EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 21.12.2021.

JOIN(2021) 35 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Strateški pristup EU-a za potporu razoružanju, demobilizaciji i reintegraciji bivših boraca

1. Uvod

Promjenjiva priroda sukoba, širenje oružanih skupina i porast nasilja uzrokuju golemu bol i patnju te duboko utječu na živote muškaraca, žena, dječaka i djevojčica u cijelom svijetu. Kad god dođe do prekida mira i oružani sukobi destabiliziraju države i cijele regije, Europska unija (EU) obično se suočava s izravnim ili neizravnim posljedicama i novim sigurnosnim izazovima. Stoga EU kao globalni mirotvorac više nego ikad prije treba poboljšati svoj odgovor na nestabilnosti i sukobe izvan svojih granica.

EU ima dugu tradiciju pružanja potpore radi poboljšanja sigurnosti i ljudskog razvoja zajednica i pojedinaca koji traže izlaz iz sukoba. U prelasku iz sukoba u mir ključno je olakšati odgovorno napuštanje oružanih skupina, političke procese i pristup alternativnim izvorima prihoda za uključene strane. EU se može prilagoditi i poduprijeti te aktivnosti na više načina, na primjer podupiranjem mirovnih procesa u Kolumbiji ili u indonezijskoj pokrajini Aceh, traženjem mogućnosti napuštanja područja sukoba u sjeveroistočnoj Nigeriji ili poboljšanjem reintegracije veterana sukoba u istočnoj Ukrajini.

Razoružanje, demobilizacija i reintegracija bivših boraca (disarmament, demobilisation and reintegration – DDR) imaju ključnu ulogu u stabilizaciji i izgradnji trajnog mira. Oni mogu spriječiti da oružane skupine, od kojih neke mogu biti proglašene terorističkim organizacijama, dalje iskorištavaju nezadovoljstvo i nestabilnosti. DDR je stoga sastavni dio doprinosa EU-a sprečavanju nasilja i široj stabilizaciji jer ublažava rizike koje predstavljaju oružane skupine i podupire prelazak s oružanih sukoba na politički angažman i uključivo upravljanje.

Inicijative DDR-a ponekad nailaze na određene prepreke, kao što su slaba lokalna i nacionalna odgovornost, fragmentiran pristup izgradnji mira, nerealne ili neutemeljene odredbe ili očekivanja od prekida vatre ili mirovnih sporazuma, kratkoročni pristupi reintegraciji i neučinkovito upravljanje sigurnosnim i pravosudnim sektorom. Iskustvo EU-a ukazalo je na potrebu za ranim angažmanom s dugoročnom perspektivom, fleksibilnošću i sposobnošću za brzu reakciju, kao i za povezivanjem rada na diplomaciji, razvoju, miru te sigurnosti i obrani u visokorizičnim kontekstima.

Kako bi odgovorio na probleme koje uzrokuju oružane skupine i maksimalno povećao učinak svojeg djelovanja, EU je odlučio ažurirati svoju politiku DDR-a 1 na temelju svoje globalne strategije i integriranog pristupa EU-a vanjskim sukobima i krizama 2 (dalje u tekstu: „integrirani pristup”). EU-ova ažurirana politika DDR-a bit će usklađena s ambicijom stvaranja snažnije Europe u svijetu i utemeljena na njezinoj predanosti planu Ujedinjenih naroda (UN-a) za održavanje mira 3 , koji je usmjeren na sprečavanje sukoba i proaktivne načine postizanja mira i razvoja. EU na taj način pridonosi sprečavanju učinaka prelijevanja iz susjednih i okolnih regija koji bi mogli utjecati na unutarnju sigurnost EU-a 4 .

Definicija i cilj

DDR se odnosi na dobrovoljno sudjelovanje članova i članica te suradnika i suradnica oružanih snaga i skupina u odlaganju oružja, napuštanju zapovjednih i nadzornih struktura te povratku u civilni život. Glavni je cilj DDR-a održiva (re)integracija. Ona obuhvaća više pitanja povezanih sa sigurnošću, socijalnim i psihološkim potrebama te budućim socioekonomskim, obrazovnim, zdravstvenim, pravnim i političkim izgledima, ne samo za bivše borce i njihove suradnike, nego i za obitelji i zajednice u koje se (re)integriraju. Zbog toga DDR uključuje humanitarne, razvojne i mirovne elemente 5 .

U ovoj Zajedničkoj komunikaciji utvrđuje se sveobuhvatna politika na razini EU-a za ocjenu postupaka DDR-a i sudjelovanje u njima i predlažu se mjere za uspostavu okvira za pružanje potpore DDR-u u pogođenim zemljama i regijama na koordiniran način osjetljiv na sukobe 6 i u skladu s međunarodnim pravom, izravno i u suradnji s partnerima, uključujući UN 7 , Svjetsku banku, regionalne organizacije i treće zemlje. 

U ovoj se Komunikaciji stoga:

·predstavlja pristup EU-a DDR-u i ističu moguće vrste doprinosa EU-a i njegovih država članica,

·jačaju veze s drugim ključnim politikama i instrumentima tijekom cijelog ciklusa sukoba,

·navode vodeća načela za aktere iz EU-a, 

·predlažu odgovarajući alati i mjere.

2. Prilagodba EU-ova pristupa DDR-u u skladu s promjenjivim kontekstima

U suvremenim sukobima bilježi se sve veća rascjepkanost oružanih skupina s promjenjivim zapovjednim strukturama, transnacionalnim dimenzijama i vezama sa zločinačkim i terorističkim organizacijama. Dinamike koje dovode do radikalizacije iskorištavaju nezadovoljstvo društvenim, etničkim, kulturnim, gospodarskim, političkim, vjerskim i sigurnosnim pitanjima, koje je pojačano zbog slabe vladavine prava te slabih državnih struktura i javne uprave, neravnopravnog pristupa zemljištu i prirodnim resursima, klimatskih promjena i osjetljivosti okoliša.

U tom kontekstu procesi DDR-a često ostaju bez tradicionalno potrebnih okvira, odnosno trajnih prekida vatre i održivih mirovnih sporazuma. Nadalje, mogu biti narušeni i drugi ključni uvjeti za DDR – uzajamno povjerenje sukobljenih strana u mirovnom procesu, njihova spremnost na suradnju i minimalne razine sigurnosti. Stoga skupine i pojedinci koji izlaze iz oružanog sukoba mogu zatražiti pomoć i potporu ako postoji mirovni sporazum, ali i ako je sukob i dalje u tijeku.

