EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.3.2021.
COM(2021) 129 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU
Zajednički pristup sigurnom i održivom ponovnom otvaranju
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 17.3.2021.
COM(2021) 129 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU
Zajednički pristup sigurnom i održivom ponovnom otvaranju
1. UVOD
U sljedećih nekoliko mjeseci pandemije bolesti COVID-19 bit će potreban oprezan i uravnotežen pristup. Virus i dalje predstavlja veliku globalnu prijetnju. Građani i zdravstveni sustavi Unije i dalje su pod pritiskom, a bilježe se i slučajevi zaraze novim varijantama. Istodobno se opravdano očekuje da će se raširenost virusa znatno smanjiti, čime se otvara mogućnost ukidanja ograničenja koja opterećuju i građane i gospodarstvo. Ovom se Komunikacijom ucrtava put prema uravnoteženoj politici i zajedničkom pristupu Unije te se iznose smjernice potrebne da bismo ubrzali povratak europskom načinu života te na siguran i održiv način stavili virus pod kontrolu.
Da bi se pandemija bolesti COVID-19 stavila pod kontrolu, bio je potreban dosad nezabilježen niz ograničenja, koja i dalje uzrokuju znatne i sve više troškove za pojedince, obitelji, zajednice i poduzeća. Uzimajući u obzir opasnost od pojave novih varijanti, neke su države članice proširile ili nametnule nova ograničenja koja stvaraju poteškoće građanima i narušavaju lance opskrbe. Na cijelom se jedinstvenom tržištu moraju stvoriti uvjeti za sigurno i koordinirano ponovno otvaranje koji će građanima omogućiti ostvarivanje njihovih prava i povratak gospodarskim i društvenim aktivnostima. To će biti temelj za jačanje javnog zdravlja i početak oporavka koji je građanima i poduzećima toliko potreban.
Građani Unije mogu s razlogom očekivati poboljšanje situacije: prije svega, zahvaljujući cijepljenju. Cijepljenje je naše glavno sredstvo u borbi protiv virusa, a već postoje i jasni dokazi da su cijepljene skupine stanovništva stekle visoku razinu zaštite od te bolesti. Ulaganja Unije i država članica u razvoj i proizvodnju cjepiva u 2020., kao i koraci koji se poduzimaju u poticanju proizvodnje cjepiva i njihove isporuke Uniji, daju rezultate: sada će se opskrba cjepivima povećati u svim državama članicama te se u drugom tromjesečju 2021. očekuje 300 milijuna doza trenutačno odobrenih cjepiva. Brzo i učinkovito uvođenje tih cjepiva u državama članicama bitno će pridonijeti smanjenju broja novih slučajeva na temelju kojeg će se utvrditi kada se i kako ograničenja mogu ukinuti. Istodobno će higijena i održavanje fizičkog razmaka i dalje biti ključne mjere za držanje virusa pod kontrolom dok se ne postignu visoke razine procijepljenosti.
Pri ukidanju ograničenja moramo imati na umu pouke iz 2020. i izbjeći dodatne troškove naglih ukidanja i ponovnih uvođenja ograničenja. Sve mjere za ponovno otvaranje moraju biti održive, zadobiti povjerenje građana i osigurati čvrst temelj za oporavak. Jedna je od ključnih mjera inkubator HERA, čiji je cilj spriječiti da nove varijante uzrokuju ponovno širenje virusa i smanje učinak cjepiva 1 .
Ovom se Komunikacijom pozivaju države članice da primijene koordinirani pristup sigurnom ponovnom otvaranju te se utvrđuju koraci i alati za postizanje tog zajedničkog cilja. Svaki korak prema ponovnom otvaranju bit će učinkovitiji i uvjerljiviji ako se provede u okviru pristupa sigurnom i održivom ponovnom otvaranju na razini Unije, kojim se promiče cilj ukidanja ograničenja u okviru zajedničkog skupa mjera koji se temelji na jasnom razumijevanju toga kako osigurati održivo i učinkovito suzbijanje virusa. Ponovno otvaranje potrajat će dulje te će biti skuplje i manje održivo ako države članice ne budu međusobno surađivale. Nadalje, koordiniranim ponovnim otvaranjem osigurava se kontinuitet unutarnjeg tržišta koje je neraskidivo povezano s gospodarskim i socijalnim životom Europljana, kao i onih koji s njima stupaju u kontakt na trgovinskom i gospodarskom planu ili u okviru mobilnosti. Naša međuovisnost podrazumijeva da će, sve dok neke države članice primjenjuju restrikcije, ostale države članice biti ograničene u uspješnom ponovnom otvaranju.
Naš rad unutar Unije mora se razvijati u korak s globalnim napretkom. Unija je predana otvorenosti i na njoj će temeljiti postupno ponovno otvaranje društava i gospodarstava. Samo se globalnim pristupom može riješiti taj globalni izazov, a zajednička globalna rješenja najbolji su način za osiguravanje održivog oporavka.
