EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.12.2021.
COM(2021) 778 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Izgradnja gospodarstva za ljude: akcijski plan za socijalnu ekonomiju
{SWD(2021) 373 final}
1.Uvod
Svakog dana otprilike 2,8 milijuna subjekata socijalne ekonomije u Europi 1 nudi konkretna i inovativna rješenja za ključne izazove s kojima se suočavamo. Stvaraju i zadržavaju kvalitetna radna mjesta, doprinose socijalnoj uključenosti i uključenosti na tržištu rada skupina u nepovoljnom položaju i pružanju jednakih mogućnosti za sve osobe, promiču održivi gospodarski i industrijski razvoj, potiču aktivno sudjelovanje građana u našim društvima, igraju važnu ulogu u europskim sustavima socijalne skrbi te revitaliziraju ruralna 2 i depopulirana područja 3 u Europi.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 mnogi su subjekti socijalne ekonomije bili na čelu suzbijanja krize. Proizvodili su maske za lice, podupirali digitalno mrežno obrazovanje, pomagali ljudima kojima je bila potrebna pomoć i pružali pomoć u lokalnim zajednicama.
Dijelovi socijalne ekonomije doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji pružanjem održive robe i usluga te premošćivanjem digitalnog jaza. Njihovi participativni poslovni modeli, koji uzimaju u obzir potrebe građana, zaposlenika i drugih dionika, pomažu osigurati pravednost tranzicija.
Usto, socijalna ekonomija doprinosi raznolikosti oblika društava u Europi te tako potiče veći izbor potrošača i kvalitetu proizvoda/usluga. Socijalna ekonomija znatno doprinosi BDP-u u zemljama gdje je najrazvijenija, npr. 10 % u Francuskoj 4 . Stoga čini jezgru ekosustava „lokalna i socijalna ekonomija”, jednog od 14 industrijskih ekosustava navedenih u ažuriranju Industrijske strategije EU-a 5 .
Socijalna ekonomija može pomoći pri provedbi načela europskog stupa socijalnih prava te ostvarenju ciljeva akcijskog plana 2021. i glavnih ciljeva za 2030., npr. povećanja stope zapošljavanja i smanjenje broja osoba koje su izložene riziku siromaštva i socijalne isključenosti. U području socijalne ekonomije zaposleno je 13,6 milijuna ljudi, a plaćeno zaposlenje iznosi od 0,6 % do 9,9 % ovisno o državi članici 6 . To pokazuje neravnomjeran razvoj socijalne ekonomije unutar EU-a, ali i otkriva da postoji velik neiskorišten ekonomski potencijal i potencijal za stvaranje radnih mjesta u području socijalne ekonomije u nekoliko država članica i regija ako se uvedu odgovarajuće mjere.
Socijalna ekonomija nadopunjava djelovanje država članica u troškovno učinkovitom pružanju kvalitetnih socijalnih usluga. Nadopunjava i njihova nastojanja da u tržište rada i društvo općenito uključe mlade osobe i skupine u nepovoljnom položaju, kao što su osobe s invaliditetom, starije osobe, dugoročno nezaposlene osobe, osobe iz migrantskih skupina, rasnih ili etničkih manjina (posebice Romi) i samohrani roditelji 7 . Primjerice, socijalna ekonomija omogućuje osobama s invaliditetom pristup zapošljavanju na otvorenom tržištu rada, a pruža i usluge koje su neophodne za njihov samostalan život. Nadalje, socijalna ekonomija poboljšava rodnu ravnopravnost. S jedne strane, mnogo žena ima pristup tržištu rada i radnim mjestima koja je stvorila socijalna ekonomija. S druge strane, socijalne usluge i skrb koje pruža socijalna ekonomija omogućuju ženama pristup širem tržištu rada.
Slično tome, socijalna ekonomija doprinosi provedbi ciljeva održivog razvoja 8 na razini EU-a i globalnoj razini jer u cijelom svijetu aktivno smanjuje siromaštvo, potiče tranziciju na održive gradove i zajednice, odgovornu potrošnju i proizvodnju te održive financije. Kao takve, organizacije suradnje i neprofitne organizacije tvore ključan stup europske društvene i gospodarske otpornosti 9 .
Socijalna ekonomija ima potencijal uključivim i održivim ekonomskim modelima preoblikovati ekonomiju nakon pandemije bolesti COVID-19 te tako dovesti do pravednije ekološke, ekonomske i socijalne preobrazbe.
Mehanizam za oporavak i otpornost državama članicama pruža znatne mogućnosti za provedbu reformi i ulaganja u okviru socijalnog i uključivog poduzetništva. Nadalje, neke su države članice socijalnu ekonomiju i uključivo poduzetništvo uvrstile kao prioritete u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost. Komisija će pratiti i podupirati države članice u provedbi njihovih planova.
Socijalna ekonomija ima ključnu ulogu u tranziciji prema ljepšim, održivijim i uključivijim životnim prostorima i načinima života koje promiče Novi europski Bauhaus 10 , čime donosi nove transdisciplinarne pristupe i rješenja sukladne s potrebama i težnjama lokalnih zajednica.
Međutim, dio tog potencijala još nije u potpunosti iskorišten. Premalo je ljudi upoznato sa socijalnom ekonomijom 11 . Mnogi potrošači žele odgovornije kupovati 12 u smislu izvora robe i usluga koje kupuju, ali ne znaju nužno kako. Subjektima socijalne ekonomije nije uvijek lako dostupan „strpljivi kapital” za dugoročna ulaganja. Javna tijela ne iskorištavaju u potpunosti mogućnosti kojima socijalnim poduzećima olakšavaju pristup javnoj nabavi ili sredstvima ni fleksibilnost koju pružaju postojeća pravila EU-a o državnim potporama. Budući da subjekti socijalne ekonomije nisu dovoljno shvaćeni ni priznati, nailaze na poteškoće u razvoju i širenju djelatnosti te ne mogu pružiti još veći ekonomski i socijalni učinak. Da bi rasli i napredovali, trebaju veću i bolju podršku.
Da bismo optimizirali potencijal socijalne ekonomije na jedinstvenom tržištu, trebamo poduzeti više da reproduciramo pozitivna iskustva u svim državama članicama i, kad je moguće, pomognemo socijalnim poduzećima da se s lokalne razine prošire na europsku, među ostalim primjenom digitalnih alata.
Cilj je ovog akcijskog plana poboljšati socijalne inovacije, poduprijeti razvoj socijalne ekonomije te ojačati njezinu socijalnu i ekonomsku transformativnu moć. Akcijskim planom predlaže se niz djelovanja za razdoblje od 2021. do 2030. Plan se temelji na Inicijativi za socijalno poduzetništvo 13 (SBI) i Inicijativi za novoosnovana i rastuća poduzeća 14 . Izrađen je u razdoblju od dvije godine u otvorenom i uključivom postupku 15 .
2.Definicija socijalne ekonomije
Socijalna ekonomija obuhvaća spektar subjekata s različitim poslovnim i organizacijskim modelima. Ti subjekti posluju u raznim ekonomskim sektorima: poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevini, ponovnoj upotrebi i popravku, gospodarenju otpadom, veleprodaji i maloprodaji, energetici i klimatskom sektoru, informacijama i komunikacijama, financijama i osiguranju, nekretninama, profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj skrbi, umjetnosti, kulturi i medijima.
U kontekstu tog akcijskog plana i povezanih inicijativa EU-a socijalna ekonomija obuhvaća subjekte koji imaju sljedeća zajednička načela i značajke: veća važnost ljudi i socijalne i/ili ekološke svrhe nego dobiti, ponovno ulaganje većine dobiti i viškova radi obavljanja djelatnosti u interesu članova/korisnika („kolektivni interes”) ili društva općenito („opći interes”) te demokratsko i/ili participativno upravljanje.
Pojam „socijalna ekonomija” tradicionalno označava četiri glavne vrste subjekata koji pružaju robu i usluge svojim članovima ili društvu općenito: zadruge, društva za uzajamnu pomoć, udruge (među ostalim dobrotvorne organizacije) i zaklade. To su privatni subjekti koji su neovisni o javnim tijelima i imaju posebne pravne oblike.
Socijalna poduzeća 16 sad se općenito smatraju dijelom socijalne ekonomije. Socijalna poduzeća posluju na način da pružaju robu i usluge za tržište na poduzetnički i često inovativan način, a razlog za njihovu komercijalnu djelatnost socijalni su i/ili ekološki ciljevi. Najčešće ponovno ulažu dobit kako bi ostvarila svoj društveni cilj. Usto, njihov način organizacije i vlasništva slijedi demokratska ili participativna načela ili je usredotočen na socijalni napredak 17 . Ovisno o nacionalnom kontekstu, socijalna poduzeća usvajaju razne pravne oblike.
