Mišljenje Europskog odbora regija – Ususret cestovnom prijevozu s nultom stopom emisija: uvođenje infrastrukture za alternativna goriva i jačanje standarda učinkovitosti u pogledu emisija CO2

(2022/C 270/07)

Izvjestitelj:

Adrian Teban (RO/EPP), načelnik Gradske općine Cugir, Okrug Alba

Referentni dokumenti:

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća

COM(2021) 559 final

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 u pogledu postrožavanja standardnih vrijednosti emisija CO2 za nova osobna vozila i nova laka gospodarska vozila u skladu s povećanjem klimatskih ambicija

COM(2021) 556 final

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom Odboru i Odboru regija: Strateški plan uvođenja skupa dodatnih mjera za potporu brzom uvođenju infrastrukture za alternativna goriva

COM(2021) 560 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

COM(2021) 556 final

Amandman 1.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(9)

(…) Stroži standardi smanjenja emisija CO2 tehnološki su neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju. Razne su tehnologije dostupne, a takve će biti i dalje, kako bi se ostvarila ciljna vrijednost od nula emisija za cijeli vozni park. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna električna vozila na punjenje, i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.

(9)

(…) Stroži standardi smanjenja emisija CO2 tehnološki su neutralni za ostvarenje ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje se njima utvrđuju samo ako se njima uzimaju u obzir emisije CO2 upobrijebljenog goriva, među ostalim i emisije nastale njegovom proizvodnjom . Razne su tehnologije dostupne, a takve će biti i dalje, kako bi se ostvarila ciljna vrijednost od nula emisija za cijeli vozni park. Vozila s nultim emisijama trenutačno su baterijska električna vozila, vozila s gorivnim ćelijama i druga vozila s pogonom na vodik, a tehnološke inovacije i dalje traju. Vozila s nultim i niskim emisijama, u koja spadaju i učinkovita hibridna električna vozila na punjenje i vozila s pogonom na e-goriva iz obnovljivih izvora, napredna biogoriva i bioplin , i dalje imaju svoju ulogu u tranziciji.

Obrazloženje

Vozila s niskim emisijama i goriva poput naprednih biogoriva potrebno je uzeti u obzir u regionalnom kontekstu ako je teško razviti električna vozila s nultom emisijom. Vidjeti sljedeći amandman.

Amandman 2.

Prijedlog nove uvodne izjave nakon uvodne izjave

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(9.a)

Specifične značajke regija (kao što su geografski položaj i klimatski uvjeti) mogu otežati potpunu elektrifikaciju automobila i lakih vozila za cestovni prijevoz. U takvim bi regijama vozila na e-goriva iz obnovljivih izvora, biogoriva i hibridna vozila, iako ne odgovaraju definiciji nultih emisija ispušnih plinova, mogla imati povoljnije ukupne i fleksibilne standarde vrijednosti emisija CO2 u usporedbi s vozilima s nultom emisijom ispušnih plinova i zbog toga ih ne bi trebalo isključiti iz jedinstvenog tržišta od 2035. godine nadalje. Europska komisija bi zbog toga trebala nastojati pronaći mogućnost da se uzmu u obzir vozila s pogonom na e-goriva iz obnovljivih izvora, biogoriva i hibridna vozila pri definiranju ciljnih vrijednosti za cijeli vozni park koje proizvođači vozila moraju na vrijeme postići prije nego što taj cilj stupi na snagu. Trebalo bi pružiti posebne smjernice za prethodno navedene vrste regija o tome kako postići cilj klimatski neutralne mobilnosti. Usto, trebalo bi im pružiti ciljanu potporu iz različitih fondova EU-a.

Obrazloženje

Trebalo bi poduprijeti regije u kojima geografski ili klimatski uvjeti otežavaju potpunu elektrifikaciju vozila za cestovni prijevoz.

Amandman 3.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(11)

Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebala pratiti europska strategija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim emisijama i povezane tehnologije, kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti. Prema potrebi trebalo bi razmotriti financijsku potporu na razini EU-a i država članica kako bi se privukla privatna ulaganja, uključujući ulaganja u okviru Europskog socijalnog fonda plus, Fonda za pravednu tranziciju, Inovacijskog fonda, Mehanizma za oporavak i otpornost te drugih instrumenata višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU u skladu s pravilima o državnim potporama. Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije.

(11)

Ciljne bi vrijednosti u revidiranim standardnim vrijednostima CO2 trebao pratiti europski mehanizam za pravednu tranziciju automobilskog sektora i regija kako bi se riješili problemi proizašli iz povećanja proizvodnje vozila s nultim emisijama , zelene tranzicije u automobilskoj industriji, među dobavljačima za automobilsku industriju i povezane tehnologije, kao i potrebe za usavršavanjem i prekvalifikacijom radnika u sektoru te gospodarska diversifikacija i preusmjeravanje aktivnosti. Taj europski mehanizam za pravednu tranziciju automobilskog sektora i regija treba omogućiti financijsku potporu na razini EU-a uz pomoć budućih i postojećih dodatnih sredstava i koordiniranom uporabom fondova kao što su Socijalni fond za klimu, Europski socijalni fond plus, Fond za pravednu tranziciju, Inovacijski fond, Mehanizam za oporavak i otpornost te drugi instrumenti višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta Next Generation EU ili shema „pravedne tranzicije” plana ulaganja InvestEU, u skladu s pravilima o državnim potporama i dopunjenu uz pomoć dodatnih programa država članica . Državama članicama će se na temelju revidiranih pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju omogućiti da podrže poduzeća u dekarboniziranju vlastitih procesa proizvodnje te uvedu zelenije tehnologije u kontekstu nove industrijske strategije.

Obrazloženje

Zakonodavni prijedlog s tako dalekosežnim posljedicama za radnike, industriju i regije treba predvidjeti konkretni „mehanizam za pravednu tranziciju” za europsku automobilsku industriju i njezine dobavljače te regije u kojima se ta industrija nalazi. Posljedice će osjetiti svi na regionalnoj razini gdje se prekvalifikacija treba odvijati u sklopu industrije. Taj mehanizam treba biti uključiv za cijeli automobilski sektor i utemeljen na podacima koji jasno odražavaju teritorijalni učinak zakonodavstva.

