske mogućnosti za osobe s invaliditetom
108.	D.1.2. Pristup razvoju kompetencija i priznavanju kvalifikacija za odrasle	Ključna etapa	Početak rada informacijskog sustava „sve na jednom mjestu” za cjeloživotno učenje
121.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.1. Poboljšanje financiranja visokog obrazovanja i sustava upisa studenata	Ključna etapa	Stupanje na snagu pravnih akata kojima se uspostavlja sustav ugovora s visokim učilištima
122.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.1. Poboljšanje financiranja visokog obrazovanja i sustava upisa studenata – E.1.1.2. Poboljšanje učinkovitosti mreže visokog obrazovanja poboljšanjem misija sveučilišta i fakulteta	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmijenjenog Zakona o istraživanju i studijama, kojim se mijenja sustav financiranja i upisa u visoko obrazovanje
143.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.1. Ukidanje poreznih izuzeća i posebnih poreznih režima koji su neučinkoviti, više ne odražavaju državne prioritete ili nisu u skladu sa zelenim planom	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena poreznog zakonodavstva kojima se ukidaju oslobođenja od poreza i posebni porezni režimi
145.	F.1.2. Pravedniji porezni sustav koji više pogoduje rastu – F.1.2.2. Podmjera 2.: Daljnje širenje porezne osnovice na izvore koji ne ometaju gospodarski rast	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena zakonodavstva o trošarinama, porezima za zaštitu okoliša i porezima na imovinu
151.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.3. Jačanje strukture lokalnih prihoda	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o metodologiji određivanja općinskih prihoda i objavljivanje nalaza sustavne usporedbe općinskih fiskalnih pokazatelja i procjene općinskog kapaciteta za povećanje prihoda
156.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.2. Pravedno oporezivanje internetskih gospodarskih aktivnosti	Ključna etapa	Stupanje na snagu pravnog zahtjeva prema kojem operateri internetskih platformi moraju prikupljati podatke o transakcijama izvršenima na internetskim platformama i o njima izvješćivati porezna tijela
177.	F.1.8. Jedinstveni prozor za plaćanje novčanih kazni	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena pravnih akata kojima se Državnom poreznom inspektoratu omogućuje izricanje većine novčanih kazni i gospodarskih sankcija
183.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.2. Dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o socijalnom osiguranju za nezaposlenost kojim se povećava obuhvat sustava socijalne sigurnosti u slučaju nezaposlenosti
		Iznos obroka	334 613 425,00 EUR

1.4.Četvrti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

6.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.6. Uspostava mreže ustanova za osobnu zdravstvenu skrb na temelju modela regionalne suradnje.	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o uspostavi i regulaciji mreže ustanova za osobnu zdravstvenu skrb na temelju modela centara izvrsnosti i regionalne suradnje
10.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.9. Uspostava platforme za kompetencije zdravstvenih djelatnika	Ključna etapa	Uspostava platforme za kompetencije zdravstvenih djelatnika
22.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.1. Pripremni koraci za razvoj infrastrukture za odobalnu energiju vjetra	Ključna etapa	Izvedba i završetak pripremnih radova za razvoj odobalnih vjetroelektrana i postavljanje infrastrukture
76.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.2. Digitalizacija i dostupnost kulturnih resursa	Ključna etapa	Dodjela ugovora za digitalizaciju kulturnih resursa
106.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.7.: Poboljšanje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o kriterijima (smjernicama) za kurikulum predškolskog obrazovanja
125.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.3. Jačanje međunarodne konkurentnosti visokih učilišta	Ciljna vrijednost	Broj osoba koje su imale koristi od potpore za integraciju stranih studenata
150.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.2. Analize rashoda	Ključna etapa	Dovršetak sveobuhvatne revizije proračunskih rashoda
154.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.5. Konsolidacija nacionalnih promotivnih institucija	Ključna etapa	Stupanje na snagu vladinih rezolucija kojima se ukidaju četiri nacionalne razvojne institucije i uspostavlja jedna institucija
159.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.4. Financijski regulirati buduće porezne obveznike	Ciljna vrijednost	Broj učenika iz prvog do dvanaestog razreda koji imaju elektroničku učeničku karticu s integriranom platnom funkcijom
160.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.4. Podmjera 4.: Financijski regulirati buduće porezne obveznike	Ciljna vrijednost	Broj škola (primarnih, srednjih, progimnazija, gimnazija) s novouspostavljenom ili poboljšanom infrastrukturom za bezgotovinski platni promet
		Iznos obroka	149 591 884,00 EUR

