EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 6.7.2021.

COM(2021) 390 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA EMPTY

Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu

{SWD(2021) 180 final}

Uvod – Jačanje okvira EU-a za održivo financiranje

Klimatske promjene i uništavanje okoliša najveći su globalni izazovi našeg doba. Zemlje diljem svijeta prepoznaju hitnu potrebu za rješavanjem tih izazova, što je vidljivo iz potpore koju pružaju Pariškom sporazumu i UN-ovu Programu održivog razvoja 1 do 2030., te postavljaju ambiciozne ciljeve. Na temelju europskog zelenog plana, EU je preuzeo razne velike obveze, ponajprije obvezu da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent i da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na 1990. 2 EU nastoji, među ostalim, ojačati svoju otpornost na klimatske promjene, preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti i daljnjeg propadanja okoliša te pritom nikoga ne zapostaviti. Kako bi se postigli ti ciljevi, potrebno je uskladiti sve izvore financiranja: javne i privatne, nacionalne i multilateralne. EU mora surađivati na globalnoj razini, kao i sa zemljama s niskim i srednjim dohotkom koje su u tranziciji.

Okvir EU-a za održivo financiranje imat će ključnu ulogu u ostvarivanju tih ciljeva i podupiranju održivog oporavka od pandemije bolesti COVID-19. Procjenjuje se da će Europi tijekom ovog desetljeća godišnje trebati 350 milijardi EUR dodatnih ulaganja kako bi ostvarila cilj smanjenja emisija do 2030. samo u energetskim sustavima, uz 130 milijardi EUR koji će joj biti potrebni za druge okolišne ciljeve 3 . Sve je veća vjerojatnost da će se iskorijeniti ulaganja u neodržive djelatnosti i imovinu jer klimatski i okolišni izazovi postaju sve veći. Nedovoljna integracija tih rizika otežava preraspodjelu sredstava i može dovesti do poteškoća tijekom prilagodbe, što će utjecati na financijsku stabilnost. U skladu s tim, propisi o okolišu moraju se dopuniti okvirom za održivo financiranje kojim se financijska sredstva usmjeravaju na ulaganja kojima se smanjuje izloženost tim klimatskim rizicima i rizicima za okoliš 4 .

Okvirom za održivo financiranje javnim tijelima vlasti može se olakšati prikupljanje održivog kapitala. EU već poduzima znatne korake u tom pogledu. U okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. i instrumenta NextGenerationEU (NGEU) 5 Unija namjerava potrošiti do 605 milijardi EUR na projekte za rješavanje klimatske krize i 100 milijardi EUR za projekte kojima se podupire biološka raznolikost. Od 750 milijardi EUR dodijeljenih instrumentu NextGenerationEU, 30 % prikupit će se izdavanjem zelenih obveznica NGEU-a. I Grupa Europske investicijske banke, kao „klimatska banka EU-a”, poduzela je važne korake za potporu tranziciji 6 .

Budući da opseg potrebnih ulaganja znatno nadilazi kapacitet javnog sektora, glavni je cilj okvira za održivo financiranje usmjeravanje privatnih financijskih tokova u odgovarajuće gospodarske djelatnosti. Privatni interes za održiva ulaganja posljednjih se godina znatno povećao, no za njega je potreban jasan, dosljedan i čvrst okvir za održivo financiranje. EU uspostavlja taj okvir.

Okvir za održivo financiranje i unija tržišta kapitala uzajamno se osnažuju i zajedno stvaraju nove prilike za poduzeća i ulagatelje. Dobro integrirana i učinkovita tržišta kapitala trebala bi djelovati kao katalizator za djelotvornu mobilizaciju i raspodjelu kapitala u svrhu održivih ulaganja 7 . S druge strane, zamah programa politike održivog financiranja povećava važnost i hitnost napora za izgradnju istinskog jedinstvenog i održivog tržišta kapitala u Europskoj uniji.

Komisija je 2018. donijela svoj prvi akcijski plan za financiranje održivog rasta. Na temelju tog plana EU je uspostavio tri sastavnice okvira za održivo financiranje 8 . Te su sastavnice: 1) sustav klasifikacije ili „taksonomija” održivih djelatnosti, 2) okvir za objavljivanje za nefinancijska i financijska društva i 3) instrumenti za ulaganje, uključujući referentne vrijednosti, standarde i oznake 9 .

Prva je sastavnica taksonomija EU-a 10 . Uredbom o taksonomiji nastoji se osigurati čvrst, znanstveno utemeljen sustav klasifikacije kojim se nefinancijskim i financijskim društvima omogućava zajednička definicija održivosti i time pruža zaštita od manipulativnog zelenog marketinga 11 .

Druga je sastavnica sustav obveznog objavljivanja za nefinancijska i financijska društva, kojim se ulagateljima osiguravaju informacije za donošenje informiranih odluka o održivim ulaganjima. Zahtjevi za objavljivanje uključuju učinak djelatnosti trgovačkog društva na okoliš i društvo te poslovne i financijske rizike s kojima se trgovačko društvo suočava zbog izloženosti rizicima za održivost (koncept „dvostrukog aspekta materijalnosti”). U tom je kontekstu Komisija danas donijela delegirani akt u skladu s Uredbom o taksonomiji u kojem se utvrđuju informacije koje financijska i nefinancijska poduzeća moraju objaviti u pogledu svoje okolišne učinkovitosti na temelju taksonomije EU-a 12 .

Sustav objavljivanja podataka o održivosti EU-a za financijska i nefinancijska društva
Instrument	Prijedlog direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti 13	Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) 14	Uredba o taksonomiji 15
Područje primjene	Sva velika društva i sva društva uvrštena na burzu (osim mikropoduzeća uvrštenih na burzu)	Sudionici na financijskom tržištu koji nude investicijske proizvode i financijski savjetnici	Sudionici na financijskom tržištu; sva društva koja podliježu direktivi o korporativnom izvješćivanju o održivosti 16
Objavljivanje	Izvješće na temelju formalnih standarda izvješćivanja koje podliježe vanjskoj reviziji	Objavljivanje na razini subjekta i proizvoda o rizicima za održivost i glavnim negativnim učincima	Ukupni promet, kapital i rashodi poslovanja od proizvoda ili djelatnosti povezanih s taksonomijom u izvještajnoj godini
Status	Pregovori u tijeku; očekuje se da će se primjenjivati od 2023.	Primjenjuje se od 10. ožujka 2021.	Primjenjuje se od siječnja 2022.

Kako bi se dopunili ti zahtjevi za objavljivanje, u savjetovanje o ulaganjima i osiguranju moraju se uključiti preferencije u pogledu održivosti 17 .

Treća je sastavnica skup instrumenata za ulaganje, uključujući referentne vrijednosti, standarde i oznake. Njima se sudionicima na financijskom tržištu olakšava usklađivanje njihovih strategija ulaganja s klimatskim i okolišnim ciljevima EU-a. Ti instrumenti sudionicima na tržištu pružaju veću transparentnost. To su ciljevi i onih referentnih vrijednosti EU-a koje se odnose na klimatsku tranziciju i onih usklađenih s Pariškim sporazumom, uspostavljenih Uredbom EU-a u pogledu referentnih vrijednosti za klimatske promjene 18 . Komisija danas donosi zakonodavni prijedlog o standardu europskih zelenih obveznica 19 . Ovim će se prijedlogom stvoriti kvalitetan dobrovoljni standard dostupan svim izdavateljima kako bi se privukla održiva ulaganja. Nadalje, proširenjem znaka za okoliš EU-a na financijske proizvode malim ulagateljima pružit će se vjerodostojna, pouzdana i opće priznata oznaka za maloprodajne financijske proizvode.

Posljednjih nekoliko godina postignut je znatan napredak u postavljanju temeljâ za okvir za održivo financiranje. Sve su tri sastavnice u izgradnji, ali je potrebno uložiti još mnogo rada. Komisija se obvezala dovršiti provedbu svojeg ambicioznog akcijskog plana za 2018. Međutim, od 2018. produbilo se naše razumijevanje onoga što je potrebno za postizanje ciljeva održivosti, a promijenio se i globalni kontekst. Zbog toga je potrebna nova faza strategije održivog financiranja EU-a.

U ovoj su strategiji utvrđena četiri glavna područja u kojima su potrebne dodatne mjere kako bi financijski sustav u potpunosti podržavao prelazak gospodarstva na održivost.

 

Kako bi pridonijela ovoj strategiji, Komisija je zatražila savjet od Platforme za održivo financiranje te je 2020. provela opsežno savjetovanje s dionicima 20 . Ovom se strategijom nadopunjuju i druge inicijative u okviru europskog zelenog plana 21 , kao što je „Paket za cilj od 55 %” 22 .

I.Financiranje prelaska realnog gospodarstva na održivost

Za prelazak na ciljeve održivosti EU-a potrebni su dosad nezabilježeni napori za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima, obnovu prirodnog kapitala i jačanje otpornosti i šireg društvenog kapitala u okviru održivog oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Tranzicijski putovi gospodarskih subjekata znatno će se razlikovati, s obzirom na različita polazišta i različite poslovne strategije, ali svi bi putovi u konačnici trebali biti u skladu s ciljevima održivosti EU-a.

Napori EU-a uglavnom su usmjereni na podupiranje tokova ulaganja u gospodarske djelatnosti koje su već okolišno održive i u planove na temelju kojih bi postale okolišno održive. Potreban je kvalitetniji okvir koji će odgovoriti na izazov financiranja privremenih koraka u hitnom prelasku djelatnosti na klimatsku neutralnost i okolišne ciljeve EU-a. Komisija je zatražila savjet Platforme za održivo financiranje o mogućnostima kojima bi se potaknula i priznala ulaganja u gospodarske djelatnosti za prelazak na održivost 23 .

Priznavanje napora u okviru tranzicije

Iako društva, izdavatelji i ulagatelji mogu iskoristiti taksonomiju EU-a kako bi povećali obnovljivost svojih djelatnosti i portfelja, postojeći okvir mogao bi se izraditi tako da se bolje priznaju ulaganja u posredničke korake na putu prema održivosti. Takva ulaganja mogu smanjiti štetne učinke na klimu i okoliš ako ne dovode do ovisnosti o tehnologijama s visokom emisijom ugljika.

Prvi korak Komisije bit će razmatranje zakonodavnog prijedloga kojim bi se prepoznalo i podržalo financiranje određenih ekonomskih djelatnosti, prije svega u energetskom sektoru, uključujući plinski, koje pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova i podupiru prelazak na klimatsku neutralnost tijekom ovog desetljeća, kako je najavljeno u Komunikaciji Komisije iz travnja 2021. 24

Nadalje, Komisija će razmotriti opcije proširenja okvira taksonomije izvan okolišno održivih djelatnosti kako bi se mogle prepoznati djelatnosti srednje razine okolišne učinkovitosti. To bi moglo pomoći u mobilizaciji financijskih sredstava za ekonomske djelatnosti koje su na vjerodostojnom putu prema održivosti, a da se pritom ne zanemare socijalni aspekti. Do kraja 2021. Komisija će objaviti izvješće s opisima odredaba potrebnih za obuhvaćanje ekonomskih djelatnosti koje nemaju znatan učinak na okolišnu održivost i ekonomskih djelatnosti koje znatno štete okolišnoj održivosti 25 .

Uključivanje dodatnih održivih djelatnosti u taksonomiju EU-a

Kako je najavljeno u Komunikaciji Komisije objavljenoj u travnju 2021., Komisija će donijeti dopunsku delegiranu uredbu o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, kojim će biti obuhvaćene djelatnosti koje nisu obuhvaćene prvom delegiranom uredbom o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti, kao što su poljoprivreda i određeni energetski sektori, u skladu sa zahtjevima Uredbe o taksonomiji. Delegiranim aktom obuhvatit će se i djelatnosti u području nuklearne energije koje podliježu posebnom postupku stručnog preispitivanja koji je Komisija utvrdila u tu svrhu i koje su u skladu s tim postupkom 26 . Komisija će predmetni dopunski delegirani akt donijeti u najkraćem mogućem roku nakon završetka posebnog postupka preispitivanja u ljeto 2021. Dopunskim delegiranim aktom obuhvatit će se i prirodni plin i povezane tehnologije kao prijelazna djelatnost u mjeri u kojoj se na njih primjenjuju ograničenja iz članka 10. stavka 2. Uredbe o taksonomiji EU-a. U tom kontekstu razmotrit će se prednosti klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti za prijelazne djelatnosti.