Sudjelovanje u procesima DDR-a

Kako bi se upravljalo očekivanjima i povećalo povjerenje u mirovnom procesu, sudjelovanje muškaraca, žena, dječaka i djevojčica u procesu DDR-a trebalo bi se temeljiti na jasnim i stabilnim kriterijima prihvatljivosti specifičnima za kontekst, kojima se uzimaju u obzir dob, rod i raznolikosti. Iako se uloge mogu preklapati, kategorije relevantne za DDR uključuju:

-borce pripadnike oružanih snaga i/ili oružanih skupina te pojedince s pomoćnom ulogom, koji se često nazivaju suradnicima,

-civilne povratnike i pojedince koji su se sami demobilizirali,

-obitelji i druge uzdržavane osobe povezane s pripadnicima oružanih skupina,

-otete osobe, djecu, preživjele i druge žrtve,

-zajednice u kojima se bivši borci i njihovi suradnici (re)integriraju.

Međunarodno pravo o ljudskim pravima, međunarodno humanitarno pravo i međunarodno kazneno pravo ograničavaju prihvatljivost počinitelja ratnih zločina, genocida, zločina protiv čovječnosti i teških kršenja ljudskih prava za procese DDR-a. Zbog toga se pojedinac koji se prvotno smatrao prihvatljivim za određeni proces DDR-a može isključiti i kazneno goniti na temelju ishoda kaznene istrage. Nadalje, skupine koje su Vijeće sigurnosti UN-a ili EU proglasili terorističkim organizacijama 8 ili strani teroristički borci povratnici i njihove obitelji nisu obuhvaćeni DDR-om.

U svakom bi trenutku trebalo planirati i prioritizirati bezuvjetnu i neposrednu zaštitu, puštanje na slobodu i (re)integraciju djece povezane s oružanim snagama i skupinama 9 u njihove obitelji i zajednice, neovisno o tome je li oružana skupina s kojom su povezana proglašena terorističkom organizacijom u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima i međunarodnim humanitarnim pravom. Djeca iznad minimalne dobi za kaznenu odgovornost koja su osumnjičena za počinjenje teškog kaznenog djela predaju se civilnim akterima, a pravosudni postupak trebao bi se osigurati u okvirima maloljetničkog pravosuđa.

Ključne sastavnice DDR-a

EU smatra da je DDR politički, nevojni i transformativni proces koji se uvelike oslanja na nacionalnu i lokalnu odgovornost, mirovne i razvojne aktivnosti te jačanje otpornosti. Angažman EU-a radi potpore DDR-u i njegov naglasak na posebnim sastavnicama, njihovu redoslijedu i formuliranju moraju biti prilagođeni svakom posebnom kontekstu.

EU može podupirati inicijative koje nisu izričito svrstane u DDR 10 , ali kojima je i dalje cilj smanjiti nasilje ili povećati otpornost na razini zajednice te povećati sposobnost pojedinaca da se odupru (ponovnom) novačenju u oružane skupine. Stvaranje mogućnosti za spontano ili organizirano odgovorno napuštanje oružanih skupina i povratak u civilni život može pridonijeti stvaranju povoljnijeg okruženja za DDR.

Razoružanje je sigurna procjena, prikupljanje, dokumentiranje, kontrola i odlaganje oružja, streljiva i eksploziva koje upotrebljavaju borci i njihovi suradnici, a ponekad i civilno stanovništvo, kako bi se smanjio nezakonit optjecaj ponajprije malog i lakog oružja i povezanih predmeta. Razoružanje se može odvijati u svim fazama DDR-a te može biti prijelazno 11 ili uvjetovano širim političkim kretanjima ili napretkom mirovnog procesa.

Demobilizacija se odnosi na odvajanje odraslih članova 13 oružanih snaga i skupina od njihovih zapovjednih struktura i/ili prekid veza s njima te njihov povratak u civilni život. Taj proces uključuje promjene pravnog statusa, a može zahtijevati i psihosocijalno savjetovanje i zdravstvenu zaštitu. Može se odviti spontano ili organizirati zakonodavstvom ili političkim dogovorima 14 . Obrada i razrješenje prihvatljivih boraca i njihovih suradnika uključuju prijelaznu, kratkoročnu i ciljanu pomoć, koja se naziva potporom ponovnom uključivanju, za one koji prolaze kroz proces demobilizacije. U tom bi se procesu trebale uzeti u obzir žrtve trgovine ljudima koje se iskorištavaju u svrhe oružanih sukoba i ratova.

Reintegracija je proces vraćanja bivših boraca i njihovih suradnika u civilni život. Taj otvoreni proces ima sigurnosnu, psihološku, socijalnu, zdravstvenu, kulturnu, vjersku, gospodarsku, političku i pravnu dimenziju, a odvija se na razini pojedinca, obitelji i zajednice kao dio širih procesa oporavka, izgradnje mira i razvoja.

U posebnim okolnostima prihvatljivi i provjereni bivši borci mogu se integrirati u sektor nacionalne sigurnosti. Taj bi proces trebao biti u nacionalnoj nadležnosti te bi njime trebalo promicati veću uključenost i pravednu zastupljenost, odgovarati na sigurnosne potrebe stanovništva te uzeti u obzir pitanja odgovornosti, potrebe za osobljem i apsorpcijske sposobnosti sigurnosnog sektora.

Kako bi podržao socioekonomsku reintegraciju, EU nastoji uzeti u obzir višesektorsku prirodu tih procesa te obuhvatiti različite aspekte kao što su rješavanje problema nesigurnog posjeda zemljišta, osiguravanje pristupa zdravstvenoj zaštiti i podupiranje pristupa financijskim i bankarskim uslugama. Stoga će biti potrebno razmotriti i uzeti u obzir određene ključne čimbenike socioekonomske ranjivosti, kao što su strukturni makroekonomski deficiti i prepreke održivom razvoju, dobrobiti i otvaranju dostojanstvenih radnih mjesta, razlike u obrazovanju te neučinkoviti ili nepristupačni sustavi socijalne i zdravstvene zaštite, zajedno s drugim relevantnim dimenzijama kao što su uloga organiziranog kriminala, nezakonita gospodarstva, rizici od ponovnog novačenja itd.