1.5. Peti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

11.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.10. Razvoj modela procjene kvalitete zdravstvene zaštite	Ciljna vrijednost	Udio zdravstvenih ustanova uključenih u prikaz litavskog nacionalnog zdravstvenog sustava na temelju skupa pokazatelja uspješnosti
15.	A.1.2. Reforma usluga dugotrajne skrbi A.1.2.1. Donošenje modela dugotrajne skrbi	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva kojim se uređuje provedba modela dugotrajne skrbi
79.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.3. Proizvodnja digitalnog obrazovnog sadržaja i resursa	Ciljna vrijednost	Početak rada digitalnih obrazovnih sadržaja
103.	D.1.1.Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.6.: Digitalna transformacija obrazovanja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnika u visokom obrazovanju koji su završili tečaj za poboljšanje digitalnih kompetencija
104.	D.1.1.Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.6.: Digitalna transformacija obrazovanja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnika kvalificiranih za nastavnike u području IT-a koji su stekli diplomski studij IT-a
124.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.3. Jačanje međunarodne konkurentnosti visokih učilišta	Ciljna vrijednost	Broj projekata internacionalizacije koje su dovršila visoka učilišta
138.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.1. Uspostavljanje naprednog sustava upravljanja ljudskim resursima u javnom sektoru	Ključna etapa	Početak rada centraliziranog upravljačkog obrazovnog sustava i njegovih modula za poboljšanje kompetencija upravitelja u javnom sektoru
139.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.2. Uspostava centraliziranog mehanizma za razvoj kompetencija upravitelja u javnom sektoru.	Ključna etapa	Stupanje na snagu okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru
140.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.3. Uspostava okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru.	Ključna etapa	Stupanje na snagu okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru
148.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.1. Poboljšanja proračunskog okvira	Ključna etapa	Stupanje na snagu srednjoročne proračunske metodologije, metodologija izračuna osnovnih troškova i izmjene Zakona o strukturi proračuna koje se odnose na reviziju državnog proračuna i početak rada automatiziranog alata za srednjoročno proračunsko planiranje
157.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.2. Pravedno oporezivanje internetskih gospodarskih aktivnosti	Ključna etapa	Državni porezni inspektorat prima detaljne podatke o transakcijama izvršenima na internetskim platformama
164.	F.1.5. Alati dostupni poduzećima za upravljanje rizikom od insolventnosti	Ključna etapa	Početak rada četiriju digitalnih alata razvijenih za upravljanje rizikom u slučaju insolventnosti poduzeća i doprinos tom upravljanju
169.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.4. Digitalizacija poreznih biljega	Ključna etapa	Završetak pilot-projekta o zamjeni fizičkih poreznih biljega za alkoholna pića digitalnim rješenjima
181.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.1. Studija o programu minimalnog dohotka i povezanim promjenama zakonodavstva	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena relevantnih zakona kojima se uređuje zaštita minimalnog dohotka
184.	G.1.1. Zajamčena zaštita minimalnog dohotka – G.1.1.2. Dodatne mjere za povećanje primjerenosti i održivosti socijalnih naknada	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavstva o izmjenama mehanizma indeksacije mirovina
		Iznos obroka	216 514 569,00 EUR