Nadalje, Komisija će donijeti kriterije tehničke provjere za preostala četiri okolišna cilja u okviru Uredbe o taksonomiji: vodu, kružno gospodarstvo, sprečavanje onečišćenja i biološku raznolikost 27 . Komisija će odrediti kriterije za te ciljeve u delegiranom aktu kako je predviđeno Uredbom o taksonomiji, koji će se donijeti u prvoj polovini 2022., a primjenjivati od 2023. Time će se olakšati okolišno održiva ulaganja koja nadilaze klimu.

Proširenje okvira za standarde i oznake održivog financiranja

Standardi i oznake mogu pomoći pri usmjeravanju financiranja prema društvima, izdavateljima i ulagateljima u prelasku na održivije djelatnosti i poslovne modele. Ulagateljima mogu pomoći i stvaranjem transparentnog i vjerodostojnog okvira za sprečavanje manipulativnog zelenog marketinga. Kako bi se omogućili dodatni tokovi kapitala za privremene napore u okviru tranzicije, Komisija će raditi na drugim oznakama obveznica, kao što su oznake povezane s tranzicijom ili održivošću 28 .

U budućnosti bi općenitiji okvir za oznake za financijske instrumente mogao pridonijeti jasnoći, transparentnosti i dosljednosti održivih financijskih tržišta. Tim bi se okvirom omogućile i uzele u obzir buduće tržišne inovacije, a istodobno bi se osigurala minimalna razina transparentnosti i vjerodostojnosti u pogledu čimbenika održivosti oznaka koje je razvilo tržište. Osim financijskih instrumenata Komisija će razmotriti oznake za okolišne, socijalne i upravljačke referentne vrijednosti te minimalne kriterije održivosti za financijske proizvode kojima se promiču okolišna ili socijalna obilježja. Naposljetku, prilagodbe Uredbe o prospektu 29 mogu ući u obzir pri utvrđivanju minimalnih zahtjeva za usporedivost, transparentnost i usklađenost podataka dostupnih za sve okolišne, socijalne i upravljačke vrijednosne papire.

II.Ususret uključivijem okviru održivog financiranja

Poticanje malih ulagatelja te malih i srednjih poduzeća na pristup mogućnostima održivog financiranja

Građani kao mali ulagatelji ili potrošači te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) ključni su za prelazak na održivost. Mnogi održivi projekti bit će mali i razvijeni na lokalnoj razini, ali ključni za podupiranje zelenog oporavka. Cilj unije tržišta kapitala i okvira održivog financiranja bit će pružanje više mogućnosti financiranja malim i srednjim poduzećima te poticanje većeg sudjelovanja malih ulagatelja na tržištima kapitala.

Pojedinci i kućanstva mogu imati važnu ulogu u preobrazbi gospodarstva pristupanjem održivom financiranju. Na primjer, zeleni krediti mogu pomoći kućanstvima te malim i srednjim poduzećima da poboljšaju energetsku učinkovitost svojih zgrada ili da prijeđu na vozila s nultom emisijom. Kako bi potaknula zeleno kreditiranje stanovništva, Komisija će od Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) zatražiti mišljenje o definiciji i mogućim alatima za potporu zelenom kreditiranju stanovništva i zelenim hipotekarnim kreditima. Komisija će istražiti i načine potpore prihvaćanju hipotekarnih zajmova za energetsku učinkovitost u okviru revizije Direktive o hipotekarnim kreditima 30 .

Financijski savjetnici glavna su kontaktna točka za male ulagatelje. Moraju biti kvalificirani kako bi poduprli prihvaćanje održivog financiranja. Komisija će poticati veće sudjelovanje malih ulagatelja traženjem poboljšanja razine stručnog znanja financijskih savjetnika u području održivosti, što podliježe daljnjoj procjeni. Nadalje, Komisija zajedno s OECD-om i njegovom Međunarodnom mrežom za financijsko obrazovanje nastoji poboljšati financijsku pismenost građana. Objavit će zajedničke okvire financijskih kompetencija za odrasle i mlade kojima se definiraju vještine i znanja potrebni pojedincima kako bi poboljšali svoju financijsku situaciju i dobili lakši pristup održivom financiranju. 

Gospodarstvo EU-a obuhvaća 23 milijuna malih i srednjih poduzeća koja bi na temelju svojih posebnih potreba trebala imati koristi od većeg pristupa savjetodavnim uslugama za održivost. Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, malim i srednjim poduzećima postalo je teže privući financijska sredstva koja su im potrebna za napore u pogledu tranzicije. Mala i srednja poduzeća često nemaju dovoljno kapaciteta za iskorištavanje mogućnosti koje nude alati održivog financiranja i nisu dovoljno informirana o njihovu iskorištavanju 31 .

Komisija je spremna podržati države članice u nastojanjima da osiguraju povećanje kapaciteta i tehničko savjetovanje o tome kako mala i srednja poduzeća mogu dobrovoljno izvješćivati o rizicima i učincima održivosti 32 . U tu svrhu i u skladu s predloženom direktivom o korporativnom izvješćivanju o održivosti, Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) pripremit će pojednostavnjeni dobrovoljni standard izvješćivanja o održivosti kojim će se malim i srednjim poduzećima osigurati razmjeran alat. Osim toga, programom InvestEU osigurat će se mehanizmi za smanjenje rizika, dok će se stupom srednjih i malih poduzeća Programa za jedinstveno tržište pružati savjetodavne usluge srednjim i malim poduzećima putem Europske poduzetničke mreže i zajedničke klasterske inicijative 33 .

Iskorištavanje prilika koje digitalne tehnologije nude za održivo financiranje

Digitalne tehnologije građanima, ulagateljima te malim i srednjim poduzećima mogu pružiti ključna rješenja za prelazak na održivost. Komisija će omogućiti i poticati inovativna rješenja kako bi pomogla malim i srednjim poduzećima da se koriste alatima za digitalno održivo financiranje i kako bi kod malih ulagatelja poduprla razumijevanje učinka financijskih proizvoda na održivost 34 . Tehnološke inovacije, kao što su umjetna inteligencija, lanci blokova, velike količine podataka i internet stvari, imaju važnu ulogu u održivom financiranju. Dodatne inicijative EU-a, kao što je uključivanje informacija povezanih s održivošću u Europsku jedinstvenu pristupnu točku (ESAP) i okvir za otvoreno financiranje, pomoći će u ostvarivanju tog potencijala.

Iako su digitalne tehnologije važni pokretači tranzicije, postoji zabrinutost zbog utjecaja na okoliš i sve većih energetskih potreba podatkovnih centara i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, posebno za kriptoimovinu 35 . Komisija će ocijeniti učinak digitalnih tehnologija za financije na održivost. EU bi trebao preuzeti vodeću ulogu u postizanju klimatski neutralnih i energetski učinkovitih infrastruktura do 2030. 36 Delegiranim aktom za taksonomiju EU-a u području klime već su utvrđeni kriteriji tehničke provjere za podatkovne centre i digitalnih rješenja kojima se znatno pridonosi ciljevima taksonomije EU-a te bi ga trebalo proširiti kako bi se uključilo više aktivnosti za razvoj održivih digitalnih rješenja i uporabu održive kriptoimovine.

Osiguranje: bolja zaštita od klimatskih rizika i rizika za okoliš

Povećanjem pokrića osiguranja financijski sustav može bolje zaštititi gospodarstvo i društvo od određenih rizika povezanih s klimom i elementarnim nepogodama. Malo povećanje pokrića osiguranja može znatno smanjiti gospodarski trošak katastrofa povezanih s klimom za porezne obveznike i vlade. Nedavno donesenom strategijom prilagodbe klimatskim promjenama 37 stvorit će se povoljni uvjeti za potporu otpornosti društva na klimatske promjene te za smanjenje rizika. Matrica osiguranja od prirodnih katastrofa Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) prikazivat će potencijalne nedostatke u pokriću osiguranja u državama članicama 38 . Osim toga, Komisija će pokrenuti dijalog o otpornosti na klimatske promjene među osiguravateljima, reosiguravateljima, javnim tijelima i drugim dionicima kako bi razmijenila najbolje prakse i utvrdila načine rješavanja problema razlika u zaštiti klime putem preporuka ili dobrovoljnim preuzimanjem obveza.

Podupiranje vjerodostojnih socijalnih ulaganja

Oporavak od pandemije ukazao je na potrebu za pravednom tranzicijom kojom se podupiru radnici i njihove zajednice na koje utječe tranzicija gospodarskih djelatnosti. Nagli porast izdavanja obveznica s društvenim učinkom pokazuje da ulagatelji sve više traže mogućnosti ulaganja s pozitivnim socijalnim učincima i promicanjem ljudskih prava. Taj trend potiče financijske institucije da pojačaju suradnju s društvima kako bi im pomogle da u svoje strategije i aktivnosti uključe ljudska prava i socijalne čimbenike.

Zahtjevi za objavljivanje podataka o održivom financiranju za sudionike na financijskom tržištu već uključuju određene socijalne čimbenike, ali potrebni su daljnji koraci. Komisija će do prosinca 2022. surađivati s europskim nadzornim tijelima kako bi preispitala regulatorne tehničke standarde u okviru SFDR-a 39 , razjašnjavajući pokazatelje za glavne negativne učinke povezane i s klimom i s okolišem, kao i glavne negativne učinke u području socijalnih pitanja i pitanja povezanih sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i protiv podmićivanja. Nadalje, Komisija će do kraja 2021. objaviti izvješće o odredbama potrebnima za socijalnu taksonomiju, kako je propisano Uredbom o taksonomiji 40 .

Osim toga, Komisija će iznijeti prijedlog o održivom korporativnom upravljanju kako bi društva mogla upravljati rizicima za održivost i iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz puta prema održivosti.

Zeleni proračun i mehanizmi podjele rizika

Iako se sva potrebna ulaganja ne mogu financirati samo javnim sredstvima, njihova je uloga, uz privatno financiranje, veoma važna.

Komisija u proračun EU-a sve više uključuje klimatska i pitanja biološke raznolikosti. Komisija već upotrebljava alate za izradu zelenog proračuna u godišnjem proračunskom ciklusu EU-a. Taj će se rad dodatno ojačati u kontekstu provedbe višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. i povezanog međuinstitucijskog sporazuma s preuzetim obvezama u pogledu rashoda za klimu i biološku raznolikost. Komisija će predano raditi na ažuriranju i jačanju metodologija praćenja klime i biološke raznolikosti. Te metodologije praćenja bit će ključne za praćenje usklađenosti rashoda za klimu i biološku raznolikost u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. u skladu s ambicijom EU-a.

Komisija blisko surađuje i s državama članicama kako bi se povećala uporaba alata za izradu zelenog proračuna. Komisija je razvila i zeleni referentni okvir za izradu zelenog proračuna i provodi godišnja istraživanja o postojećim praksama u izradi zelenog proračuna u EU-u kako bi pružila potporu mnogim državama članicama koje žele preusmjeriti svoj nacionalni proračun na zelene prioritete. Analitički rad 41 , tehnička potpora i osposobljavanje te godišnja konferencija promiču proces uzajamnog učenja kako bi se osiguralo usklađivanje proračunskih politika i potrošnje s obvezama u području okoliša.

Podjelom rizika između javnih i privatnih ulagatelja mogu se djelotvorno riješiti tržišni nedostaci koji sprečavaju financiranje održive infrastrukture i tranzicije potaknute inovacijama. Cilj Plana ulaganja za održivu Europu, investicijskog stupa europskog zelenog plana, jest u sljedećih deset godina od privatnih i javnih subjekata mobilizirati najmanje 1 bilijun EUR u održiva ulaganja. Programom InvestEU osigurat će se kapacitet za preuzimanje rizika i potpora za povezane savjetodavne inicijative Grupi EIB-a, nacionalnim razvojnim bankama i drugim financijskim institucijama. Komisija će organizirati inauguracijski godišnji sastanak na vrhu o održivim ulaganjima uoči konferencije COP 26 kako bi se sagledao napredak u inicijativama EU-a uključenima u Plan ulaganja za održivu Europu.