Neki dionici, zemlje i međunarodne organizacije 18 za subjekte socijalne ekonomije upotrebljavaju i pojmove kao što su „poduzeća socijalne ekonomije”, „socijalna i solidarna poduzeća” i „treći sektor”. Socijalna poduzeća za radnu integraciju česta su vrsta socijalnih poduzeća u cijeloj Europi. Specijalizirana su za pružanje poslovnih prilika osobama u nepovoljnom položaju.
Većina djelovanja predloženih u ovom akcijskom planu bitna je za sve subjekte socijalne ekonomije, no neka se mogu konkretno odnositi na pojedinu kategoriju.
3.Stvaranje pravilnog okvira u kojem socijalna ekonomija može napredovati
3.1.Razvoj okvira politika i pravnih okvira
Dokazi pokazuju koliko je važno poboljšati „poticajno okruženje” u kojem socijalna ekonomija može napredovati. Istraživanje 19 i dionici 20 potvrdili su da okviri politika i pravni okviri čine bitan dio tog okruženja, ali nije ih jednostavno prilagoditi potrebama socijalne ekonomije.
Međusektorska priroda socijalne ekonomije i činjenica da obuhvaća različite vrste subjekata važni su izazovi za javna tijela te otežavaju razvoj učinkovitog pristupa. Rijetke su pojedinačne i jasne ulazne točke u javnim upravama. Subjektima socijalne ekonomije često je teško odabrati pravni oblik među raznolikim mogućnostima koje nisu potpuno prilagođene njihovim potrebama.
Razvoj koherentnih okvira za socijalnu ekonomiju znači razmotriti njezinu specifičnu prirodu i potrebe u odnosu na brojne horizontalne i sektorske politike i odredbe, kao što su one koje se odnose na oporezivanje, javnu nabavu, tržišno natjecanje, socijalno tržište i tržište rada, obrazovanje, vještine i osposobljavanje, zdravstvo i skrb, podršku za mala i srednja poduzeća, kružno gospodarstvo itd.
Primjerice, oporezivanje je važna politika za socijalnu ekonomiju. Malo je zemalja razvilo konkretan i dosljedan okvir za oporezivanje socijalnih poduzeća. Mnoge pružaju poticaje kao što su oslobođenje od poreza na zadržanu dobit, oslobođenje od PDV-a ili smanjene porezne stope, smanjeni troškovi socijalnog osiguranja/pokriće troškova socijalnog osiguranja subvencijama ili smanjenje poreza za privatne i institucijske donatore 21 . Međutim, pristup ovim poticajima može biti složen, a različita djelovanja nisu uvijek odgovarajuće koordinirana.
Za subjekte socijalne ekonomije bitne su i sektorske javne politike jer su važni partneri za javna tijela u pružanju socijalnih i zdravstvenih usluga te usluga skrbi. S obzirom na starenje stanovništva, ekonomija skrbi širi se i pruža radna mjesta. Međutim, radnici koji pružaju te usluge u navedenim sektorima (većinom je riječ o radnicama) suočavaju se s mnogim izazovima, kao što su niske plaće i nestabilni uvjeti rada. Nova Europska strategija za pružatelje skrbi, koja je najavljena za 2022., pružit će, među ostalim, priliku za jačanje ekonomije skrbi, povećanje vidljivosti velike dodane vrijednosti socijalne ekonomije u tom sektoru i pomoć u poboljšavanju uvjeta rada.
Kad razvijaju odgovarajuće okvire politika i pravne okvire, javna tijela moraju uzeti u obzir raznolikost pravnih oblika obuhvaćenih socijalnom ekonomijom. Iako zadruge, društva za uzajamnu pomoć, zaklade, udruge i socijalna poduzeća imaju mnogo zajedničkih značajki, imaju različite ciljeve i načine poslovanja te se suočavaju sa specifičnim preprekama.
Zadruge u socijalnoj ekonomiji predstavljaju dobro uspostavljen oblik poslovnog modela socijalne ekonomije. Vode ih proizvođači, korisnici ili radnici u skladu s pravilom „jedan član – jedan glas” 22 . Pokazale su se prilagodljivima tijekom vremena i u različitim sektorima, a pružaju inovativna rješenja za društvene izazove. Ipak, zadruge navode da zbog svoje vlasničke strukture teško mogu imati koristi od kapitalnih ulaganja. Specifična financijska i nefinancijska potpora može imati ključnu ulogu pri osnivanju zadruga u kontekstu kad radnici stječu vlasništvo i kontrolu nad poduzećem 23 radi očuvanja radnih mjesta i nastavka redovite gospodarske djelatnosti.
Društva za uzajamnu pomoć navode da u postojećim pravilima nije dovoljno uzeta u obzir njihova neprofitna priroda. Stoga će Komisija skrenuti pozornost nacionalnih tijela na specifičnosti modela uzajamne pomoći i mogućnosti za smanjenje administrativnog opterećenja 24 .
Zaklade i udruge u socijalnoj ekonomiji objasnile su da nailaze na poteškoće u iskorištavanju potpunih pogodnosti koje pruža jedinstveno tržište. Primjerice, udruge se suočavaju s ograničenjima pri prekograničnom obavljanju djelatnosti. To je pitanje razmotrio Europski parlament u nacrtu izvješća s preporukama za Komisiju u vezi sa statutom za prekogranične europske udruge i neprofitne organizacije, za koji se očekuje da će uskoro biti donesen 25 . Da bi se bolje razumjeli problemi s kojima se suočavaju udruge, Komisija će pokrenuti ispitivanje u kojem će izvršiti komparativnu analizu pravnih režima i okruženja udruga u EU-u.
Slično tome, zaklade izvješćuju o problemima s oporezivanjem prekograničnih donacija javno korisnim organizacijama 26 u državama članicama. U skladu s načelom iz Ugovora koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala i nediskriminaciju 27 te relevantnim presudama Suda 28 donatori moraju provesti komparativnu analizu od slučaja do slučaja 29 da bi iskoristili povoljna pravila oporezivanja za vlastite prekogranične donacije. Međutim, postupci koje primjenjuju države članice u praksi povećavaju sukladnost i administrativne troškove te stvaraju nesigurnost i za filantropske subjekte i za donatore. Europska komisija može pokrenuti postupak zbog povrede prava ako su prepreke za prekogranične djelatnosti rezultat neprenošenja, kršenja ili pogrešne primjene prava EU-a.
Od 2011. nekoliko je država članica uvelo ciljane pravne okvire i politike u vezi sa socijalnim poduzećima i/ili socijalnom ekonomijom 30 . To nije samo doprinijelo njihovu priznanju, nego je u nekim slučajevima donijelo i druge pozitivne pomake, npr. stvaranje posebnih odjela u ministarstvima te pojačani dijalog između dionika i javnih tijela. U nekim zemljama razvijeni su sustavi označavanja ili certifikacije koji mogu pomoći subjektima socijalne ekonomije te im olakšati pristup određenim politikama i omogućiti posebno postupanje 31 . Uspješne reforme mogle bi potaknuti druge države članice.
Komisija je razvila brojne alate i resurse da bi podržala države članice i potakla uzajamno učenje među oblikovateljima politika. Komisija zajedno s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) sastavlja smjernice o odgovarajućim pravnim okvirima za socijalna poduzeća, koje će biti objavljene 2022. Komisija je nedavno objavila i priručnik i zbirku dobrih primjera iz prakse za društveno odgovornu javnu nabavu 32 . Svi ti materijali i iskustvo mogu pomoći državama članicama da poboljšaju nacionalne i regionalne okvire. Usto, države članice imaju priliku dobiti prilagođeno stručno znanje putem instrumenta tehničke podrške.
Komisija će poticati uzajamno učenje te pružati smjernice i potporu državama članicama na sljedeće načine:
–organiziranje webinara i radionica od 2022. za državne službenike na temelju vježbi mapiranja, prikupljanja i razmjene dobre prakse u vezi s različitim područjima politika, kao što su državna potpora, oporezivanje, socijalna ulaganja, prijenosi poduzeća na zaposlenike, sustavi označavanja i certifikacije te mjerenje socijalnog učinka,
–objava smjernica o relevantnim okvirima oporezivanja za subjekte socijalne ekonomije na temelju dostupne analize i informacija koje daju tijela i dionici socijalne ekonomije u državama članicama,
–objava smjernica o pojašnjenju postojećih pravila o oporezivanju prekograničnih donacija u javnu korist koje utječu na zaklade i udruge te provedba načela nediskriminacije s državama članicama,
–pokretanje ispitivanja o nacionalnim programima označavanja/certifikacije u socijalnoj ekonomiji kojim će se zabilježiti sustavi koji postoje u državama članicama, utvrditi dobra praksa i zajedničke značajke i kriteriji. Usto, nastojat će pružiti zajednički pristup i smjernice državama članicama te istražiti mogućnost dobrovoljnog uzajamnog priznavanja.