1.6. Šesti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

7.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.7. Osnivanje Centra za napredne terapije	Ključna etapa	Osnivanje Centra za napredne terapije
19.	A.1.3. Sustavno poboljšanje otpornosti zdravstvenog sustava na rad u hitnim situacijama A.1.3.2. Modernizacija centara stručnosti u klasteru zaraznih bolesti	Ciljna vrijednost	Broj moderniziranih zdravstvenih ustanova koje uključuju centre stručnosti u klasteru zaraznih bolesti
20.	A.1.3. Sustavno poboljšanje otpornosti zdravstvenog sustava na rad u hitnim situacijama A.1.3.3. Modernizacija hitnih službi i jedinica za reanimaciju u regionalnim bolnicama	Ciljna vrijednost	Broj moderniziranih zdravstvenih ustanova u bolničkim jedinicama za hitne slučajeve, oživljavanje i intenzivnu njegu
34.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.2. Potpora za kupnju vozila javnog prijevoza bez emisija	Ključna etapa	Stupanje na snagu reforme sustava međugradske mobilnosti
52.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.3. Promicanje ponude građevnih proizvoda i usluga kojima se ubrzava obnova zgrada	Ciljna vrijednost	Operativni kapacitet za proizvodnju modularnih struktura od organskih materijala
55.	B.1.4. Povećanje kapaciteta apsorpcije stakleničkih plinova	Ciljna vrijednost	Ponovno uspostavljeno tresetište, ha
65.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ciljna vrijednost	Početak primjene modela upravljanja podacima
81.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.4. Financijski instrumenti za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije	Ciljna vrijednost	Stupanje na snagu ugovora o financijskim poticajima za osnivanje poduzeća i digitalne inovacije
82.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.5. Centar izvrsnosti IKT-a	Ciljna vrijednost	Početak rada centra izvrsnosti
102.	D.1.1.Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.6.: Digitalna transformacija obrazovanja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnika koji su završili tečaj za poboljšanje digitalnih kompetencija
111.	D.1.3. Sustav profesionalnog usmjeravanja radi uravnoteženja ponude i potražnje na tržištu rada	Ciljna vrijednost	Broj karijernih stručnjaka koji pružaju usluge u školama
123.	E.1.1. Kvalitetno visoko obrazovanje i jaka visoka učilišta – E.1.1.2. Poboljšanje učinkovitosti mreže visokog obrazovanja poboljšanjem misija sveučilišta i fakulteta	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za reorganizaciju kolegija (obnovljene misije)
141.	F.1.1. Učinkovit javni sektor – F.1.1.3. Uspostava okvira za razvoj strateških kompetencija u javnom sektoru	Ciljna vrijednost	Zaposlenici u javnom sektoru koji su završili osposobljavanje o digitalnim, financijsko-analitičkim i rukovoditeljskim vještinama
149.	F.1.3. Dugoročna održivost i transparentnost nacionalnog proračuna – F.1.3.1. Poboljšanja proračunskog okvira	Ključna etapa	Stupanje na snagu vladine rezolucije kojom se odobrava prvi detaljni srednjoročni proračunski projekt za razdoblje od 1. siječnja 2025. do 31. prosinca 2027.
162.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.5. Veća transparentnost u građevinskom sektoru	Ključna etapa	Početak rada digitalnih alata kako bi se omogućila registracija osoba koje rade u građevinskom sektoru u stvarnom vremenu te identifikacija osoba koje nezakonito rade na gradilištu
172.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.6. Poboljšanje kompetencija osoblja Državnog poreznog inspektorata i litavske carine	Ključna etapa	Početak rada alata za učinkovito upravljanje kompetencijama Državnog poreznog inspektorata i carinskog osoblja te carinskih klijenata potrebnih za učinkovitu poreznu i carinsku upravu
175.	F.1.7. Razvoj ekosustava elektroničkih dokumenata – F.1.7.1. Podmjera 1. Stvaranje rješenja koje omogućuje e–račune	Ključna etapa	Početak primjene tehnoloških rješenja kako bi se omogućila praktična primjena elektroničkih rješenja u poslovnim procesima
187.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.1. Optimizacija i poboljšanje operativnih postupaka službe za zapošljavanje, uz osiguravanje sustavne usmjerenosti na klijente	Ciljna vrijednost	Završetak digitalne transformacije Službe za zapošljavanje
		Iznos obroka	165 338 398,00 EUR