Ovaj amandman povezan je s amandmanima 4. i 6.

Amandman 4.

Uvodna izjava (24)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(24)

Mogućnost dodjele prihoda od premija za prekomjerne emisije posebnom fondu ili relevantnom programu ocijenjena je kao potrebna u skladu s člankom 15. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/631, uz zaključak da bi se time znatno povećalo administrativno opterećenje, a da pritom automobilski sektor ne bi imao izravne koristi u toj tranziciji. Stoga će se prihod od premija za prekomjerne emisije i dalje smatrati prihodom općeg proračuna Unije u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/631. Međutim, „europski mehanizam za pravednu tranziciju automobilskog sektora i regija” treba omogućiti ciljano financiranje regija iz postojećih fondova (navedenih u uvodnoj izjavi 11.) na temelju provedbe detaljnog mapiranja teritorijalnih učinaka tog zakonodavstva. Srednjoročna procjena višegodišnjeg financijskog okvira kao prioritet treba odrediti povezivanje dostupnih fondova iz prethodno navedenih izvora u „europski mehanizam za pravednu tranziciju automobilskog sektora i regija”.

Obrazloženje

„Europski mehanizam za pravednu tranziciju automobilskog sektora i regija” potreban je za podupiranje dobavljača za automobilsku industriju, koja predstavlja važan gospodarski sektor u mnogim europskim regijama. Dok bi proizvođači originalne opreme mogli biti bolje pripremljeni za nadolazeće promjene, cijeloj industriji lanca opskrbe koja se uglavnom sastoji od malih i srednjih poduzeća moglo bi nedostajati strateških i internih financijskih mogućnosti za prilagodbu vještina i proizvodnje promjenama u lancu vrijednosti u automobilskoj industriji. Dodatni fondovi mogli bi postati potrebni za fond za pravednu tranziciju u odnosu na trenutno dogovorenih 17,5 milijardi EUR kako bi fond za pravednu tranziciju u dovoljnoj mjeri bio usklađen s dalekosežnim promjenama koje će donijeti paket „Spremni za 55 %”.

Ovaj amandman povezan je s amandmanima 3. i 6.

Amandman 5.

Članak 1. točka 9.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

umeće se sljedeći stavak 14.a:

„Članak 14.a

Izvješće o napretku

Komisija je do 31. prosinca 2025. i svake dvije godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao prelazak.

umeće se sljedeći stavak 14.a:

„Članak 14.a

Izvješće o napretku

Komisija je do 31. prosinca 2023. i svake dvije godine nakon toga dužna izvijestiti o napretku prema cestovnoj mobilnosti s nultim emisijama. U izvješću se ponajprije prati i procjenjuje potreba za mogućim dodatnim mjerama, uključujući financijska sredstva, kako bi se olakšao prelazak. Ta procjena treba se temeljiti na teritorijalnoj procjeni učinka kojom se na razini NUTS 2 utvrđuju izazovi za svaku regiju i načini za smanjivanje rizika povezanih s tim izazovima.

Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje uvođenje vozila s nultim i niskim emisijama, napredak u postizanju ciljeva za uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, učinak na potrošače, napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na cestovnu mobilnost s nultim emisijama.”;

Komisija pri izvješćivanju uzima u obzir sve čimbenike koji pridonose troškovno učinkovitom napretku prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To uključuje uvođenje vozila s nultim i niskim emisijama, napredak u postizanju ciljeva za uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu u skladu s Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva, mogući doprinos inovativnih tehnologija i održivih alternativnih goriva za postizanje klimatski neutralne mobilnosti, napredak i učinak na regionalnoj razini (NUTS 2), učinak na potrošače, uključujući potrošače iz ranjivih skupina, napredak u socijalnom dijalogu, kao i aspekte koji se odnose na daljnje olakšavanje gospodarski održivog i društveno pravednog prelaska na cestovnu mobilnost s nultim emisijama.”;

Obrazloženje

Utjecaj zakonodavstva uglavnom će se osjećati na regionalnoj razini, a Komisija treba pomoću detaljnog mapiranja teritorijalnog učinka utvrditi izazove i rizike povezane s tom tranzicijom.

Amandman 6.

Članak 1. točka 10. podtočka (b)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

10.

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

(b)	stavci od 2. do 5. brišu se,

10.

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

(b)	stavci od 2. do 4. brišu se,

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

Kako bi se osiguralo da nitko neće biti izostavljen i kako bi se tu tranziciju učinilo društveno pravednom, Komisija treba predložiti „mehanizam za pravednu tranziciju” za automobilski sektor, uključujući višerazinski dijalog s dotičnim lokalnim i regionalnim vlastima, uzimajući u obzir teritorijalni utjecaj ove Uredbe s obzirom na transformaciju industrije proizvodnje automobila i dobavljača za automobilsku industriju i utjecaj na regionalne gospodarske strukture i radnu snagu u automobilskoj industriji.

Obrazloženje

Dok Uredba koja je na snazi predviđa moguće uvođenje financijske potpore programa za pravednu tranziciju, taj aspekt potrebno je izbrisati iz zakonodavnog Prijedloga. Izvorna zamisao o financiranju pravedne tranzicije pomoću prihoda od premija za prekomjerne emisije možda neće biti dovoljna za osiguravanje pravedne tranzicije svih automobilskih regija i možda neće osigurati dovoljnu proračunsku dostupnost financijskih resursa.

Fond za pravednu tranziciju sam po sebi, uz trenutno dogovorenih 17,5 milijardi EUR, možda također neće biti dovoljan za suočavanje s izazovima iz paketa „Spremni za 55 %”. Zbog toga se predlaže izrada koordinacijskog mehanizma za pravednu tranziciju automobilskog sektora i regija, iskorištavajući potencijal postojećih fondova.

Ovaj amandman povezan je s amandmanima 3. i 4.