Komisija će predložiti Preporuku Vijeća o razvoju uvjeta za okvir socijalne ekonomije 2023. dok provodi navedena djelovanja kako bi oblikovala sveobuhvatan pristup socijalnoj ekonomiji i olakšala njezin ravnomjeran razvoj u svim državama članicama i regijama EU-a. Time će:
–potaknuti oblikovatelje politika da bolje prilagode okvire politika i pravne okvire potrebama subjekata socijalne ekonomije,
–pružiti preporuke za određene politike kao što su politika zapošljavanja, državna potpora, javna nabava, oporezivanje, istraživanje, obrazovanje, vještine i osposobljavanje, skrb i socijalne službe, pružanje financijske i nefinancijske pomoći prilagođene svim fazama poslovnog vijeka i statistika,
–istaknuti kako institucijski ustroji i angažman dionika mogu olakšati rad subjektima socijalne ekonomije.
3.2.Socijalna ekonomija i državna potpora
Javna financijska potpora ima važnu ulogu u omogućivanju ustroja i razvoja sudionika socijalne ekonomije. Kontrolom državne potpore nastoji se održati ravnoteža između potpore i pravednog tržišnog natjecanja. Postoji nekoliko izazova i prilika za dionike socijalne ekonomije.
Jedan je problem to što javna tijela i primatelji često ne iskorištavaju u potpunosti postojeću državnu potporu. Dionici navode da javna tijela često nepotrebno ograničavaju iznos potpore koju daju socijalnim poduzećima na opći de minimis prag (200 000 EUR u trogodišnjem razdoblju) i ne razmatraju druge mogućnosti koje bi bile sukladne s pravilima o državnoj potpori, kao što je regionalna potpora, potpora za rizično financiranje ili potpora za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju, za koje su maksimalni iznosi općenito viši.
Nadalje, postojeća pravila EU-a u vezi s uslugama od općeg gospodarskog interesa (SGEI) 33 otvaraju značajne prilike za državnu potporu. Subjekti mogu imati koristi od te fleksibilnosti samo ako im je povjerena određena misija, tj. SGEI. Međutim, javna tijela ne iskorištavaju uvijek puni potencijal te mogućnosti, primjerice u vezi s djelatnostima socijalnih poduzeća usmjerenima na pronalaženje radnih mjesta za ranjive osobe. Komisija će stoga olakšati pristup relevantnim smjernicama o državnoj potpori te obraditi tu temu u sklopu webinara i radionica koje organizira (vidjeti odjeljak 3.1.).
Drugi je problem to što dionici socijalne ekonomije navode da opseg državne potpore koji im je dostupan nije uvijek dovoljan, posebice kad je riječ o potpori za pristup sredstvima i subvencijama za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju, koja je uređena Općom uredbom o skupnom izuzeću („GBER”) 34 . Doista postoje dokazi da socijalna poduzeća općenito teže dobivaju pristup financijskim sredstvima nego standardna poduzeća (vidjeti odjeljak 4.2.).
Komisija će u reviziji GBER-a, koja će se izvršiti nakon njegova isteka na kraju 2023., razmotriti jesu li postojeći dokazi osnova za ublažavanje pravila o potpori za pristup socijalnih poduzeća financijskim sredstvima i potpori za zapošljavanje radnika koji su u nepovoljnom ili iznimno nepovoljnom položaju.
Komisija poziva države članice da po potrebi bolje primjenjuju diskrecijsko pravo u definiranju SGEI-ja da bi mogle biti obuhvaćene prihvatljive djelatnosti koje obavljaju socijalna poduzeća. Usto, države članice trebale bi dodatno ulagati u osposobljavanje i izgradnju kapaciteta za vlastite uprave kako bi povećale razinu znanja o pravilima za državnu potporu.
3.3.Bolji pristup tržištima: društveno odgovorna javna nabava
Dostava robe i usluga javnim tijelima i tradicionalnim poduzećima te suradnja s njima ključne su za razvoj socijalne ekonomije. Tako socijalna poduzeća ostvaruju prihode i u stanju su postati financijski neovisna. Budući da javna nabava čini 14 % europskog BDP-a 35 , većinom se smatra ključnim alatom politika koji podržava razvoj socijalne ekonomije i socijalnih poduzeća 36 .
Preispitivanje pravila EU-a o javnoj nabavi iz 2014. 37 pružilo je javnim tijelima na svim razinama mnogo prilika da iskoriste javnu nabavu za postizanje raznih ciljeva zadanih politikama, među ostalim poticanje zaštite okoliša i ostvarivanje socijalnih ciljeva. Primjerice, u pravilima se izričito navodi da su socijalni aspekti jedan od čimbenika koji se mogu uključiti u kriterije za dodjelu ugovora u natječajima na osnovi „ekonomski najpovoljnije ponude”. Otad je Komisija pokrenula nekoliko inicijativa kojima informira javnost o dodanoj vrijednosti zelene i društveno odgovorne javne nabave, pruža smjernice i širi primjere dobre prakse. Primjerice, Komisija je nedavno objavila revidirani priručnik Kupujmo na društveno osviješten način 38 s praktičnim savjetima i primjerima.
Proteklih je godina nekoliko lokalnih i regionalnih tijela i gradova uvidjelo kako strateška javna nabava može pružiti rješenja za društvene izazove/potrebe i potaknuti sustavne promjene. Međutim, ugovori u većini javnih natječaja još se dodjeljuju samo na temelju cijene, a društveno odgovorna javna nabava još je znatno manje poznata i razvijena od zelene javne nabave. Komisija će pojačati nastojanja da istakne konkretne pogodnosti te načine na koje se postupci javne nabave i koncesija mogu iskoristiti za postizanje ciljeva radnih i socijalnih politika i boljih uvjeta rada te za pružanje kvalitetnih socijalnih usluga.
Usporedno s tim, važno je ojačati sposobnost subjekata socijalne ekonomije da predaju ponude u javnoj nabavi i olakšati sudionicima socijalne ekonomije pristup privatnoj nabavi. Interakcija s tradicionalnim poduzećima potiče rast i razvoj subjekata socijalne ekonomije, a takva se suradnja povećala. Međutim, ima prostora za sustavniju integraciju u lance vrijednosti tradicionalnih poduzeća i suradnju s njima na zajedničkoj predaji ponuda za javnu nabavu, među ostalim pokretanjem novih projekata u sklopu Programa jedinstvenog tržišta.
Komisija će:
–pojačati nastojanja da informira javnost, potiče razmjenu dobrih primjera iz prakse te osposobi i službenike za javnu nabavu i subjekte socijalne ekonomije o tome kako mogu iskoristiti postupke javne nabave i koncesija za postizanje ciljeva socijalne politike. U tu će svrhu biti organizirane radionice u državama članicama;
–pokrenuti novu inicijativu 2022. u sklopu Programa jedinstvenog tržišta koja podržava uspostavljanje lokalnih i regionalnih partnerstava između subjekata socijalne ekonomije i tradicionalnih poduzeća, što će omogućiti tržište na kojem se kupuje na društveno osviješten način;
–pojačati primjenu socijalnih klauzula u vlastitim natječajnim postupcima kad god je to moguće.
Usto, Komisija će objaviti izvješće da bi pojačala primjenu društveno odgovorne javne nabave u državama članicama.
Komisija poziva države članice i druga nadležna javna tijela da u suradnji s dionicima socijalne ekonomije potiču i nadziru uvođenje društveno odgovorne javne nabave na svojem državnom području.
3.4.Promicanje socijalne ekonomije na regionalnoj i lokalnoj razini
Poslovni modeli socijalne ekonomije donose vrijednost lokalnim gospodarstvima i društvima poticanjem njihove uključivosti, otpornosti i održivosti. Imaju snažne lokalne korijene i primarni im je cilj služiti zajednici u kojoj se nalazi njihovo sjedište, čime zadržavaju stanovništvo, gospodarske djelatnosti i prihode na lokalnoj razini. Kao takvi doprinose poticanju razvoja lokalnog gospodarstva u sektorima koji su specifično relevantni za te regije, npr. u ruralnim područjima, u vezi s poljoprivredom i proizvodnjom hrane iz ekološkog uzgoja ili u plavom gospodarstvu. Potiču kratke lance vrijednosti koji olakšavaju lokalnu proizvodnju i potrošnju te podržavaju djelovanje u području klime i kružno gospodarstvo. Usto, doprinose pružanju socijalnih usluga koje su često ograničene u ruralnim i udaljenijim područjima.