2. ZAJEDNO PREMA PONOVNOM OTVARANJU
Epidemiološka situacija razlikuje se diljem Unije i unutar država članica, kao što se razlikuju i mjere za ograničavanje širenja virusa. Međutim, jedna od dosadašnjih pouka jest da naša međuovisnost znači da nametanje ograničenja u jednom dijelu Unije ima posljedice na sve. Možemo očekivati da isto vrijedi i za ublažavanje tih ograničenja. Zato su potrebne zajedničke smjernice za djelovanje u cijeloj Uniji.
Različita ograničenja koja su vlade država članica uvele u pogledu kretanja i putovanja, susreta s prijateljima i obitelji, škola i sveučilišta, trgovina, kulturnih ustanova, restorana i barova, imala su ključnu ulogu u držanju virusa pod kontrolom. Odluke o vremenskom okviru i kombinaciji takvih ograničenja donosile su se s obzirom na raširenost virusa i utjecale su na njegovu raširenost. Prošlogodišnje iskustvo istaknulo je prednosti proaktivnog upravljanja situacijom umjesto puke reakcije na situaciju izmaklu kontroli. Isto će vrijediti i kada budemo provodili postupnu procjenu učinka koje cijepljenje ima na smanjenje broja lanaca prijenosa zaraze i smanjenje broja zaraženih. Donošenje odluka na temelju dokaza i čvrstih epidemioloških pokazatelja bit će ključno za određivanje pravog trenutka za otvaranje, tj. kada virus bude dovoljno pod kontrolom da bude moguće ublažavanje mjera i da ograničenja ne traju dulje nego što je potrebno.
Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) danas je utvrdio okvir za pomoć državama članicama pri donošenju takvih odluka. Tim bi se pristupom utvrdile različite razine koje odražavaju epidemiološko stanje u svakoj državi članici. Njime bi se moglo simulirati koliko svaka država članica mora ublažiti mjere odgovora a da ne uzrokuje ponovno širenje virusa. Jasni indikativni epidemiološki pragovi pomoći će u koordinaciji, predvidljivosti i transparentnosti. Kako se cijepljenje bude ubrzavalo, jasnija znanstvena osnova 2 pridonijet će razumijevanju i upravljanju povezanosti između ukidanja mjera i učinka na broj slučajeva zaraženih bolesti COVID-19 i smrtnost. Države članice će se od travnja moći služiti interaktivnim digitalnim alatom koji je razvio ECDC 3 . Pojedinačne države članice i dalje će donositi različite odluke o ograničenjima koja će primjenjivati i ukidati u različitim trenucima. Taj će okvir pomoći državama članicama da odrede prioritete pri donošenju tih odluka na temelju zajedničkog razumijevanja vjerojatnog učinka.
Činjenica da se države članice zajedno oslanjanju na dogovoreni okvir također će pridonijeti napretku na temelju uzajamnog povjerenja. U protivnom će oprez država članica zbog učinka koji bi situacija mogla imati u drugim državama članicama zakočiti ponovno otvaranje. Komisija poziva države članice da podrže taj pristup i da brzo poduzmu daljnje korake.
Zajednički okvir može pomoći i da građani steknu povjerenje u donesene odluke, što je od ključne važnosti jer se pravila manje poštuju zbog pandemijskog zamora ili pretjeranog zadovoljstva zbog napretka u cijepljenju. Također je ključno surađivati kako bi se pružile objektivne informacije i suzbio val dezinformacija, što smanjuje učinkovitost kampanja cijepljenja.
3. SIGURNO PONOVNO OTVARANJE
Siguran povratak slobodnom kretanju
Za građane Unije važan aspekt ukidanja ograničenja bit će ponovno ostvarivanje prava na neograničeno slobodno kretanje i drugih temeljnih prava diljem Unije. Kada se epidemiološka situacija dovoljno poboljša, koordiniranim pristupom slobodnom kretanju osigurat će se ponovno otvaranje brzinom pri kojoj virus neće izmaknuti kontroli. Građani također moraju svoja prava moći ostvarivati bez ikakve diskriminacije.
Komisija donosi zakonodavni prijedlog o uspostavi zajedničkog okvira za digitalnu zelenu potvrdu kao dokaz cijepljenja, testiranja i preboljenja. Time će se na razini Unije uspostaviti pristup za izdavanje, provjeru i prihvaćanje takvih potvrda kako bi nositelji lakše ostvarivali svoje pravo na slobodno kretanje unutar Unije i da bi se olakšalo postupno ukidanje ograničenja uvedenih zbog bolesti COVID-19 u skladu s pravom Unije. Tako će svi građani Unije i članovi njihovih obitelji moći dobiti sigurnu i interoperabilnu potvrdu. Sve bi države članice, prema potrebi, prihvatile potvrdu kao dovoljan dokaz za ukidanje ograničenja slobodnog kretanja, kao što su zahtjevi u pogledu karantene ili testiranja, kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19. Važno je naglasiti da osobe bez takve potvrde moraju i dalje imati pravo putovati i da posjedovanje te potvrde nije preduvjet za ostvarivanje prava na slobodno kretanje ili drugih temeljnih prava. Da bi bile prihvaćene, te potvrde trebaju biti pouzdane. S pomoću tih potvrda utvrdilo bi se mogu li ljudi putovati bez privremenih ograničenja koja bi mogla biti na snazi kako bi se smanjilo širenje virusa, kao što su testiranja po dolasku i karantena. Taj će paket obuhvaćati i građane trećih zemalja koji zakonito borave u Uniji.