1.7.Sedmi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

8.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.8. Stvaranje reprezentativne zbirke referentnih podataka o genomu u okviru zdravstvenog projekta „Genome Europe”	Ciljna vrijednost	Broj sekvenciranih testova provedenih za cijeli ljudski genom
16.	A.1.2. Reforma usluga dugotrajne skrbi A.1.2.2. Povećanje ljudskih resursa i infrastrukturnih kapaciteta za pružanje	Ciljna vrijednost	Udio pacijenata s dugotrajnom skrbi koji primaju izvanbolničku dugotrajnu skrb (%)
23.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (MW)
25.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih (pojedinačnih) kapaciteta za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora (MWh)
31.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.1. Potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila	Ciljna vrijednost	Broj vozila za čisti prijevoz kupljenih i registriranih u Litvi
35.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.2. Potpora za kupnju vozila javnog prijevoza bez emisija	Ciljna vrijednost	Isporuka električnih vozila javnog prijevoza (autobusi)
38.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad javnih i polujavnih stanica za punjenje i stanica za punjenje vrlo velike snage za prijevoz tereta i autobusa
40.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad privatnih stanica za punjenje u kućanstvima, stambenim dvorištima, radnim mjestima
53.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.4. Potpora za bržu obnovu zgrada u skladu s ažuriranim standardima obnove zgrada	Ciljna vrijednost	Površina obnovljenih stambenih zgrada
62.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ciljna vrijednost	Državni odjel za usluge informacijske tehnologije pruža IT usluge svim proračunskim institucijama na konsolidiranoj osnovi
71.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ciljna vrijednost	Početak primjene rješenja za digitalne javne usluge za osobe s invaliditetom
96.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.3: Program milenijskih škola	Ciljna vrijednost	Broj škola kojima je dodijeljena potpora radi poboljšanja kvalitete aktivnosti
135.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.3. Poticanje znanosti i poduzeća na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja	Ciljna vrijednost	Projekti i savjetodavne usluge za potencijalne podnositelje prijava programa Obzor Europa iz ustanova visokog obrazovanja i MSP-ova koji se financiraju
190.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ciljna vrijednost	Završetak pilot-projekta za potporu osposobljavanju za stjecanje kvalifikacija i/ili kompetencija
		Iznos obroka	55 112 799,00 EUR

1.8. Osmi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

12.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.11. Digitalizacija zdravstvenog sektora	Ciljna vrijednost	Udio stanovništva koje pruža elektroničke usluge povezane sa zdravstvenom skrbi
13.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.11. Digitalizacija zdravstvenog sektora	Ciljna vrijednost	Udio izvanbolničkih i bolničkih ustanova za osobnu zdravstvenu skrb koje upotrebljavaju proizvode za e-zdravstvo
45.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora povećanju lokalne proizvodnje goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ciljna vrijednost	Instalirani ukupni kapacitet novih postrojenja za proizvodnju biometana, MW
46.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora povećanju lokalne proizvodnje goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ciljna vrijednost	Godišnja dodatna proizvodnja tekućih biogoriva druge generacije, ktoe
49.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.1. Ažuriranje i ispitivanje u praksi paketa i normi za obnovu zgrada te izrada metodologije za razvoj održivih gradova	Ciljna vrijednost	Područje pokaznih zgrada obnovljeno s ciljem smanjenja potrošnje primarne energije u prosjeku za najmanje 30 %, kako je definirano u Preporuci Komisije (EU) 2019/786 o obnovi zgrada
51.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.2. Alati za olakšavanje koordinacije obnove zgrada i tehničke pomoći	Ciljna vrijednost	Operacionalizacija i pružanje usluga triju informacijskih sustava za projektiranje obnove zgrada, upravljanje projektima obnove i litavska baza podataka o zgradama
74.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.1. Razvoj tehnoloških resursa na litavskom jeziku	Ključna etapa	Isporuka litavskih jezičnih resursa za razvoj umjetne inteligencije i inovativnih tehnologija
75.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.1. Razvoj tehnoloških resursa na litavskom jeziku	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za stvaranje litavskih jezičnih resursa potrebnih za razvoj rješenja umjetne inteligencije
77.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.2. Digitalizacija i dostupnost kulturnih resursa	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za digitalizaciju kulturnih resursa
78.	C.1.4 Preduvjeti za inovativna tehnološka rješenja u poslovnom i svakodnevnom životu – C.1.4.2. Digitalizacija i dostupnost kulturnih resursa	Ciljna vrijednost	Digitalni (elektronički) resursi dostupni osobama s invaliditetom
85.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.1. Plan za 5G	Ciljna vrijednost	Početak rada 5G usluga u gradskim područjima i drugim transportnim i željezničkim prugama od nacionalne važnosti, zračnim lukama i morskim lukama
86.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.2. Daljnji razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Stvaranje gigabitne infrastrukture za brzinu
87.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.2. Daljnji razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Stvaranje gigabitne infrastrukture za brzinu
88.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.2. Daljnji razvoj mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Povezivanje gigabitnom brzinom privatnih i javnih poduzeća, nevladinih i vladinih organizacija i općinskih ustanova (pokretači socio-ekonomskog razvoja).
90.	C.1.5. Korak prema 5G tehnologiji – C.1.5.3. Inovacije u području mobilnosti	Ciljna vrijednost	Početak primjene digitalnih rješenja za inovacije u području mobilnosti
133.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.2. Potpora provedbi znanstvenih i inovacijskih programa temeljenih na misijama u području pametne specijalizacije	Ciljna vrijednost	Broj operativnih centara izvrsnosti
163.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.5. Veća transparentnost u građevinskom sektoru	Ciljna vrijednost	Udio radnika koji se mogu elektronički identificirati na gradilištima kao udio u ukupnom broju radnika
170.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.5. Novi alati za analizu podataka i nadogradnja carinskih informatičkih sustava	Ključna etapa	Početak primjene pet novih analitičkih metoda za obradu podataka iz postojećih i pet novih izvora podataka
171.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.5. Novi alati za analizu podataka i nadogradnja carinskih informatičkih sustava	Ciljna vrijednost	Sučelja uspostavljena s informacijskim sustavima vanjskih tijela koja upravljaju podacima, vozilima i robom te sustavima upravljanja prometom
173.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.6. Poboljšanje kompetencija osoblja Državnog poreznog inspektorata i litavske carine	Ciljna vrijednost	Osobe koje su osposobljene na litavskoj carini i Državnom poreznom inspektoratu
174.	F.1.7. Razvoj ekosustava elektroničkih dokumenata	Ključna etapa	Stupanje na snagu niza zakonodavnih akata o obradi dokumenata o elektroničkoj namiri i njihovim fiskalnim podacima (evidencijski registar, e-prijave, međunarodni elektronički teretni listovi)
176.	F.1.7. Razvoj ekosustava elektroničkih dokumenata – F.1.7.2. Podmjera 2. Stvaranje rješenja za omogućavanje međunarodnih e-pošiljaka	Ključna etapa	Početak primjene tehnoloških rješenja kako bi se omogućila praktična upotreba međunarodnih e-pošiljaka u poslovnim procesima
		Iznos obroka	118 098 856,00 EUR