Kao što je najavljeno u dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a 39 , Komisija će poduzeti niz djelovanja koja će poduzetnicima i malim poduzećima omogućiti da se presele u ruralna područja, doprinijet će njihovoj prilagodbi promjenama u gospodarskom okruženju, pružiti prilike za inovativnu poslovnu praksu, suradnju, klastere i razvoj novih sektora u gospodarstvu. Stavit će poseban naglasak na kratke lance opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, čime će izravno povezati proizvođače i potrošače, a sve će nadopunjavati djelovanja koja mladim osobama daju prilike za zapošljavanje i učenje te potiču održivi rast biogospodarstva.
Mnoga europska regionalna i lokalna tijela imaju ovlasti za razvoj strategija i instrumenata koji podržavaju razvoj lokalnih i regionalnih ekosustava socijalne ekonomije. Taj se potencijal može još bolje iskoristiti 40 .
Razmjena i suradnja između regionalnih i lokalnih tijela učinkovit je način za jačanje uzajamnog učenja o socijalnoj ekonomiji. To posebice vrijedi za prekograničnu suradnju. Potpora je dostupna u sklopu Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Fonda za pravednu tranziciju da bi lokalna i regionalna tijela mogla ojačati suradnju sa sudionicima socijalne ekonomije, i u sklopu strategija pametne specijalizacije. Platforma za pravednu tranziciju omogućuje aktivnu razmjenu svim dionicima u regijama koje su osobito pogođene klimatskom tranzicijom, što uključuje i sudionike socijalne ekonomije 41 . Usto, Komisija podržava suradničko učenje, suradnju i izgradnju zajednica između regija i lokalnih tijela. Primjerice, Inicijativa europskih regija socijalne ekonomije i Misije socijalne ekonomije 42 povećale su vidljivost socijalne ekonomije na lokalnoj razini te financijski podržavaju organiziranje sesija uzajamnog učenja s lokalnim tijelima i dionicima socijalne ekonomije. Taj rad dodatno podržavaju lokalne inicijative kao što je Sporazum gradonačelnika EU-a.
Komisija će i dalje razvijati ove inicijative i podupirati transnacionalnu suradnju s fokusom na omogućivanju pravedne zelene i digitalne tranzicije (vidjeti odjeljak 4.3.). Usto, poticat će primjenu programa Interreg Europa i partnerstva za pametnu specijalizaciju na temu socijalne ekonomije 43 da bi podupirala prekogranične i međuregionalne razmjene.
Komisija će:
–podržavati države članice i dionike da bi potaknula socijalnu ekonomiju i socijalne inovacije u ruralnim područjima putem buduće mreže EU-a za zajedničku poljoprivrednu politiku te dodatno integrirala klastere za socijalne i ekološke inovacije (CSEI) 44 u europsku politiku o industrijskim klasterima te tako pružila smjernice, podržavala istraživanje i izgradnju novih kapaciteta, razmjenu dobrih primjera iz prakse i prekogranično umrežavanje,
–proširiti europsku mrežu regija socijalne ekonomije te tako ojačati nova regionalna i lokalna partnerstva, posebice u svrhu poticanja digitalne i zelene tranzicije na tim područjima,
–ojačati umrežavanje između ruralnih poduzeća putem Europske poduzetničke mreže i pozivanjem na međuregionalnu suradnju u europskim misijama socijalne ekonomije. U dugoročnoj viziji za ruralna područja poseban će naglasak biti na poduzetništvu i socijalnoj ekonomiji na ruralnim područjima.
Komisija poziva države članice da uspostave lokalne kontaktne točke za socijalnu ekonomiju koje imaju ulogu ambasadora socijalne ekonomije, pružaju uzajamnu potporu, olakšavaju pristup sredstvima EU-a i nacionalnim sredstvima te se povezuju s tijelima koja upravljaju europskim fondovima.
3.5.Promicanje socijalne ekonomije na međunarodnoj razini
Klimatske promjene i degradacija okoliša, demografske promjene i gospodarske i socijalne nejednakosti predstavljaju globalne izazove. EU i treće zemlje imaju zajedničke ciljeve, koji su uključeni u Program održivog razvoja do 2030. Socijalna ekonomija može pomoći u ostvarivanju tih ciljeva unutar i izvan EU-a. Stoga i djelovanja najavljena u drugim dijelovima ovog plana mogu potaknuti podršku za socijalnu ekonomiju u zemljama izvan EU-a.
Stupanj razvoja socijalne ekonomije znatno se razlikuje ovisno o pojedinoj trećoj zemlji. Neke imaju dugogodišnje tradicije u određenim područjima socijalne ekonomije. Neke pak imaju uspješne ekosustave socijalnih inovacija ili socijalnih poduzeća, ali u mnogima se tek sad počinju javljati modeli socijalne ekonomije. Dionici mogu imati koristi od dijeljenja iskustava i dobrih primjera iz prakse, što može ubrzati reforme.
U proteklih deset godina politika međunarodne suradnje EU-a podržavala je razvoj socijalne ekonomije. Primjerice, partnerstvo EU-a s Međunarodnim savezom zadruga 45 poboljšalo je vidljivost i istraživanje zadruga u cijelom svijetu te je olakšalo izgradnju kapaciteta i umrežavanje. Komisija je financirala i nekoliko regionalnih programa za izgradnju kapaciteta koji podržavaju i jačaju ekosustave socijalne ekonomije i socijalnog poduzetništva 46 .
Ima prostora i za jačanje dijaloga i suradnje na socijalnoj ekonomiji s ključnim međunarodnim partnerima kao što su OECD, Radna skupina UN-a za socijalnu i solidarnu ekonomiju i Međunarodna organizacija rada (ILO). To će povećati vidljivost socijalne ekonomije izvan granica EU-a te omogućiti bolje dijeljenje dostupnih smjernica i alata za politike koje razvije Europska komisija, posebice u suradnji s OECD-om. Komisija će se osloniti na te inicijative i dodatno poticati socijalnu ekonomiju na međunarodnoj sceni.
Konkretnije, Komisija će:
–poticati usmjeravanje na socijalnu ekonomiju i socijalno poduzetništvo u programima u sklopu Instrumenta pretpristupne pomoći i Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, primjerice komunikacijom s delegacijama EU-a i javnim tijelima u zemljama izvan EU-a, da bi olakšala razvoj ciljanih mjera za socijalnu ekonomiju,
–poboljšati pristup financijskim sredstvima za socijalne poduzetnike na zapadnom Balkanu, u Istočnom partnerstvu i Južnom susjedstvu uvođenjem djelovanja za jačanje lokalnih inicijativa i podršku posrednika da bi se razvili financijski proizvodi prilagođeni potrebama subjekata socijalne ekonomije.
Komisija potiče javna tijela u zemljama izvan EU-a da iskoriste dostupne smjernice i alate politika za socijalnu ekonomiju koje pruža Europska komisija u suradnji s OECD-om i ILO-om 47 .
4.Otvaranje mogućnosti za razvoj subjekata socijalne ekonomije
4.1.Poslovna podrška i izgradnja kapaciteta
Većina subjekata socijalne ekonomije ima veliku poduzetničku dimenziju i znatno doprinosi održivom razvoju i radnim mjestima. Oni sudjeluju u tržišnim razmjenama i ostvaruju prihode od prodaje robe i usluga. Iako mnogi žele ostati mala poduzeća i na lokalnoj razini, neki se možda žele proširiti na druga tržišta unutar i izvan EU-a. Stoga mogu imati koristi od potpore za poslovni razvoj te se proširiti i razviti. Međutim, postojeći programi potpore ne uzimaju uvijek u obzir posebne značajke poslovnih modela u smislu upravljanja, raspodjele dobiti, uvjeta rada i utjecaja na društvo. Nadalje, kao i u drugim sektorima gospodarstva, zaposlenici, među ostalim oni iz skupina u nepovoljnom položaju, imaju važne potrebe za stručnim usavršavanjem i prekvalifikacijama. U kontekstu starenja radne snage i sve većeg odljeva mozgova, važnu ulogu mogu imati međugeneracijski prijenos znanja i poduzetništvo starijih.
Poslovni modeli socijalne ekonomije mogu utjecati na tradicionalno poslovanje i prelijevati se u njega. Sve više tradicionalnih poduzeća približava se ciljevima socijalne ekonomije. Primjerice, „poduzeća za korist” i „poduzeća s utjecajem” uključuju održive ambicije u misije, dok druga poduzeća donose ad hoc mjere za veću transparentnost i aktivniju angažiranost u zajednicama. To i postupno uključivanje okolišnih i socijalnih kriterija te kriterija korporativnog upravljanja u upravljanje tradicionalnim poduzećima i politike ulaganja financijskih ustanova i investicijskih fondova stvaraju nove prilike za suradnju i uzajamno obogaćivanje te pristup novim tržištima. Komisija će pojačati i interakcije između subjekata socijalne ekonomije i tradicionalnih poduzeća promicanjem primjera najbolje prakse, npr. u području socijalnog poduzetništva 48 .
