Mišljenje Europskog odbora regija – Novi europski Bauhaus: Atraktivan, održiv, zajedno

(2022/C 301/04)

Izvjestitelj: Kieran MCCARTHY (IE/EA), član lokalnog predstavničkog tijela: Gradsko vijeće Grada Corka Referentni dokument: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Novi europski Bauhaus: Atraktivan, održiv, zajedno COM(2021) 573

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR),

Predstavljanje novog europskog Bauhausa

1.

pozdravlja interdisciplinarnu inicijativu Europske komisije „novi europski Bauhaus”, koja ostvarivanju zelenog plana EU-a doprinosi tako što mu dodaje ključnu kulturnu dimenziju i približava ga građanima. To postiže stvaranjem lijepih, održivih i uključivih prostora, mjesta, proizvoda i načina života u kojima se olakšavaju partnerstva i ispoljavaju koristi ekološke rekonfiguracije i tranzicije, korištenjem konkretnih iskustava na lokalnoj razini;

2.

uviđa entuzijazam i sve veću potporu koje za novi europski Bauhaus iskazuju brojni prijatelji, akteri, organizacije civilnog društva, mreže, kolektivi, regionalna središta i platforme te živi laboratoriji, kao i njihovu kontinuiranu zainteresiranost za stimuliranje kreativnosti, sudjelovanje u novom europskom Bauhausu i povezivanje i oblikovanje njegovih vrijednosti i načela te njihovo djelovanje u tom području;

3.

izražava zadovoljstvo zbog toga što je prepoznata uloga lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi načela novog europskog Bauhausa jer su one, zahvaljujući načelu supsidijarnosti, u dobrom položaju da doprinose razvoju politika i provedbi novog europskog Bauhausa;

4.

smatra da su gradovi i regije u cijelom EU-u predvodnici razvoja koji počiva na kulturi i da lokalna i regionalna razina imaju ključne nadležnosti za održive gradske, regionalne i kulturne politike; stoga su lokalno i regionalno izabrani predstavnici od središnje važnosti jer novi europski Bauhaus mogu učiniti pristupačnijim, a pripadnike javnosti angažirati u procesu preobrazbe radi unapređenja njegove provedbe;

5.

snažno podupire novi europski Bauhaus kao ključnu priliku za iskorištavanje kreativnog potencijala regija i općina, a time i stvaranje prihvaćenih i održivih rješenja koja će zeleni plan učiniti uspješnim;

6.

svjestan je interdisciplinarne prirode novog europskog Bauhausa, utkanog u brojne EU-ove programe i linije financiranja, ali ističe da ga trebaju prihvatiti i sadašnji i budući partneri;

7.

ponovno potvrđuje prvo ključno načelo novog europskog Bauhausa da treba podupirati višerazinski i lokalizirani pristup. U tom pogledu OR ukazuje na činjenicu da se promjene događaju na lokalnoj i regionalnoj razini, u kojoj je ukorijenjen i osjećaj teritorijalne pripadnosti;

8.

izražava zadovoljstvo zbog toga što Komisija smatra da u novom europskom Bauhausu trebaju biti zastupljena ruralna područja. Brojne deklaracije (1) i pakt za ruralna područja pružaju okvir za buduće politike i mjere u području ruralnog razvoja u Europi i ključan su alat za povezivanje novog europskog Bauhausa s ruralnim područjima, koja se mogu smatrati i „pokusnim područjima” za male transformativne projekte;

9.

naglašava da bi novi europski Bauhaus mogao biti važan instrument oporavka jer bi mogao osigurati radna mjesta na lokalnoj razini i razmišljanje povesti u smjeru održivog i učinkovitog teritorijalnog planiranja i tako utjecati na društveno ponašanje i mobilnost i općenito ih poboljšati;

Problematična područja

10.