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća

COM(2021)559 final

Amandman 7.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(…) Ciljevi koji se temelje na udaljenosti za mrežu TEN-T trebali bi osigurati punu pokrivenost mjesta za punjenje električnom energijom duž glavnih cestovnih mreža Europske unije i time osigurati jednostavno i neometano putovanje u cijeloj Uniji. Ako se zbog regionalnih čimbenika kao što su geografski položaj ili gustoća naseljenosti ulaganje u javno dostupnu infrastrukturu pokaže problematičnim, trebalo bi pružiti mogućnost financijske potpore sredstvima EU-a.

Obrazloženje

Kako bi se poštovala transregionalna priroda mreže TEN-T i izbjeglo ometanje europske kohezije, treba zadržati pristup temeljen na udaljenosti, ali uz nužnu financijsku podršku iz bilo kojeg od fondova EU-a dostupnih za privatna ili javna mjesta za punjenje.

Amandman 8.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(10)

Nacionalne ciljeve koji se temelje na voznom parku trebalo bi utvrditi na osnovi ukupnog broja registriranih električnih vozila u toj državi članici na temelju zajedničke metodologije koja uzima u obzir tehnološki razvoj kao što je povećanje dometa vožnje električnih vozila ili tržišnog prodora mjesta za brzo punjenje na kojima se može napuniti veći broj vozila po mjestu punjenja nego na uobičajenom mjestu punjenja. U metodologiji se u obzir moraju uzeti i različiti obrasci punjenja električnih vozila na baterije i hibridnih vozila na punjenje. Metodologijom kojom se normiraju nacionalni ciljevi koji se temelje na voznom parku prema ukupnoj najvećoj izlaznoj snazi javno dostupne infrastrukture za punjenje trebala bi se omogućiti fleksibilnost u primjeni različitih tehnologija punjenja u državama članicama.

(10)

Nacionalne ciljeve koji se temelje na voznom parku trebalo bi utvrditi na osnovi ukupnog broja registriranih električnih vozila u toj državi članici , uz maržu od otprilike 10 % do 20 % koju još treba utvrditi, na temelju zajedničke metodologije koja uzima u obzir tehnološki razvoj kao što je povećanje dometa vožnje električnih vozila ili tržišnog prodora mjesta za brzo punjenje na kojima se može napuniti veći broj vozila po mjestu punjenja nego na uobičajenom mjestu punjenja. U metodologiji se u obzir moraju uzeti i različiti obrasci punjenja električnih vozila na baterije i hibridnih vozila na punjenje. Metodologijom kojom se normiraju nacionalni ciljevi koji se temelje na voznom parku prema ukupnoj najvećoj izlaznoj snazi javno dostupne infrastrukture za punjenje trebala bi se omogućiti fleksibilnost u primjeni različitih tehnologija punjenja u državama članicama.

Obrazloženje

Ukupan broj električnih vozila registriranih u jednoj državi članici nije dovoljan jer ne uzima u obzir, na primjer, vozila iz drugih zemalja, posebno tijekom praznika, ali i u drugim prilikama kao što su velika događanja, sajmovi itd.

Amandman 9.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(34)

Tim bi se ciljevima trebale uzeti u obzir vrste plovila koja se opskrbljuju i gustoća njihova prometa. Pomorske luke s malom gustoćom prometa određenih kategorija brodova trebalo bi izuzeti od obvezujućih zahtjeva za odgovarajuće kategorije brodova na temelju minimalne razine gustoće prometa kako bi se izbjeglo postavljanje neiskorištenog kapaciteta. Isto tako, obvezujući ciljevi ne bi trebali biti usmjereni na najveću potražnju, nego na odgovarajuću ponudu kako bi se izbjegao nedovoljno iskorišteni kapacitet i uzele u obzir operativne značajke luke. Pomorski promet važna je poveznica za koheziju i gospodarski razvoj otoka u Europskoj uniji. Kapacitet proizvodnje energije na tim otocima možda nije uvijek dovoljan kako bi se zadovoljila potražnja za energijom potrebnom za opskrbu električnom energijom s kopna. U tom bi slučaju otoci trebali biti izuzeti od tog zahtjeva, osim ako i dok se ta električna veza s kopnom ne završi ili ako postoji dostatan lokalni kapacitet iz čistih izvora energije.

(34)

Tim bi se ciljevima trebale uzeti u obzir vrste plovila koja se opskrbljuju i gustoća njihova prometa. Pomorske luke s malom gustoćom prometa određenih kategorija brodova trebalo bi izuzeti od obvezujućih zahtjeva za odgovarajuće kategorije brodova na temelju minimalne razine gustoće prometa kako bi se izbjeglo postavljanje neiskorištenog kapaciteta. Isto tako, obvezujući ciljevi ne bi trebali biti usmjereni na najveću potražnju, nego na odgovarajuću ponudu kako bi se izbjegao nedovoljno iskorišteni kapacitet i uzele u obzir operativne značajke luke. Pomorski promet važna je poveznica za koheziju i gospodarski razvoj otoka i najudaljenijih regija u Europskoj uniji. Kapacitet proizvodnje energije na tim otocima i u najudaljenijim regijama možda nije uvijek dovoljan kako bi se zadovoljila potražnja za energijom potrebnom za opskrbu električnom energijom s kopna. U tom bi slučaju otoci i najudaljenije regije trebali biti izuzeti od tog zahtjeva, osim ako i dok se ta električna veza s kopnom ili susjednim zemljama ne završi ili ako postoji dostatan lokalni kapacitet iz čistih izvora energije.

Obrazloženje

Razumljivo samo po sebi.

Amandman 10.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(…) Postojeće nacionalne okvire politike trebalo bi revidirati kako bi se jasno opisalo na koji će način države članice ispuniti znatno veću potrebu za javno dostupnom infrastrukturom za punjenje i opskrbu, kako je izražena u obvezujućim ciljevima. Revizija se treba temeljiti na teritorijalnoj analizi, identificirajući različite potrebe za različite podnacionalne subjekte, i treba uzeti u obzir lokalne i regionalne vještine i strategije za uvođenje infrastrukture za opskrbu koje su lokalne i regionalne vlasti već razvile. Revidirani okviri trebali bi jednako tako obuhvatiti sve vrste prijevoza, uključujući one za koje ne postoje obvezujući ciljevi uvođenja.