Danas predstavljeni prijedlog fleksibilan je i jednostavan instrument, koji će biti dostupan i u digitalnom i u papirnatom obliku. Njime će se omogućiti da tijela jedne države članice prema potrebi brzo, sigurno i jednostavno provjere potvrdu izdanu u drugoj državi članici. Zahtijevao bi samo minimalnu količinu podataka (na primjer, datum cijepljenja i vrstu upotrijebljenog cjepiva ili datum testiranja na COVID-19). Europski parlament i Vijeće trebaju brzo razmotriti prijedlog i donijeti ga da bi spremno dočekali povećanje broja putovanja tijekom ljeta. Komisija će u bliskoj budućnosti razmotriti i treba li predložiti izmjene Preporuke o koordiniranom pristupu ograničavanju slobodnog kretanja 4 . U svakom bi se slučaju trebala i dalje primjenjivati sva izuzeća od ograničenja neobveznih putovanja, kao što su ona preporučena za sezonske radnike, radnike u prometnom sektoru ili pogranične radnike. Načela „zelenih traka” za prijevoz tereta također se moraju i dalje u potpunosti primjenjivati u svim slučajevima kada se kontrole na unutarnjim granicama privremeno ponovno uvedu kao krajnja mjera.
Za provedbu zakonodavstva o zelenoj digitalnoj potvrdi potreban je i odgovarajući tehnički okvir koji države članice trebaju utvrditi i primijeniti na razini Unije. Njime bi se trebala osigurati interoperabilnost i potpuna usklađenost sa zaštitom osobnih podataka. To bi trebalo provesti do sredine lipnja kada bi sustav bio spreman za korištenje. Tim tehničkim okvirom uzet će se u obzir globalna nastojanja u ublažavanju ograničenja putovanja: od samog bi početka trebalo uzeti u obzir interoperabilnost sa sustavima koje razvija Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Taj bi se okvir mogao proširiti na slične potvrde izdane u trećim zemljama. Prijedlog o digitalnoj zelenoj potvrdi dovoljno je fleksibilan da bi se njime mogli uzeti u obzir novi znanstveni dokazi i smjernice o učinku cijepljenja, posljedicama novih varijanti i razini zaštite osoba koje su se oporavile od zaraze.
Komisija donosi i „dvostruki” prijedlog u pogledu izdavanja digitalne zelene potvrde državljanima trećih zemalja koji zakonito borave u državama članicama i imaju pravo putovati unutar Unije 5 . Taj bi državljanin treće zemlje trebao lakše putovati unutar Unije ako posjeduje potvrdu koja je dovoljno pouzdan dokaz o cijepljenju ili je izdana u okviru sustava koji je interoperabilan s okvirom pouzdanosti za digitalne zelene potvrde.
Važan aspekt ponovnog otvaranja bit će državljanima trećih zemalja omogućiti sigurno putovanje u Uniju. Turizam i druga putovanja iz trećih zemalja važna su značajka otvorenosti Unije i trebali bi, kao i druge djelatnosti, imati za cilj sigurno otvaranje. U preporuci je već uspostavljen okvir kojim se utvrđuju zemlje u kojima je epidemiološka situacija takva da omogućuje neobvezna putovanja u Uniju 6 . Vijeće bi trebalo i dalje pozorno pratiti razvoj situacije u zemljama izvan Unije, a posebno ako se može smatrati da se broj zaraženih bolesti COVID-19 neprestano smanjuje, primjerice velikom procijepljenosti dokazano učinkovitim cjepivima. Drugi važan čimbenik bio bi mali broj problematičnih varijanti u trećoj zemlji.
Komisija će u bliskoj budućnosti pomno pratiti provedbu preporuke i predložiti izmjene u skladu s razvojima u tom području. Tim bi se izmjenama preporuka mogla uskladiti s digitalnom zelenom potvrdom i globalnim inicijativama Svjetske zdravstvene organizacije ili Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva, kojima bi se u dogledno vrijeme ograničenja mogla lakše prilagoditi ako putnici iz trećih zemalja mogu predočiti zdravstvenu potvrdu o bolesti COVID-19 izdanu u okviru sustava koji se smatra dovoljno pouzdanim ili interoperabilnim s digitalnom zelenom potvrdom, kada bude dostupna u državama članicama Unije. Komisija istodobno blisko surađuje s međunarodnim organizacijama, uključujući Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj 7 , Svjetsku turističku organizaciju UN-a 8 i radnu skupinu za turizam skupine G20 u svrhu ponovnog pokretanja i oporavka svjetskog turizma na održiv način.