EU svojom suradnjom u području razvoja, humanitarne pomoći i trgovine podupire promicanje dostojanstvenog rada te održivih izvora prihoda i gospodarstava kako bi se zemljama pomoglo da se oporave od kriznih situacija i bolje oporave. Taj bi se pristup trebao sustavnije primjenjivati na procese reintegracije, uključujući reintegraciju interno raseljenih osoba, izbjeglica i povratnika.

U svojim nastojanjima da promiče kulturu mira koja pogoduje političkoj reintegraciji EU pomaže pojedincima i zajednicama da steknu vještine koje su im potrebne da bi sudjelovali u političkim aktivnostima kao članovi političke stranke ili društvenog pokreta ili kao nezavisni aktivisti kako bi se omogućila pluralistička rasprava i poboljšali izgledi za šire pomirenje i izgradnju mira bez straha od nasilne odmazde.

3. Sveobuhvatan angažman EU-a koji odgovara izazovima DDR-a

Širok doseg

Kako bi odgovorio na izazove povezane s DDR-om, EU će iskoristiti svoj višedimenzionalni doprinos miru, sigurnosti i razvoju.

·Kao globalni akter s dokazanim profilom u posredovanju, EU ima snažnu ulogu posrednika u mirovnim procesima i sprečavanju sukoba, pri čemu je ljudska sigurnost u središtu njegova djelovanja. EU je stoga u dobrom položaju da pruži učinkovitu i fleksibilnu potporu procesima DDR-a provedbom državnih ili regionalnih strategija. Realističan pristup utemeljen na politikama i političkom dijalogu, koji obuhvaća i aktere u području državne sigurnosti, može smanjiti vjerojatnost ponovnog rasta napetosti te poboljšati stabilnost i otpornost partnera EU-a u susjedstvu i šire;

·EU poštuje multilateralni međunarodni poredak utemeljen na pravilima te i dalje predano surađuje s bilateralnim, regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi se osiguralo i promicalo poštovanje međunarodnog prava, a posebno kako bi se u cijelosti poštovalo međunarodno pravo o ljudskim pravima i međunarodno humanitarno pravo. Promicanje vladavine prava, među ostalim konkretnim inicijativama za zaštitu civila i pružanjem potpore organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava, potaknut će uključivost i omogućiti učinkovitiju provedbu strateškog pristupa EU-a ženama, miru i sigurnosti 15 te Programa za mlade, mir i sigurnost 16 .

·Kao važan humanitarni 17 , razvojni i mirovni akter, EU podupire nacionalne institucije i organizacije koje rade na ublažavanju ljudske patnje i promicanju održivog razvoja, poboljšanju ljudske sigurnosti i olakšavanju dugoročne reintegracije različitih skupina pogođenih sukobima izvan opsega DDR-a. 

·EU i njegove države članice znatno pridonose miru i sigurnosti. Stvaraju i bolje izglede za cjelokupno upravljanje rizicima povezanima s oružanim skupinama zahvaljujući jedinstvenoj ulozi civilnih i vojnih misija i operacija ZSOP-a te mreža savjetnika za obranu, sigurnost i borbu protiv terorizma u delegacijama EU-a.

·Iskorištavanjem istraživanja i inovacija za oblikovanje politika utemeljenih na dokazima poboljšava se potpora procesima DDR-a, a za to je potrebno upravljanje znanjem, poukama i iskustvima.

Dosljedna upotreba paketa instrumenata EU-a 

Inicijative za DDR učinkovitije su ako ih podupiru politike, alati i instrumenti integriranog pristupa, pod uvjetom da imaju realistične ciljeve i da redoslijed koji primjenjuju, izrada proračuna i vremenski okviri odgovaraju svakom posebnom kontekstu.

Svi relevantni akteri EU-a, koji djeluju u skladu sa svojim nadležnostima, trebaju koordinirati svoj rad, savjetovati se i surađivati na političkoj, strateškoj i operativnoj razini kako bi se dugoročna razvojna potpora na temelju politike povezala s kratkoročnim mjerama i drugim mjerama pomoći. EU je sad u boljem položaju da ostvari rezultate u tom području zahvaljujući uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI) 18 i Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) 19 .

Izgradnja mira i razvojna suradnja

EU ulaže u sprečavanje sukoba i inicijative za izgradnju mira na globalnoj razini te nastoji uključiti osjetljivost na sukobe i otpornost u svoje vanjsko djelovanje, među ostalim s pomoću posebnih zahtjeva 20 koji se primjenjuju na razvojnu suradnju i međunarodna partnerstva u zemljama koje su nestabilne i pogođene sukobima. To uključuje sustavno otklanjanje temeljnih uzroka sukoba i kriza dugoročnim pristupima preobrazbi sukoba i izgradnji mira. U nestabilnim okruženjima ključan je rad na stvaranju prostora za politički dijalog i poštovanje vladavine prava te na sprečavanju ili smanjenju nasilja i ekstremizma na razini zajednice. U tim kontekstima ulaganja usmjerena na bivše borce, njihove suradnike i zajednice primateljice sprečavaju ponovno izbijanje sukoba i nasilja jer pridonose izgradnji otpornosti i odupiranju ponovnom novačenju u oružane skupine.

Preventivna diplomacija i posredovanje

Kako je navedeno u Konceptu mirovnog posredovanja EU-a 21 , dogovori koji se odnose na oružane aktere ključni su u posredovanju i mirovnim pregovorima. Kad je to moguće, pregovaračka izaslanstva trebala bi uključivati predstavnike oružanih skupina i zajednica na koje utječu procesi DDR-a. Provedive i realistične odredbe koje su specifične za DDR, uključujući prekid neprijateljstava, prekid vatre, mehanizme podjele vlasti te sigurnosne mjere, povećavaju izglede za uspješno pomirenje i stabilizaciju. Stoga je važno uključiti stručnjake za DDR u ranoj fazi pregovora.

Reforma sigurnosnog sektora i potpora vladavini prava 

U skladu s okvirom reforme sigurnosnog sektora 22 na razini EU-a, reforma sigurnosnog sektora i DDR mogu biti usko povezani. Akteri mogu uvjetovati svoje sudjelovanje u jednom procesu vjerodostojnim obvezivanjem protivnika na drugi proces jer bi se reforma sigurnosnog sektora mogla percipirati kao slabljenje uniformiranih službi država, a DDR kao podrivanje oružanih skupina.