Obrazloženje

Definicija nacionalnih okvira politike za uvođenje alternativnih goriva treba se temeljiti na stvarnom pristupu višerazinskog upravljanja kako bi se u potpunosti uzeli u obzir interesi regionalnih i lokalnih vlasti i njihove strategije za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva koja već postoji u različitim „planovima održive urbane mobilnosti” (SUMP) ili drugim regionalnim strategijama za mobilnost.

Amandman 11.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(39)	Komisija bi putem razmjena informacija i najbolje prakse između država članica trebala olakšavati razvoj i provedbu revidiranih nacionalnih okvira politike država članica.

(39)	Komisija bi putem razmjena informacija i najbolje prakse između država članica te regionalnih i lokalnih vlasti trebala olakšavati razvoj i provedbu revidiranih nacionalnih okvira politike država članica.

Obrazloženje

Okvir višerazinskog upravljanja treba biti integriran u prijedlog uvođenja infrastrukture za alternativna goriva. Njime bi se moglo koordinirati uvođenje te infrastrukture u državama članicama i popuniti potencijalne praznine.

Amandman 12.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
(…) Države članice trebaju na lokalnoj razini uspostaviti i održavati odgovarajuće instrumente za promicanje uvođenja infrastrukture za punjenje i opskrbu i za vlastite vozne parkove, posebno za čiste autobuse i autobuse s nultim emisijama.	(…) Države članice trebaju na lokalnoj razini uspostaviti i održavati odgovarajuće instrumente za promicanje uvođenja infrastrukture za punjenje i opskrbu i za vlastite vozne parkove, posebno za čiste autobuse i autobuse s nultim emisijama te za brzo punjenje, kao i za mogućnosti noćnog punjenja dostupne svim javnim prijevoznicima .

Obrazloženje

Javnim prijevoznicima potrebne su mogućnosti opskrbe za njihov vozni park, kako za noćno punjenje, tako i za brzo punjenje za prijevoz na dugim relacijama. Te mogućnosti trebaju biti javno dostupne. Potrebne su političke poluge i poticaji za omogućavanje takve javno dostupne infrastrukture.

Amandman 13.

Prijedlog nove uvodne izjave nakon uvodne izjave

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(45.a)

Upute za uporabu mjesta za punjenje trebale bi zbog potrošača biti što ujednačenije, postupci standardizirani, a korištenje intuitivno i uz pomoć simbola jednostavno razumljivo. Uz to bi trebao biti moguć odabir jezika. Mora se osigurati kompatibilnost s operativnim sustavima uobičajenih elektroničkih uređaja (npr. pametnih telefona, tableta).

Obrazloženje

Kako bi uporaba mjesta za punjenje korisnicima bila što lakša i brža, postupak bi trebao biti jednostavan i, po mogućnosti, standardiziran, uzimajući u obzir npr. korisnike koji ne govore jezik zemlje.

Amandman 14.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(47)

Ključno je da svi dionici u ekosustavu električne mobilnosti mogu lako komunicirati digitalnim sredstvima kako bi krajnjem korisniku osigurali najbolju kvalitetu usluge. Za to su potrebni jedinstveni identifikatori relevantnih dionika u lancu vrijednosti. U tu bi svrhu države članice trebale imenovati organizaciju za registraciju identifikacije za izdavanje i upravljanje jedinstvenim identifikacijskim kodovima („ID”) kako bi se identificirali barem operatori mjesta za punjenje i pružatelji usluga mobilnosti. Organizacija za registraciju identifikacije trebala bi prikupljati informacije o identifikacijskim kodovima e-mobilnosti koji su već u uporabi u predmetnoj državi članici; prema potrebi izdavati nove kodekse e-mobilnosti operatorima mjesta za punjenje i pružateljima usluga mobilnosti na temelju zajedničke dogovorene logike na razini Europske unije u kojoj su formatirani identifikacijski kodovi za električnu mobilnost; omogućiti razmjenu i provjeru jedinstvenosti tih kodeksa e-mobilnosti s pomoću mogućeg budućeg zajedničkog repozitorija za registraciju identifikacije. Komisija bi trebala izdati tehničke smjernice o uspostavi te organizacije, oslanjajući se na programsku aktivnost za potporu programu „Prikupljanje podataka povezanih s mjestima za punjenje/opskrbu za alternativna goriva i jedinstveni identifikacijski kodovi povezani s dionicima e-mobilnosti” („IDACS”).

(47)

Ključno je da svi dionici u ekosustavu električne mobilnosti mogu lako komunicirati digitalnim sredstvima kako bi krajnjem korisniku osigurali najbolju kvalitetu usluge. Za to su potrebni jedinstveni identifikatori relevantnih dionika u lancu vrijednosti. Raspon dionika trebao bi biti što širi te osobito uključivati proizvođače i distributere energije. U tu bi svrhu države članice trebale imenovati organizaciju za registraciju identifikacije za izdavanje i upravljanje jedinstvenim identifikacijskim kodovima („ID”) kako bi se identificirali barem operatori mjesta za punjenje i pružatelji usluga mobilnosti. Organizacija za registraciju identifikacije trebala bi prikupljati informacije o identifikacijskim kodovima e-mobilnosti koji su već u uporabi u predmetnoj državi članici; prema potrebi izdavati nove kodekse e-mobilnosti operatorima mjesta za punjenje i pružateljima usluga mobilnosti na temelju zajedničke dogovorene logike na razini Europske unije u kojoj su formatirani identifikacijski kodovi za električnu mobilnost; omogućiti razmjenu i provjeru jedinstvenosti tih kodeksa e-mobilnosti s pomoću mogućeg budućeg zajedničkog repozitorija za registraciju identifikacije. Komisija bi trebala izdati tehničke smjernice o uspostavi te organizacije, oslanjajući se na programsku aktivnost za potporu programu „Prikupljanje podataka povezanih s mjestima za punjenje/opskrbu za alternativna goriva i jedinstveni identifikacijski kodovi povezani s dionicima e-mobilnosti” („IDACS”). Glavni bi cilj trebala biti međusektorska suradnja radi maksimalnog povećanja sinergije.