1.9. Deveti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

9.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.8. Stvaranje reprezentativne zbirke referentnih podataka o genomu u okviru zdravstvenog projekta „Genome Europe”	Ciljna vrijednost	Broj sekvenciranih testova provedenih za cijeli ljudski genom
14.	A.1.1. Poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga te promicanje inovacija A.1.1.11. Digitalizacija zdravstvenog sektora	Ciljna vrijednost	Udio zdravstvenih djelatnika čija je dozvola evidentirana i digitalno praćena
17.	A.1.2. Reforma usluga dugotrajne skrbi A.1.2.2. Povećanje ljudskih resursa i infrastrukturnih kapaciteta za pružanje usluga dugotrajne skrbi	Ciljna vrijednost	Udio pacijenata s dugotrajnom skrbi koji primaju izvanbolničku dugotrajnu skrb (%)
24.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (MW)
26.	B.1.1. Održivija električna energija proizvedena u Litvi – B.1.1.2. Potpora za izgradnju kopnenih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (solarna energija i vjetar) i pojedinačnih postrojenja za skladištenje	Ciljna vrijednost	Stvaranje novih (pojedinačnih) kapaciteta za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora (MWh)
32.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.1. Potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila	Ciljna vrijednost	Broj vozila za čisti prijevoz kupljenih i registriranih u Litvi
33.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.1. Potpora javnom i poslovnom sektoru za kupnju čistih vozila	Ciljna vrijednost	Broj električnih autobusa proizvedenih (sastavljenih) u Litvi
36.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.2. Potpora za kupnju vozila javnog prijevoza bez emisija	Ciljna vrijednost	Isporuka električnih vozila javnog prijevoza (autobusi)
39.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad javnih i polujavnih stanica za punjenje i stanica za punjenje vrlo velike snage za prijevoz tereta i autobusa
41.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad privatnih stanica za punjenje u kućanstvima, stambenim dvorištima, radnim mjestima
42.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.3. Ugradnja infrastrukture za punjenje vozila/opskrbu alternativnim gorivom	Ciljna vrijednost	Puštanje u rad javnih postaja za stlačeni bioplin i vodik
47.	B. 1.2. Kretanje bez onečišćivanja okoliša – B.1.2.4. Potpora povećanju lokalne proizvodnje goriva iz obnovljivih izvora (biometan, tekuća biogoriva druge generacije za promet i zeleni vodik)	Ciljna vrijednost	Ukupna količina proizvedenog „zelenog vodika”
54.	B.1.3. Ubrzavanje obnove zgrada i održivi urbani okoliš – B.1.3.4. Potpora za bržu obnovu zgrada u skladu s ažuriranim standardima obnove zgrada	Ciljna vrijednost	Područje obnovljenih stambenih zgrada
56.	B.1.4. Povećanje kapaciteta apsorpcije stakleničkih plinova	Ciljna vrijednost	Ponovno uspostavljeno tresetište, ha
59.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ključna etapa	Svi sustavi kojima upravljaju institucije za državni proračun prešli su u novu državnu infrastrukturu oblaka
60.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ključna etapa	Početak rada nacionalnog sustava za upravljanje kibersigurnošću
61.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ciljna vrijednost	Završeno osposobljavanje u području kibersigurnosti
63.	C.1.1. Transformacija upravljanja javnom informacijskom tehnologijom	Ciljna vrijednost	Državni odjel za usluge informacijske tehnologije pruža IT usluge svim proračunskim institucijama na konsolidiranoj osnovi
66.	C.1.2. Osiguranje učinkovitosti upravljanja podacima i otvorenih podataka	Ciljna vrijednost	Integracija izvora informacija u podatkovno jezero
72.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ciljna vrijednost	Zadovoljavajuće korištenje javnih usluga za osobe s invaliditetom
73.	C.1.3. Usluge usmjerene na korisnika	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti za digitalizaciju usluga i poboljšanje razine zrelosti pruženih usluga
97.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.3: Program milenijskih škola	Ciljna vrijednost	Broj škola kojima je dodijeljena potpora radi poboljšanja kvalitete aktivnosti
98.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.4.: Jačanje kompetencija nastavnika, zamjenika i rukovoditelja	Ciljna vrijednost	Broj nastavnog osoblja koje je završilo programe razvoja kvalifikacija
100.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.5.: Razvoj ekosustava STEAM-a	Ciljna vrijednost	Broj poboljšanih centara STEAM-a
101.	D.1.1. Moderno opće obrazovanje – pozadina osnovnih kompetencija D.1.1.5.: Razvoj ekosustava STEAM-a	Ciljna vrijednost	Broj pokretnih laboratorija
109.	D.1.2. Pristup razvoju kompetencija i priznavanju kvalifikacija za odrasle	Ciljna vrijednost	U dobi od 18 do 65 godina završeno je osigurano osposobljavanje za kvalitetu, od čega je najmanje 40 % namijenjeno digitalnim vještinama primjenom jedinstvenog okvira cjeloživotnog učenja.