III.Poboljšanje otpornosti financijskog sektora i njegova doprinosa održivosti: dvostruki aspekt materijalnosti

Kako bi se uskladio s europskim zelenim planom, sam financijski sektor morat će biti otporniji na rizike nastale zbog klimatskih promjena i propadanja okoliša te će morati poboljšati svoj doprinos održivosti. Za to je potreban sveobuhvatan pristup koji se sastoji od sustavne integracije financijski znatnih rizika za održivost (vanjskih) i učinaka na održivost (unutarnjih) u postupke donošenja financijskih odluka. Ključno je da oba aspekta materijalnosti budu propisno integrirana kako bi financijski sektor proaktivno i u potpunosti pridonio uspjehu europskog zelenog plana.

Jačanje gospodarske i financijske otpornosti na rizike za održivost

Rizici za održivost već su znatni i negativno će utjecati na financijsku stabilnost i financiranje realnog gospodarstva 42 . Fizički učinak klimatskih promjena i gubitak biološke raznolikosti stvaraju rizike koji mogu biti sistemski i ne moraju biti vidljivi na razini pojedinačne imovine 43 . Rizici mogu nastati i zbog neuredne i iznenadne reakcije na tranziciju. Stoga je ključno razumjeti prirodu i stupanj tih izloženosti te njihovu interakciju i razvoj tijekom vremena. Potrebni su dodatni koraci kako bi se osigurala dosljedna integracija čimbenika održivosti u procjenu rizika i upravljanje rizicima u financijskom sektoru.

Odražavanje rizikâ za održivost u standardima financijskog izvještavanja i računovodstvu

Komisija snažno podupire međunarodni rad na uključivanju aspekata održivosti u financijsko izvještavanje i računovodstvo te će nastojati postići najvišu razinu ambicioznosti. Komisija će surađivati s Europskom savjetodavnom skupinom za financijsko izvještavanje (EFRAG), Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) i Odborom za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) kako bi procijenila jesu li međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) na odgovarajući način integrirani u rizike za održivost. Budući da standardi i prakse financijskog izvještavanja određuju vrijednost ulaganjâ, ključan su element za uključivanje rizikâ za održivost u donošenje odluka o financijskom tržištu. Posebno bi trebalo procijeniti kako na odgovarajući način i pravodobno prepoznati relevantne klimatske rizike i rizike za okoliš te izvještavati o njima u financijskim izvještajima.

Kako bi potaknula razvoj standarda za procjenu prirodnog kapitala u EU-u i svijetu, Komisija isto tako pojačava svoju suradnju s industrijom u području biološke raznolikosti i računovodstva prirodnog kapitala.

Poboljšanje transparentnosti kreditnih rejtinga i izgleda povezanih s rejtingom

Agencije za kreditni rejting imaju važnu ulogu u financijskom sustavu jer procjenjuju kreditni rizik financijskih i nefinancijskih izdavatelja 44 . Dionici i dalje izražavaju zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti u pogledu načina na koji agencije za kreditni rejting u svoje metodologije uključuju čimbenike održivosti s obzirom na široku primjenu kreditnih rejtinga. U skladu s daljnjom procjenom djelotvornosti postojećih mjera koje provodi ESMA, Komisija će poduzeti mjere za poboljšanje transparentnosti i osiguravanje uključivanja relevantnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika u kreditne rejtinge i kreditne izglede, osiguravajući pritom metodološku transparentnost.

Utvrđivanje rizika za održivost i upravljanje njima koje provode banke i osiguravatelji

Sposobnost banaka i osiguravajućih društava da utvrde rizike za održivost i upravljaju njima te apsorbiraju financijske gubitke koji proizlaze iz njih ključna je za financijsku stabilnost i otpornost realnog gospodarstva tijekom tranzicije. Iako subjekti financijskog sektora i nadzorna tijela ulažu napore u obuhvaćanje klimatskih i okolišnih čimbenika u sustavima upravljanja rizicima i bonitetnim kapitalnim zahtjevima, napredak je i dalje nedovoljan 45 .

-Komisija će predložiti izmjene bonitetnog okvira za banke kako bi se osiguralo da se u sustave upravljanja rizicima i nadzor dosljedno uključe okolišni, socijalni i upravljački čimbenici 46 . Kako bi se to postiglo, utvrdit će se jasni zahtjevi za utvrđivanje, mjerenje, upravljanje i praćenje rizika za održivost u okvirima upravljanja rizicima, uključujući testiranje otpornosti banaka na klimatske promjene. Uz to će se, kao dio godišnje procjene nadzornih tijela, pojasniti i ojačati uloga nadzornika u procjeni takvih rizika. Naposljetku, Komisija će predložiti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo da u roku od dvije godine do 2023. objavi svoju stalnu procjenu bonitetnog tretmana izloženosti povezanih s imovinom ili djelatnostima koje su u znatnoj mjeri povezane s okolišnim i/ili socijalnim ciljevima.

-Komisija će dosljedno integrirati rizike za održivost u sustave upravljanja rizicima i nadzor osiguravatelja. Predložit će se izmjene Direktive Solventnost II 47 , uključujući analizu scenarija klimatskih promjena koju će provesti osiguravatelji. Slično pristupu koji se primjenjuje u bankarskom sektoru, EIOPA će procijeniti razlike u rizicima između ekološki i/ili socijalno održivih izloženosti i drugih izloženosti u osiguranju.

Upravljanje rizicima za održivost na razini sustava

Povećanje otpornosti financijskog sustava na šokove zahtijeva utvrđivanje i mjerenje rizikâ te upravljanje rizicima na razini sustava. 48  Komisija će ojačati suradnju s europskim nadzornim tijelima i Europskom središnjom bankom (ESB) u cilju obuhvaćanja, praćenja i ublažavanja svih sistemskih rizika za održivost koji utječu na dugoročnu financijsku stabilnost. Kako bi se to postiglo, pojačat će se rad na razvoju dosljednih i relevantnih metodologija i scenarija za kvantificiranje rizikâ za održivost te na testiranju otpornosti financijskog sustava kojim bi se obuhvatili relevantni financijski sektori 49 . Komisija će „Paketom za cilj od 55 %” odrediti ciljano testiranje otpornosti financijskog sustava.

Financijske institucije sve su izloženije ubrzanom propadanju ekosustava i gubitku biološke raznolikosti, iscrpljivanju prirodnih resursa te razinama onečišćenja u našim vodama, zraku i tlu. Kako bi se unaprijedili napori u mjerenju financijskih rizika koji proizlaze iz znatnog gubitka biološke raznolikosti i propadanja ekosustava, Komisija će pripremiti izvješće o mjerenju i prisutnosti takvih rizika u EU-u. U izvješću Komisije razmotrit će se i pristupi i metode za mjerenje tih rizika te će se utvrditi sljedeći koraci u tom području. 

Naposljetku, za identificiranje i upravljanje sistemskim rizicima potrebni su odgovarajući alati za makrobonitetna tijela. Uz potporu europskih nadzornih tijela (ESA), Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) i ESB-a, Komisija će razmotriti mogu li makrobonitetni alati rješavati rizike financijske stabilnosti povezane s klimatskim promjenama u okviru predstojeće revizije makrobonitetnog okvira banaka. U srednjoročnom razdoblju nastavit će se rad na proširenju područja primjene na nebankarske sektore te na rizike za okoliš na temelju savjeta europskih nadzornih tijela, ESRB-a i ESB-a.

Jačanje doprinosa financijskog sektora naporima povezanima s tranzicijom

Osim što financijske institucije upravljaju rizicima za održivost, uspjeh europskog zelenog plana ovisi o doprinosu svih gospodarskih dionika i njihovim poticajima za postizanje naših ciljeva. U tu svrhu financijske institucije moraju prenijeti ciljeve održivosti EU-a u svoje dugoročne strategije financiranja i postupke donošenja odluka. To uključuje bolje mjerenje, praćenje i redovito objavljivanje napretka.

Poboljšanje određivanja ciljeva utemeljenih na znanosti, objavljivanja i praćenja obveza financijskog sektora

Financijske institucije trebale bi objaviti vlastite planove za prelazak na održivost i dekarbonizaciju, uključujući srednjoročne i dugoročne ciljeve te način na koji planiraju smanjiti svoj ekološki otisak. Za praćenje djelotvornosti mjera tijekom vremena ključna će biti veća transparentnost ciljeva, pokazatelja, definicija i metodologija. Prijedlogom direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti od velikih trgovačkih društava iz EU-a i uvrštenih trgovačkih društava, uključujući banke, osiguravatelje i ulagatelje, zahtijevat će se da objave ciljeve održivosti i napredak u njihovu ostvarenju. Nadalje, na temelju regulatornog tehničkog standarda u okviru SFDR-a Komisija će za sve investicijske proizvode ojačati objavljivanje i djelotvornost mjera za dekarbonizaciju koje provode sudionici na financijskom tržištu.

U tom pogledu kao prvi korak mogu poslužiti i dobrovoljne obveze financijskih institucija na globalnoj razini koje se odnose na donošenje strateških, znanstveno utemeljenih klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti. Dok se ne poduzmu daljnje mjere politike u tom području, Komisija će ispitati u kojoj bi mjeri dodatne smjernice mogle osigurati vjerodostojnost takvih dobrovoljnih obveza te pratiti napredak koji je tijekom vremena postignut u cijelom EU-u. Kako bi postigle napredak u ostvarivanju svojih planova na razini subjekta i portfelja, u ovoj bi se fazi financijske institucije mogle koristiti taksonomijom EU-a i drugim održivim financijskim instrumentima.

Pojašnjenje fiducijarnih obveza i pravila o upravljanju ulagatelja kao odraz doprinosa financijskog sektora ciljevima zelenog plana

Za usklađivanje financijskih tokova s ciljevima europskog zelenog plana potrebno je dodatno razmotriti učinke održivosti u strategijama i postupcima odlučivanja ulagatelja o ulaganjima. Komisija je 21. travnja 2021. objavila šest delegiranih akata o izmjenama kojima se od financijskih društava, kao što su savjetnici, upravitelji imovinom i osiguravatelji, zahtijeva da u svoje postupke uključe financijski značajne rizike za održivost i razmotre preferencije svojih klijenata u pogledu održivosti 50 . To će se morati dopuniti daljnjim mjerama za 125 000 mirovinskih fondova u EU-u koji upravljaju kolektivnim programima u ime oko 75 milijuna Europljana 51 . Kako bi se povećao njihov doprinos ciljevima zelenog plana, ključno je da fiducijarne obveze ulagatelja i mirovinskih fondova prema članovima i korisnicima isto tako odražavaju unutarnje okolišne, socijalne i upravljačke rizike ulaganja kao dio postupaka odlučivanja o ulaganjima.

-Komisija će zatražiti od EIOPA-e da procijeni moguću potrebu proširenja koncepta „dugoročnog najboljeg interesa članova i korisnika” te da uvede obvezu razmatranja učinaka održivosti u okvir za ulaganja u mirovine. Cilj bi bio osigurati da okvir bolje odražava preferencije članova i korisnika u pogledu održivosti te šire društvene i okolišne ciljeve. U suradnji s europskim nadzornim tijelima, Komisija će razmotriti i ocijeniti daljnje mjere kako bi se svim relevantnim sudionicima na financijskom tržištu i savjetnicima omogućilo da razmotre pozitivne i negativne učinke svojih odluka o ulaganju i proizvoda koje sustavno savjetuju na održivost.

-Komisija će preispitati relevantne okvire koji se odnose na aktivnosti upravljanja i sudjelovanja ulagatelja. Komisija će posebno istražiti kako bi Direktiva o pravima dioničara II 52 mogla bolje odražavati ciljeve održivosti EU-a i uskladiti se sa smjernicama za upravljanje najboljim praksama na globalnoj razini.

Poboljšanje dostupnosti, cjelovitosti i transparentnosti istraživanja i rejtinga okolišnih, socijalnih i upravljačkih tržišta

Kako bi provele svoje tranzicijske napore, financijskim institucijama bit će potreban širok raspon informacija da utvrde rizike za održivost, mogućnosti i učinke svojih društava i klijenata u koje se ulaže. U tu će se svrhu u prijedlogu direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti od velikih društava iz EU-a uvrštenih na burzu zahtijevati objavljivanje smislenih, usporedivih i budućih podataka o održivosti u cijelom financijskom vrijednosnom lancu 53 . Osim toga, predstojećim prijedlogom o europskoj jedinstvenoj pristupnoj točki uspostavit će se mehanizam na razini EU-a koji će nuditi lako dostupne, usporedive i digitalno upotrebljive baze podataka o obvezama društava na javno izvješćivanje, uključujući informacije o održivosti. 