S obzirom na transverzalnu prirodu socijalne ekonomije, programi koji promiču inovacije, spremnost za ulaganje, internacionalizaciju poduzeća, ruralni razvoj i kružno gospodarstvo relevantni su za subjekte socijalne ekonomije, čak i ako se često općenito odnose na mala i srednja poduzeća 49 . Međutim, relevantne informacije obično su raspršene i teško im je pristupiti. Čak i kad postoje ciljane inicijative, dionici socijalne ekonomije često s njima nisu dovoljno upoznati ili ih smatraju složenima. Reprezentativne i poduzetničke mreže mogu pomoći, no one ne postoje u svim zemljama.
Radni dokument službi priložen ovom akcijskom planu 50 pruža pregled relevantnih programa i financijskih sredstava EU-a u razdoblju od 2021. do 2027. Financijska sredstva EU-a, kao što su europski fondovi kohezijske politike, primjenjuju se na nacionalnoj i regionalnoj razini. Dodatni izvori sredstava dostupni su na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te od privatnih sudionika. Snalaženje u tom okruženju može biti teško, posebno za male subjekte.
Stoga će Komisija:
–u sklopu Pakta za vještine olakšati uspostavljanje partnerstva za vještine za industrijski ekosustav „lokalna i socijalna ekonomija”, u kontekstu Programa vještina i ažurirane europske industrijske strategije. Od 2022. uspostavit će se ciljani centri koji nude umrežavanje, znanje, smjernice i resurse kao podrška potpisnicima Pakta u njihovim nastojanjima da radno sposobnim osobama pruže prilike za stručno usavršavanje i prekvalifikaciju;
–potaknuti širenje i promicati internacionalizaciju socijalne ekonomije tako da mobilizira mreže za poslovnu podršku i platforme za partnerstva na europskoj razini kao što su Europska poduzetnička mreža 51 i Europska platforma za suradnju klastera 52 ;
–pokrenuti novi jedinstveni portal EU-a za socijalnu ekonomiju 2023. kako bi pružila jasnu ulaznu točku dionicima socijalne ekonomije te drugim bitnim sudionicima i pojedincima koji traže informacije o relevantnim financijskim sredstvima, politikama, mrežama/platformama i inicijativama EU-a. Pojednostavnit će pristup postojećoj potpori i osnažit će svijest o djelovanjima EU-a u tom području. Usto, portal će olakšati pristup bitnim inicijativama za izgradnju kapaciteta i pružiti konkretne smjernice o mogućnostima primanja financijskih sredstava od EU-a (osposobljavanje, radionice, webinari, praktični vodiči i alati).
Savjetovanje o EU-ovim mogućnostima financiranja pružat će se i putem Savjetodavnog centra InvestEU, Europske poduzetničke mreže i Službe EU-a za socijalne usluge. Savjetovanje za tijela koja upravljaju fondovima kohezijske politike dostupno je na platformi Fi-Compass 53 , koja pruža savjetodavnu podršku o financijskim instrumentima korištenima u sklopu sustava podijeljenog upravljanja.
Kako bi proširila izgradnju kapaciteta, Komisija će podržavati razvoj reprezentativnih mreža socijalne ekonomije, posebice u državama članicama EU-a u kojima socijalna poduzeća i ekosustavi socijalne ekonomije nisu potpuno razvijeni.
Komisija poziva države članice da potiču inkubatore tradicionalnih poduzeća da pruže potporu subjektima socijalne ekonomije kako bi poboljšali mogućnosti podrške za spremnost poduzeća za ulaganje. Kao inspiracija može poslužiti pilot-projekt „Bolji inkubatori” 54 , koji je pokrenula Europska komisija.
Veća privlačnost poduzetništva
Socijalno poduzetništvo i socijalna ekonomija mogu biti posebno privlačni mladima, osobama s invaliditetom, osobama migrantskog podrijetla, ženama i drugim manje zastupljenim poduzetnicima. Zanimljiva je činjenica da je udio poduzetnica veći u socijalnom poduzetništvu nego u tradicionalnom poduzetništvu 55 , gdje žene čine samo 30 % 56 . Informiranjem o tim alternativnim poslovnim modelima mogla bi se općenito povećati privlačnost poduzetništva i potpomoći integracija u tržište rada. Mlađe generacije pokazuju velik interes za održivi razvoj, zbog čega bi ih mogla zanimati i socijalna ekonomija. Proteklih je godina obrazovanje o poduzetništvu postalo zastupljenije u obrazovnim sustavima. Međutim, poslovni modeli socijalne ekonomije, a među njima i oblici zadruga, još su daleko od toga da budu standardni dijelovi svih nastavnih programa o poduzetništvu i poslovnih tečaja.
Komisija će:
–osnovati novu akademiju za politiku poduzetništva mladih 2022. u sklopu fonda ESF+. Poticat će poduzetništvo mladih, među ostalim ženske i socijalne poduzetnike, suradnjom s nacionalnim oblikovateljima politika i mrežama za poduzetništvo mladih;
–poticati uzajamno učenje između poduzetnika socijalne ekonomije tako da bolje promiče program Erasmus za mlade poduzetnike 57 dionicima socijalne ekonomije.
Komisija će istražiti načine kako njegovati sinergije između različitih financijskih programa EU-a kako bi utvrdila uspješne projekte koji bi se mogli proširiti za socijalna poduzeća.
Komisija poziva ustanove visokog obrazovanja da u potpunosti iskoriste europske instrumente kao što je inicijativa Europska sveučilišta 58 da bi stimulirale socijalnu ekonomiju i poduzetništvo.
4.2.Poboljšanje pristupa financijskim sredstvima
Procjenjuje se da je tijekom programskog razdoblja od 2014. do 2020. najmanje 2,5 milijardi EUR iz proračuna EU-a mobilizirano za podršku socijalnoj ekonomiji 59 . Općenito, Komisija planira povećati razinu podrške za razdoblje od 2021. do 2027. Očekuje se mobilizacija više ulaganja zahvaljujući višem očekivanom multiplikacijskom učinku programa InvestEU i pojačanoj potpori za socijalni učinak i inovacije. Ostali programi EU-a pružit će ciljanu ili neizravnu potporu za socijalnu ekonomiju. To su primjerice programi za zapošljavanje i socijalne inovacije u sklopu Europskog socijalnog fonda plus, program Obzor Europa, Program jedinstvenog tržišta, Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Kreativna Europa i program LIFE. Sredstva EU-a na nacionalnoj će razini biti dostupna u sklopu fondova kohezijske politike i instrumenta za oporavak i otpornost.
Nakon što je pružena ciljana potpora na razini EU-a i nacionalnoj razini, prvenstveno u sklopu Europskog programa za zapošljavanje i socijalne inovacije 60 , više je posrednika i ulagača postalo svjesno subjekata socijalne ekonomije, među ostalim i socijalnih poduzeća, te za njihove potrebe pružaju povratnu financijsku potporu i potporu za poslovni razvoj. Važnu ulogu u vezi s tim imaju etičke banke. Usto, oznaka europskih fondova za socijalno poduzetništvo (EuSEF) 61 omogućuje ulagačima da lako utvrde fondove koji ulažu u socijalna poduzeća. Od financijske krize 2008. i sektor mikrofinancija znatno je porastao u zemljama EU-a i susjednim zemljama. Mnoge su mikrofinancijske ustanove dio socijalne ekonomije, a njihova je socijalna misija da pomažu pojedincima iz ranjivih skupina i onima kojima je teško dobiti pristup tradicionalnom bankarskom sustavu za osnivanje poduzeća, čime stvaraju radna mjesta za sebe i druge. Općenito, primjena financijskih proizvoda poput jamstava pokazala se učinkovitim načinom mobilizacije privatnih financijskih sredstava za socijalna poduzeća koja potječu i od tradicionalnih i filantropskih ulagača.
Unatoč ovom pozitivnom pomaku, analiza financijskih tržišta socijalnih poduzeća otkrila je stalan nesrazmjer između ponude i potražnje povratnih financijskih sredstava za socijalna poduzeća u Europi u smislu pristupa dugovima i kapitalu. Procijenjeno je da manjak financijskih sredstava u području financija socijalnih poduzeća iznosi gotovo 1 milijardu EUR godišnje u cijeloj Europi 62 , a u području mikrofinanciranja 12,9 milijardi EUR godišnje u cijelom EU-u 63 . Postoje znatne razlike između zemalja i unutar njih. Općenito ima još mnogo prostora za poboljšanje prilagođene opskrbe financijskim sredstvima u raznim fazama životnog vijeka poduzeća (tj. početno financiranje, osnivanje, širenje).