izražava zabrinutost zbog toga što u Komunikaciji još uvijek nije precizirano kako će se osigurati angažman lokalnih i regionalnih vlasti; OR poziva na podnošenje konkretnih prijedloga o tome kako lokalne i regionalne vlasti i OR uključiti u provedbu inicijative, vodeći pritom računa o načelu geografske ravnoteže kako bi bile predstavljene jedinice lokalne i regionalne samouprave cijelog EU-a;

11.

naglašava da bi OR i druge institucije EU-a trebali biti dio poticajne mreže ključnih partnera novog europskog Bauhausa, u okviru koje će se razvijati i testirati politike i instrumenti financiranja;

12.

poziva na sudjelovanje OR-a i drugih institucija EU-a u okruglom stolu na visokoj razini o novom europskom Bauhausu;

13.

ističe da će se na temelju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti odrediti na kojoj će se razini EU i države članice koristiti instrumentima politike i zakonodavnim mjerama predloženima za provedbu novog europskog Bauhausa;

14.

naglašava da će srednjoročne i dugoročne posljedice bolesti COVID-19 potrajati i da to valja imati na umu pri provedbi novog europskog Bauhausa; napominje da treba voditi računa o negativnim posljedicama pandemije poput siromaštva, socijalnih problema i nezaposlenosti;

15.

poziva Komisiju da se pobrine za to da lokalne i regionalne vlasti budu okosnica strategije i u tu svrhu osigura tehničku pomoć, odgovarajuća financijska sredstva i fleksibilnost. Uspjeh novog europskog Bauhausa ovisit će o održivosti i izvedivosti, a valja voditi računa i o razlikama između ruralnih područja i gradova;

Financiranje novog europskog Bauhausa

16.

poziva na dodjelu dostatnih sredstava iz državnih proračuna i programa kohezijske politike EU-a na lokalnoj i regionalnoj razini, ali i na uspostavu ravnoteže između kreativnih sinergija u okviru kulturnog pokreta novog europskog Bauhausa i parametara programa financirani sredstvima EU-a;

17.

smatra da bi se mogla iskoristiti dodatna sredstva za plaćanje vanjske pomoći kako bi se razmjenjivala znanja i istražile kompetencije postojećeg osoblja javnog sektora u uzajamnoj i neometanoj suradnji s privatnim i lokalnim akterima te akterima iz trećeg sektora;

18.

smatra da bi prethodna iskustva, nagrade i resursi, koji kvaliteti, estetici i problemima zajednice pristupaju na kružan način, mogli pružiti poticaje ulagačima i sudionicima skupnog financiranja;

19.

poziva na osnivanje javno-privatnih partnerstava i ulaganja u šire područje kulture i kulturne baštine, po uzoru na Poziv na djelovanje iz Venecije udruge Europa Nostra (2);

20.

ističe da Mehanizam za oporavak i otpornost također predstavlja priliku za potporu novom europskom Bauhausu u državama članicama i jedinicama lokalne samouprave;

21.

ističe da bi novi europski Bauhaus trebao biti usklađen s Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027. i Inicijativom EU-a za gradove i da bi trebala biti dostupna odgovarajuća sredstva za pokrivanje operativnih troškova lokalnih i regionalnih vlasti koje mu doprinose; poziva da se ambiciozni planovi za provedbu novog europskog Bauhausa koriste u okviru ciljeva održivog razvoja;

22.

traži da se pri osmišljavanju i provedbi strategija, projekata i mjera novog europskog Bauhausa vodi računa o geografskoj ravnoteži i klimatskoj, gospodarskoj, socijalnoj i kulturnoj raznolikosti EU-a, kao i o mogućnostima financiranja i dodjeli sredstava te da teritorijalna kohezija ostane jedan od ključnih ciljeva;

Pokazatelji

23.

naglašava da bi lokalne i regionalne vlasti, u granicama svojih nadležnosti, trebale pratiti u kojoj mjeri nacionalne vlade upotrebljavaju novi europski Bauhaus u raznim programima, alatima i postupcima i očekuje od Europske komisije da predstavi jasne pokazatelje za to praćenje;