Ovisno o javnom savjetovanju i procjeni učinka, Komisija će poduzeti mjere za poboljšanje pouzdanosti, usporedivosti i transparentnosti okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga. Okolišni, socijalni i upravljački rejtinzi imaju sve važniji utjecaj na funkcioniranje tržišta kapitala i povjerenje ulagatelja u održive proizvode. Te mjere temeljit će se na studiji Komisije objavljenoj u siječnju 2021. u kojoj se utvrđuje nedostatak transparentnosti u poslovanju pružatelja okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga, niska razina usporedivosti tih rejtinga te mogući sukobi interesa 54 . Sve veća potražnja za održivim ulaganjima stavlja naglasak i na potrebu za nepristranim i pouzdanim okolišnim, socijalnim i upravljačkim istraživanjima na temelju transparentnih i usporedivih metodologija.

Rješavanje problema manipulativnog zelenog marketinga

EU je poduzeo važne korake za rješavanje problema manipulativnog zelenog marketinga na financijskom tržištu. Pokušaji manipulativnog zelenog marketinga mogu stvoriti reputacijski rizik za uključene aktere i dovesti do gubitka povjerenja u održive financijske proizvode i financijski sustav. Kako bi se spriječilo manipulativni zeleni marketing, EU je uveo zahtjeve za objavljivanje podataka za društva i ulagatelje te stvorio alate koji će povećati transparentnost i pomoći krajnjim ulagateljima u identificiranju vjerodostojnih mogućnosti ulaganja 55 . Međutim, djelotvornost politika održivog financiranja ovisi i o odgovarajućoj razini provedbe diljem EU-a. Nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u praćenju usklađenosti s propisima o održivom financiranju i potpunom iskorištavanju svojih zakonskih ovlasti, kao i ovlasti kojima se osigurava zaštita ulagatelja i potrošača od nepotkrijepljenih tvrdnji o održivosti.

Komisija će uz potporu europskih nadzornih tijela procijeniti jesu li nadzorne ovlasti, sposobnosti i obveze svrsishodne. Na temelju te procjene i praćenja rizika zelenog marketinga koje provode europska nadzorna tijela, Komisija će razmotriti mjere za osiguravanje dostatne i dosljedne razine provedbe i nadzora kako bi se riješio problem manipulativnog zelenog marketinga.

Praćenje uredne tranzicije financijskog sustava EU-a

Za postizanje klimatskih ciljeva EU-a bit će potrebno zajedničko djelovanje država članica, financijskih nadzornih tijela i relevantnih javnih tijela kako bi se pratio napredak u tranziciji. Komisija će u suradnji s Platformom za održivo financiranje razviti čvrst okvir za praćenje za mjerenje tokova kapitala u održiva ulaganja. Komisija će pomoći državama članicama u procjeni investicijskog jaza i mjerenju napretka koji su ostvarili financijski sektori u postizanju naših klimatskih i okolišnih ciljeva 56 .

Europska nadzorna tijela mogu imati važnu ulogu u dosljednoj integraciji dvostrukog aspekta materijalnosti u cijelom financijskom sustavu. Komisija će ojačati suradnju među svim relevantnim javnim tijelima, uključujući nadzorna tijela, kako bi pomogla u utvrđivanju srednjoročnih ciljeva za financijski sektor i boljem razumijevanju dostatnosti napretka te tako otvorila put za povezanije političko djelovanje svih relevantnih javnih tijela.

Naposljetku, Komisija će uspostaviti Istraživački forum za održivo financiranje kako bi se ojačala uloga znanosti i potaknula razmjena znanja o održivom financiranju između akademske zajednice i industrije. Taj bi forum bio zadužen za informiranje o upotrebi istraživanja u području održivog financiranja i poticanje razmjene znanja između znanstvenika i financijske zajednice.

IV.Poticanje globalnih ambicija

Globalni izazovi zahtijevaju globalno djelovanje. Međutim, različite jurisdikcije imaju različita polazišta, razine ambicije i ciljeve. Međunarodni forumi i mreže sve više koordiniraju inicijative za održivo financiranje kako bi se u potpunosti iskoristio globalni potencijal održivog financiranja 57 . Oslanjajući se na svoja domaća postignuća, EU je postao predvodnik u održivom financiranju na međunarodnoj razini i aktivno pridonosi globalnim naporima. To vodstvo može biti izvor inspiracije za druge jurisdikcije diljem svijeta te stvoriti poslovne prilike za financijski sektor EU-a na globalnoj razini. Akteri iz EU-a najveći su izdavatelji zelenih obveznica te su postali veliki održivi ulagatelji. Dinamična zelena tržišta pridonose jačanju međunarodne uloge eura i čine EU glavnim globalnim središtem održivog financiranja.

Komisija smatra da je potrebna ambiciozna i čvrsta međunarodna struktura održivog financiranja kojom se prihvaća koncept dvostrukog aspekta materijalnosti i podupire partnerske zemlje EU-a. Ta struktura mora obuhvaćati snažno međunarodno upravljanje, čvrst pravilnik i okvir za praćenje. Kao prvi korak, Komisija predlaže da Odbor za financijsku stabilnost proširi svoj mandat na područje doprinosa financijskog sustava globalnim ciljevima u području klime i okoliša.

Komisija poziva sve međunarodne partnere da bilateralno i multilateralno prodube suradnju u području održivog financiranja, a osobito da promiču konvergenciju pristupâ i osiguravaju upotrebljive alate i parametre privatnom sektoru, kao što su taksonomije 58 . Konkretno, kao dio plana Radne skupine za održivo financiranje skupine G20, Komisija naglašava važnost rada na usklađivanju financijskih tokova s ciljevima održivosti.

Promicanje ambicioznog konsenzusa na međunarodnim forumima

EU će se zalagati za to da međunarodni forumi i subjekti koji utvrđuju standarde, kao što je Zaklada za MSFI, razviju ambiciozne standarde i načela za objavljivanje, oslanjajući se, prema potrebi, na preporuke Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama i druge međunarodne inicijative 59 . Međunarodni standardi objavljivanja mogu se preklapati, biti nedosljedni te se razlikovati u pogledu ambicije. Komisija pozdravlja napore za uspostavu osnovnog globalnog standarda izvješćivanja o održivosti i zalaže se za sveobuhvatne standarde izvješćivanja o održivosti kojima se rješavaju sva pitanja održivosti i uzima u obzir dvostruki aspekt materijalnosti, u skladu s prijedlogom direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti.

EU će nastaviti surađivati sa svojim partnerima u međunarodnim forumima radi postizanja dogovora o zajedničkim ciljevima i načelima taksonomija i, u budućnosti, povećanja usporedivosti i dosljednosti parametara i pragova taksonomija. EU aktivno sudjeluje u skupini G20 i Međunarodnoj platformi za održivo financiranje kako bi se izbjegli fragmentirani pristupi, što bi dovelo do povećanih troškova transakcija, nedostatnih prekograničnih tokova kapitala i usporavanja financijskih inovacija.

Globalni napori ključni su za rješavanje posljedica klimatskih i okolišnih rizika za financijsku stabilnost. EU poziva Odbor za financijsku stabilnost da se pozabavi širim pitanjima održivosti i uzme u obzir da aktivnosti financijskih institucija utječu na klimu i okoliš te da stoga pridonose rizicima koje žele mjeriti. Naposljetku, EU aktivno podupire rad Radne skupine za financijske rizike povezane s klimom u Bazelskom odboru za nadzor banaka radi utvrđivanja i uklanjanja mogućih nedostataka u bazelskom okviru te rad Međunarodnog udruženja osiguravateljnih nadzornih tijela na uključivanju rizika povezanih s klimom u nadzor osiguranja.

Unaprjeđivanje i produbljivanje rada IPSF-a

Kako bi se potaknula međunarodna suradnja, Europska komisija i sedam drugih jurisdikcija pokrenule su u listopadu 2019. Međunarodnu platformu za održivo financiranje (IPSF) 60 . IPSF promiče integrirana tržišta za održivo financiranje i rad na upotrebljivim alatima i parametrima 61 . Sada ima 17 članica i priznat je kao ključna međunarodna inicijativa za održivo financiranje 62 .

IPSF će izvijestiti o svojem radu na „zajedničkoj taksonomiji tla” koja se temelji na novim taksonomijama koje su razvile njegove članice te o objavljivanju podataka o održivosti. Komisija će promicati koncept dvostrukog aspekta materijalnosti u okviru IPSF-a. Osim toga, predložit će bolju razmjenu znanja o ključnim područjima održivog financiranja, kao što su sinergije između financiranja za klimu i biološku raznolikost te prelazak financijskog sustava na zajedničke ciljeve održivosti. Komisija će podupirati i rast članstva IPSF-a i ojačanu upravljačku strukturu te do jeseni 2021. predložiti novi plan rada. IPSF je priznat i kao partner znanja ponovno uspostavljene Radne skupine za održivo financiranje skupine G20 te predstavlja ključan doprinos radu na usklađivanju ulaganja s ciljevima održivosti.

Potpora zemljama s niskim i srednjim dohotkom u povećanju njihova pristupa održivom financiranju

Komisija će razviti sveobuhvatnu strategiju za povećanje održivog financiranja u partnerskim zemljama EU-a. Zemlje s niskim i srednjim dohotkom suočene su s velikim potrebama za ulaganjima kako bi financirale svoj održivi razvoj 63 . Ubrzavanje privatnih financijskih tokova prema našim partnerskim zemljama bit će ključno za zajedničko ostvarivanje našeg globalnog programa održivosti. Međutim, za to će biti potrebna namjenska potpora. Komisija će podupirati napore za povećanje financijskih instrumenata povezanih s održivošću u našim partnerskim zemljama i pomoći u oporavku na globalnoj razini, osobito putem „Globalne Europe” – Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Zaključak – Provedba i daljnji koraci

Na temelju akcijskog plana za održivo financiranje iz 2018., Komisija je poduzela dosad nezabilježene korake kako bi postavila temelje za održivo financiranje. Taj ambiciozni okvir treba dovršiti i konsolidirati kako bismo mogli zadovoljiti goleme potrebe za ulaganjima u tranziciju, osigurati pravednu tranziciju i prilagoditi se globalnom kontekstu. Tom se strategijom rješavaju ti izazovi te se okvir čini izvedivim i dosljednim.

U toj se strategiji utvrđuje kako se ciljevi europskog zelenog plana odražavaju u cijelom financijskom sustavu i osigurava se da akteri u svim sektorima gospodarstva mogu financirati svoju tranziciju bez obzira na svoju početnu točku. Tim se politikama dopunjuju kritične promjene u klimatskim i okolišnim politikama utvrđenima u europskom zelenom planu. Strategija se temelji na suradnji i partnerstvima Komisije s vanjskim privatnim i javnim inicijativama kako bi se potaknulo vodstvo financijskog sektora u postizanju ciljeva održivosti EU-a. Komisija će do kraja 2023. izvijestiti o provedbi ove strategije te će aktivno podupirati države članice u njihovim naporima.

Komisija poziva sve relevantne dionike, od središnjih banaka i nadzornih tijela do država članica, građana, lokalnih vlasti te financijskih i nefinancijskih društava, da poduzmu mjere u svojim područjima i maksimalno povećaju učinak ove strategije.

(1)

 Programom održivog financiranja EU-a pridonosi se i postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno cilja 10.5: „Poboljšati regulaciju i praćenje globalnih financijskih tržišta i institucija te ojačati provedbu takvih propisa”.

(2)

Komunikacija Komisije „Europski zeleni plan”, COM(2019) 640 final, 11.12.2019.

(3)

Vidjeti Komunikaciju „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana”, SWD/2020/176 final, 17.9.2020. Osim toga, postoji velika potreba za ulaganjima kako bi se osigurali prekvalifikacija i usavršavanje te poduprle tranzicije na tržištu rada u cilju postizanja energetskih i klimatskih ciljeva. Vidjeti npr. analizu u preispitivanju Razvoj na području zapošljavanja i socijalne politike u Europi 2020. (ESDE).

(4)

„Održivo financiranje” općenito se odnosi na postupak uzimanja u obzir klimatskih, okolišnih i socijalnih aspekata u odlukama o ulaganju, što dovodi do većeg ulaganja u dugoročnije i održive djelatnosti.

(5)

Vidjeti posebnu internetsku stranicu instrumenta NextGenerationEU.

(6)

Grupa Europske investicijske banke, Plan za klimatsku banku za razdoblje 2021.–2025., studeni 2020., dostupno ovdje .