Upotrebu digitalne zelene potvrde trebalo bi popratiti jasnom i transparentnom komunikacijom s građanima kako bi ih se informiralo o njezinu području primjene i upotrebi, kako bi se pojasnile mjere za zaštitu osobnih podataka te se građanima zajamčilo da je to alat za potpuno ostvarivanje prava na slobodno kretanje.
Ažurirat će se smjernice o testiranju i karanteni koje se primjenjuju na putnike 9 kako bi se promicao usklađeniji i predvidljiviji pristup graničnim mjerama koje putnici i pružatelji usluga prijevoza mogu lakše razumjeti.
Testiranje i praćenje kao pomoćni alati za otvaranje
Samo uspješno cijepljenje nije dovoljno da bi se iskorijenio virus. Epidemiološku će situaciju i dalje trebati pratiti i u skladu s njom reagirati pa će testiranje i praćenje kontakata i dalje biti ključni alati. To će biti posebno važno u fazi ponovnog otvaranja kako bi se zajamčilo brzo prepoznavanje ponovnog širenja virusa.
Unija je objavila smjernice za potporu izradi i provedbi strategija testiranja u Uniji i preporuke za potporu zajedničkom pristupu upotrebi, potvrđivanju i uzajamnom priznavanju različitih testiranja 10 . U Odboru za zdravstvenu sigurnost države članice redovito raspravljaju o strategijama testiranja i novim testovima koji ulaze na tržište. U okviru tog odbora postignut je dogovor i o zajedničkom popisu brzih antigenskih testova za dijagnosticiranje bolesti COVID-19, kao i o popisu brzih antigenskih testova za koje će države članice uzajamno priznati rezultate 11 . Osim toga, Komisija sada državama članicama osigurava 20 milijuna brzih antigenskih testova 12 . Točnost i dostupnost brzih antigenskih testova i dalje se poboljšavaju te se oni sve više upotrebljavaju i korisni su u kontekstu lakšeg pružanja usluga i sigurnog putovanja.
Na tržištu su se počeli prodavati samotestovi na COVID-19 (kompleti za samostalno uzimanje brisa i za samotestiranje). Komisija i ECDC ih ispituju. ECDC će danas objaviti tehničke smjernice o samotestovima na COVID-19, uključujući pojedinosti, primjerice, o dostupnosti i mogućim učincima na provedbu mjera prevencije i kontrole, njihovoj kliničkoj učinkovitosti u usporedbi sa „zlatnim standardom” RT-PCR testova, njihovim posljedicama za izvješćivanje i epidemiološki nadzor te uvjetima za njihovu primjerenu upotrebu. U okviru Odbora za zdravstvenu sigurnost Komisija prati upotrebljavaju li zemlje brze antigenske samotestove i na koji način ili razmatraju njihovu upotrebu.
Jedna od važnih primjena testiranja jest praćenje virusa i njegovih varijanti u otpadnim vodama. Tako se mogu brzo i jeftino dobiti informacije o prisutnosti virusa i o mogućem ponovnom širenju: praćenjem samo 6000 sabirnih mjesta omogućuje se praćenje otpadnih voda 70 % stanovništva Unije. Nadzor otpadnih voda može služiti za prevenciju ili rano upozoravanje jer je otkrivanje virusa u otpadnim vodama znak mogućeg ponovnog izbijanja virusa. Slično tomu, odsutnost virusa u otpadnim vodama mogla bi ukazivati na to da se predmetna naseljena zona može smatrati manje rizičnom i da su mjere poduzete za suzbijanje prijenosa virusa uspješne. Stoga je ključno da države članice uspostave učinkovite sustave za nadzor otpadnih voda kojima se osigurava da se relevantni podaci odmah dostavljaju nadležnim zdravstvenim tijelima.
Komisija je danas donijela Preporuku o sustavnom praćenju otpadnih voda radi nadziranja virusa COVID-19 i njegovih varijanti 13 . Preporuka se temelji na znanju i iskustvu država članica te uključuje posebne smjernice o konceptu mreže za praćenje otpadnih voda i upravljanju tom mrežom radi brzog prijenosa podataka zdravstvenim tijelima. Njome će se promicati primjena zajedničkih metoda uzorkovanja, testiranja i analize podataka, koju podržava europska platforma za razmjenu. Bit će dostupna financijska potpora za uvođenje usklađenih strategija i aktivnosti praćenja i nadzora otpadnih voda diljem Unije te za dugoročno jačanje sposobnosti država članica i susjednih zemalja u tom području.