Obrazloženje

Trebalo bi se pobrinuti za to da svi uključeni dionici surađuju i daju svoj doprinos cjelokupnoj usluzi kupcima i radu mjesta za punjenje.

Amandman 15.

Uvodna izjava

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(…) Komisija bi stoga trebala preispitati ovu Uredbu do kraja 2026., posebno u pogledu utvrđivanja ciljeva za mjesta za punjenje teških vozila električnom energijom, kao i ciljeva za infrastrukturu za alternativna goriva za plovila i zrakoplove s nultim emisijama u vodnom prometu i zrakoplovstvu.

(…) Komisija bi trebala procijeniti učinak ove Uredbe najkasnije dvije godine nakon njezina stupanja na snagu, na temelju konkretnih utvrđenih ciljeva, uzimajući u obzir cjelokupni ciklus emisija vozila za svaku tehnologiju i njezin utjecaj na emisije CO2 u cestovnom prijevozu, kao i utjecaj svake tehnologije na potrošača (ukupni trošak vlasništva). Komisija bi također trebala preispitati ovu Uredbu do kraja 2026., posebno u pogledu utvrđivanja ciljeva za mjesta za punjenje teških vozila električnom energijom, kao i ciljeva za infrastrukturu za alternativna goriva za plovila i zrakoplove s nultim emisijama u vodnom prometu i zrakoplovstvu.

Obrazloženje

Evaluacija Uredbe trebala bi se temeljiti na konkretnim kriterijima te bi stoga trebalo uputiti na konkretne utvrđene ciljeve.

Amandman 16.

Članak 1. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

3. Ovom se Uredbom uspostavlja mehanizam izvješćivanja kako bi se potaknula suradnja i osiguralo dobro praćenje napretka. Mehanizam se sastoji od strukturiranog, transparentnog, iterativnog postupka između Komisije i država članica u svrhu finalizacije nacionalnih okvira politike i njihove naknadne provedbe te odgovarajućeg djelovanja Komisije.

3. Ovom se Uredbom uspostavlja mehanizam izvješćivanja kako bi se potaknula suradnja i osiguralo dobro praćenje napretka. Mehanizam se sastoji od strukturiranog, transparentnog, iterativnog postupka i postupka višerazinskog upravljanja između Komisije i država članica u svrhu finalizacije nacionalnih okvira politike , uzimajući u obzir lokalne i regionalne strategije za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva koje su već razvile lokalne i regionalne vlasti, i njihove naknadne provedbe te odgovarajućeg djelovanja Komisije.

Obrazloženje

Amandman 17.

Članak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

1. Države članice osiguravaju da:

—	javno dostupne postaje za punjenje lakih vozila budu uvedene razmjerno porastu broja lakih električnih vozila u upotrebi;

—	javno dostupne postaje za punjenje lakih vozila budu uvedene razmjerno porastu broja lakih električnih vozila u upotrebi;

—	na svojem državnom području uvode javno dostupne postaje za punjenje namijenjene lakim vozilima koje osiguravaju dostatnu izlaznu snagu tih vozila.

—	na svojem državnom području na teritorijalno uravnotežen način uvode javno dostupne postaje za punjenje namijenjene lakim vozilima koje osiguravaju dostatnu izlaznu snagu tih vozila.

U tu svrhu države članice osiguravaju da su na kraju svake godine, počevši od godine iz članka 24., kumulativno ispunjeni sljedeći ciljevi izlazne snage:

(a)	za svako lako električno vozilo na baterije registrirano na njihovu državnom području, ukupna izlazna snaga od najmanje 1 kW osigurava se s pomoću javno dostupnih postaja za punjenje; i

(a)	za svako lako električno vozilo na baterije registrirano na njihovu državnom području, ukupna izlazna snaga od najmanje 1 kW osigurava se s pomoću javno dostupnih postaja za punjenje; i

(b)	za svako lako hibridno vozilo na punjenje registrirano na njihovu državnom području, ukupna izlazna snaga od najmanje 0,66 kW osigurava se s pomoću javno dostupnih postaja za punjenje.

(b)	za svako lako hibridno vozilo na punjenje registrirano na njihovu državnom području, ukupna izlazna snaga od najmanje 0,66 kW osigurava se s pomoću javno dostupnih postaja za punjenje.

2. (…)

3. Susjedne države članice osiguravaju da najveće udaljenosti iz točaka (a) i (b) nisu prekoračene za prekogranične odjeljke osnovne mreže TEN-T i sveobuhvatne mreže TEN-T.

3. Države članice pri izgradnji i promicanju infrastrukture za punjenje u skladu sa stavkom 2. također uzimaju u obzir ciljeve iz članka 174. UFEU-a te osiguravaju dostupnost u slabije naseljenim područjima.

4. Susjedne države članice osiguravaju da najveće udaljenosti iz točaka (a) i (b) nisu prekoračene za prekogranične odjeljke osnovne mreže TEN-T i sveobuhvatne mreže TEN-T.

Obrazloženje

Kako bi se unaprijedilo alternativne pogonske sustave, potrebna infrastruktura za punjenje mora biti dostupna i izvan mreža TEN-T u područjima u kojima je broj korisnika manji zbog manje gustoće naseljenosti i u kojima je privatno uvođenje manje profitabilno.

Amandman 18.