Reforma sigurnosnog sektora trebala bi dovesti do poboljšanja odgovornosti sigurnosnog sektora i poštovanja ljudskih prava u tom sektoru, kao i do bolje potpore vladavini prava i demokratskom upravljanju, čime bi se uklonili temeljni uzroci nezadovoljstva koje iskorištavaju oružani akteri.

Misije i operacije ZSOP-a i mreže savjetnika za sigurnost i obranu

Aktivnosti DDR-a moraju biti u sinergiji s aktivnostima EU-a u sigurnosnom i obrambenom sektoru. Civilne i vojne misije i operacije ZSOP-a trebale bi u skladu sa svojim mandatima pridonijeti stvaranju okruženja pogodnog za proces DDR-a podupiranjem nacionalnih i lokalnih aktera. Uz njihov izravan doprinos posebnim sastavnicama DDR-a, misije ZSOP-a mogu pridonijeti dugoročnoj reintegraciji bivših boraca koji su prošli proces DDR-a aktivnostima osposobljavanja i mentorstva.

Relevantne službe Komisije, delegacije EU-a, vojni savjetnici Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i mreže stručnjaka za borbu protiv terorizma i sigurnost, kao i atašei za obranu i sigurnosni savjetnici iz država članica EU-a, trebali bi imati ključnu ulogu u dopiranju do nacionalnih oružanih snaga i agencija za izvršavanje zakonodavstva iz partnerskih zemalja koje sudjeluju u procesima DDR-a.

Sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma

Mnogi procesi povezani s DDR-om odvijaju se u kontekstima u kojima je dinamika sukoba karakterizirana nasilnim ekstremizmom. U takvim kontekstima, u skladu s vanjskom dimenzijom Agende EU-a za borbu protiv terorizma 23 , inicijative za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma pridonose općem sprečavanju terorizma i nasilnog ekstremizma, uključujući (ponovno) novačenje u oružane skupine, za koje bi se mogli razmotriti elementi usmjereni na deradikalizaciju. Kad se potpuno usklade sa standardima međunarodnog prava o ljudskim pravima, cilj je takvih inicijativa vladama, civilnom društvu, zajednicama i lokalnim vlastima pružiti potrebna znanja i vještine za bolje suočavanje s takvom dinamikom te jačati otpornost zajednica i lokalnih kapaciteta za sprečavanje sukoba i nasilnog ekstremizma. Stručnjaci koji rade u tim kontekstima trebali bi biti dobro upoznati s inicijativama DDR-a te sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma koje su relevantne za zemlje ili regije u kojima rade, razumjeti ciljeve i posebne metode rada te nastojati ostvariti sinergije među različitim aktivnostima.

Inicijative za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma mogu sadržavati elemente prisile, na primjer kad nadležna tijela provode strategije za rehabilitaciju i reintegraciju nakon kaznenog progona. Zbog toga se inicijative za sprečavanje i suzbijanje nasilnog ekstremizma razlikuju od DDR-a, koji u svim okolnostima ima dobrovoljnu osnovu koja se mora zaštititi.

Tranzicijsko pravosuđe

Tranzicijsko pravosuđe odnosi se na čitav niz procesa i mehanizama povezanih s pokušajem društva da se suoči s posljedicama velikih zlouporaba u prošlosti kako bi se zajamčila odgovornost, zadovoljila pravda te postigli pomirenje i mir 24 . Da bi se spriječilo ponavljanje nasilja, okviri DDR-a često djeluju istodobno i mogu se oslanjati na procese i obveze povezane s tranzicijskim pravosuđem. Stoga su tranzicijsko pravosuđe i DDR procesi koji se međusobno nadopunjuju i imaju zajednički dugoročni cilj doprinosa održivom miru i poštovanju vladavine prava.

Malo i lako oružje, upravljanje oružjem i streljivom i protuminsko djelovanje

Širenje i preusmjeravanje malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva u kontekstu sukoba olakšava ponovno naoružanje i mobilizaciju oružanih skupina te otežava svaki učinak koji proces DDR-a može imati na sprečavanje ponavljanja sukoba. Predstavlja i dugoročni rizik za unutarnju sigurnost EU-a zbog mogućnosti preusmjeravanja zaliha zločinačkim skupinama u EU-u ili regiji. Stoga bi se razoružanje u okviru procesa DDR-a trebalo temeljiti na širim političkim procesima upravljanja oružjem i streljivom. To će pridonijeti jačanju strategija oporavka nakon sukoba, embarga na oružje i rodno osjetljivih regulatornih, operativnih i tehničkih aktivnosti za kontrolu malog i lakog oružja u skladu sa strategijom EU-a za malo i lako oružje 25 . Za to su ključni sudjelovanje država članica EU-a i suradnja sa zemljama koje nisu članice EU-a.

DDR je usko povezan s inicijativama za protuminsko djelovanje koje bi mogle pridonijeti jačanju općeg povjerenja u mirovni proces. Mogle bi biti dio aktivnosti ponovnog uključivanja i reintegracije, tj. inicijativa za obrazovanje o rizicima od mina. Humanitarno razminiranje osim toga omogućuje pristup zemljištu i izvorima prihoda te poboljšava sigurnosno stanje pogođenih zajednica.

Borba protiv organiziranog kriminala i nezakonitog iskorištavanja prirodnih resursa

Aktivna prisutnost zločinačkih organizacija koje se bave nezakonitim i ratnim gospodarstvima često potiče sukobe i može imati odlučujuću ulogu u ponovnoj mobilizaciji oružanih skupina ili kao glavni pokretač sukoba. Kad nema funkcionalnih državnih institucija, zločinačke strukture napreduju i mogu uspostaviti simbiotske odnose ili pronaći zajedničke ciljeve s oružanim snagama i skupinama. Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije 26 stoga može pridonijeti učinkovitijim procesima DDR-a i postizanju općeg cilja održivog mira. EU može iskoristiti svoj učinak u takvim okolnostima jačanjem suradnje u tom području s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama.