Samo testiranje nije dovoljno da se zarazne bolesti zadrže pod kontrolom. Treba ga pratiti i učinkovito primjenjivati. Praćenje ima ključnu ulogu u sigurnom otvaranju nakon poboljšanja cjelokupne situacije, kada će učinkovito sprečavanje širenja izdvojenih slučajeva virusa biti posebno važno. Uz uobičajeno ručno praćenje kontakata, mobilne aplikacije za praćenje kontakata mogu pomoći da se prekinu lanci prijenosa i spase životi. S obzirom na veću zaraznost varijanti, važno je parametre koji se upotrebljavaju u aplikacijama preispitati u suradnji s ECDC-om i nacionalnim tijelima i prema potrebi prilagoditi. Komisija će podržati države članice da primijene dodatne funkcije radi poboljšanja aplikacija za praćenje kontakata te poticanja njihovog uvođenja i upotrebe. Te dodatne funkcije mogle bi, na primjer, uključivati početnu stranicu s najnovijim informacijama o stanju javnog zdravlja i provedbi kampanja cijepljenja ili s obavijestima za korisnike o njihovoj ranijoj prisutnosti na događanju ili mjestu na kojem su potvrđeni slučajevi bolesti COVID-19.
Države članice prikupljaju podatke i od prekograničnih putnika koji ulaze na njihovo državno područje putem obrazaca za lociranje putnika (dalje u tekstu „PLF”). Razmjena podataka među tijelima država članica za praćenje kontakata može biti posebno važna kada putnici sjede vrlo blizu jedan drugome dok prelaze granice, primjerice u zrakoplovima ili vlakovima. Komisija je razvila platformu koja omogućuje razmjenu podataka među sustavima PLF-a država članica.
Kako bi države članice mogle razmjenjivati relevantne podatke o putnicima putem platforme za razmjenu, Komisija će objaviti nacrt mjera kojima se osigurava da se do ljetne sezone putovanja na temelju pravne osnove Unije uspostavi zakonita obrada osobnih podataka 14 . Time će se utvrditi ograničeni i dobro definirani skupovi podataka koji će se razmjenjivati te uloge i odgovornosti različitih korisnika.
U okviru Zajedničke akcije EU Healthy Gateways Unija je za države članice u kojima ne postoji digitalni sustav PLF-a razvila digitalnu platformu PLF-a kao jedinstvenu ulaznu točku i usluge smještaja u oblaku koje omogućuju pohranu prikupljenih PLF-ova. Platforma za razmjenu PLF-ova i Unijina digitalna platforma PLF-a dopunjuju se i međusobno su povezane. Tim će se alatima omogućiti brže i učinkovitije praćenje kontakata prekograničnih putnika.
Kako se dalje nositi s virusom: terapeutici i medicinska oprema
Razvoj terapijskih liječenja pridonio je spašavanju života, bržem preboljenju i kraćim boravcima u bolnici, što koristi i pacijentima i preopterećenim zdravstvenim sustavima. Komisija se služi nizom instrumenata, uključujući zajedničku nabavu, kako bi državama članicama osigurala pristup ograničenom broju terapija koje se trenutačno primjenjuju u liječenju pacijenata zaraženih bolešću COVID-19, kao i istraživačkim programima. Potrebno je odlučnije i brže djelovati. Predviđeno je da će se sredinom travnja donijeti zajednička strategija Unije za terapeutike. Slično pristupu koji se uspješno primjenjuje na cjepiva, tom će se strategijom nastojati ubrzati ispitivanja i proizvodnja kako bi države članice mogle osigurati dragocjene terapije u potrebnim količinama i po potrebnoj brzini. Za terapeutike će se uvesti fleksibilnije regulatorne mjere, kao što je jednostavnije označivanje, kako bi se omogućila brza opskrba širokih razmjera tijekom pandemije.
Tehnologija se može upotrebljavati i na druge načine. Roboti za dezinfekciju ultraljubičastim svjetlom mogu za samo 10 minuta ultraljubičastim svjetlom dezinficirati sobu za pacijente standardne veličine, i više od 18 soba s jednim punjenjem. Mogu sterilizirati prostorije u bolnicama tako da se osoblje ne izlaže nepotrebnom riziku. Trenutačno se u okviru programa vrijednog 12 milijuna eura nabavlja najmanje 200 robota koji će se tijekom 2021. isporučiti državama članicama.
Pomoć najpogođenijim sektorima radi pripreme za sigurno ponovno otvaranje
Neki od najdinamičnijih europskih sektora, kao što su turizam, kultura i promet, jedni su od najpogođenijih pandemijom. Što se tim sektorima više pomogne u sigurnom ponovnom otvaranju za zaposlenike 15 i za građane tako da se izgradi povjerenje, ti se sektori, u kojima su mnoga poduzeća ozbiljno ugrožena i o kojima ovise mnoga radna mjesta, mogu početi brže oporavljati.
Europski turistički ekosustav ozbiljno je narušen. U 12 država članica turizam čini između 10 % i 25 % nacionalnog BDP-a, dok su četiri države članice Unije 2019. bile među deset vodećih turističkih odredišta u svijetu prema broju međunarodnih dolazaka i potrošnji. S padom prihoda od 70 % tijekom 2020. i do 11 milijuna ugroženih radnih mjesta 16 , turističke su usluge na dnu indeksa poslovnog pouzdanja. Noćenja u Uniji smanjila su se za 52 % u 2020., a broj međunarodnih turista iste je godine pao za 68 % 17 . Gospodarstva nekih država članica također uvelike ovise o međunarodnom turizmu i ne mogu nadoknaditi gubitak inozemnih putnika domaćim turizmom. Ponovnim omogućivanjem putovanja i otvaranjem turizma milijuni Europljana vratit će se na radna mjesta te će se ubrzati oporavak u mnogim regijama Unije 18 .