113.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.1. Nacionalna platforma za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Ciljna vrijednost	Novi/ažurirani programi strukovnog osposobljavanja registrirani kako bi bili dostupni pružateljima usluga osposobljavanja
114.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.1. Nacionalna platforma za napredak u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju	Ciljna vrijednost	Predavači i/ili voditelji uključeni u osposobljavanje naučnika i pripravnika
117.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.3.: Naukovanje i učenje kroz rad	Ciljna vrijednost	Završeno naukovanje
118.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.4.: Program mobilnosti	Ciljna vrijednost	Studenti koji su sudjelovali u nacionalnom programu mobilnosti u sektorskim centrima za praktično osposobljavanje i koji su dobili potvrdu o poboljšanju svojih praktičnih i digitalnih vještina (najmanje 40 % sudionika mora poboljšati svoje digitalne vještine)
119.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.5. Više prilika za stjecanje zanimanja za učenike	Ciljna vrijednost	Učenici upisani u opće škole nižeg i višeg sekundarnog obrazovanja završili su module inicijalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
120.	D.1.4. Kompetencije za zelenu i digitalnu transformaciju stečene u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju D.1.4.5. Više prilika za stjecanje zanimanja za učenike	Ciljna vrijednost	Potporu su primili učenici nižeg srednjeg obrazovanja koji su upisani u programe eksperimentalnog strukovnog osposobljavanja.
130.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.2. Povećanje potražnje za inovacijama u Litvi iskorištavanjem potencijala javne nabave – E.1.2.4. Promicanje razvoja zelenih inovacija	Ciljna vrijednost	Broj provedenih inovativnih projekata
131.	E.1.2. Učinkovita provedba politike inovacija, povećana potražnja za inovacijama, razvijeni ekosustav novoosnovanih poduzeća i razvoj zelenih inovacija – E.1.2.3. Poticanje razvoja ekosustava novoosnovanih poduzeća	Ciljna vrijednost	Broj novoosnovanih poduzeća koja su primila ulaganje
134.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.2. Potpora provedbi znanstvenih i inovacijskih programa temeljenih na misijama u području pametne specijalizacije	Ciljna vrijednost	Dovršeni projekti u području istraživanja i razvoja u okviru tri znanstvena i inovacijska programa temeljena na misiji
136.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.3. Poticanje znanosti i poduzeća na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja	Ciljna vrijednost	Projekti i savjetodavne usluge za potencijalne podnositelje zahtjeva programa Obzor Europa iz institucija visokog obrazovanja i istraživačkih institucija te MSP-ova koji se financiraju
137.	E.1.3. Zajedničke misije za znanost i inovacije u području pametne specijalizacije – E.1.3.3. Poticanje znanosti i poduzeća na sudjelovanje u programu EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa i drugim međunarodnim programima financiranja	Ciljna vrijednost	Radna mjesta znanstvenih službenika i nacionalnih kontaktnih točaka (NCP-ova)
161.	F.1.4. Poboljšanje porezne discipline – F.1.4.4. Podmjera 4.: Financijski regulirati buduće porezne obveznike	Ključna etapa	Dostava obrazovnih alata i metodoloških materijala za formalno i/ili neformalno obrazovanje za razvoj porezne pismenosti za djecu i mlade Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta te provedba informativne kampanje za podizanje svijesti o poreznom sustavu i uslugama koje pruža Državni porezni inspektorat
165.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.1. Uvođenje novih alata za analizu podataka u Državnom poreznom inspektoratu	Ključna etapa	Početak primjene rješenja za analitičke izazove u poreznoj upravi kako bi se smanjio jaz PDV-a primjenom naprednih analitičkih tehnika i podizanjem svijesti među poreznim obveznicima
166.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.1. Uvođenje novih alata za analizu podataka u Državnom poreznom inspektoratu	Ciljna vrijednost	Kriteriji rizika ugrađeni u profil rizičnosti poreznih obveznika
167.	F.1.6. Pametna porezna uprava za brže smanjenje jaza PDV-a – F.1.6.2. Poboljšanje kvalitete podataka Državnog poreznog inspektorata i drugih institucija	Ključna etapa	Početak rada integrirane baze metapodataka Državnog poreznog inspektorata i podnošenje metodologija/preporuka drugim državnim financijskim institucijama
178.	F.1.8. Jedinstveni prozor za plaćanje novčanih kazni	Ciljna vrijednost	Novčane kazne i gospodarske sankcije koje izriče 37 tijela provodi jedinstveno porezno tijelo – Državni porezni inspektorat
189.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ciljna vrijednost	Završetak pilot-projekta za promicanje poduzetništva
191.	G.1.2. Potpora zapošljavanju usmjerena na korisnike – G.1.2.2. Povećanje opsega i raznolikosti mjera potpore zapošljavanju, doprinos ciljevima digitalne i zelene transformacije i promicanje kružnog gospodarstva	Ciljna vrijednost	Završetak pilot-projekta za potporu osposobljavanju za stjecanje kvalifikacija i/ili kompetencija
		Iznos obroka	212 577 942,00 EUR