24.

izražava zabrinutost zbog toga što u trenutačnom ciklusu financiranja EU-a (2021.–2027.) ne postoje takvi pokazatelji, čime je propuštena prilika za mjerenje uspješnosti;

25.

smatra da bi temeljna načela novog europskog Bauhausa trebalo razvijati u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima i da bi ih, kao kriterije kvalitete, trebalo uključiti u EU-ove programe financiranja koji izravno ili neizravno utječu na izgrađeni okoliš, urbani i ruralni razvoj, kulturnu baštinu i kulturne krajolike;

26.

predlaže da se izradi regionalni pregled stanja novog europskog Bauhausa kako bi se uspostavila snažna politika praćenja na regionalnoj razini kojom će se osigurati da se novi europski Bauhaus provodi na svim razinama i da se regionalna ulaganja provode u skladu s njegovim načelima;

27.

napominje da su lokalne i regionalne vlasti nadležne za fondove lokalnih javnih zgrada i gradskih javnih prostora i da imaju važnu regulatornu i financijsku ulogu u obnovi tih zgrada i gradskih područja. U skladu s tim, trebale bi se usredotočiti na pronalaženje regulatornih uskih grla i doprinijeti pojednostavljenju propisa i osmišljavanju novih regulatornih pristupa;

28.

ističe da je OR uključen u razvoj i podupiranje klimatskih, energetskih i okolišnih strategija na lokalnoj i regionalnoj razini. Radna skupina za zeleni plan na lokalnoj razini mogla bi poslužiti za promicanje načela i praćenje uspjeha novog europskog Bauhausa;

29.

naglašava da je dijalog između lokalnih i regionalnih vlasti o otvorenim inovativnim konceptima i procesima, interdisciplinarnim pristupima i kompetencijama od ključne važnosti. U novi europski Bauhaus trebalo bi uklopiti OR-ovu Platformu za razmjenu znanja, program „Znanost u regijama” i projekte suradnje financirane iz drugih programa EU-a;

30.

naglašava da bi se novim europskim Bauhausom trebala promicati rodna ravnopravnost. Ona bi, kao snažan i nužan čimbenik održivog i uravnoteženog razvoja kohezijske politike, trebala biti međusektorski kriterij;

Festival novog europskog Bauhausa, nagrade i koncept laboratorija

31.

pozdravlja prvu nagradu novog europskog Bauhausa i predlaže da se utvrde sinergije s postojećim nagradama za stanovanje, kulturnu baštinu, suvremenu arhitekturu i krajolike. Također poziva na razmjenu dobrih praksi iz Europske godine kulturne baštine 2018.;

32.

stvaranje europskog pečata izvrsnosti smatra prvim korakom prema konceptu oznake novog europskog Bauhausa, ali izražava zabrinutost zbog toga što bi ljudi mogli pomisliti da će oznaka biti povezana s financiranjem. Uporaba namjenske oznake mogla bi se smatrati opipljivim doprinosom OR-a razvoju inicijative novi europski Bauhaus, za što se OR zauzimao 2021.;

33.

pozdravlja laboratorij novog europskog Bauhausa i njegovu metodologiju zajedničkog stvaranja, ali traži dodatne informacije o tome kako će on funkcionirati. Također traži da OR sudjeluje u upravljanju laboratorijem i bude njegov aktivni član;

34.

traži da laboratorij ispita rezultate i mjere odabrane za prvu nagradu, da ih razvije i izradi prototipe;

35.

spreman je putem regionalnih središta OR-a surađivati s nacionalnim vladama na razvoju regulatornih izoliranih okruženja i ispitivanju novih regulatornih pristupa;

36.

napominje da bi se novi europski Bauhaus trebao nadovezati na postojeće dobre prakse u gradovima i regijama EU-a i uspostaviti javno dostupnu platformu s resursima;

37.

