Mišljenje Europskog odbora regija – Otpornost kritičnih subjekata

(2021/C 440/14)

Izvjestitelj:

Mario GUARENTE (ECR/IT), gradonačelnik Potenze

Referentni dokument:

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata

COM(2020) 829 final

I. PREPORUKE ZA IZMJENE

Amandman 1.

Članak 3. stavak 2.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Strategija sadržava najmanje sljedeće elemente:

a)	strateške ciljeve i prioritete u svrhu jačanja opće otpornosti kritičnih subjekata uzimajući u obzir prekogranične i međusektorske međuovisnosti;

a)	strateške ciljeve i prioritete u svrhu jačanja opće otpornosti kritičnih subjekata uzimajući u obzir prekogranične i međusektorske međuovisnosti;

b)	upravljački okvir za postizanje strateških ciljeva i prioriteta, uključujući opis uloga i odgovornosti različitih tijela, kritičnih subjekata i drugih strana uključenih u provedbu strategije;

b)	upravljački okvir za postizanje strateških ciljeva i prioriteta, uključujući opis uloga i odgovornosti različitih tijela, kritičnih subjekata i drugih strana uključenih u provedbu strategije;

c)	opis mjera potrebnih za jačanje opće otpornosti kritičnih subjekata, uključujući nacionalnu procjenu rizika, utvrđivanje kritičnih subjekata i subjekata istovjetnih kritičnim subjektima, kao i mjere za potporu kritičnim subjektima poduzete u skladu s ovim poglavljem;

c)	opis mjera potrebnih za jačanje opće otpornosti kritičnih subjekata, uključujući nacionalnu procjenu rizika, utvrđivanje kritičnih subjekata i subjekata istovjetnih kritičnim subjektima, kao i mjere za potporu kritičnim subjektima poduzete u skladu s ovim poglavljem;

d)	okvir politike za bolju koordinaciju između nadležnih tijela imenovanih u skladu s člankom 8. ove Direktive i u skladu s [Direktivom NIS 2] u svrhu dijeljenja informacija o incidentima i kiberprijetnjama te izvršavanja nadzornih zadaća.

d)	okvir politike za bolju koordinaciju između nadležnih tijela imenovanih u skladu s člankom 8. ove Direktive i u skladu s [Direktivom NIS 2] u svrhu dijeljenja informacija o incidentima i kiberprijetnjama te izvršavanja nadzornih zadaća;

e)	smjernice za komunikacijske aktivnosti kojima se pomiruje potreba za povjerljivošću i potreba za informiranjem o rizicima za regionalne i lokalne vlasti i stanovništvo.

Strategija se ažurira prema potrebi, a najmanje svake četiri godine.

Obrazloženje

Aktivnosti informiranja i izvješćivanja o rizicima od katastrofa koji mogu utjecati na ključnu infrastrukturu na određenom području, usmjerene kako na jedinice lokalne uprave tako i na stanovništvo, važan su alat za povećanje otpornosti kritičnih subjekata. Među ostalim, to je predviđeno i prioritetom br. 1. Okvira iz Sendaija (1). To bi trebalo učiniti imajući posebno u vidu i potrebu za povjerljivošću kritičnih informacija.

Amandman 2.

Članak 4. stavak 1.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 8. sastavljaju popis ključnih usluga u sektorima iz Priloga. Do [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] te zatim prema potrebi, a najmanje svake četiri godine, provode procjenu svih relevantnih rizika koji mogu utjecati na pružanje tih ključnih usluga, radi utvrđivanja kritičnih subjekata u skladu s člankom 5. stavkom 1. i pomaganja tim kritičnim subjektima da poduzmu mjere u skladu s člankom 11.	Nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 8. sastavljaju popis ključnih usluga u sektorima iz Priloga. Do [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] te zatim prema potrebi, a najmanje svake četiri godine, provode procjenu svih relevantnih rizika koji mogu utjecati na pružanje tih ključnih usluga, radi utvrđivanja kritičnih subjekata u skladu s člankom 5. stavkom 1. i pomaganja tim kritičnim subjektima da poduzmu mjere u skladu s člankom 11.
U procjeni rizika uzimaju se u obzir svi relevantni prirodni i ljudskim djelovanjem uzrokovani rizici, među ostalim nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja, neprijateljske prijetnje, uključujući kaznena djela terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća.	U procjeni rizika uzimaju se u obzir svi relevantni prirodni i ljudskim djelovanjem uzrokovani rizici, među ostalim nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja, neprijateljske prijetnje, uključujući kaznena djela terorizma u skladu s Direktivom (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća , pri čemu se posebna pozornost posvećuje stanju postojeće fizičke infrastrukture kako bi se utvrdili odgovarajući programi rekonstrukcije ili nove izgradnje .

Obrazloženje

Stanje postojeće fizičke infrastrukture važna je sastavnica trenutačne i buduće sposobnosti kritičnih subjekata da spriječe moguće nesreće i postupaju u slučaju nesreća te bi ga stoga trebalo uključiti u procjenu rizika i naknadne programe rekonstrukcije ili nove izgradnje.

Amandman 3.