Kako bi se putovanja ponovno omogućila na siguran i predvidljiv način potrebno je uvjeriti potrošače da su njihovo zdravlje i prava zaštićeni. Aplikacija Re-open EU koja se može preuzeti i dalje građanima pruža pouzdane informacije o epidemiološkoj situaciji i pravilima koja se primjenjuju u Uniji (uključujući digitalne zelene potvrde) s poboljšanim novim funkcijama „plana putovanja” koje su prilagođene korisnicima 19 . Jasan sustav na razini Unije kojim će se građanima omogućiti da steknu potpuno povjerenje u standarde javnog zdravlja može biti pravi korak naprijed u pružanju jasnih informacija putnicima, čime se otklanjanju ostale zabrinutosti i otvaraju vrata nadolazećoj ljetnoj sezoni. Komisija je 2020. donijela dragocjene smjernice za prometni sektor 20 i ugostiteljski sektor kako bi pomogla da se rizici svedu na najmanju moguću mjeru 21 . Komisija je također pozvala Europski odbor za normizaciju da pripremi normizacijski dokument na kojem će se temeljiti zdravstveni i sigurnosni protokoli za ugostiteljski sektor, koji će biti dostupni prije ljeta. Tim dobrovoljnim alatom pridonijet će se boljem informiranju i pripremi turističkih poduzeća da potpuno sigurno prime goste. Komisija će surađivati s državama članicama i sektorom kako bi osigurala uspješno uvođenje te „oznake Unije za zdravlje u turizmu”.
Komisija, države članice i sektor trebali bi nastaviti surađivati na komunikacijskim kampanjama čiji je cilj da Europljani, ali i putnici iz trećih zemalja ponovno steknu povjerenje u sigurno putovanje Europom.
Treći korak za pomoć turističkom sektoru u pripremi za sigurno otvaranje jest daljnje pružanje potpore poduzećima na terenu, posebno malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) i mikropoduzećima, da pružaju usluge zaštićene od bolesti COVID-19 i da turistički proizvod prilagode novoj stvarnosti. Države članice mogu mobilizirati potporu i ulaganja za najpogođenije sektore i regije u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus 22 i programa REACT EU, dok će se sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost te iz fondova kohezijske politike pridonijeti održivom oporavku najteže pogođenih sektora. Europski fond za regionalni razvoj za razdoblje 2021. – 2027. uključuje poseban cilj kojim se podupiru gospodarski razvoj i socijalna uključenost u području kulture i turizma. Komisija će staviti na raspolaganje Vodič kroz sredstva EU-a kako bi pomogla dionicima u turizmu da saznaju koji su izvori sredstava EU-a najvažniji za njihove projekte i ulaganja.
Ponovno skupno posjećivanje kulturnih mjesta i događanja, mjesta kulturne baštine i turističkih lokaliteta od kulturnog značaja bit će jedan od najvidljivijih znakova ponovnog otvaranja. To će biti ključno i za opstanak kulturnog i kreativnog gospodarstva koje je osobito teško pogođeno ograničenjima uvedenima zbog pandemije. Taj je sektor 2020. izgubio oko 31 % prihoda, a najpogođenije su bile izvedbena umjetnost (pad od 90 %) i glazbena umjetnost (pad od 76 %) 23 . Zajednički pristup i zajednički pokazatelji pomoći će i u donošenju odluka o ukidanju ograničenja izgradnjom povjerenja publike i posjetitelja da se otvaranje odvija na odgovoran način. Komisija će iskoristiti postojeće strukture i mreže za suradnju 24 u svrhu razmjene informacija o sigurnom ponovnom otvaranju kulturnog sektora. Kako bi bolje koordinirala mjere država članica za siguran nastavak aktivnosti u kulturnom i kreativnom sektoru, Komisija će izraditi smjernice za sektore u području glazbe (festivali, koncertni prostori), audiovizualnih umjetnosti (filmski festivali i filmsko tržište, kina, produkcijski setovi), izvedbenih umjetnosti (festivali, mjesta održavanja), izložbenih prostora kao što su muzeji ili galerije, knjižnica i mjesta kulturne baštine.
Kulturni turizam potiče rast i stvara radna mjesta, pri čemu četiri od deset turista bira odredište prema kulturnoj ponudi. Komisija će na društvenim mrežama pokrenuti posebnu kampanju Unije o održivom kulturnom turizmu s ciljem promicanja mjesta kulturne baštine i kulturnih ruta Unije, kao i kulturnih događanja i festivala. Kada uvjeti dopuste, potporu će dobiti i nove inicijative u okviru programa Erasmus+ i DiscoverEU koje će mladima omogućiti da tijekom i nakon Europske godine željeznice putujući željeznicom otkriju europsku kulturnu baštinu.