Nadalje, nezakonita kontrola nad prirodnim resursima, njihovo neregulirano iskorištavanje i upravljanje njima mogu pogoršati osjetljivost na klimatske promjene i prirodne katastrofe te uzrokovati uništavanje okoliša. No kad se njima upravlja na održiv i uključiv način osjetljiv na sukobe, među ostalim s pomoću regulatornih okvira za dužnu pažnju, prirodni resursi mogu pridonijeti procesima socioekonomske reintegracije i šireg razvoja tako da privuku ulaganja i mogućnosti održivog zapošljavanja. Stoga je ključno ocijeniti ranjivosti i rizike povezane s uništavanjem okoliša i klimatskim promjenama pri planiranju socioekonomske reintegracije, na primjer u vezi s poljoprivrednim razvojem, ribarstvom, šumarstvom, korištenjem zemljišta, upravljanjem vodama itd.

Suzbijanje trgovine ljudima

Područja sukoba stvaraju plodno tlo za trgovinu ljudima, što dodatno utječe na ranjive skupine. Sve teže gospodarske okolnosti, slabljenje ili čak raspad vladavine prava i smanjenje broja dostupnih socijalnih usluga povećavaju izoliranost stanovništva na temelju čimbenika kao što su rodna neravnopravnost, siromaštvo, društvena isključenost i etnička pripadnost. Time se povećava izloženost lokalnog stanovništva, a posebno žena i djece, riziku od trgovine ljudima. Djeca se često iskorištavaju kao vojnici ili su primjerice prisiljeni raditi kao nosači, kuhari, izviđači, prikupljači obavještajnih podataka i seksualni robovi. Prekogranična priroda trgovine ljudima posebno je važna jer zločinačke organizacije često djeluju u okviru dobro strukturiranih i profesionalnih mreža, na internetu i izvan njega. EU će i dalje raditi na uništavanju kriminalnih poslovnih modela trgovaca ljudima te na zaštiti i osnaživanju žrtava, osobito žena i djece 27 .

4. Vodeća načela za EU-ovu potporu DDR-u

Pristup potpori DDR-u uvelike se razlikuje ovisno o fazi sukoba, njegovoj dinamici, vrsti prekida neprijateljstava i razini uključenosti međunarodne zajednice. Potpora koju EU pruža u skladu s međunarodnim pravom trebala bi biti realistična, fleksibilna, osjetljiva na sukobe i vođena sljedećim načelima:

ØUtemeljenost na politikama i dobra koordinacija s partnerima

Odlučniji pristup koji se temelji na politikama omogućit će EU-u da učinkovito integrira i koordinira aktivnosti i ublaži povezane rizike 28 uz suradnju s ključnim akterima u području izgradnje mira, diplomacije, razvoja i humanitarne pomoći. Delegacije EU-a, posebni predstavnici EU-a, misije i operacije ZSOP-a te predstavništva država članica u partnerskim zemljama imaju ključnu ulogu u postavljanju temelja za snažniji zajednički doprinos EU-a.

Kao pobornik učinkovitog multilateralizma EU će iskoristiti vrijedna partnerstva s Ujedinjenim narodima, Svjetskom bankom, regionalnim organizacijama kao što su Afrička unija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, trećim zemljama i nacionalnim akterima te lokalnim akterima, zajednicama, subjektima iz privatnog sektora i akterima civilnog društva. EU će dodatno podupirati aktivnosti DDR-a promicanjem pristupanja multilateralnim instrumentima i njihove primjene.

ØNacionalna i lokalna odgovornost

Iako vanjski doprinosi, među ostalim na regionalnoj razini, mogu omogućiti stvaranje okruženja pogodnog za DDR, odgovornost, predanost i rad nacionalnih i lokalnih aktera te aktera iz zajednice i dalje su ključni. Kako bi se postigli održivi rezultati, cilj koordinacije aktivnosti EU-a s pomoću nacionalnih i regionalnih strategija bit će jačanje odgovornosti, među ostalim u područjima s propusnim granicama. To bi trebalo pomoći u izgradnji vladavine prava i jačanju odgovornih institucija i kapaciteta, kao što su agencije i tijela povezani s DDR-om te relevantne inicijative zajednice i civilnog društva.

ØUsmjerenost na ljude i dobrovoljna osnova

EU će primjenjivati načelo „nenanošenja štete” i načelo „nitko ne smije biti zapostavljen” te će postupati s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava i osjetljivosti na sukobe.

Odluka o napuštanju oružane skupine uvjetovana je kontekstom te, iako se može olakšati ili potaknuti, ni pojedinci ni skupine ne mogu biti prisiljeni sudjelovati u procesu DDR-a i ključno je očuvati dobrovoljnu prirodu njihova sudjelovanja. EU će promicati poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog prava u svim okruženjima, što uključuje situacije zadržavanja i zarobljavanja na bojištima u kojima pojedinci možda nemaju drugih mogućnosti.

Osobe koje ulaze u procese DDR-a i sudjeluju u njima često se suočavaju s društvenom isključenošću i stigmatizacijom. Možda su prekinuli obiteljske veze, nemaju pristup obrazovanju ili imaju zdravstvene probleme, uključujući probleme s mentalnim zdravljem koji mogu uključivati zlouporabu opojnih sredstava, nasilno ponašanje i/ili individualnu ili kolektivnu traumu, uključujući traumu uzrokovanu seksualnim i rodno uvjetovanim nasiljem i trgovinom ljudima. Možda im nedostaju vještine i mreže za ostvarivanje prihoda (samo)zapošljavanjem i/ili konstruktivnim sudjelovanjem na političkoj sceni, a usto se suočavaju sa stigmatizacijom te pravnim i praktičnim preprekama reintegraciji. Istodobno, zajednice primateljice možda su doživjele kolektivnu traumu, osjećaju strah i nepovjerenje te im se sigurnosna situacija pogoršala, što bi moglo povećati sumnju prema bivšim borcima i njihovim suradnicima.

EU će zbog toga primjenjivati višesektorski pristup DDR-u i uzeti u obzir različite, posebne i nehomogene potrebe, kapacitete i očekivanja muškaraca, žena, dječaka i djevojčica različitih dobnih skupina, uključujući one koji pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim, jezičnim i političkim manjinama te autohtonim narodima. EU će u tim aktivnostima uzeti u obzir i pitanja povezana s invaliditetom te izazove u području zdravstvene skrbi u nestabilnim okruženjima.