Članak 3. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2. Države članice osiguravaju minimalnu pokrivenost javno dostupnim mjestima za punjenje namijenjenima lakim vozilima na cestovnoj mreži na svojem državnom području. U tu svrhu države članice osiguravaju:

(a)	duž osnovne mreže TEN-T, javno dostupna skupna mjesta za punjenje namijenjena lakim vozilima koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve uvode se u svakom smjeru putovanja s najvećom udaljenosti od 60 km između njih:

(a)	duž osnovne mreže TEN-T, javno dostupna skupna mjesta za punjenje namijenjena lakim vozilima koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve uvode se u svakom smjeru putovanja s najvećom udaljenosti od 60 km između njih:

i.	do 31. prosinca 2025. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 300 kW i uključivati najmanje jednu postaju za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW;

i.	do 31. prosinca 2025. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 500 kW i uključivati najmanje jednu postaju za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 250 kW;

ii.	do 31. prosinca 2030. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 600 kW i uključivati najmanje dvije postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW;

ii.	do 31. prosinca 2030. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 900 kW i uključivati najmanje dvije postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 250 kW;

(b)	duž sveobuhvatne mreže TEN-T, javno dostupna skupna mjesta za punjenje namijenjena lakim vozilima koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve uvode se u svakom smjeru putovanja s najvećom udaljenosti od 60 km između njih:

(b)	duž sveobuhvatne mreže TEN-T, javno dostupna skupna mjesta za punjenje namijenjena lakim vozilima koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve uvode se u svakom smjeru putovanja s najvećom udaljenosti od 60 km između njih:

i.	do 31. prosinca 2030. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 300 kW i uključivati najmanje jednu postaju za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW;

i.	do 31. prosinca 2030. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 500 kW i uključivati najmanje jednu postaju za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 250 kW;

ii.	do 31. prosinca 2035. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 600 kW i uključivati najmanje dvije postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW.

ii.	do 31. prosinca 2035. svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 900 kW i uključivati najmanje dvije postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 250 kW.

(c)

u propisno opravdanim slučajevima, u regijama s nekim specifičnim značajkama (poput geografske lokacije, problematične topografije ili gustoće naseljenosti) i ako se zahtjev koji se temelji na udaljenosti teško može opravdati iz perspektive socio-ekonomskih troškova i koristi, mogu se ugraditi postaje za punjenje manje izlazne snage. Međutim, svako skupno mjesto za punjenje mora imati izlaznu snagu od najmanje 300 kW i uključivati najmanje jednu postaju za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW. Države članice obavještavaju Komisiju o takvim iznimkama.

Obrazloženje

Nedavna studija Europskog parlamenta (1) pokazala je da je predložena snaga punjenja za mjesta za punjenje na mreži TEN-T i gradskim čvorovima preniska. To bi moglo spriječiti primjenu električnih vozila.

Iznimke su potrebne jer pristup temeljen isključivo na udaljenosti s obzirom na lokaciju infrastrukture za punjenje nije usklađen s lokalnom i regionalnom potrebom za infrastrukturom za opskrbu. Utvrđivanje istih ciljeva koji se temelje na udaljenosti i ciljeva za punjenje za cijelu Uniju ne uzima u obzir regionalne različitosti (gustoću naseljenosti, geografski položaj).

Amandman 19.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

(…)

(d)	do 31. prosinca 2025. u svakom gradskom čvoru bit će uspostavljena javno dostupna mjesta za punjenje namijenjena teškim vozilima s ukupnom snagom od najmanje 600 kW koja nude postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW;

(d)	do 31. prosinca 2025. u svakom gradskom čvoru bit će uspostavljena javno dostupna mjesta za punjenje namijenjena teškim vozilima s ukupnom snagom od najmanje 900 kW koja pružaju postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 300 kW;

(e)	do 31. prosinca 2030. u svakom gradskom čvoru bit će uspostavljena javno dostupna mjesta za punjenje namijenjena teškim vozilima s ukupnom snagom od najmanje 1 200 kW koja nude postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW.

(e)	do 31. prosinca 2030. u svakom gradskom čvoru bit će uspostavljena javno dostupna mjesta za punjenje namijenjena teškim vozilima s ukupnom snagom od najmanje 2 000 kW koja nude postaje za punjenje s pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 300 kW.

(f)

u propisno opravdanim slučajevima, u regijama s nekim specifičnim značajkama (poput geografske lokacije, problematične topografije ili gustoće naseljenosti) i ako zahtjev koji se temelji na udaljenosti teško može opravdati iz perspektive socio-ekonomskih troškova i koristi, mogu se ugraditi postaje za punjenje manje izlazne snage, ali s ukupnom izlaznom snagom od najmanje 600 kW za teška vozila i pojedinačnom izlaznom snagom od najmanje 150 kW. Države članice obavještavaju Komisiju o takvim iznimkama.

Obrazloženje

Isto kao za amandman 18.

Amandman 20.

Članak 6. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
1. Države članice osiguravaju da se na njihovu državnom području do 31. prosinca 2030. uspostavi najmanji broj javno dostupnih postaja za opskrbu vodikom.	1. Države članice osiguravaju da se na njihovu državnom području do 31. prosinca 2027. uspostavi najmanji broj javno dostupnih postaja za opskrbu vodikom.
U tu svrhu države članice osiguravaju da do 31. prosinca 2030. javno dostupne postaje za opskrbu vodikom s najmanjim kapacitetom od 2 t /dan i opremljene s crpkom od najmanje 700 bara budu uvedene duž osnovne mreže TEN-T i sveobuhvatne mreže TEN-T s najvećom udaljenosti od 150 km između njih. (…)	U tu svrhu države članice osiguravaju da do 31. prosinca 2027. javno dostupne postaje za opskrbu vodikom s najmanjim kapacitetom od 4 t/dan i opremljene s crpkom od najmanje 700 bara budu uvedene duž osnovne mreže TEN-T i sveobuhvatne mreže TEN-T s najvećom udaljenosti od 150 km između njih. (…)

Obrazloženje

Projekti kamiona na vodik već postoje u mnogim državama članicama i regijama. Za njih je smjesta potrebna sigurnost planiranja. Stoga je potrebno odrediti raniji rok i veće kapacitete.

Amandman 21.

Članak 13. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

3. Države članice osiguravaju da nacionalni okviri politike prema potrebi uzimaju u obzir interese regionalnih i lokalnih tijela, posebno u pogledu infrastrukture za punjenje i opskrbu za javni prijevoz, kao i interese predmetnih dionika.