Jačanje globalne otpornosti na COVID-19
Održiv izlaz iz pandemije bolesti COVID-19 u Uniji ovisi o napretku na globalnoj razini. Nijedna zemlja ni regija na svijetu neće biti sigurna od bolesti COVID-19 sve dok se ta bolest ne stavi pod kontrolu u cijelom svijetu, a globalna se kriza može riješiti samo globalnim pristupom. Dok god virus cirkulira, rast će broj ljudskih žrtava: brojka je već dosegla gotovo 120 milijuna potvrđenih slučajeva i više od 2,6 milijuna smrtnih slučajeva u cijelom svijetu. Daljnja cirkulacija podrazumijeva i stalnu opasnost od ponovnog širenja zaraze i pojave novih varijanti koje bi mogle biti otporne na cjepiva. Unija ima odgovornost i interes da ispuni svoju obvezu globalnog suzbijanja bolesti COVID-19.
Unija predvodi u međunarodnom rješavanju krize. Međunarodnim partnerima i zemljama diljem svijeta pružila je konkretnu financijsku i hitnu potporu, kao i potporu u naravi. Dosad je pristupom „Tima Europa 25 ” dodijeljeno ukupno više od 40 milijardi eura za međunarodnu potporu u borbi protiv bolesti COVID-19.
Kao i unutar Unije, održivi pristup podrazumijeva cijepljenje. Zbog toga je Unija snažno podupirala inicijativu COVAX u uvođenju cjepiva diljem svijeta: s više od 2,2 milijarde eura, Unija i države članice kao „Tim Europa” među glavnim su pobornicima globalne inicijative COVAX za osiguravanje pravednog pristupa cjepivima te su pozvale sve partnere da se pridruže toj inicijativi. U okviru inicijative COVAX počele su se prikupljati doze cjepiva te će ih se u prvoj polovini 2021. podijeliti svim zemljama s niskim i srednjim dohotkom. To bi trebalo biti dovoljno za cijepljenje svih zdravstvenih djelatnika i najmanje 3 % njihova stanovništva, što bi prije kraja godine trebalo dosegnuti najmanje 20 %. Rezerva od 100 milijuna doza za humanitarne potrebe transparentno će se raspodijeliti kako bi se ranjivim skupinama stanovništva osigurao uključiv pristup cijepljenju.
Unija i njezine države članice utvrđuju koordinirani europski pristup dijeljenju cjepiva uspostavom mehanizma EU-a za dijeljenje cjepiva koji se temelji na načelima pravednosti, postupnog prikupljanja, nulte stope otpada i pristupa Tima Europa. Cilj je dodatno podržati postojeće bilateralne inicijative država članica i nadmašiti ih te uspostaviti i povećati rezervu Unije koja se ravnomjerno puni udjelom doza iz država članica. Mehanizam će se staviti u pogon i zalihe će postupno rasti što cjepiva budu dostupnija i kada se postave kvantitativni ciljevi. Cjepiva će se po mogućnosti usmjeravati putem inicijative COVAX, a mogu se i dalje dijeliti izravno zemljama, a osobito onima na zapadnom Balkanu te u susjednim i afričkim zemljama. Unija će i dalje olakšavati koordinaciju i logistiku te sufinancirati prijevoz cjepiva putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM).
Istodobno će Unija i njezine države članice, kao Tim Europa, i dalje podupirati pripravnost za strategije cijepljenja i njihovo uvođenje na nacionalnoj i regionalnoj razini te pritom osigurati zajedničko djelovanje u partnerstvu s regionalnim i globalnim akterima, uključujući humanitarne aktere. Dugoročno će od ključne važnosti biti suradnja s partnerskim zemljama, posebno u Africi, kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i proizvodnja, uključujući kapacitete u pogledu cjepiva, dijagnostike i terapeutika.
Kako bi se na globalnoj razini povećala proizvodnja cjepiva i pospješila njihova dostava zemljama kojima je to potrebno, javna tijela, subjekti koji razvijaju cjepiva i proizvođači trebaju bolje surađivati na globalnoj razini da bi osigurali dobrovoljno licenciranje za potreban prijenos tehnološkog znanja i iskustva. Unija podupire takvu suradnju, među ostalim i u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Surađivat će s drugim zemljama koje proizvode cjepiva kako se ne bi prekinuli usko povezani lanci opskrbe. Unija će osigurati i da se njezin mehanizam transparentnosti i odobrenja za izvoz cjepiva protiv bolesti COVID-19, kojim se predviđa niz izuzeća 26 , primjenjuje pravedno i ravnomjerno.