I.Zaštita djece i njihovih prava

Za procese DDR-a ključna je integracija dječje perspektive koja se temelji na najboljem interesu djeteta, usmjerena je na zaštitu dječaka i djevojčica od šest teških povreda kojima djeca mogu biti izložena u oružanom sukobu 29 i ostaje prioritet u svim fazama ciklusa sukoba.

Djeca povezana s oružanim snagama ili skupinama uvijek se moraju smatrati prvenstveno žrtvama tih šest teških povreda, bez obzira na njihovu ulogu i neovisno o tome je li skupina s kojom su povezana proglašena terorističkom organizacijom. Oslobađanje djece iz oružanih skupina i odvajanje od odraslih osoba u procesima DDR-a, njihova zaštita, rehabilitacija, (re)integracija i spajanje s rodbinom i/ili zajednicama zahtijevaju brz odgovor i dugoročan angažman. Ako spajanje djeteta s obitelji nije odmah moguće, treba osigurati privremenu skrb dok se ne pronađe dugoročno rješenje. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poteškoćama s kojima se suočavaju djeca rođena u oružanim skupinama i osobe koje su unovačene kao djeca i demobilizirane u odrasloj dobi.

Specijalizirane agencije za zaštitu djece trebale bi se uključiti u postupke DDR-a u ranoj fazi, a potporu EU-a trebalo bi uključiti u širu intervenciju za zaštitu djece. Obitelji i zajednice te državne institucije i lokalne vlasti moraju se pripremiti za reintegraciju djece, među ostalim preko socijalnih, obrazovnih i zdravstvenih ustanova koje pružaju usluge prilagođene dobi i spolu, a prema potrebi i pojedincu. Potrebno je ispuniti posebne psihosocijalne i zdravstvene potrebe, riješiti sigurnosna pitanja i ukloniti rizik od stigmatizacije, kako za djecu tako i za zajednice u koje se (re)integriraju, posebno u slučajevima kad su djeca prošla procese radikalizacije ili vojnu obuku.

Nadalje, djecu ne bi trebalo zadržavati. EU bi trebao podupirati partnerska nacionalna tijela u pregovorima o protokolima o primopredaji 30 , njihovu donošenju i provedbi kako bi se djeca navodno povezana s oružanim skupinama brzo premjestila u civilne agencije za zaštitu djece radi reintegracije.

II.Rodna osjetljivost

U procesima DDR-a moraju se uzeti u obzir različite potrebe, sposobnosti i mogućnosti muškaraca, žena, dječaka i djevojčica te kontekstualna očekivanja koja im se postavljaju kako bi se osiguralo njihovo jednako smisleno sudjelovanje u svim fazama procesa DDR-a. Uključivanje rodne perspektive trebalo bi se temeljiti na temeljitoj i rodno osjetljivoj analizi u svim programima razvojne suradnje. U odgovorima bi se trebala uzeti u obzir raznolikost uloga koje su različite rodne i dobne skupine možda imale dok su sudjelovale u oružanim skupinama 31 te bi se trebalo boriti protiv stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti i rodno uvjetovane stigmatizacije.

III.Uključivanje mladih

Trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir uloge mladih, bez obzira na to jesu li preživjeli sukob ili su njegove žrtve, jesu li pokretači pozitivnih promjena i/ili mete radikalizacije ili (ponovnog) novačenja. U svim procesima DDR-a trebalo bi aktivnim savjetovanjem, angažmanom i sudjelovanjem ispunjavati posebne potrebe, mogućnosti i očekivanja mladih muškaraca i žena u okruženjima u kojima se provodi DDR 32 .

ØDobro planiranje

Planiranje potpore procesu DDR-a trebalo bi započeti u najranijoj mogućoj fazi. Na temelju koordinirane ocjene DDR-a angažman EU-a u pogledu humanitarne pomoći, stabilizacije, izgradnje mira, razvoja, ZSOP-a i zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) trebao bi biti u skladu s integriranim pristupom. U doprinosima se mogu kombinirati djelovanja EU-a, njegovih financijskih institucija i država članica.

Kad god je to potrebno, delegacije EU-a trebale bi imati pristup specijaliziranom stručnom znanju i potpori u području DDR-a te u povezanim područjima kao što su izgradnja mira, posredovanje, zaštita djece ili sigurnost. Kad je to primjereno, trebale bi se oslanjati i na sudjelovanje sigurnosnih ili vojnih savjetnika/atašea i stručnjaka ESVD-a za borbu protiv terorizma i sigurnost te na prisutnost ZSOP-a u istoj zemlji ili regiji ili bi trebali dobiti privremena pojačanja u okviru posebnih zadataka.

Potrebno je na odgovarajući način uzeti u obzir okolišne i klimatske kontekste u kojima se odvijaju procesi DDR-a. Posebno su potrebne ocjene ranjivosti ili nestabilnosti kako bi gospodarske i socijalne mogućnosti nastale u okviru procesa DDR-a bile otporne i dugotrajne, kako bi se rizici povezani s okolišem ili klimatskim promjenama ublažili kad god je to moguće i kako oni ne bi dodatno pogoršali postojeće ranjivosti ili rizike od sukoba.

EU bi o svojoj potpori trebao jasno komunicirati s nacionalnim i lokalnim tijelima, sudionicima, dionicima i potencijalnim saboterima. Komunikacija bi trebala biti prilagođena dobi i spolu te primateljima i lokalnim kulturama i kontekstima. U tu su svrhu politički, vojni, tradicionalni i vjerski vođe i civilno društvo važni partneri, no treba uzeti u obzir i pitanja osjetljivosti na sukobe i standarde ljudskih prava.

ØPrilagodljivost

Angažmani za potporu DDR-u trebali bi biti utemeljeni na dokazima i fleksibilni te uključivati praćenje, evaluaciju i učenje, a u okviru njih trebale bi se iskoristiti prilike za digitalizaciju, primjeri najbolje prakse i stečena iskustva.

Za provedbu te politike u praksi potrebno je informirati javnost i izgraditi kapacitete za DDR, među ostalim osposobljavanjem koje povezuje praksu, politiku i istraživanje. To će EU-u omogućiti da znanje, talente i stručno znanje stavi u službu izgradnje mira i razvoja.