3. Države članice osiguravaju da nacionalni okviri politike uzimaju u obzir interese regionalnih i lokalnih tijela, posebno u pogledu infrastrukture za punjenje i opskrbu za javni prijevoz, kao i interese predmetnih dionika. Nacionalni okviri politike trebaju uključivati mehanizam za savjetovanje na podnacionalnoj razini radi uključivanja trajnog okvira povratnih informacija na lokalnoj razini u predmetne strategije država članica za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva. Infrastruktura za alternativna goriva mora biti dostupna u svim regijama. Zbog toga ciljevi za uvođenje regionalne (NUTS 2) infrastrukture za alternativna goriva trebaju biti uključeni kako bi se osigurala kohezija Unije.

Obrazloženje

Dok se u uvodnoj izjavi 16. i uvodnoj izjavi 38. utvrđuje potreba za uključivanje višerazinskog pristupa u nacionalne okvire politike, to nije detaljnije definirano u odgovarajućem članku, što bi značilo propuštenu priliku za uključivanje mehanizma za savjetovanje za lokalne i regionalne vlasti u nacionalne okvire politike, a to bi omogućilo vrijedne povratne informacije na regionalnoj razini za predmetne strategije država članica za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva i doprinijelo njihovoj cjelokupnoj koherentnosti.

Amandman 22.

Članak 13. stavak 4.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
4. Prema potrebi, države članice surađuju putem savjetovanja ili zajedničkih okvira politike kako bi osigurale da mjere potrebne za postizanje ciljeva ove Uredbe budu koherentne i koordinirane. (…)	4. Države članice surađuju putem savjetovanja ili zajedničkih političkih okvira kako bi osigurale da mjere potrebne za postizanje ciljeva ove Uredbe budu koherentne, koordinirane s podnacionalnom razinom i da poštuju načelo supsidijarnosti i višerazinskog upravljanja . (…)

Obrazloženje

Isto kao za amandman 21.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Pravedna tranzicija

Ističe da je potrebno provesti istraživanje i mapiranje posljedica na zapošljavanje i trendova prelaska na klimatski neutralnu automobilsku industriju. Zbog toga Komisija treba procijeniti teritorijalni učinak ove Uredbe na automobilsku industriju, radnu snagu i regije;

naglašava da je prelazak europske automobilske industrije na vozila s nultom stopom emisija dosad najsveobuhvatnija strukturna promjena u tom sektoru, s brojnim učincima na radnike, dobavljače i automobilske koncerne u Europi. S obzirom na tu veliku preobrazbu jednog od ključnih europskih sektora, OR poziva Europsku komisiju da pokrene holistički i dugoročni strateški dijalog o transformaciji automobilskog sektora u EU-u sa svim relevantnim dionicima (proizvođačima originalne opreme, dobavljačima, sindikatima, akademskom zajednicom, udrugama za zaštitu okoliša, nevladinim organizacijama, civilnim društvom, regijama i gradovima itd.) kako bi se promjenama u tom sektoru pružala politička podrška, analizirale potrebe i davala podrška; podržava postojeće oblike suradnje na razini EU-a, u kojoj sudjeluju regionalne i lokalne vlasti, poput Saveza za automobilske vještine, koji se bavi prekvalifikacijom i usavršavanjem radnika u automobilskom sektoru, razmjenom podataka i poticanjem dijaloga među svim relevantnim partnerima i dionicima u tom sektoru;

podržava osmišljavanje posebnih planova za prekvalifikaciju i usavršavanje, osposobljavanje i preraspodjelu radnika u automobilskom sektoru, posebno u regijama koje su najviše pogođene tranzicijom;

podržava omogućavanje dostupnosti javnih resursa za program pravedne tranzicije za automobilski ekosustav. Njezin model treba biti sadašnja platforma za pravednu tranziciju. Financiranje za regionalne planove pomoću mehanizma za pravednu tranziciju danas služi milijunima radnika u ugljično intenzivnim industrijskim područjima kao što je iskopavanje ugljena, uključujući zasebni fond za pravednu tranziciju;

poziva Komisiju da uspostavi „Europski mehanizam za pravednu tranziciju automobilskog sektora i regija” koji bi trebao iskoristiti europske fondove i da osigura da taj mehanizam prevladava izazove u regijama koje su najviše pogođene transformacijom te dospije do svih malih i srednjih poduzeća u lancu opskrbe kako bi se ona prilagodila promjenama u automobilskom lancu vrijednosti;

taj mehanizam za pravednu tranziciju treba se temeljiti na sljedećim načelima:

(a)	prikladni resursi,

(b)	podrška politike i razmjena najboljih praksi,

(c)	planiranje tranzicije i socijalni dijalog.

Fondovi dodijeljeni u sklopu mehanizma moraju biti namijenjeni izravno pogođenoj radnoj snazi i transparentno raspoređeni po regijama i gradovima u bliskoj suradnji s javnim tijelima nadležnima za osposobljavanje i cjeloživotno učenje. Oni ne smiju biti subvencija za automobilske tvrtke, nego javno ulaganje u usavršavanje, diversifikaciju i obuku radne snage;

objeručke prihvaća inicijativu za osnivanje „Saveza regija za pravednu i poštenu tranziciju europske automobilske industrije i s njom povezane opskrbne industrije”. Te regije, koje imaju snažan automobilski sektor, žele aktivno osigurati da nijedna regija ne bude zapostavljena i da novi i održivi sustavi mobilnosti koji koriste alternativna goriva budu cjenovno pristupačni i dostupni svim građanima u svim regijama. OR u potpunosti podržava zahtjev Saveza za uspostavu mehanizma pravedne tranzicije za regije koje ovise o automobilskoj industriji kako bi se moglo upravljati promjenama u tom sektoru;

ističe da ulaganja u strukovno i visokotehnološko obrazovanje koje je nužno za stjecanje novih vještina u električnoj mobilnosti treba učiniti dostupnima na lokalnoj i regionalnoj razini;

podržava održavanje novih postupaka u alternativnim vidovima mobilnosti u istoj automobilskoj tvrtki na istom području, uz davanje prednosti postojećim postrojenjima;