Stoga će Komisija:
–uvesti nove financijske proizvode 2022. u sklopu programa InvestEU, namijenjene mobiliziranju privatnog financiranja za potrebe socijalnih poduzeća u različitim fazama razvoja. To će obuhvaćati jamstva koja socijalnim poduzećima i mikropoduzećima omogućuju pristup kreditima, kapitalna i kvazikapitalna ulaganja u socijalna poduzeća i poduzeća koja se temelje na učinku te kapitalna ulaganja u financijske posrednike 64 . Savjetodavni centar InvestEU pružit će podršku financijskim posrednicima 65 .
Zaklade su dio socijalne ekonomije, a imaju i važnu ulogu u davanju bespovratnih sredstava za socijalnu ekonomiju, socijalne inovacije i druge ciljeve politika EU-a. Filantropski sudionici sve se više zanimaju za ulaganja povezana s misijama, među ostalim u organizacije socijalne ekonomije. Da bi iskoristila taj potencijal, Komisija ocjenjuje pokretanje ciljanih suulagačkih mehanizama sa zakladama i filantropskim organizacijama oko ciljanih područja misija, čime nastoji usmjeriti dodatan kapital prema održivosti, uključivosti, socijalnim inovacijama, stanovanju i smanjivanju beskućništva, medijskom pluralizmu i razvoju ekosustava sa socijalnim učinkom. Komisija je u Akcijskom planu za medijski i audiovizualni sektor 66 već najavila izradu pilot-projekta koji se temelji na kapitalu u sklopu projekta InvestEU da bi pružila podršku sektoru informativnih medija.
Ovisno o tržišnim interesima Savjetodavni centar InvestEU može pružiti podršku pri uspostavljanju prekograničnih ulagačkih platformi koje bi okupile partnere zainteresirane za ulaganja u socijalnu ekonomiju.
Da bi nadopunila prethodno navedeno ključno djelovanje, Komisija će:
–u suradnji s partnerima na provedbi programa InvestEU osigurati da potencijalni korisnici mogu lako prepoznati financijske posrednike programa InvestEU koji pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima, među ostalim na portalu InvestEU i portalu za socijalnu ekonomiju,
–nadopuniti financijske instrumente bespovratnim sredstvima za izgradnju financijskih tržišta za socijalna poduzeća u Europi uspostavljanjem novih financijskih instrumenata i programa za spremnost za ulaganje,
–nadopuniti instrumente za kapitalna ulaganja bespovratnim sredstvima da bi se smanjili transakcijski troškovi za rizična kapitalna ulaganja u socijalna poduzeća,
–podržavati mreže EU-a aktivne u područjima mikrofinanciranja i financiranja socijalnih poduzeća radi poboljšanja informiranja i usmjeravanja u vezi s financiranjem EU-a, poboljšanja kapaciteta organizacija članica, organiziranja istraživanja i davanja podataka.
Uz razvoj novih instrumenata države članice imaju potencijal uvesti sustavne mjere za povećanje dostupnih financijskih sredstava. Postojeće inicijative obuhvaćaju mogućnost da zaposlenici doprinose socijalno usmjerenim mirovinskim fondovima i programima štednje.
Nadalje, bolje razumijevanje i primjena metodologija za mjerenje socijalnog učinka mogu omogućiti da socijalna ekonomija pokaže svoj utjecaj i lakše dobije pristup sredstvima koja se dodjeljuju na temelju učinka. Postoje brojne metodologije, ali subjekti socijalne ekonomije, posebice mali i manje iskusni subjekti, navode da se ponekad teško snalaze u raznolikosti dostupnih alata i resursa. Pristupi mjerenju socijalnog učinka moraju biti pomno osmišljeni, proporcionalni i prilagođeni raznolikosti sudionika, veličini i fazi razvoja.
Komisija će:
–poduprijeti razvoj mjerenja socijalnog učinka i upravljanja njime mapiranjem i pregledavanjem postojećih praksi te održavanjem osposobljavanja za dionike socijalne ekonomije da bi se poboljšalo razumijevanje i olakšala primjena takvih praksi. Usto, Komisija će u suradnji s dionicima razviti jednostavne standardne metodologije za procjenu socijalnog učinka za sudionike socijalne ekonomije u EU-u 2023.
U nacrtu izvješća Platforme za održivo financiranje tvrdi se da je u kontekstu pandemije i neriješenih socijalnih pitanja o održivoj tranziciji važno utvrditi gospodarske djelatnosti i subjekte koji doprinose ostvarenju socijalnih ciljeva. Platforma navodi da bi zajedničke smjernice za socijalnu taksonomiju mogle povećati transparentnost ulaganja i spriječiti lažno socijalno oglašavanje („social washing”). Kao što je propisano Uredbom o taksonomiji i navedeno u akcijskom planu za europski stup socijalnih prava, Komisija će sastaviti izvješće o mogućem uključivanju socijalnih ciljeva u taksonomiju EU-a za održivo financiranje.
4.3.Povećanje doprinosa socijalne ekonomije zelenoj i digitalnoj tranziciji
Europska unija teži do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent, a da pritom nikoga ne zapostavi. To je glavni element europskog zelenog plana, zajedno s potrebom da se zaustavi gubitak bioraznolikosti, smanji zagađenje i unaprijedi održivo iskorištavanje prirodnih resursa. Komisija je predložila niz zakonodavnih mjera 67 za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. Nadalje, Komisija je u sklopu europskog zelenog plana pokrenula Europski klimatski pakt 68 , kojim se podupiru obveze građana i organizacija u vezi s klimom, s izravnim koristima, među ostalim i za socijalnu ekonomiju.
Usto, cilj je europske digitalne tranzicije potaknuti osobe i poduzeća da prihvate održivu, uspješniju digitalnu budućnost usmjerenu na čovjeka 69 . Konkretnije, jedan je od ciljeva Akcijskog plana za europski stup socijalnih prava da barem 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine imaju osnovne digitalne vještine.
Socijalna ekonomija doprinosi zelenoj tranziciji razvijanjem održivih praksi, robe i usluga za industrijski razvoj, primjerice na području kružnog gospodarstva, ekološke poljoprivrede, energije iz obnovljivih izvora, stanovanja i mobilnosti. Na taj način povećava i prihvatljivost promjena ponašanja koje doprinose ublažavanju klimatskih promjena. Mnoga su od tih rješenja uključiva i uzimaju u obzir osobe na koje najviše utječe zelena tranzicija ili koje se njoj teže prilagođavaju, primjerice osposobljavanjem i prekvalifikacijama radnika, pružanjem radnih mjesta u područjima koja vode računa o okolišu te razvojem proizvoda i usluga koji zadovoljavaju potrebe lokalnih zajednica. To je ključan doprinos jer komercijalna poduzeća pridaju malu pozornost području prilagodbe.
Subjekti socijalne ekonomije koji žele postići i socijalne i učinke na okoliš navode da im treba podrška pri utvrđivanju i usvajanju zelenijih praksi, izgradnji kapaciteta i znanja, među ostalim o prilikama za financiranje ekoloških ciljeva.
Socijalna ekonomija jednako je bitan zagovornik pravedne i uključive digitalne tranzicije. Primjerice, sudionici socijalne ekonomije koji rade na projektu Tech4good primjenjuju digitalne tehnologije (npr. tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, velike količine podataka, umjetna inteligencija, pomoćna tehnologija) radi postizanja zelenog ili socijalnog učinka 70 . Unutar socijalne ekonomije nastaju novi digitalni poslovni modeli, primjerice u ekonomiji suradnje i ekonomiji platformi. Zadruge platformi primjer su participativnih poduzeća koja digitalnim platformama olakšavaju angažiranje građana i prodaju lokalno proizvedenu robu i usluge, čime žele stvoriti bolje uvjete rada za svoje članove. Šire gledano, digitalne tehnologije mogu djelovati kao poluga koja olakšava repliciranje i širenje uspješnih inicijativa socijalne ekonomije u svim državama članicama i na jedinstvenom tržištu. Nadalje, digitalne tehnologije mogu unaprijediti radne procese u subjektima socijalne ekonomije. Obrada, upravljanje i prikupljanje podataka još nisu uvriježene prakse u subjektima socijalne ekonomije. Pionirska digitalna socijalna poduzeća istovremeno omogućuju digitalne tranzicije tako da tehnologiju čine prilagodljivom, troškovno prihvatljivom i pristupačnom, primjerice u obliku javnih digitalnih prostora i tehnologija otvorenog koda.
Omogućivanje poslovnim modelima socijalne ekonomije da budu posrednici zelene tranzicije i zadovoljavanje njihovih potreba u smislu uvođenja digitalnih tehnologija, rješenja za uključive tehnologije i pristupa podacima bit će ključni za oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19 i dugoročnu otpornost.