(7)

Dokazi ukazuju na to da su tržišta kapitala, kao što su tržišta zelenih obveznica ili dionica, djelotvorna u pogledu ubrzanja financiranja tranzicije. Vidjeti, primjerice, rad Ralpha de Haasa i Alexandera Popova Finance and decarbonisation: why equity markets do it better (Financiranje i dekarbonizacija: zašto su tržišta dionica u tome bolja), Research Bulletin (Istraživački bilten) br. 64, 27.11.2019., dostupno ovdje .

(8)

 Komunikacija Komisije „Akcijski plan: o financiranju održivog rasta”, COM(2018) 97 final, 8.3.2018.

(9)

Za pojedinosti o provedbi akcijskog plana za financiranje održivog rasta iz 2018. vidjeti radni dokument službi Komisije priložen strategiji, SWD(180) final, 6.7.2021.

(10)

 Uredba 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe 2019/2088, SL L 198, 22.6.2020.

(11)

Uporaba marketinga za prikazivanje proizvoda, djelatnosti ili politika organizacije kao ekološki prihvatljivih iako to nisu.

(12)

Delegirana uredba Komisije (EU) o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća kojom se utvrđuju sadržaj i prikaz informacija koje moraju objaviti poduzeća koja podliježu člancima 19.a ili 29.a Direktive 2013/34/EU o okolišno održivim gospodarskim djelatnostima, kao i metodologija za usklađivanje s tom obvezom objavljivanja, donesena 6. srpnja 2021., objavit će se u Službenom listu.

(13)

Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2013/34/EU, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Uredbe (EU) br. 537/2014 u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti određenih poduzeća, COM(2021) 189 final, 21.4.2021.

(14)

Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga, SL L 317, 9.12.2019., str. 1.

(15)

Vidjeti bilješku 10.

(16)

Dok se ne postigne dogovor o direktivi o korporativnom izvješćivanju o održivosti, ta se obveza odnosi na poduzeća na koja se primjenjuju članci 19.a ili 29.a Direktive o nefinancijskom izvješćivanju (Direktiva 2014/95 od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i skupina).

(17)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (SL L 87, 31.3.2017., str. 1.); Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/2359 od 21. rujna 2017. o dopuni Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveze informiranja i pravila poslovnog ponašanja koja se primjenjuju na distribuciju investicijskih proizvoda osiguranja (SL L 341, 20.12.2017., str. 8.).

(18)

 Uredba (EU) 2019/2089 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1011 u pogledu referentnih vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom te objavama u vezi s održivošću za referentne vrijednosti, SL L 317, 9.12.2019., str. 17. Daljnje informacije dostupne su ovdje .

(19)

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskim zelenim obveznicama, COM(2021) 391 final, 6.7.2021.

(20)

 Više pojedinosti o upitniku i sažetku odgovora na ovo savjetovanje s dionicima dostupno je ovdje .

(21)

Više informacija dostupno je ovdje .

(22)

Komisija će uskoro predstaviti „Paket za cilj od 55 %”, čija je svrha ažurirati klimatske i energetske zakone EU-a do 2030. u cilju smanjenja neto emisija od 55 % koji je EU postavio za 2030.

(23)

 Vidjeti Platformu za održivo financiranje, Izvješće o financiranju tranzicije, ožujak 2021., dostupno ovdje . Stručnjaci Platforme u svojem su Izvješću o financiranju tranzicije iznijeli prve preporuke o tome kako potaknuti financiranje te tranzicije u cijelom gospodarstvu.

(24)

  Cilj je ovog prijedloga utvrditi vremenske okvire i međukorake za te ekonomske djelatnosti, među ostalim za postojeća ulaganja, kojima se pridonosi procesu tranzicije na način koji je u skladu s europskim zelenim planom te kao nastavak na zaključke Europskog vijeća od 11. i 12. prosinca 2020., u kojima se priznaje uloga tranzicijskih tehnologija kao što je prirodni plin.

(25)

 Ovo je izvješće propisano člankom 26. stavkom 2. Uredbe o taksonomiji.

(26)

Ovaj se postupak temelji na neovisnom i znanstvenom tehničkom izvješću koje je u ožujku 2021. objavio Zajednički istraživački centar, služba Europske komisije koja se bavi znanošću i znanjem, kao i na izvješćima stručne skupine Euratom iz članka 31. i Znanstvenog odbora za rizike za zdravlje i okoliš (SCHER); za više informacija posjetite internetsku stranicu Komisije.

(27)

U članku 9. Uredbe o taksonomiji EU-a utvrđeno je sljedećih šest okolišnih ciljeva: (a) ublažavanje klimatskih promjena, (b) prilagodba klimatskim promjenama, (c) održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, (d) prelazak na kružno gospodarstvo, (e) sprečavanje i kontrola onečišćenja te (f) zaštita i obnova biološke raznolikosti i ekosustavâ.

(28)

Međunarodno udruženje za tržišta kapitala definira obveznice povezane s održivošću kao „svaku vrstu obvezničkog instrumenta čije se financijske i/ili strukturne značajke mogu razlikovati ovisno o tome ostvaruje li izdavatelj prethodno utvrđene ciljeve održivosti/okolišne, socijalne i upravljačke ciljeve”. Ovaj je pristup suprotan pristupu „korištenja primitaka”.

(29)

Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ SL L 168, 30.6.2017., str. 12.

(30)

Direktiva 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010, SL L 60, 28.2.2014., str. 34.

(31)

 Komisijina tehnička stručna skupina dionika za mala i srednja poduzeća (TESG) naglašava potrebu za suradnjom s malim poduzećima, pružanjem potpore tim poduzećima u ispunjavanju zahtjevâ za izvješćivanje o održivosti i povećanjem njihove vidljivosti prema ulagateljima, uz istodobnu zaštitu proporcionalnosti u njihovim aktivnostima objavljivanja.

(32)

Komisija će tu potporu pružiti u okviru Instrumenta za tehničku potporu u skladu s Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021.).

(33)

Vidjeti namjenske mrežne stranice InvestEU i Enterprise Europe Network . Komisija je pokrenula i nekoliko inicijativa usmjerenih na smanjenje rizika posebnih ulaganja, npr. projekt za smanjenje rizika koji se provodi u suradnji s Grupacijom financijskih institucija za energetsku učinkovitost za projekte energetske učinkovitosti.

(34)

Odluke o razvoju i nabavi u području informatičke tehnologije podlijegat će prethodnom odobrenju Odbora Europske komisije za informacijsku tehnologiju i kibersigurnost.

(35)

 Opservatorij i forum EU-a za lance blokova namjerava objaviti studiju o potrošnji energije različitih mehanizama lanaca blokova do sredine 2021.

(36)

Komunikacija komisije „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće”, COM(2021) 118 final, 9.3.2021.

(37)

 Komunikacija Komisije „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”, COM(2021) 82 final, 24.2.2021.

(38)

 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Probna matrica razlika u pokrivenosti osiguranja od prirodnih katastrofa, prosinac 2020., više informacija vidjeti ovdje .

(39)

Vidjeti završno izvješće , uključujući nacrt regulatornih tehničkih standarda (RTS), o sadržaju, metodologijama i prikazu objava u skladu s Uredbom EU-a o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR).

(40)

 Platforma za održivo financiranje dat će savjet o proširenju okvira taksonomije EU-a kako bi se u listopadu 2021. uključila socijalna taksonomija, uzimajući u obzir socijalne ciljeve i aspekte upravljanja.

(41)

 Green Budgeting Practices in the EU: A First Review (Prakse u vođenju zelenog proračuna u EU-u: prva revizija), ECFIN-ov dokument za raspravu 140, 21. svibnja 2021., dostupan ovdje .

(42)

Vidjeti publikacije Mreže središnjih banaka i nadzornih tijela za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS).

(43)

Klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti isto su tako međusobno povezani, vidjeti „Izvješće s radionice o bioraznolikosti i klimatskim promjenama”, koje su objavili Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) i Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), 10.6.2021., dostupno ovdje .

(44)

 Agencije za kreditni rejting u svoja mišljenja i metodologije uključuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike koje smatraju važnima za kreditnu sposobnost financijskih instrumenata ili društava. Kreditni rejtinzi ili izgledi povezani s rejtingom predstavljaju mišljenja o vjerojatnom smjeru kratkoročnog i/ili srednjoročnog kreditnog rejtinga te im nije cilj pružiti sveobuhvatnu procjenu okolišnih, socijalnih i upravljačkih učinaka.

(45)

 BlackRock and Financial Markets Advisory (FMA), Privremena studija Development of tools and mechanisms for the integration of environmental, social and governance (ESG) factors into the EU banking prudential framework and into banks' business strategies and investment policies (Razvoj alata i mehanizama za integraciju okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika u bonitetni okvir EU-a za bankarstvo te u poslovne strategije i investicijske politike banaka), prosinac 2020., dostupno ovdje . Osim toga, „i banke smatraju da je 90 % prijavljenih praksi samo djelomično ili nimalo usklađeno s nadzornim očekivanjima ESB-a u pogledu rizika povezanih s klimom i okolišem”; uvodni govor Franka Eldersona, člana Izvršnog odbora ESB-a, na zajedničkoj konferenciji ESB-a i EBRD-a pod nazivom „Nadzor rastućeg rizika povezanog s klimom i implikacije za financijske institucije”, 16. lipnja 2021.

(46)

 Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Direktiva o kapitalnim zahtjevima (CRD), odnosno Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 i Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i investicijskih društava, izmjeni Direktive 2002/87/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ, SL L 176, 27.6.2013.

(47)

 Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II).

(48)

Vidjeti Izvješće o riziku povezanom s klimatskim promjenama projektnog tima ESB-a/ESRB-a za praćenje klimatskih rizika,  Report on ‘Climate-related risk and financial stability’ , 2021.

(49)

Nadzorna tijela počela su razvijati okvire za testiranje otpornosti na klimatske promjene. Na primjer, ESB provodi testiranje otpornosti na klimatske promjene u cijelom gospodarstvu kako bi procijenio izloženost banaka europodručja budućim klimatskim rizicima analiziranjem otpornosti njihovih drugih ugovornih strana u različitim klimatskim scenarijima.

(50)

Popis delegiranih akata o izmjenama vidjeti ovdje .

(51)

Fiducijarnim obvezama osigurava se da oni koji upravljaju novcem drugih osoba djeluju u interesu svojih korisnika, a ne da služe vlastitim interesima. Odluke fiducijara imaju kaskadni učinak na investicijski lanac jer utječu na postupak donošenja odluka, vlasničku praksu i, u konačnici, na način na koji se upravlja društvima.

(52)

Direktiva (EU) 2017/828 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja, SL L 132, 20.5.2017.

(53)

 Sva velika društva i sva društva uvrštena na burzu na reguliranim tržištima u EU-u, osim mikropoduzeća, podlijegala bi tim zahtjevima za izvješćivanje.

(54)

 Europska komisija i upravljanje okolišnim resursima (ERM), Study on sustainability-related ratings, data and research (Studija o ocjenama održivosti, podacima i istraživanjima), 6.1.2021., dostupno ovdje .

(55)

Zahtjevi za objavljivanje na temelju Uredbe EU-a o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR), Uredbe EU-a o taksonomiji i zahtjeva za izvješćivanje o održivosti u skladu s Direktivom o nefinancijskom izvješćivanju (NFRD), u konačnici nadopunjeni predloženom direktivom o izvješćivanju o održivosti poduzeća koju trenutačno razmatraju zakonodavci EU-a.

(56)

Vidjeti za primjer dokument Dashboard on scaling up green finance (Matrica za povećavanje zelenog financiranja) koji je u ožujku 2021. objavila Mreža za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS), a u kojem je razvijen niz pokazatelja koji omogućuju praćenje stupnja napretka prema ekologizaciji financijskog sustava.

(57)

Kao što su skupina G20 i skupina G7, Odbor za financijsku stabilnost (FSB), Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS), Mreža za ekologizaciju financijskog sustava (NGFS), Koalicija ministara financija za klimatske aktivnosti.

(58)

Izjava sa sastanka na vrhu EU-a i SAD-a „Prema obnovljenom transatlantskom partnerstvu”, 15.6.2021., točka 10.

(59)

Članovi Saveza globalnih inicijativa za izvješćivanje o održivosti, uključujući Globalnu inicijativu za izvješćivanje i Zakladu za izvješćivanje o vrijednostima.