Infrastruktura za alternativna goriva

10.

smatra da je intenzivno uvođenje infrastrukture za punjenje i opskrbu alternativnih pogonskih sustava, zajedno s novim standardima za emisije CO2, a posebno ubrzanjem elektromobilnosti, ključan uvjet za postizanje klimatskih ciljeva na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Obveze koje je EU preuzeo u pogledu infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom dosad nisu ispunjene;

11.

pozdravlja činjenicu da pretvaranjem Direktive o infrastrukturi za alternativna goriva u uredbu Komisija prvi put na razini EU-a predlaže obvezne, jedinstvene i, prije svega, multimodalne minimalne zahtjeve za tu infrastrukturu u državama članicama;

12.

podržava potpunu dekarbonizaciju sektora cestovnog prijevoza do 2050.;

13.

ističe da u načelu mora postojati otvorenost prema proizvođačima u pogledu različitih vrsta pogonskih i tehničkih rješenja kako bi se postigao cilj da se od 2035. u EU-u registriraju samo vozila s nultim emisijama;

14.

slijedeći načelo tehnološke neutralnosti, Komisija mora osigurati tehnološko natjecanje, kao i alternativna rješenja za ruralna i udaljena područja, kao što su napredna biogoriva (vidjeti kriterije održivosti za biogoriva u Prilogu IX. Direktivi o obnovljivim izvorima energije);

15.

poziva na procjenu intenziteta emisije biogoriva (2); ta procjena mora uzeti u obzir cjelokupni životni ciklus biogoriva i njihov učinak na promjenu uporabe zemljišta, neizravne čimbenike promjene uporabe zemljišta, biološku raznolikost i sigurnost hrane;

16.

posebna bi se pozornost trebala obratiti na:

—	javna mjesta za punjenje u gradskim područjima u kojima sve veći broj električnih vozila neće imati pristup privatnim parkiralištima,

—	javna mjesta za punjenje u udaljenim i ruralnim područjima;

17.

poziva na promicanje razvoja upotrebe vodika u cestovnom prijevozu jer je ta tehnologija trenutno u dinamičnoj fazi, te na stvaranje uvjeta za dovoljno sveobuhvatnu mrežu objekata za opskrbu vodikom čim budu potrebna tehnička rješenja dostupna, a potražnja poznata. Godine 2027. i 2035. prikladne su kao prirodne ključne etape za plan s odgovarajućim mjerama. Te mjere uključuju i izradu potrebnih pravnih akata i pripadajućih odluka. Međutim, ako je zbog posebnih značajki regije (npr. zemljopisnog položaja ili gustoće naseljenosti) sa socio-ekonomskog gledišta teško opravdati utvrđene zahtjeve, trebalo bi ipak biti moguće odobriti odstupanja u propisno obrazloženim slučajevima;

18.

ističe potrebu za infrastrukturom posebno namijenjenom teškim vozilima, prije svega javnom prijevozu;

19.

ključan je jednostavan pristup pametnom i brzom punjenju, kao i informacije o dostupnosti postaja za punjenje, mogućnostima plaćanja, tarifama naplate (transparentnost cijene) itd.;

20.

poziva na to da se prednost daje mjerama za preusmjeravanje prijevoza tereta na željeznicu kako bi se uravnotežila ulaganja u alternativne pogonske sustave za cestovna vozila;

Opće napomene

21.

pozdravlja namjeru poboljšavanja standarda za emisije vozila radi postizanja cilja ugljične neutralnosti. Automobili i kombiji imaju najveći udio u emisijama CO2 u prijevozu u apsolutnim iznosima, a prosječne emisije iz automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem povećavaju se;

22.

ističe problem tržišta rabljenih automobila koji zagađuju u državama članicama u istočnoj i srednjoj Europi, zbog čega se toksično zagađenje i problemi „curenja ugljika” premještaju u slabije razvijene regije. To ugrožava koheziju EU-a i djeluje protiv osnovnog načela prema kojem svi građani EU-a imaju jednako pravo na čist zrak. Zbog toga bi Komisija trebala ograničiti protok starih vozila koja zagađuju na način koji štiti okoliš i javno zdravlje te koji je usklađen s jedinstvenim tržištem;

23.

predlaže da se osmisli nova norma Euro 7/VII koja bi bila prilagođena postojećim tehničkim mogućnostima za smanjenje onečišćenja. U načelu, zahtjevi norme Euro 7/VII ne bi smjeli ugrožavati visoke troškove inovacija u tom sektoru koje su neophodne za postizanje klimatskih ciljeva;

24.

uzimajući u obzir potencijalni utjecaj ove Uredbe na lokalne i regionalne vlasti, OR ističe važnost dobivanja informacija od suzakonodavaca o svim izmjenama izvornog prijedloga u svakoj fazi zakonodavne procedure, uključujući pregovore u trijalogu, u skladu s načelom iskrene suradnje, omogućujući OR-u da propisno izvrši svoje prerogative iz Ugovora (članak 91. UFEU-a);

25.

smatra da se u oba nacrta uredbe poštuju načela proporcionalnosti i supsidijarnosti. Dodana vrijednost djelovanja EU-a u tom području i relevantne pravne osnove koje je odabrala Komisija jasne su i usklađene. Međutim, žali zbog toga što, suprotno drugim prijedlozima iznesenima u okviru paketa mjera „Spremni za 55 %”, Prijedlog uredbe o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (COM(2021) 559) nije popraćen tablicom za ocjenjivanje supsidijarnosti te napominje da su do roka za podnošenje, odnosno 8. studenoga 2021., dva nacionalna parlamenta izdala obrazloženo mišljenje o neusklađenosti s načelom supsidijarnosti.

Bruxelles, 26. siječnja 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Research for TRAN Committee – Alternative fuel infrastructures for heavy-duty vehicles | Think Tank | European Parliament (europa.eu).

(2) Utjecaj potrošnje biogoriva u EU na prenamjenu zemljišta – Kvantifikacija utjecaja područja i stakleničkih plinova https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/Final%20Report_GLOBIOM_publication.pdf.