pozdravlja festival novog europskog Bauhausa kao konkretan i vidljiv način daljnjeg poticanja sudjelovanja lokalnih i regionalnih vlasti i građana te predstavljanja projekata na lokalnoj i regionalnoj razini;

38.

ističe uspješan rad programa URBACT, instrumenta ETS (Europska teritorijalna suradnja) i programa Obzor 2020. na razvoju djelotvornih interaktivnih alata koje bi trebalo koristiti u relevantne svrhe;

39.

ističe da bi se novi europski Bauhaus trebao povezati s misijama programa Obzor 2020., posebno u pogledu klimatski neutralnih i pametnih gradova i prilagodbe klimatskim promjenama;

40.

ponavlja moguće prednosti korištenja instrumenta EGTS (Europska grupacija za teritorijalnu suradnju) za projekte višerazinskog upravljanja u kojima sudjeluje nekoliko zemalja ili euroregija;

41.

napominje da novi europski Bauhaus povezuje tri stupa plana EU-a za gradove (bolja regulativa, bolje financiranje i bolje znanje (3)) i da im nastoji pridonijeti;

42.

ukazuje na tekuće Inovativne mjere za gradove (Europski urbani laboratorij) i predstojeću Europsku urbanu inicijativu. Poziva na povezivanje novog europskog Bauhausa s partnerstvima plana EU-a za gradove, u okviru kojeg se već gotovo četiri godine radi na konceptima povezanima sa zelenim planom i novim europskim Bauhausom;

43.

smatra da novi europski Bauhaus ima ulogu u provedbi Povelje iz Leipziga (2021.) i Ljubljanske deklaracije (2021.), u kojima se poziva na integrirani i lokalizirani pristup, višerazinsko upravljanje, sudjelovanje i metode zajedničkog stvaranja;

44.

smatra da inicijative poput Europske prijestolnice kulture, Nagrade za europsku prijestolnicu inovacija (iCapital), Europske prijestolnice mladih i Nagrade za zelenu prijestolnicu Europe mogu imati važnu ulogu u promicanju novog europskog Bauhausa;

45.

pozdravlja uspostavu nacionalnih kontaktnih točaka novog europskog Bauhausa i poziva ih da blisko surađuju s lokalnim i regionalnim vlastima i drugim dionicima, uključujući civilno društvo, kako bi se osiguralo da novi europski Bauhaus, kao pokret, može nastaviti rasti odozdo prema gore;

46.

predlaže da se na temelju načela novog europskog Bauhausa izradi program osposobljavanja za 100 zainteresiranih gradova. U tu svrhu mogle bi se primijeniti metodologije programa Digitalni gradovi ili programa „100 inteligentnih gradova” i njegov koncept tržnice;

Koncepti izgrađenog okoliša, arhitekture i obnove

47.

naglašava da je izgrađeni okoliš ogledalo zajednice i da odgovornost za njegovu opću kvalitetu snose tijela javnog sektora i dionici, uključujući civilno društvo, u bliskoj suradnji s građanima;

48.

ističe da je bogata i raznolika kulturna i arhitektonska baština Europe važno mjerilo kvalitete našeg izgrađenog okoliša u pogledu korisničkog iskustva i u smislu fizičke imovine;

49.

zadovoljan je što novi europski Bauhaus uviđa ključnu ulogu urbanog prostornog planiranja u ostvarenju održivog urbanog razvoja;

50.

zadovoljan je što novi europski Bauhaus prepoznaje potrebu za zajedničkom kulturom visokokvalitetne arhitekture. To će iziskivati podizanje svijesti, širenje informacija i promicanje uloge kulture i kulturne baštine, visokokvalitetne arhitekture i izgrađenog okoliša;

51.

naglašava da bi Komisija trebala građevinskom sektoru pomoći u suzbijanju neodržive upotrebe resursa i otpada i promicanju kružnosti, s naglaskom na ponovnoj uporabi i recikliranju materijala. To bi se moglo postići uklanjanjem nedostataka u znanju i vještinama te digitalizacijom dizajna;