5. Mjere za ocjenu, uključivanje, oblikovanje i ostvarivanje učinkovitog angažmana EU-a u području DDR-a 

EU će dosljedno kombinirati brze odgovore s dugoročnim geografskim, regionalnim i tematskim obvezama za potporu DDR-u. Nastojat će maksimalno povećati svoj učinak sklapanjem partnerstava s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama na temelju zajedničkih vrijednosti i interesa te uzajamnih koristi.

ØVisoki predstavnik i Komisija ojačat će svoju koordinaciju u pogledu potpore DDR-u promicanjem razmjena među relevantnim dionicima EU-a. Pri planiranju angažmana za potporu DDR-u uzet će se u obzir sve povezane politike i instrumenti 33 . U okviru integriranog pristupa tražit će se i doprinosi država članica EU-a.

·Osnovat će se posebna stalna neformalna međuresorna radna skupina s predstavnicima relevantnih tematskih službi ESVD-a i Komisije koja će nadzirati aktivnosti EU-a u području DDR-a te pružati savjete i potporu delegacijama EU-a, ESVD-u i službama Komisije te misijama ZSOP-a. Osnivanje i funkcioniranje radne skupine za DDR slijedit će postupke slične onima koji se primjenjuju na stalnu neformalnu međuresornu radnu skupinu za reformu sigurnosnog sektora 34 .

·U timovima posrednika EU-a sudjelovat će stručnjaci u području DDR-a kako bi mirovni sporazumi i sporazumi o prekidu vatre uključivali realistične odredbe povezane s DDR-om.

·EU će povećati svoje interne kapacitete za potporu procesima DDR-a, npr. osposobljavanjem u području DDR-a i pojačanom suradnjom s relevantnim institucijama za osposobljavanje te istraživačkim mrežama i mrežama stručnjaka.

ØKad god je predviđena potpora za DDR, trebalo bi u najranijoj mogućoj fazi provesti posebnu koordiniranu ocjenu na razini EU-a kako bi se omogućio fleksibilan angažman koji se temelji na politikama i osjetljiv je na sukobe.

·U tu će svrhu ESVD i službe Komisije razviti modul za analizu usmjeren na DDR na temelju metodologije za analizu sukoba u svrhu izrade programâ u nestabilnim državama i regijama. Modul će prema potrebi pridonijeti razvoju posebnih mogućnosti DDR-a, među ostalim procjenom rizika i dostupnih alata EU-a.

·Načini izrade i provedbe za potporu procesima DDR-a ovisit će o temeljitoj analizi na temelju dobi i spola. U okviru široke potpore partnerskim tijelima i zajednicama EU će nastojati zaštititi djecu i njihova prava te primijeniti rodno osjetljiv pristup i uzeti u obzir perspektivu mladih.

·Dodatno će se istražiti regionalne dimenzije i veze između DDR-a i sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma u kontekstima regija kao što su Sahel ili Rog Afrike.

ØNastavit će se suradnja s ključnim partnerima u posebnim okvirima:

·suradnja s multilateralnim partnerima, UN-om, Svjetskom bankom te regionalnim organizacijama i strukturama uključivat će DDR. Upravljački odbor EU-a i UN-a bit će povlašteni forum za rana savjetovanja o pristupima i aktivnostima DDR-a te za provedbu zajedničkih ocjena kad god je to moguće. Pojačat će se i suradnja s UN-ovom međuagencijskom radnom skupinom za DDR i drugim sličnim forumima;

·EU i njegove države članice zajedno će s partnerskim zemljama na najbolji način iskoristiti političke i tehničke dijaloge, savjete i izgradnju kapaciteta, među ostalim na lokalnoj i regionalnoj razini. Ključnu će ulogu u tome imati delegacije EU-a, posebni predstavnici EU-a (PPEU) i misije i operacije ZSOP-a te prema potrebi platforma EMPACT za vatreno oružje.

·EU će poboljšati svoj dijalog i suradnju s civilnim društvom, stručnjacima za DDR te istraživačima i zajednicama prakse.

ØESVD i relevantne službe Komisije sastavit će kriterije za praćenje i evaluaciju te sustavno primjenjivati stečeno iskustvo na temelju prethodno navedenih načela i područja rada. Redovito će mapirati i preispitivati ukupni angažman EU-a za potporu DDR-u u sinergiji s povezanim angažmanima kad god je to moguće.

6. Završne napomene

Europska komisija i Visoki predstavnik provodit će sve prethodno navedene mjere kako bi se bolje odgovorilo na poteškoće koje uzrokuju oružane skupine i složeni pokretači sukoba u posebnim kontekstima. Kad god se pojave političke prilike i prilike za izgradnju mira te se može osigurati sudjelovanje osjetljivo na sukobe, EU je spreman u potpunosti poduprijeti DDR.

Budući da je uspjeh DDR-a često usko povezan sa širim procesima i ovisan o njima, EU će maksimalno povećati svoj učinak na postupke DDR-a i ostvariti održive rezultate potpunim iskorištavanjem dostupnih politika, alata i instrumenata u okviru integriranog pristupa.

Kako bi se ostvarili ciljevi navedeni u ovoj Zajedničkoj komunikaciji, EU može iskoristiti svoj višedimenzionalni doprinos miru, sigurnosti i razvoju, a neophodan je i puni angažman država članica EU-a. Relevantna nacionalna iskustva pružaju korisne uvide u te složene procese, a diplomatske mreže stručnjaka za izgradnju mira i razvojnu suradnju mogu im znatno pridonijeti.

Europska komisija i Visoki predstavnik pozivaju Europski parlament i Vijeće da prihvate i podrže pristup utvrđen u ovoj Zajedničkoj komunikaciji te da se u potpunosti uključe u prelazak na dosljedniju i učinkovitiju potporu procesima DDR-a.

(1)

Europska komisija i Vijeće Europske unije odobrili su u prosincu 2006. Koncept EU-a za potporu razoružanju, demobilizaciji i reintegraciji (DDR) (Dok. 13727/4/06 REV 4).

(2)

Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i Zaključci Vijeća o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama (5413/18).

(3)

Vidjeti Rezoluciju 70/262 Opće skupštine UN-a i Rezoluciju 2282 Vijeća sigurnosti UN-a.

(4)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju (COM(2020) 605).

(5)

Koncept i praksa povezivanja humanitarne pomoći, razvoja i mira, koje se ponekad naziva trostrukom poveznicom, omogućuju različitim akterima da djeluju i sudjeluju uzastopno i integrirano te pritom poštuju međusobne nadležnosti, alate i načela.