DIO 3.: DODATNI ARANŽMANI

1.Aranžmani za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost

Praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost Litve odvija se u skladu sa sljedećim aranžmanima:

Provedbu plana koordinira Ministarstvo financija koje također obavlja funkcije upravljačkog tijela. Funkcije koje Ministarstvo financija obavlja kao upravljačko tijelo odvojene su od njegovih drugih funkcija, uključujući funkcije revizijskog tijela. Tijelo za reviziju, koje čine dvije službe Ministarstva financija i koje su neovisne o drugim odjelima Ministarstva, provodi revizije u skladu s donesenom revizijskom strategijom i priprema sažetak revizija koje se prilažu svakom zahtjevu za plaćanje. Sektorska ministarstva izvršavaju odgovornosti koje su im dodijeljene, uglavnom povezane s praktičnom provedbom plana. Središnje tijelo za upravljanje projektima (CPMA) upravno je tijelo odgovorno za praćenje i kontrolu projekata, uključujući provjere na licu mjesta, kao i za sastavljanje i podnošenje zahtjeva za plaćanje.

Za provedbu i praćenje plana potrebni su dodatni ljudski resursi. Oko 16 radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena dodjeljuje se u upravljačkom tijelu u okviru postojećih resursa institucije, a oko 100 novih zaposlenika zapošljava se u CPMA-u kako bi izvršavali funkcije povezane s planom.