52.

napominje da se uz pomoć novog europskog Bauhausa mogu iznaći načini za smanjenje birokracije čime bi obnova postala lakša i cjenovno učinkovitija; rješavanje problema povezanih s naknadnom prilagodbom vrlo starih zgrada i kulturne baštine iziskuje usluge arhitekata i drugih stručnjaka, kao i visokokvalificiranih obrtnika (4);

53.

bez oklijevanja tvrdi da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu ulogu u osiguravanju toga da obnova zgrada ispunjava zahtjeve u pogledu korištenja zemljišta i urbanističkog planiranja, promiče politike za suzbijanje depopulacije te da je u skladu s kriterijima socijalne jednakosti i zelenim kriterijima. Ističe da metodologije država članica za val obnove ne smiju ugroziti tu temeljnu koordinacijsku ulogu;

54.

još jednom poziva na to da se u okviru europskog semestra u većoj mjeri vodi računa o problemima gradova: ekonomska i socijalna politika EU-a mora se koordinirati tako da obuhvaća cjenovno pristupačno stanovanje, nejednakosti i dugoročna ulaganja;

55.

pozdravlja diskurs koji se vodi u okviru novog europskog Bauhausa o rješenjima kojima bi se omogućio pristup cjenovno pristupačnom i pristojnom stanovanju, posebno za mlade i druge ranjive društvene skupine;

56.

naglašava da se novi europski Bauhaus treba povezati s akcijskim planom za europski stup socijalnih prava i Deklaracijom sa socijalnog samita u Portu iz 2021. kako bi doprinio promišljanju na europskoj razini o socijalno i cjenovno pristupačnom stanovanju nakon pandemije bolesti COVID-19;

57.

poziva na promicanje sinergija između umjetnosti, krajobrazne arhitekture, i arhitekture interijera, prostornog planiranja, dizajna i obrtništva, kao i inovativnih modela osposobljavanja za arhitekte i druge stručnjake;

58.

poziva i na povezivanje s Programom vještina za Europu kako bi se uz pomoć novog europskog Bauhausa doprinijelo promicanju i boljem razumijevanju regionalnih potreba i mogućnosti u pogledu vještina u području urbanističkog planiranja, izgradnje i održive uporabe građevinskih materijala te smanjila migracija kvalificirane radne snage, koja bi mogla dovesti do smanjenja proizvodnje, a time i gospodarstva, na lokalnoj razini. U tom pogledu Digitalna agenda za Europu ima važnu ulogu jer digitalna tehnologija građanima može pružiti prilike za zajedničko stvaranje njihovog okruženja i ključni je alat u svim fazama razvoja inicijativa novog europskog Bauhausa;

59.

poziva na to da se u okviru novog europskog Bauhausa surađuje s prethodnim partnerstvima sklopljenima u okviru plana EU-a za gradove, pogotovo u pogledu kapaciteta za djelovanje u području klime, prijedloga za ozelenjivanje gradova i korištenja javnih prostora; od posebne su važnosti partnerstva u području održivog korištenja zemljišta i rješenja temeljenih na prirodi te u području kružnog gospodarstva i kulturne baštine;

60.

ističe da je novi europski Bauhaus snažan alat za pokretanje inicijativa socijalne ekonomije jer se temelji na suradnji i građanskom angažmanu. Takve inicijative potiču socijalnu, gospodarsku, teritorijalnu i kulturnu koheziju i podižu razinu povjerenja na lokalnoj razini diljem EU-a;

Načela kvalitete kulturne baštine

61.

podržava Poziv na djelovanje iz Venecije za novu europsku Renesansu, koji je uputila udruga Europa Nostra, i njezinu deklaraciju o zajedničkoj baštini i sjećanju;

62.