(60)

Vidjeti sve pojedinosti o IPSF-u, njegovim ciljevima, članstvu i planu rada u dokumentu SWD(2021) 180 final, 6.7.2021.

(61)

U jesen 2021. IPSF će dostaviti i. izvješće o zajedničkoj taksonomiji u kojem će se utvrditi zajedničke značajke postojećih taksonomija koje su razvila javna tijela, ii. izvješće o objavama povezanima s održivošću, kojim bi se trebala pružiti sveobuhvatna i cjelovita usporedba zahtjeva za objavljivanje za trgovačka društva, upravitelje imovinom i institucionalne ulagatelje, te iii. svoje godišnje izvješće.

(62)

Članice predstavljaju 55 % emisija stakleničkih plinova, 50 % svjetskog stanovništva i 55 % svjetskog BDP-a; više informacija o članstvu u IPSF-u vidjeti ovdje .

(63)

Prema procjenama OECD-a, godišnji manjak financiranja ciljeva održivog razvoja u zemljama u razvoju od 2,1 bilijuna EUR znatno se povećao 2020. zbog bolesti COVID-19 te je dosegnuo 3,6 bilijuna EUR (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, „Globalni izgledi za financiranje održivog razvoja 2021.”, 2020., dostupno ovdje ).

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 6.7.2021.

COM(2021) 390 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu

{SWD(2021) 180 final}

Detaljne mjere i pojmovnik

Financiranje prelaska realnog gospodarstva na održivost

Mjera 1.: Komisija će izraditi širi okvir kako bi pomogla financiranje međufaza na putu prema održivosti.

1.a: Komisija će razmotriti zakonodavni prijedlog za potporu financiranju određenih ekonomskih djelatnosti koje pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova.

·Komisija će razmotriti zakonodavni prijedlog kojim bi se podržalo financiranje određenih ekonomskih djelatnosti, prije svega u energetskom sektoru, uključujući plinski, koje pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova na način kojim se podupire prelazak na klimatsku neutralnost tijekom ovog desetljeća 1 .

1.b: Komisija će razmotriti mogućnosti proširenja okvira taksonomije EU-a u cilju priznavanja napora u pogledu tranzicije.

·Komisija će razmotriti mogućnosti proširenja okvira taksonomije EU-a kako bi se mogle uključiti ekonomske djelatnosti na srednjoj razini, poboljšati transparentnost i mobilizirati financijska sredstava za djelatnosti doista usmjerene na održivost. ·Do kraja 2021. Komisija će objaviti izvješće s opisom odredbi potrebnih kako bi se obuhvatile ekonomske djelatnosti koje nemaju znatan učinak na okolišnu održivost i ekonomske djelatnosti koje znatno štete okolišnoj održivosti.

1.c: Komisija će dodati kriterije tehničke provjere za održive djelatnosti koje nisu obuhvaćene prvom delegiranom uredbom o EU-ovoj taksonomiji klimatski održivih djelatnosti.

·Komisija će u skladu sa zahtjevima Uredbe o taksonomiji donijeti dopunski delegirani akt o klimatskoj taksonomiji kojim će se obuhvatiti djelatnosti koje još nisu obuhvaćene prvim delegiranim aktom za taksonomiju EU-a u području klime, kao što su poljoprivreda i neki energetski sektori. Delegirani akt odnosit će se i na aktivnosti koje se tiču nuklearne energije, podložne specifičnom procesu stručne revizije koji je Komisija u tu svrhu pripremila, i usklađene s njime. Komisija će taj dopunski delegirani akt donijeti što prije, nakon završetka specifičnog procesa revizije u ljeto 2021. Dopunskim delegiranim aktom obuhvatit će se i prirodni plin i povezane tehnologije kao prijelazna djelatnost u mjeri u kojoj se na njih primjenjuju ograničenja iz članka 10. stavka 2. Uredbe o taksonomiji EU-a. U tom kontekstu razmotrit će se prednosti klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti za prijelazne djelatnosti.

1.d: Komisija će donijeti još jedan delegirani akt o taksonomiji kojim će obuhvatiti preostala četiri okolišna cilja.

·U skladu s Uredbom o taksonomiji, Komisija će u prvoj polovini 2022. donijeti još jedan delegirani akt o taksonomiji kojim će obuhvatiti preostala četiri okolišna cilja (voda, bioraznolikost, sprečavanje onečišćenja i kružno gospodarstvo). ·Zajedno s njime Komisija će donijeti kriterije tehničke provjere za druge djelatnosti koje pridonose klimatskim ciljevima (npr. za daljnje aktivnosti proizvodnje i prijevoza).

1.e: Komisija će proširiti standarde održivog financiranja i oznake kojima se podupiru financiranje prelaska na održivost i postupne tranzicije.

Standardi i oznake za financijske instrumente

·U suradnji s europskim nadzornim tijelima i Platformom za održivo financiranje: oKomisija će do 2022. raditi na dodatnim oznakama za obveznice kao što su oznake za obveznice povezane s tranzicijom ili održivošću. oKomisija će do 2023. procijeniti potrebe i prednosti općeg okvira za označavanje financijskih instrumenata kojima se financira tranzicija gospodarstva.

Oznake za financijske proizvode i referentne vrijednosti

·Kako je propisano Uredbom o referentnim vrijednostima, Komisija će procijeniti mogućnost uspostave okolišne, socijalne i upravljačke referentne vrijednosti, uzimajući u obzir dinamičnu prirodu pokazatelja održivosti i metode kojima se mjere. Procjenu Komisije poduprijet će studija o postojećim okolišnim, socijalnim i upravljačkim referentnim vrijednostima, primjerima dobre prakse i nedostacima te minimalnim standardima za okolišnu, socijalnu i upravljačku referentnu vrijednost EU-a. ·Osim toga, Komisija će do 31. prosinca 2022. preispitati minimalne standarde za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju, kao i za referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom kako bi se osigurala usklađenost odabranih vrijednosti s taksonomijom EU-a. ·Komisija će predložiti minimalne kriterije održivosti ili kombinaciju kriterija za financijske proizvode obuhvaćene člankom 8. Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga kako bi se zajamčila minimalna uspješnost u pogledu održivosti takvih proizvoda kojom bi se dodatno jačala usklađena primjena Uredbe i poduprli napori u pogledu tranzicije.

Objavljivanje prospekata

·U okviru Uredbe o prospektu Komisija će tijekom 2022. uvesti objave ciljanih prospekata za zelene, socijalne i održive vrijednosne papire kako bi se poboljšala usporedivost, transparentnost i usklađenost informacija koje se pružaju za takve instrumente te pridonijelo borbi protiv manipulativnog zelenog marketinga.

Ususret uključivijem okviru održivog financiranja

Mjera 2.: Komisija će raditi na uspostavi uključivog okvira održivog financiranja za sve.

2.a: Komisija će nastojati malim ulagateljima i MSP-ovima omogućiti pristup mogućnostima održivog financiranja.

Zeleni zajmovi i hipotekarni krediti

·Komisija će do drugog tromjesečja 2022. zatražiti od EBA-e mišljenje o definiciji zelenih kredita za stanovništvo i zelenih hipotekarnih kredita te mogućim alatima kojima bi se poduprli. ·U okviru preispitivanja Direktive o hipotekarnim kreditima Komisija će do kraja 2022. istražiti načine kako poduprijeti veću prisutnost energetski učinkovitih hipotekarnih kredita na tržištu. ·Komisija će pokrenuti informativnu kampanju na razini EU-a namijenjenu poduzećima i kućanstvima o značajkama i prednostima takvih kredita. ·Komisija će putem svojeg Instrumenta za tehničku potporu 2 podupirati države članice u izgradnji kapaciteta i izradi tehničkih savjeta kako bi poduprla pokretanje projekata, primjerice savjetima o tehničkim i financijskim rješenjima uključujući zelene kredite.

Financijska pismenost i investicijski savjetnici

·Ovisno o daljnjoj procjeni, Komisija će u skladu s Akcijskim planom za uniju tržišta kapitala razmotriti poduzimanje koraka za jačanje stručnog znanja i kvalifikacija financijskih savjetnika u pogledu održivosti. ·Komisija će u razvoj budućeg zajedničkog okvira EU-a i OECD-ove Međunarodne mreže za financijsko obrazovanje (OECD/INFE) za financijske kompetencije pojedinaca uključiti aspekte održivog financiranja, počevši s odraslima od kraja 2021.

Alati i savjetodavne usluge za poduzeća, osobito za MSP-ove i izvoznike

·Komisija će od 2023. ponuditi tehničku potporu državama članicama kako bi se MSP-ovima omogućio pristup savjetodavnim uslugama o održivosti diljem EU-a i pristup održivom financiranju s niskim administrativnim opterećenjem 3 . Tom potporom poboljšat će se izgradnja kapaciteta za održivost prilagođena posebnim potrebama MSP-ova u njihovoj nadležnosti, među ostalim za potrebe izvješćivanja u pogledu taksonomije EU-a. ·Kako bi se olakšala uporaba i primjena okvira za objavljivanje podataka o održivosti, među ostalim i za manja poduzeća, Komisija je nedavno objavila Kompas taksonomije EU-a 4 . Taj digitalni alat korisnicima omogućava da razumiju i procijene potencijalnu pokrivenost i usklađenost te olakšava integraciju kriterija taksonomije EU-a u poslovne baze podataka i sustave izvješćivanja. ·U pogledu javnih izvoznih kredita, osim ukidanja potpore sektoru proizvodnje električne energije iz ugljena 5 , Komisija će predložiti reviziju Sporazuma OECD-a u cilju povećanja pozitivnog učinka potpora za klimatski prihvatljive projekte (to uključuje procjenu koliko su u tu svrhu za održive djelatnosti upotrebljiva načela taksonomije EU-a).

2.b: Komisija će istražiti kako maksimalno iskoristiti mogućnosti digitalnih tehnologija za održivo financiranje.

·Komisija će u okviru europske podatkovne strategije u podatkovne prostore integrirati podatke povezane s održivim financijama te će zajedno s platformom za digitalne financije razmotriti moguće dodatne mjere kojima bi se omogućila i poticala inovativna rješenja koja primjenjuju digitalne tehnologije za potporu MSP-ovima i malim ulagateljima. ·Komisija potiče razvoj podatkovnih centara i tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, uključujući kriptoimovinu, s niskom ili nultom razinom emisija i ulaganja u njih te će istražiti treba li taksonomiju EU-a do 2023. proširiti na druge prateće djelatnosti.

2.c: Komisija će raditi na smanjenju klimatskih rizika i rizika za okoliš, ali i na većoj zaštiti od tih rizika povećanjem pokrića osiguranja.

·Komisija će zatražiti od EIOPA-e da nastavi razvijati matricu nedostatne osigurateljne zaštite od rizika prirodnih katastrofa do sredine 2022. te će istražiti upotrebu matrice za dijagnostičku procjenu svih država članica. ·Komisija će do 2022. uz potporu sektora osiguranja, nacionalnih tijela, tijela na lokalnoj razini i drugih dionika pokrenuti dijalog o otpornosti na klimatske promjene u svrhu razmijene najboljih primjera iz prakse i utvrđivanja načina pristupanja razlikama u zaštiti klime te povećanja otpornosti na klimatske promjene s pomoću preporuka ili dobrovoljnih obveza. ·Komisija će pozvati EIOPA-u da nastavi s radom na utvrđivanju uspješnih primjera iz prakse sektora osiguranja u širem kontekstu pružanja proizvoda (uključujući određivanje cijena i preuzimanje rizika) ili usluga za potrošače u pogledu upravljanja rizicima povezanima s klimatskim promjenama. EIOPA bi posebnu pozornost trebala posvetiti inovativnim rješenjima i njihovim potencijalnim rizicima ili mogućnostima za širu primjenu. ·Na temelju rada EIOPA-e, Komisija će razmotriti može li se zakonodavnim ili nezakonodavnim mjerama o bonitetnim ili drugim pravilima olakšati prihvaćanje utvrđenih uspješnih primjera iz prakse na tržištu.

2.d: Komisija će podupirati vjerodostojna socijalna ulaganja.

·Komisija će do prosinca 2022. surađivati s europskim nadzornim tijelima kako bi u okviru Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga preispitala regulatorne tehničke standarde, razjasnila pokazatelje za glavne negativne učinke povezane i s klimom i s okolišem, kao i za glavne negativne učinke u području socijalnih pitanja i pitanja povezanih sa zaposlenicima, poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanja. ·Komisija će do kraja 2021. objaviti izvješće o socijalnoj taksonomiji, kako je propisano Uredbom o taksonomiji. ·Komisija će 2021. predložiti inicijativu za održivo korporativno upravljanje.