Pripravnost za ponovno širenje bolesti COVID-19
Ključne zdravstvene mjere koje se primjenjuju, kao što su cijepljenje, testiranje i praćenje te pripravnost na varijante, čvrsto su jamstvo da je nazadovanje zabilježeno protekle godine manje vjerojatno. Međutim, ublažavanje ograničenja koje je dovelo do ponovnog širenja virusa znači da je važan dio izgradnje povjerenja svijest o tome da bi Unija i države članice bile spremne djelovati ako bi došlo do novog širenja, primjerice, nove varijante. Prethodno opisani okvir ECDC-a bit će posebno koristan u brzom prepoznavanju bilo kakvog rizika od ponovnog širenja virusa i isticanju najprimjerenijih ograničenja koja treba primijeniti.
Što se tiče zdravstvenog odgovora, Komisija i dalje podupire države članice u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Njezin Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije koji radi 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu može u roku od nekoliko sati osigurati i financirati raspoređivanje zdravstvenih timova za hitne slučajeve (kao što su se rumunjski, danski i belgijski liječnici te medicinske sestre rasporedili u Slovačku), nužne medicinske opreme, cjepiva (kao što je Francuska nedavno podijelila doze Slovačkoj i Češkoj) i osobne zaštitne opreme (uključujući medicinsku opremu u sustavu rescEU). Instrument za hitnu potporu omogućuje brz prekogranični transfer pacijenata kako bi se smanjio pritisak na zdravstvene ustanove.
Dugoročno, Unija mora uspostaviti i čvršći okvir za otpornost i pripravnost u slučaju budućih pandemija, što je već utvrđeno kao cilj u prijedlogu za Europsku zdravstvenu uniju i u trenutačnom radu na uspostavi Nadzornog tijela za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize. Taj će rad potkrijepiti i revizija Mehanizma Unije za civilnu zaštitu koja je u tijeku. Trebalo bi što prije donijeti prijedloge Europske zdravstvene unije za jačanje okvira EU-a za zdravstvenu sigurnost. Komisija će predstaviti viziju za otpornost i pripravnost u komunikaciji o stečenim iskustvima koju su zatražili članovi Europskog vijeća.
Unija treba razmotriti i bi li uspjeh drugih hitnih mjera poduzetih tijekom prošle godine, kao što je sustav zelenih traka, trebalo konsolidirati u okviru koji se može aktivirati kao odgovor na bilo koju novu krizu. Predstojeća schengenska strategija također će pružiti priliku da se uspostave čvrsti mehanizmi za krizno planiranje i koordinaciju za mjere u vezi s unutarnjim i vanjskim granicama, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u krizi i potrebu za ograničavanjem, u mjeri u kojoj je to moguće, bilo kakvih mogućih narušavanja slobodnog kretanja i funkcioniranja jedinstvenog tržišta.
4. DALJNJI KORACI
U sljedećih nekoliko mjeseci pandemije bolesti COVID-19 trebat će odlučno djelovati kako bismo osigurali održivo i sigurno ponovno otvaranje svojih društava i gospodarstava. Trebat će koordinirano djelovati na svim razinama kako bismo što djelotvornije smanjili broj slučajeva zaraženih virusom, pružili potporu građanima i poduzećima te omogućili našem društvu da se vrati uobičajenom načinu života. Komisija poziva sve institucije Unije i države članice da nastave poduzimati zajedničke mjere, pri čemu je posebno važno poboljšati komunikaciju.
|
Europsko vijeće -da pozove na dogovoreni pristup sigurnom ponovnom otvaranju na temelju čvrstog znanstvenog okvira, -da potiče daljnju suradnju u suzbijanju pandemije na globalnoj razini, na temelju pristupa Tima Europa. Europski parlament i Vijeće -da ubrzaju rasprave i postignu dogovor o prijedlozima za digitalnu zelenu potvrdu, -da ubrzaju rasprave i postignu dogovor o zakonodavnim prijedlozima o zdravstvenoj uniji prije kraja godine. Europsku komisiju -da i dalje pruža potporu za bržu proizvodnju cjepiva i pravodobno ispunjavanje ugovornih obveza, -da nastavi razvoj tehničkih rješenja na europskoj razini radi veće interoperabilnosti nacionalnih sustava kako bi se olakšala putovanja, razmjena podataka i praćenja kontakata, -da predloži europsku strategiju za terapeutike. Države članice -da osiguraju brže programe cijepljenja u skladu s povećanom ponudom, -da osiguraju da privremena ograničenja za borbu protiv bolesti COVID-19 budu proporcionalna i nediskriminirajuća, -da ubrzaju tehničku provedbu digitalnih zelenih potvrda radi brzog donošenja prijedloga, -da brzo provedu sve preporuke i razviju infrastrukturu potrebnu za upotrebu dostupnih alata za borbu protiv pandemije. |
Preporuka Komisije (EU) 2020/1595 оd 28. listopada 2020. o strategijama testiranja na bolest COVID-19, uključujući upotrebu brzih testova na antigene (C/2020/7502).
Komisija je 18. prosinca 2020. potpisala okvirni ugovor s društvom Abbott i Roche o kupnji više od 20 milijuna brzih antigenskih testova u vrijednosti do 100 milijuna eura, koji će se financirati sredstvima iz Instrumenta za hitnu potporu (ESI).