poziva na utvrđivanje sinergija između načela kvalitete za kulturu gradnje (njem. baukultur) iz Deklaracije iz Davosa, novog europskog Bauhausa i europskih načela kvalitete za intervencije financirane sredstvima EU-a, a koje bi mogle utjecati na kulturnu baštinu, te na uključivanje tih sinergija u sve europske politike i programe financiranja;

63.

vjeruje da je kulturna baština ključna dimenzija novog europskog Bauhausa; val obnove mora imati „dušu” i identitet, a istodobno promicati holistički pristup razvoju naših gradova i regija;

64.

poziva OR da surađuje s dionicima na promicanju nagrade za novi europski Bauhaus i gradonačelnika godine;

65.

poziva na blisku međusobnu povezanost kulturne baštine i zelenog plana EU-a, predloženu u Zelenoj knjizi EU-a o kulturnoj baštini (5);

66.

slaže se da javna sredstva za zelene strategije zasnovane na kulturi treba mobilizirati pilot-projektima i inicijativama novog europskog Bauhausa koji se bave ključnim kulturnim dimenzijama zelene tranzicije i vode računa o različitim kapacitetima lokalnih zajednica i regija;

Zaključci

67.

traži od Europske komisije da uspostavi bolje veze između novog europskog Bauhausa i postojećih konceptualnih okvira povezanih s kulturom, estetikom i dizajnom. Time bi se s načela prešlo na djela, a novom europskom Bauhausu omogućilo da za obnovu i oživljavanje četvrti širom EU-a iskoristi kreativni i kulturni potencijal lokalnih i regionalnih vlasti, kao i potencijal njihove kulturne baštine. Stoga predlaže da se uspostavi program vaučera za laboratorije novog europskog Bauhausa u okviru kojeg bi zainteresirani gradovi i regije mogli dobiti vaučer koji bi im omogućio dobivanje potrebne potpore za organizaciju laboratorija novog europskog Bauhausa na svojem području. Uvjet za dobivanje takvog vaučera bio bi 1) da laboratorij novog europskog Bauhausa „zajednički stvara alate, rješenja i mjere politike kojima će se olakšati transformacija na terenu te da razvija njihove prototipove i testira ih” i 2) da rezultati laboratorija novog europskog Bauhausa budu predstavljeni regionalnom ili gradskom vijeću;

68.

poziva na utvrđivanje sinergija između novog europskog Bauhausa, procesa koji se odvijaju u Europi i uključuju građane (poput Konferencije o budućnosti Europe) te strategija i akcijskih planova kojima se promiče arhitektonska i estetska kvaliteta (poput vala obnove Plana EU-a za gradove);

69.

smatra da novi europski Bauhaus mora postati istinski pokret u kojem sudjeluju lokalne i regionalne vlasti, a ne samo još jedan projekt „odozgo prema dolje”. Stvaranje europskog ekološki osviještenog načina života ključno je za sve gradove i građane EU-a. To mora biti projekt namijenjen svima, a ne manjini. Preuzimanje odgovornosti mora započeti s pojedincima na lokalnoj razini i prijeći granice velikih urbanih područja. Jedan od važnih pozitivnih aspekata novog europskog Bauhausa njegova je dostupnost običnim ljudima i organizacijama civilnog društva. Da bi bio uspješan, mora biti socijalno, kulturno i teritorijalno uključiv.

---

(1)  Primjerice, deklaracija iz Corka 2.0: Bolji život u ruralnim područjima (2016.).

(2)  „Poziv na djelovanje iz Venecije za novu Europsku renesansu”, kojim se nastoje „omogućiti bliskije i jače sinergije između poslovne zajednice i širokog ekosustava kulture, baštine i kreativnosti, među ostalim jačanjem strateškog saveza između europskog pokreta za baštinu i Europske investicijske banke i njezina instituta”.

(3)  Utvrđeno Amsterdamskim paktom.

(4)  Navedeno u Zelenoj knjizi o europskoj baštini udruge Europa Nostra.

(5)  „Europska zajednička baština u središtu europskog zelenog plana”, izdavač: Europa Nostra.