2.e: Komisija će pripremati mehanizme za izradu zelenog proračuna i podjelu rizika.

·Komisija će intenzivnije pratiti potrošnju za klimu i bioraznolikost i podupirati one države članice koje žele svoj nacionalni proračun preusmjeriti prema zelenim prioritetima. ·Uoči konferencije COP26 Komisija će organizirati godišnji inauguracijski sastanak na vrhu o održivom ulaganju.

Povećanje otpornosti financijskog sektora i njegova doprinosa održivosti: dvostruki aspekt materijalnosti

Mjera 3.: Kako bi se povećala gospodarska i financijska otpornost na rizike za održivost, Komisija će poduzeti dodatne korake u pogledu računovodstva, kreditnih rejtinga, mikrobonitetnih i makrobonitetnih propisa.

3.a: Komisija će raditi na standardima financijskog izvještavanja koji primjereno odražavaju standarde rizika za održivost i poticati računovodstvo prirodnog kapitala.

·Komisija će surađivati s EFRAG-om, ESMA-om i IASB-om kako bi se standardima financijskog izvještavanja najbolje obuhvatili relevantni rizici za održivost. ·Kako bi potaknula razvoj standardâ za procjenu prirodnog kapitala u EU-u i svijetu, Komisija jača i suradnju s industrijom u području biološke raznolikosti i računovodstva prirodnog kapitala.

3.b: Komisija će poduzeti mjere kako bi osigurala sustavno i transparentno uključivanje relevantnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika u kreditne rejtinge i izglede povezane s rejtingom.

·Komisija poziva ESMA-u da: odo trećeg tromjesečja 2021. iznese svoju ocjenu provedbe ažuriranih smjernica čiji je cilj poboljšati objavljivanje informacija o tome kako se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u kreditnim rejtinzima i izgledima povezanima s rejtingom, onajkasnije do drugog tromjesečja 2022. iznese svoje nalaze o tome kako agencije za kreditni rejting uključuju okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike u svoje metodologije. ·Ovisno o nalazima ESMA-e i rezultatima procjene učinka, Komisija će do prvog tromjesečja 2023. poduzeti mjere kako bi osigurala sustavni obuhvat relevantnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika u kreditnim rejtinzima i poboljšala transparentnost agencija za kreditni rejting prilikom uključivanja okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika u kreditne rejtinge i izglede povezane s rejtingom.

3.c: Komisija će predložiti izmjene Uredbe i Direktive o kapitalnim zahtjevima kako bi se osiguralo dosljedno uključivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika u sustave upravljanja rizicima banaka.

Upravljanje rizicima i nadzorne ovlasti

·U predstojećem preispitivanju Uredbe i Direktive o kapitalnim zahtjevima Komisija će predložiti obvezujuće zahtjeve i mandate za Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u pogledu uključivanja okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika u pravila o upravljanju rizicima za banke te će od nadzornih tijela zahtijevati da osiguraju primjereno upravljanje banaka tim rizicima koje odražava različite vrste rizika za održivost (okolišni, socijalni i upravljački rizici). Time će se obuhvatiti poboljšanja i uvesti novi mandat EBA-e za izdavanje smjernica za banke u pogledu utvrđivanja, mjerenja, upravljanja i praćenja okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika. ·Komisija će predložiti izričito ovlašćivanje nadzornih tijela za uključivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika u postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP). ·Od banaka će se isto tako zahtijevati da provedu interna testiranja otpornosti na stres kako bi preispitale svoju otpornost na rizike od klimatskih promjena i dugoročne negativne učinke. Komisija će ovlastiti EBA-u za izdavanje smjernica o tome.

Različiti rizici i kapitalni zahtjevi

·Komisija će predložiti da se uvaži činjenica da se mjerama za povećanje energetske učinkovitosti nekretnine pod hipotekom nedvojbeno povećava njezina vrijednost. ·Komisija će predložiti da EBA do 2023. dobije mandat za procjenu opravdanosti posebnog bonitetnog tretmana izloženosti povezanih s imovinom i djelatnostima koje su u znatnoj mjeri povezane s okolišnim i/ili socijalnim ciljevima.

Objavljivanje i izvješćivanje

·Komisija će procijeniti treba li informacije o aktivnostima financijskih institucija u pogledu održivosti i njihovoj izloženosti okolišnim, socijalnim i upravljačkim rizicima uključiti u bonitetno izvješćivanje. ·Komisija će proširiti zahtjeve za objavljivanje podataka koji se odnose na rizike za okoliš na veći broj banaka, primjenjujući razmjeran pristup kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje za male banke.

3.d: Komisija će u sklopu predstojeće revizije Direktive Solventnost II (2021.) predložiti izmjene kako bi se rizici za održivost dosljedno integrirali u bonitetni okvir za osiguravatelje.

Upravljanje rizicima

·Kako bi se poboljšalo upravljanje rizicima za održivost u sektoru osiguranja, osiguravatelji će morati provoditi analize „scenarija klimatskih promjena” u bonitetne svrhe.

Različiti rizici i kapitalni zahtjevi

·U predstojećoj reviziji Direktive Solventnost II Komisija će predložiti da se EIOPA-u ovlasti za istraživanje bi li do 2023. bio opravdan poseban bonitetni tretman izloženosti povezanih s imovinom i aktivnostima koje su u znatnoj mjeri povezane s okolišnim i/ili socijalnim ciljevima. ·Nadalje, Komisija će predložiti da se EIOPA-u ovlasti za procjenu djelotvornosti postojećeg bonitetnog režima, osobito u pogledu raspodjele imovine i posljedičnog učinka na trošak kapitala poduzeća koja posluju u sektorima s različitim intenzitetom ugljika.  ·Na temelju rada EIOPA-e, Komisija će razmotriti je li potrebno izmijeniti delegirane akte povezane s Uredbom Solventnost II.

3.e: Komisija će pojačati svoje napore u praćenju i suzbijanju mogućih sistemskih rizika koji proizlaze iz izazova održivosti u cilju održavanja dugoročne financijske stabilnosti i ograničavanja sistemskih rizika.

Praćenje rizika za financijsku stabilnost

·U bliskoj suradnji s ESRB-om, ESB-om, europskim nadzornim tijelima, EEA-om i relevantnim nacionalnim tijelima, Komisija će sustavno pratiti rizike za financijsku stabilnost povezane s klimom, ovisno o dostupnosti podataka i metodologija, te proširiti opseg praćenja na druge rizike za okoliš. ·Komisija će do kraja 2023. dostaviti izvješće o tim rizicima za financijsku stabilnost i njihovu vjerojatnom razvoju, prema potrebi s prijedlozima za daljnje mjere politike. ·Komisija će do 2022. sastaviti izvješće u kojem će predstaviti metodološki okvir i procijeniti moguće financijske rizike povezane s gubitkom biološke raznolikosti i propadanjem ekosustava na mikrorazini i makrorazini te istražiti moguće promjene politike održivog financiranja koje su potrebne.

Nadzorno testiranje otpornosti na stres

·Komisija će ovlastiti europska nadzorna tijela i zatražiti od ESB-a da provode redovite testove otpornosti na klimatske promjene ili analize scenarija primjenom pristupa „odozdo prema gore” odnosno „odozgo prema dolje”. ·Osim toga, Komisija će ovlastiti europska nadzorna tijela i zatražiti od ESB-a da u jednokratnom postupku provedu koordinirano testiranje otpornosti na klimatske promjene „odozdo prema gore” i „odozgo prema dolje” u cijelom financijskom sektoru na razini EU-a kako bi se procijenila otpornost financijskog sektora u skladu s „Paketom za cilj od 55 %”. Europska nadzorna tijela i ESB odredit će godinu, opseg i sektorske aspekte tog postupka. ·Komisija će ovlastiti europska nadzorna tijela da dodatno razviju metode, parametre i scenarije za testiranje otpornosti na klimatske promjene „odozdo prema gore” koje će primjenjivati nadzorna tijela i nadzirani subjekti u svojim specifičnim sektorima te će zatražiti od ESB-a da dodatno razvije metode, parametre i scenarije za testiranje otpornosti na klimatske promjene „odozgo prema dolje”, uz potporu ESRB-a te se istodobno koristeći tekućim aktivnostima NGFS-a. To uključuje široku razmjenu ove prakse kako bi se osiguralo brzo uzajamno učenje među nadzornim tijelima i financijskim institucijama. ·Komisija će analizirati kako se rizici utvrđeni testiranjem otpornosti na stres ili analizom scenarija mogu integrirati u mikrobonitetne i makrobonitetne propise i nadzor.

Makrobonitetni alati

·Na temelju doprinosa ESRB-a, ESB-a i EBA-e, Komisija će procijeniti jesu li trenutačni makrobonitetni alati prikladni za suzbijanje rizika za financijsku stabilnost povezanih s klimatskim promjenama te će razmotriti donošenje zakonodavnog prijedloga u sklopu predstojeće revizije makrobonitetnog okvira za nadzor banaka. ·Komisija u srednjoročnom razdoblju namjerava proširiti razmatranja o sistemskim rizicima na financijske rizike povezane s okolišem, obuhvatiti nebankovne financijske posrednike i procijeniti tretman imovine za koju izloženost okoliša nije poznata.

Mjera 4.: Komisija će raditi na poboljšanju doprinosa financijskog sektora ciljevima održivosti.

4.a: Komisija će ojačati postavljanje znanstveno utemeljenih ciljeva, objavljivanje i praćenje obveza financijskog sektora.

Objavljivanje i izvješćivanje

·Prijedlogom direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti i pratećim standardom koji će izraditi EFRAG, od financijskih institucija, uključujući banke, ulagatelje i osiguravatelje, zahtijevalo bi se da objave svoje planove tranzicije i dekarbonizacije te način na koji planiraju smanjiti svoj ekološki otisak. ·Oslanjajući se na regulatorni tehnički standard na temelju Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR), Komisija će za sve financijske proizvode nastojati osnažiti objavljivanje i djelotvornost mjera za dekarbonizaciju koje provode sudionici na financijskom tržištu.

Obveze održivosti   ·Kao prvi korak u tom je smislu pohvalno i dobrovoljno obvezivanje financijskih institucija na donošenje strateških znanstveno utemeljenih klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti na globalnoj razini. Do mogućeg poduzimanja daljnjih mjera politike u tom području Komisija će Komisija će ispitati u kojoj su mjeri potrebne dodatne smjernice kako bi se osigurala vjerodostojnost dobrovoljnih obveza i omogućilo praćenje napretka u cijelom EU-u. U ovom trenutku financijske institucije mogu se taksonomijom EU-a i drugim alatima za održivo financiranje koristiti za ostvarivanje svojih planova na razini subjekta i portfelja.

4.b: Komisija će pojasniti fiducijarne obveze i pravila o upravljanju ulagatelja kao odraz doprinosa financijskog sektora ciljevima zelenog plana.

Fiducijarne obveze

·Prije preispitivanja Direktive o institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje II (IORP II) Komisija će od EIOPA-e zatražiti da analizira mirovinski okvir, posebno kako bi se: oprocijenila potencijalna potreba za proširenjem koncepta „dugoročno najboljih interesa članova i korisnika” i uveo pojam dvostrukog aspekta materijalnosti, uzimajući u obzir preferencije članova i korisnika u pogledu održivosti te šire socijalne i okolišne ciljeve; i oprocijenilo treba li pojasniti načelo razboritosti i/ili istražiti moguće putove prema ispunjavanju zahtijeva da se učinci održivosti uključe u odluke o ulaganju.  ·U suradnji s europskim nadzornim tijelima i nadovezujući se na izmjene pravila o fiducijarnim obvezama koje su uvedene paketom od travnja 2021., Komisija će razmotriti prednosti daljnjih promjena kako bi sudionicima financijskog tržišta i savjetnicima omogućila da sustavno razmotre pozitivne i negativne učinke održivosti proizvoda o kojima savjetuju i svojih odluka o ulaganjima, među ostalim za subjekte UCITS-a, MIFID-a II, AIFMD-a i IDD-a. Takvo preispitivanje razvijalo bi se u kontinuitetu s mogućim pregledom fiducijarnih obveza putem institucije za strukovno mirovinsko osiguranje II.