Komisija će:
–uspostaviti tranzicijski put za industrijski ekosustav „lokalna i socijalna ekonomija” da bi produbila suradnju s javnim tijelima i dionicima te tako postigla ojačani i otporniji ekosustav socijalne ekonomije u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Usto, tranzicijski put doprinijet će provedbi akcijskog plana u tom području 71 ;
–podržavati transnacionalnu suradnju da bi ojačala sposobnost socijalne ekonomije da usvoji i razvije zelenije prakse, proizvode i usluge te da poboljša njihove digitalne kapacitete;
–pokrenuti djelovanje za inovativno financiranje u laboratoriju za novi europski Bauhaus čiji je cilj stvaranje pilot-projekta za mobilizaciju filantropskih doprinosa;
–u suradnji s dionicima razviti kodeks ponašanja za uporabu podataka i upravljanje podacima u socijalnoj ekonomiji da bi podržala upotrebu podataka i tehnologije.
Usto, Komisija će osigurati da relevantne strukture za poslovnu podršku na europskoj razini dijele iskustva o načinima na koje mogu subjektima socijalne ekonomije pružati prilagođenu podršku. To će obuhvatiti akcelerator digitalne transformacije u sklopu programa centara za europske digitalne inovacije i Europske poduzetničke mreže.
Budući da socijalna ekonomija ima snažne lokalne korijene, ima prostora za to da javna tijela, civilno društvo, dionici socijalne ekonomije i tradicionalna poduzeća razviju lokalne zelene planove i združe resurse za ulaganje i inovacije na lokalnoj i regionalnoj razini da bi osigurali pravednu tranziciju s lokalnim pogodnostima.
Komisija će:
–surađivati s gradovima na razvoju lokalnih zelenih planova ili zelenih građanskih djelovanja tako da ojača sudjelovanje sudionika socijalne ekonomije i zajednica u Sporazumu gradonačelnika EU-a, Europskoj urbanoj inicijativi, izazovu za inteligentne gradove, Inicijativi za kružno gospodarstvo u gradovima i regijama, Platformi za pravednu tranziciju, Novom europskom Bauhausu i Europskom klimatskom paktu.
Doprinos socijalne ekonomije posebno je značajan za razvoj kružnog gospodarstva 72 u kojem se pionirskim aktivnostima i poslovnim modelima (koji što dulje zadržavaju vrijednost proizvoda i materijala) smanjuje otpad, građanima pružaju prilike za uštede i otvaraju radna mjesta na lokalnoj razini, posebno u aktivnostima popravka, ponovne uporabe, dijeljenja i recikliranja. Taj potencijal treba dodatno promicati ukazivanjem na mogućnosti širenja takve prakse i jačanjem partnerstava s tradicionalnim poduzećima duž lanaca vrijednosti i javno-privatnih partnerstava u kojima sudjeluju javna tijela, istraživački instituti, industrijski subjekti i subjekti socijalne ekonomije.
Komisija će:
–objaviti smjernice o tome kako povećati prihvaćanje takve prakse i podržavati partnerstva za kružno gospodarstvo između socijalnih poduzeća i drugih aktera, uključujući tradicionalna poduzeća te će promicati socijalnu ekonomiju u okviru Europske platforme dionika kružnog gospodarstva, Europske poduzetničke mreže i drugih mreža.
Partneri socijalne ekonomije imaju ključnu ulogu u pružanju strategija za socijalno stanovanje, zadružno stanovanje i urbani razvoj. U tom su kontekstu suočeni s godišnjim investicijskim jazom od 57 milijardi EUR 73 , koji negativno utječe na omogućivanje pristupa stanovanju i ozelenjivanje stambenih resursa u EU-u. Komisija će Inicijativom za pristupačno stanovanje 74 pojačati kapacitete za renovaciju u socijalnom i troškovno pristupačnom stanovanju tako da mobilizira međusektorska partnerstva za vođenje 100 renovacijskih okruga te promiče kvalitativne, pogodne za život, pristupačne i troškovno prihvatljive domove.
Komisija poziva države članice i regije EU-a da sudjeluju u socijalnoj ekonomiji u razvoju vlastitih strategija u okviru zelene i digitalne tranzicije te da bolje iskorištavaju postojeća financijska sredstva kako bi omogućile zelenu i digitalnu tranziciju socijalne ekonomije.
4.4.Poticanje socijalnih inovacija
Socijalne inovacije pružaju nove načine proizvodnje robe, organiziranja i isporuke usluga te nove oblike građanskog sudjelovanja kao odgovor na konkretne društvene potrebe ili društvene izazove 75 . Mijenjaju društvene odnose i mogu ponuditi nove pristupe politikama, što može dovesti do sustavnih promjena. Pristupom odozdo prema gore i bliskošću sa zajednicama, građanima i njihovim problemima subjekti socijalne ekonomije sposobni su pronaći inovativna rješenja 76 .
Komisija je proteklih godina pokrenula razne inicijative za promicanje socijalnih inovacija (npr. u sklopu programa Obzor 2020., među ostalim Europski natječaj za socijalne inovacije, Europski program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) ili ESF). Pružena je i podrška za ugovaranje s društvenim ishodima kao način da se eksperimentira sa socijalnim inovacijama i financijama 77 . Komisija će nastaviti te inicijative i izgraditi europsku zajednicu socijalnih inovatora radi poticanja suradničkog učenja i zajedničkih poduzetničkih pothvata, čime će proširiti mrežu za susrete bivših sudionika Europskog natječaja za socijalne inovacije.
Međutim, poticanje inovacija i dalje je izazov jer ih među ostalim trebaju prihvatiti oblikovatelji politika, potrebno je pronaći partnere na drugim područjima, ili nacionalnim ili inozemnim, i lokalnim uvjetima prilagoditi rješenja koja su razvijena negdje drugdje. To dovodi do propuštenih prilika za postizanje sustavnog učinka i ostvarenje punog potencijala početnog ulaganja (što često uključuje javno financiranje). Komisija podržava osnivanje nacionalnih centara kompetencija za socijalne inovacije kako bi ojačala inovacijske kapacitete, među ostalim sudionike socijalne ekonomije i nove socijalne poduzetnike 78 . Usto, ima prostora za jačanje suradnji između javnog sektora, filantropskih i socijalnih ulagača da bi se katalizirali raspoloživi resursi te omogućilo uvođenje i repliciranje socijalnih inovacija.
Komisija će:
–poticati socijalne inovacije novim pristupom transnacionalnoj suradnji u sklopu fonda ESF+. Godine 2022. bit će otvoren novi „Europski centar kompetencija za socijalne inovacije”. Organizirat će uzajamno učenje i izgradnju kapaciteta za relevantna tijela i strukture podrške. Osim toga, bit će organiziran novi program bespovratnih sredstava koji će olakšati prijenos i/ili poticanje socijalnih inovacija;
–2022. predložiti europski fond za pokretanje socijalnih inovacija u sklopu programa Obzor Europa, koji će angažirati građane, članove akademske zajednice, filantrope, ulagače koji žele ostvariti pozitivan utjecaj i članove javne uprave kako bi podržala repliciranje i povećanje uspješnih socijalnih inovacija za ostvarivanje ciljeva pet misija EU-a 79 .
Usto, Komisija će davati bespovratna sredstva u sklopu programa Obzor Europa kako bi informirala socijalne poduzetnike i olakšala im pristup resursima iz paneuropskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih inovacijskih ekosustava.
5.Jačanje priznavanja socijalne ekonomije i njezina potencijala
Kao što pokazuju zemlje u kojima je socijalna ekonomija najnaprednija, za priznavanje i razvoj socijalne ekonomije ključno je povećati njezinu vidljivost, među ostalim prikupljanjem odgovarajućih podataka i statistika.
Komisija od 2011. pomaže raznim djelovanjima povećati vidljivost socijalne ekonomije, socijalnih poduzeća i socijalnih inovacija u cijelom EU-u, posebice u odnosu na financiranje ili istraživanje 80 . Javna tijela i dionici u državama članicama isto su tako pokrenuli zanimljive inicijative za veću vidljivost i shvaćanje socijalne ekonomije, među ostalim konkretne oznake i mehanizme certifikacije ili opsežne komunikacijske kampanje.
Dokazi pokazuju da šira javnost, među ostalim mlade osobe, osobe u nepovoljnom položaju, socijalni partneri, dionici i financijeri, još nije dovoljno informirana o pozitivnom utjecaju socijalne ekonomije 81 . Budući da to utječe na razvoj relevantnih politika podrške i tržišnih prilika, jačanje vidljivosti socijalne ekonomije mora ostati prioritet. Komisija će na temelju ovog akcijskog plana komunicirati s relevantnim dionicima na svim razinama i tako dalje informirati o socijalnoj ekonomiji.
Komisija će:
–redovito komunicirati na temelju dugoročnog komunikacijskog pristupa koji naglašava ulogu i specifičnosti socijalne ekonomije, i u suradnji s dionicima socijalne ekonomije.