(6)

Za definiciju osjetljivosti na sukobe vidjeti dokument Guidance Note on the Use of Conflict Analysis in Support of External Action (Smjernice za primjenu analize sukoba kao potpore vanjskom djelovanju EU-a) iz 2020.

(7)

 EU može imati koristi i od revidiranih integriranih standarda DDR-a.

(8)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor (COM(2020) 795).

(9)

Smjernice EU-a o djeci i oružanom sukobu. Djeca povezana s oružanim snagama i skupinama ponekad se nazivaju i djecom vojnicima.

(10)

DDR može, ovisno o posebnim kontekstima, uključivati sastavnice koje se odnose na povlačenje oružja iz uporabe, povlačenje, prekid veza s oružanim skupinama, ponovno uključivanje ili pomirenje odnosno upućivanja na te mjere.

(11)

Prijelazno upravljanje oružjem i streljivom može uključivati sigurno skladištenje koje zajednički kontroliraju uključene strane.

(12)

Zaključci Vijeća o trajnom nastavku ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala: EMPACT 2022+ (6481/21) i Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. (COM/2020/608).

(13)

Za djecu mlađu od 15 godina smatra se da su „oslobođena” iz oružanih skupina, a ne demobilizirana.

(14)

Formalni proces demobilizacije često se temelji na političkom dogovoru u okviru kojeg se pravni status pojedinca mijenja iz statusa borca/suradnika u status civila, dok pojedinci koji su se sami demobilizirali izravno ostvaruju status civila.

(15)

Zaključci Vijeća o ženama, miru i sigurnosti (15086/18).

(16)

Vidjeti npr. Zaključke Vijeća o mladima u okviru vanjskog djelovanja (8629/20) i Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a (RVSUN) 2250 (2015).

(17)

Humanitarna pomoć EU-a u skladu je s načelima čovječnosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti. Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Humanitarno djelovanje EU-a: novi izazovi, ista načela (COM(2021) 110).

(18)

Uredba (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, SL L 209/1 (2021.).

(19)

Odluka Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći.

(20)

U skladu s člankom 12. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/947 o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju pri sastavljanju programskih dokumenata za zemlje i regije u krizi te u situacijama nestabilnosti i ranjivosti provodi se analiza sukoba kako bi se osigurala osjetljivost na sukobe te se u obzir uzimaju posebne potrebe i okolnosti predmetnih zemalja ili regija i njihova stanovništva.

(21)

Koncept mirovnog posredovanja EU-a (13951/20).

(22)

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću – Elementi strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora ( JOIN(2016) 31 ).

(23)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor (COM(2020) 795).

(24)

Vladavina prava i tranzicijsko pravosuđe u društvima koja su zahvaćena sukobima i koja su izašla iz sukoba – Izvješće glavnog tajnika UN-a (S/2004/616). Vidjeti i Zaključke Vijeća o potpori EU-a tranzicijskom pravosuđu (13576/15).

(25)

 Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću – Elementi za strategiju EU-a protiv nelegalnog vatrenog oružja, malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva „Osiguravanje oružja, zaštita građana” (JOIN(2018) 17). Vidjeti i Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025. (COM(2020) 608).

(26)

Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Strategiji EU-a za suzbijanje organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2025. (COM(2021) 170) i Zaključke Vijeća o trajnom nastavku ciklusa politika EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminala: EMPACT 2022+ (6481/21).

(27)

 Vidjeti Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Strategiji EU-a za suzbijanje trgovine ljudima 2021.–2025. (COM(2021) 171).

(28)

DDR može imati neželjene negativne učinke ili pogoršati sukobe i napetosti. Rizici povezani s DDR-om mogu se odnositi na politiku, ugled i/ili sigurnost. Na primjer, moglo bi doći do prevelikih očekivanja, stvaranja predodžbe o tome da se sudjelovanje u oružanim skupinama nagrađuje, poticanja trgovine oružjem i streljivom, izlaganja bivših boraca, njihovih suradnika i njihovih zajednica riziku od odmazde ili bi se moglo smatrati da se promiču nekažnjavanje, nedostatak transparentnosti i nepravda.

(29)

Vidjeti RVSUN 1261 (1999) i 1612 (2005). Tih šest teških povreda uključuju ubijanje i sakaćenje djece, novačenje ili iskorištavanje djece u oružanim snagama i oružanim skupinama, napade na škole ili bolnice, silovanje ili drugo teško seksualno nasilje, otmice djece i uskraćivanje pristupa humanitarnoj pomoći za djecu. Prisilno ili obvezno novačenje djece mlađe od 18 godina i njihovo iskorištavanje u sukobima oružanih snaga i oružanih skupina nezakonito je i jedan je od najgorih oblika dječjeg rada. Nadalje, novačenje djece mlađe od 15 godina ratni je zločin.

(30)

 Protokoli o primopredaji praktični su alati za sprečavanje ili smanjenje zadržavanja djece u oružanim sukobima. Riječ je o sporazumima o brzom premještaju djece navodno povezane s oružanim skupinama u civilne agencije za zaštitu djece radi reintegracije. Protokoli o primopredaji nisu jamstva imuniteta. Vidjeti npr. dokument organizacije Watchlist on Children and Armed Conflict, 2020.: A Path to Reintegration: The Role of Handover Protocols in Protecting the Rights of Children Formerly Associated with Armed Forces or Armed Groups (Put prema reintegraciji: uloga protokola o primopredaji u zaštiti prava djece koja su bila povezana s oružanim snagama ili oružanim skupinama).

(31)

Zaključci Vijeća o ženama, miru i sigurnosti (15086/18) i Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću – Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III – ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a (JOIN(2020) 17).

(32)

RVSUN 2250 (2015) i Zaključci Vijeća o mladima u okviru vanjskog djelovanja (8629/20).

(33)

Na primjer, Instrument EU-a za upravljanje sigurnosnim sektorom (SSG), Instrument EU-a za pravosuđe u sukobima i tranziciji te Europski resursi za potporu u posredovanju (ERMES).

(34)

Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i Vijeću – Elementi strateškog okvira na razini EU-a za potporu reformi sigurnosnog sektora ( JOIN(2016) 31 ), str. 12.–13.