Upravljanje i angažman

·Direktivom o pravima dioničara (SRD II) osigurava se minimalna osnova za aktivnosti upravljanja, djelotvorno upravljanje i donošenje odluka o dugoročnim ulaganjima. Uzimajući u obzir preispitivanje SRD-a II do 2023., Komisija će istražiti kako bi SRD II mogao u svojim smjernicama za upravljanje bolje odražavati razmatranja o učincima i najbolje prakse na globalnoj razini.  ·Komisija će zatražiti od europskih nadzornih tijela i nacionalnog regulatora da pripreme dodatne smjernice kako usklađeno djelovanje ne bi ometalo suradnju i angažman ulagatelja na zajedničkim ciljevima održivosti 6 .

4.c: Komisija će poduzeti mjere za poboljšanje dostupnosti, cjelovitosti i transparentnosti istraživanja i rejtinga okolišnih, socijalnih i upravljačkih tržišta.

·Najkasnije do četvrtog tromjesečja 2021., Komisija će organizirati ciljano javno savjetovanje o funkcioniranju tržišta okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga. ·Ovisno o procjeni učinka, Komisija će do prvog tromjesečja 2023. poduzeti mjere kako bi ojačala pouzdanost i usporedivost okolišnih, socijalnih i upravljačkih rejtinga. ·Komisija može procijeniti određene aspekte okolišnih, socijalnih i upravljačkih istraživanja kako bi donijela odluku o tome je li intervencija potrebna te o mogućim odgovarajućim mjerama.

Mjera 5.: Komisija će raditi na praćenju uredne tranzicije i osiguravanju cjelovitosti financijskog sustava EU-a.

5.a: Komisija će nadzornim tijelima omogućiti rješavanje problema manipulativnog zelenog marketinga.

·U suradnji s europskim nadzornim tijelima, Komisija će procijeniti jesu li nadzorne ovlasti, sposobnosti i obveze nadležnih tijela, kao i provedbene mjere koje su poduzela nadležna tijela, učinkovite za borbu protiv manipulativnog zelenog marketinga. To uključuje praćenje rizikâ manipulativnog zelenog marketinga koje provode europska nadzorna tijela te nadležna tijela. ·U okviru te procjene od europskih nadzornih tijela tražit će se da procijene i obavijeste Komisiju je li postojeći paket nadzornih i provedbenih alata dostupnih nadležnim tijelima za praćenje, istragu i sankcioniranje manipulativnog zelenog marketinga na razini EU-a dovoljno učinkovit i usklađen te odvraća li od manipulativnog zelenog marketinga te je li primjeren za utvrđivanje mogućih rizika od manipulativnog zelenog marketinga tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda. ·Potom će Komisija razmotriti jesu li potrebni daljnji koraci kako bi se nadzornim tijelima omogućilo da osiguraju dostatnu i dosljednu razinu nadzora i provedbe u cijelom EU-u. Komisija će razmotriti potrebu za snažnijom ulogom europskih nadzornih tijela u koordinaciji i konvergenciji ili drugim izmjenama zakonodavstva EU-a.

5.b: Komisija će izraditi čvrst okvir za praćenje kako bi se mjerio ostvaren napredak financijskog sustava EU-a.

·Kako bi se procijenila razina usklađenosti financijskog sektora EU-a, Komisija će u suradnji s Platformom za održivo financiranje izraditi čvrst okvir za praćenje i skup pokazatelja za mjerenje tokova kapitala u održiva ulaganja. ·Komisija će pomoći državama članicama u procjeni investicijskog jaza i mjerenju napretka koji su ostvarili njihovi financijski sektori u usklađivanju s našim klimatskim i okolišnim ciljevima. U tu će svrhu Komisija do lipnja 2023. pozvati države članice da pripreme procjenu usklađenosti svojih financijskih tržišta klimatskim i okolišnim ciljevima koja će obuhvaćati banke, upravitelje imovinom, mirovinske fondove i osiguravajuća društva. ·U cilju poboljšanja procjene investicijskog jaza kako bi se ispunili naši klimatski i okolišni ciljevi, Komisija će do prvog tromjesečja 2023. provesti detaljnu analizu dugoročnih potreba za ulaganjima i investicijskog jaza uzimajući u obzir nove zakonodavne prijedloge i studije budućih potreba za ulaganjima. ·Na temelju navedenog, Komisija će do kraja 2023. predstaviti konsolidirano izvješće o trenutačnom stanju tranzicije financijskih tržišta EU-a. Povrh toga, Komisija će do kraja 2023. ocijeniti učinak plana EU-a za održivo financiranje.

5.c: Komisija će poboljšati suradnju među nadležnim tijelima kako bi ostvarili jednak pristup radi praćenja uredne tranzicije i praćenja usklađivanja financijskog sustava EU-a s ciljevima zelenog plana.

·Komisija će do 2022. ojačati suradnju s ESB-om, ESRB-om, europskim nadzornim tijelima i EEA-om u cilju razvoja zajedničke metodološke osnove te dosljedne i usklađene integracije dvostrukog aspekta materijalnosti u cijelom financijskom sustavu EU-a. ·Ta suradnja trebala bi pomoći u utvrđivanju srednjoročnih ciljeva za financijski sektor, boljem razumijevanju dostatnosti postojećeg i budućeg napretka te tako prema potrebi omogućiti bolju suradnju u političkom djelovanju svih relevantnih javnih tijela. To bi moglo dovesti do preporučenih mjera politike, alata i metodologija za provedbu strategija usklađivanja usmjerenih na budućnost i za rješavanje rizikâ financijske stabilnosti koji su na raspolaganju nadzornim tijelima, regulatorima i subjektima financijskog sektora u EU-u.

5.d: Komisija će ojačati održivo financiranje istraživanja i prijenos znanja.

·Komisija će uspostaviti Istraživački forum za održivo financiranje kako bi se ojačala uloga znanosti i razmjena znanja između financijskog sektora i istraživačke zajednice. ·Zadatak Istraživačkog foruma za održivo financiranje bit će podizanje svijesti o uporabi znanstvenih, istraživačkih i inovacijskih podataka povezanih s održivošću iz programâ EU-a za financiranje istraživanja i inovacija, povećanje interesa ulagatelja za istraživanje održivosti i povećanje razmjene znanja između znanstvenika i financijske zajednice.

Poticanje globalnih ambicija

Mjera 6.: Komisija će se obvezati na postavljanje visoke razine ambicioznosti u razvoju međunarodnih inicijativa i standardâ održivog financiranja, prihvaćajući koncept dvostrukog aspekta materijalnosti i pružajući potporu partnerskim zemljama EU-a.

6.a: Komisija će težiti promicanju ambicioznog konsenzusa na međunarodnim forumima.

·Nadovezujući se na tu strategiju, Komisija će postaviti visoku razinu ambicioznosti u razvoju međunarodnih inicijativa i standarda održivog financiranja, posebno se zalažući za uključivanje koncepta dvostrukog aspekta materijalnosti i postizanje dogovora o zajedničkim ciljevima i načelima za održive taksonomije. ·Komisija će se zalagati za razvoj čvrstog međunarodnog upravljanja održivim financijama te predložiti proširenje mandata Odbora za financijsku stabilnost kako bi se integrirao dvostruki aspekt materijalnosti. ·Komisija poziva sve međunarodne partnere da prodube suradnju u području održivog financiranja, osobito kako bi se privatnom sektoru osigurali upotrebljivi alati i parametri kao što su taksonomije.

6.b: Komisija će predložiti unapređenje i produbljivanje rada IPSF-a.

·U jesen 2021. IPSF će objaviti: oizvješće o zajedničkoj taksonomiji u kojem će se navesti zajedničke značajke postojećih taksonomija koje su razvila javna tijela, oizvješće o objavljivanju podataka o održivosti kako bi se pružila sveobuhvatna usporedba zahtjeva za društva, upravitelje imovinom i institucionalne ulagatelje, osvoje godišnje izvješće. ·Osim toga, IPSF će izvijestiti o svojem radu na „zajedničkoj taksonomiji” uključivanjem „novih” taksonomija, izrađenih u okviru jurisdikcija njegovih članica, te o objavljivanju podataka o održivosti. ·Komisija će IPSF-u predložiti da proširi svoj rad na nova pitanja, kao što su biološka raznolikost i financiranje tranzicije. ·Komisija će predložiti uspostavljanje snažnije upravljačke strukture IPSF-a. ·Kako bi se osiguralo postizanje učinka na terenu, Komisija će predložiti razvoj tješnje suradnje i interakcije IPSF-a s privatnim sektorom.

6.c: Komisija će podupirati zemlje s niskim i srednjim dohotkom u povećanju njihova pristupa održivom financiranju.

·Komisija će razviti sveobuhvatnu strategiju u cilju povećanja održivog financiranja u našim partnerskim zemljama. U tu će se svrhu osnovati posebna stručna skupina na visokoj razini (HLEG) kako bi identificirala izazove i mogućnosti koje održivo financiranje pokazuje u našim partnerskim zemljama te dala preporuke Komisiji kako bi se ubrzali privatni financijski tokovi za provedbu vanjske dimenzije zelenog plana i zelenog, pravednog i otpornog održivog oporavka u našim partnerskim zemljama. ·Komisija će isto tako poduprijeti napore za povećanje financijskih instrumenata povezanih s održivošću i pomoći u oporavku na globalnoj razini, osobito putem „Globalne Europe” – Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), kao i svojeg novog Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR+) te Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Pojmovnik

UAIF	Direktiva o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova	KPI	Ključni pokazatelj uspješnosti
CRA	Agencije za kreditni rejting	MCD	Direktiva o hipotekarnim kreditima
CRD/CRR	Direktiva/Uredba o kapitalnim zahtjevima	MIFID	Direktiva o tržištima financijskih instrumenata
CSRD	Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti	NCA-ovi	Nacionalna nadležna tijela
DLT	Tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija	NECP	Nacionalni energetski i klimatski planovi
EBA	Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo	NFRD	Direktiva o nefinancijskom izvješćivanju
ESB	Europska središnja banka	NGFS	Mreža središnjih banaka i nadzornih tijela za ekologizaciju financijskog sustava
EEA	Europska agencija za okoliš	OECD	Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj
EFRAG	Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje	PSF	Platforma za održivo financiranje
EGD	Europski zeleni plan	R&I	Istraživanje i inovacije
EIOPA	Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje	RSFS	Obnovljena strategija održivog financiranja
ESA-ovi	Europska nadzorna tijela	SFDR	Uredba o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga
ESAP	Europska jedinstvena pristupna točka za financijske i nefinancijske informacije	SFSG	Studijska skupina za održivo financiranje
ESG	Okolišni, socijalni i upravljački kriteriji	SDG-ovi	Ciljevi održivog razvoja
ESMA	Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala	MSP-ovi	Mala i srednja poduzeća
ESRB	Europski odbor za sistemske rizike	SREP	Postupak nadzorne provjere i ocjene
Eu GB	Europska zelena obveznica	TCFD	Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama
IDD	Direktiva o distribuciji osiguranja	UCITS	Subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire
MSFI	Međunarodni standard financijskog izvještavanja	TEG	Tehnička stručna skupina za održivo financiranje
IORP	Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje
IPSF	Međunarodna platforma za održivo financiranje

(1)

U skladu s daljnjim koracima opisanima u Komunikaciji o taksonomiji EU-a, korporativnom izvješćivanju o održivosti, preferencijama u pogledu održivosti i fiducijarnim obvezama: usmjeravanje financiranja radi ostvarivanja Europskog zelenog plana, COM(2021) 188 final od 21.4.2021.

(2)

 Komisija će tu potporu pružiti u okviru svojeg Instrumenta za tehničku potporu u skladu s Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021.).

(3)

 Komisija će tu potporu pružiti u okviru svojeg Instrumenta za tehničku potporu u skladu s Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021.).

(4)

Vidjeti ovdje .

(5)

Izvozni krediti financijski su instrumenti koje subvencionira država, a osiguravaju ih državne izvozno-kreditne agencije. Vidjeti Reviziju trgovinske politike .

(6)

 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, priopćenje za javnost „Information on shareholder cooperation and acting in concert under the Takeover Bids Directive” (Informacije o suradnji dioničara i usklađenom djelovanju u okviru direktive o ponudama za preuzimanje), ESMA/2014/677-REV, 8.1.2019., dostupno  ovdje .