Usto, Komisija potiče organiziranje redovitih sastanaka na vrhu o socijalnoj ekonomiji koje održavaju države članice i drugi sudionici.
Dostupnost relevantnih podataka i statistika ključna je za bolje razumijevanje poslovnih modela socijalne ekonomije i osiguravanje politike na temelju dokaza. Međutim, često ima vrlo malo podataka o socijalnoj ekonomiji, nepotpuni su i teško se uspoređuju. Primjerice, svega je nekoliko država članica prilagodilo nacionalne računovodstvene sustave za prikupljanje dodatnih podataka („satelitski računi”) o socijalnoj ekonomiji unatoč financijskoj potpori koja je dostupna iz proračuna EU-a. Zbog toga nedostaje statistika o veličini, radnoj snazi, razvoju i izazovima socijalne ekonomije. Na razini EU-a postoje približni podaci iz nekoliko komparativnih, ali neiscrpnih prikupljanja podataka, no trebalo bi ih ažurirati 82 . Nedostaju i podaci o mogućoj veličini i težini filantropskih donacija te o potencijalu da se ta vrsta privatnog ulaganja pojača radi unapređenja socijalne ekonomije i drugih ciljeva politika EU-a. Komisija će stoga i dalje podržavati politike na temelju dokaza mapiranjem, prikupljanjem i analiziranjem kvantitativnih i kvalitativnih podataka o socijalnoj ekonomiji u svim državama članicama. Tako će doprinijeti i praćenju industrijskog ekosustava „lokalna i socijalna ekonomija”.
Komisija će:
–pokrenuti novo ispitivanje za prikupljanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka o socijalnoj ekonomiji iz svih država članica EU-a,
–pokrenuti konkretno ispitivanje filantropskih donacija u EU-u.
Naposljetku, porastao je akademski interes za socijalnu ekonomiju, ali mogli bi se poboljšati dijalog i uzajamno obogaćivanje ideja s oblikovateljima politika. Komisija će nastojati olakšati takve razmjene.
6.Daljnji koraci
Komisija je u proteklih deset godina poduzela značajne korake za poticanje razvoja socijalne ekonomije i socijalnih poduzeća kao dijela europskog socijalnog tržišnog gospodarstva. Potrebno je konsolidirati i pojačati dosadašnje rezultate kako bi EU mogao zadovoljiti potrebe i iskoristiti prilike koje proizlaze iz demografskih izazova i zelene i digitalne tranzicije dok istovremeno gradi pravedno, uključivo i otporno gospodarstvo kao dugoročan odgovor na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Ovaj akcijski plan pruža europski okvir do 2030. za daljnju podršku razvoju socijalne ekonomije. Postavlja niz djelovanja koja treba uvesti u vezi s provedbom Akcijskog plana za europski stup socijalnih prava te postizanjem njegovih ciljeva za zapošljavanje i smanjenje siromaštva.
Komisija će naglasiti potencijal socijalne ekonomije da stvara radna mjesta i potiče socijalnu koheziju u kontekstu postupka europskog semestra i provedbu smjernica za zapošljavanje u državama članicama.
Akcijski plan razvijen je u suradnji s dionicima socijalne ekonomije, a za njegovu provedbu bit će potrebna njihova predanost i suradnja na svim razinama – na razini EU-a, nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj i međunarodnoj razini.
Uspješna provedba ovisit će i o udruživanju snaga s državama članicama. Komisija potiče države članice da donesu ili ažuriraju svoje strategije i mjere socijalne ekonomije u suradnji s dionicima socijalne ekonomije. U tu ih svrhu poziva da imenuju koordinatore socijalne ekonomije u vlastitim ustanovama, koji će voditi strategije, osiguravati dosljedno oblikovanje politika u svim ministarstvima, olakšavati pristup financijskim sredstvima na razini EU-a i nacionalnoj razini te se povezivati s tijelima koja upravljaju strukturnim fondovima.
Komisija će pomoći državama članicama da definiraju strategije i mjere za socijalnu ekonomiju te podržati rad koordinatora socijalne ekonomije u vezi s provedbom i daljnjim mjerama ovog akcijskog plana.
Nadalje, Komisija će u bliskom partnerstvu surađivati s drugim institucijama i tijelima EU-a, konkretno s Europskim parlamentom, Odborom regija, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Grupom Europske investicijske banke.
Komisija poziva dionike socijalne ekonomije, institucije i tijela EU-a da podrže ovaj akcijski plan te aktivno doprinesu njegovoj provedbi s izravnom uključenošću dionika socijalne ekonomije. Surađivat će sa svojom stručnom skupinom za socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća, koja će biti obnovljena na kraju sadašnjeg mandata.
Komisija će se 2025. osvrnuti na provedbu akcijskog plana te objaviti izvješće o napretku i novim pomacima.
Ključna djelovanja Komisije i vremenska crta njihove provedbe
|
Prijedlog Preporuke Vijeća o razvoju uvjeta za okvir socijalne ekonomije. (vidjeti odjeljak 3.1.) |
2023. |
|
Organiziranje webinara i radionica za državne službenike na temu različitih područja politika koja se odnose na socijalnu ekonomiju. (vidjeti odjeljak 3.1.) |
2022., 2023. |
|
Pokretanje nove inicijative u sklopu Programa jedinstvenog tržišta koja podržava uspostavljanje lokalnih i regionalnih partnerstava između subjekata socijalne ekonomije i tradicionalnih poduzeća, što će omogućiti tržište na kojem se kupuje na društveno osviješten način. (vidjeti odjeljak 3.3.) |
2022. |
|
Poboljšanje pristupa financijskim sredstvima za socijalne poduzetnike na zapadnom Balkanu, u Istočnom partnerstvu i Južnom susjedstvu uvođenjem djelovanja za jačanje lokalnih inicijativa i podršku posrednika da bi se razvili financijski proizvodi prilagođeni potrebama subjekata socijalne ekonomije. (vidjeti odjeljak 3.5.) |
2023. |
|
Pokretanje novog jedinstvenog portala EU-a za socijalnu ekonomiju kako bi se pružila jasna ulazna točka dionicima socijalne ekonomije te drugim bitnim dionicima i pojedincima koji traže informacije o relevantnim financijskim sredstvima, politikama i inicijativama EU-a. (vidjeti odjeljak 4.1.) |
2023. |
|
Pokretanje nove akademije za politiku poduzetništva mladih, koja će poticati poduzetništvo mladih, među ostalim ženske i socijalne poduzetnike, suradnjom s nacionalnim oblikovateljima politika i mrežama za poduzetništvo mladih. (vidjeti odjeljak 4.1.) |
2022. |
|
Uvođenje novih financijskih proizvoda u sklopu programa InvestEU namijenjenih mobiliziranju privatnog financiranja za potrebe socijalnih poduzeća u različitim fazama razvoja. (vidjeti odjeljak 4.2.) |
2022. |
|
Potpora razvoju mjerenja socijalnog učinka i upravljanja njime kao pomoć sudionicima socijalne ekonomije u EU-u. (vidjeti odjeljak 4.2.) |
2023. |
|
Uspostava tranzicijskog puta za industrijski ekosustav „lokalna i socijalna ekonomija” da bi se produbila suradnja s javnim tijelima i dionicima na provedbi akcijskog plana u tom području. (vidjeti odjeljak 4.3.) |
2022. |
|
Jačanje socijalnih inovacija novim pristupom transnacionalnoj suradnji u sklopu fonda ESF+ i uspostava novog „Europskog centra kompetencija za socijalne inovacije”. (vidjeti odjeljak 4.4.) |
2022. |
Krlev G., Pasi G., Wruk D., Bernhard M., Reconceptualizing the Social Economy (Rekonceptualizacija socijalne ekonomije), Stanford Social Innovation Review, 2021.
Javno korisne organizacije subjekti su sa statusom koji im omogućuje primanje porezno priznatih darova od fizičkih i pravnih osoba ili porezne olakšice izravno u vezi s djelatnostima koje obavljaju. Da bi subjekt stekao takav status, mora ispuniti nekoliko zahtjeva koji se mogu podijeliti u tri opće kategorije: zahtjevi neprofitnosti, zahtjevi vrijedne svrhe i zahtjevi javne koristi (drugim riječima, donose korist dovoljno velikom i uključivom dijelu javnosti). Vidjeti publikaciju OECD-a Taxation and Philanthropy (Oporezivanje i filantropija), OECD-ova ispitivanja porezne politike br. 27, Pariz, 2020.
Presuda od 14. rujna 2006., Centro di Musicologia Walter Stauffer, predmet C-386/04; presuda od 27. siječnja 2009., Persche, predmet C-318/07; presuda od 10. veljače 2011., Missionswerk, predmet C-25/10.
Postupak kojim nacionalna porezna tijela priznaju istovrijednost javno korisne organizacije koja ima sjedište u nekoj drugoj državi članici EU-a.