Članak 6. stavak 1. točke (c) i (e)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Pri utvrđivanju važnosti negativnog učinka iz članka 5. stavka 2. točke (c) države članice uzimaju u obzir sljedeće kriterije:

a)	broj korisnika koji se oslanjaju na usluge koje pruža subjekt;

a)	broj korisnika koji se oslanjaju na usluge koje pruža subjekt;

b)	ovisnost drugih sektora iz Priloga o tim uslugama;

b)	ovisnost drugih sektora iz Priloga o tim uslugama;

c)	stupanj i trajanje učinaka koje bi incidenti mogli imati na gospodarske i društvene aktivnosti te na okoliš i javnu sigurnost;

c)	stupanj i trajanje učinaka koje bi incidenti mogli imati na gospodarske i društvene aktivnosti te na okoliš i javnu sigurnost , po potrebi u savjetovanju s lokalnim i regionalnim vlastima ;

d)	tržišni udio subjekta na tržištu tih usluga;

d)	tržišni udio subjekta na tržištu tih usluga;

e)	zemljopisno područje na koje bi incident mogao utjecati, uključujući sve prekogranične učinke;

e)	zemljopisno područje na koje bi incident mogao utjecati, uključujući sve prekogranične učinke , po potrebi u savjetovanju s lokalnim i regionalnim vlastima ;

f)	važnost subjekta u održavanju dostatne razine usluge, uzimajući u obzir raspoloživost alternativnih načina pružanja te usluge.

f)	važnost subjekta u održavanju dostatne razine usluge, uzimajući u obzir raspoloživost alternativnih načina pružanja te usluge.

Obrazloženje

Lokalne i regionalne vlasti mogu bolje procijeniti učinak nesreća na lokalnoj i regionalnoj razini.

Amandman 4.

Članak 8. stavak 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice osiguravaju da se njihova nadležna tijela, prema potrebi i u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, savjetuju s drugim relevantnim nacionalnim tijelima i surađuju s njima, posebno onima zaduženima za civilnu zaštitu, izvršavanje zakonodavstva i zaštitu osobnih podataka, kao i s relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući kritične subjekte.

Države članice osiguravaju da se njihova nadležna tijela, prema potrebi i u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, savjetuju s drugim relevantnim nacionalnim tijelima , a po potrebi i s lokalnim i regionalnim vlastima, i surađuju s njima, posebno onima zaduženima za civilnu zaštitu, izvršavanje zakonodavstva i zaštitu osobnih podataka, kao i s relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući kritične subjekte.

Obrazloženje

Raspodjela ovlasti može se razlikovati među državama članicama.

Amandman 5.

Članak 9. stavak 1.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Države članice podupiru kritične subjekte u jačanju njihove otpornosti. Ta potpora može uključivati izradu smjernica i metodologija, potporu pri organiziranju vježbi za testiranje njihove otpornosti i osposobljavanje za osoblje kritičnih subjekata , promicanje aktivnosti informiranja i izvješćivanja o relevantnim rizicima za jedinice lokalne uprave i stanovništvo na potencijalno obuhvaćenim područjima .

Obrazloženje

Izvješćivanje ima ključnu ulogu u jačanju otpornosti zajednica.

Amandman 6.

Članak 16. stavak 2.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
Skupine za otpornost kritičnih subjekata čine predstavnici država članica i Komisije. Ako je to potrebno za obavljanje njezinih zadaća, Skupina za otpornost kritičnih subjekata može pozvati predstavnike zainteresiranih strana da sudjeluju u njezinu radu.	Skupine za otpornost kritičnih subjekata čine predstavnici država članica i Komisije te jedan predstavnik Europskog odbora regija u svojstvu promatrača . Ako je to potrebno za obavljanje njezinih zadaća, Skupina za otpornost kritičnih subjekata može pozvati predstavnike zainteresiranih strana da sudjeluju u njezinu radu.

Obrazloženje

OR može doprinijeti radu Skupine za otpornost kritičnih subjekata zastupanjem lokalnih i regionalnih vlasti te davanjem doprinosa vlastitim stručnim znanjem i iskustvom s terena.

Amandman 7.

Članak 16. stavak 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Zadaće su Skupine za otpornost kritičnih subjekata:

a)	podupiranje Komisije pri pružanju pomoći državama članicama u jačanju njihove sposobnosti da pridonesu osiguravanju otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

a)	podupiranje Komisije pri pružanju pomoći državama članicama u jačanju njihove sposobnosti da pridonesu osiguravanju otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

b)	evaluacija strategija za otpornost kritičnih subjekata iz članka 3. i utvrđivanje najbolje prakse u pogledu tih strategija;

b)	evaluacija strategija za otpornost kritičnih subjekata iz članka 3. i utvrđivanje najbolje prakse u pogledu tih strategija;

c)	olakšavanje razmjene najbolje prakse u pogledu utvrđivanja kritičnih subjekata koje provode države članice u skladu s člankom 5., među ostalim u vezi s prekograničnim ovisnostima te rizicima i incidentima;

c)	olakšavanje razmjene najbolje prakse u pogledu utvrđivanja kritičnih subjekata koje provode države članice u skladu s člankom 5., među ostalim u vezi s prekograničnim ovisnostima te rizicima i incidentima;

d)	doprinos pripremi smjernica iz članka 6. stavka 3. i na zahtjev svih delegiranih i provedbenih akata na temelju ove Direktive;

d)	doprinos pripremi smjernica iz članka 6. stavka 3. i na zahtjev svih delegiranih i provedbenih akata na temelju ove Direktive;

e)	provjera, na godišnjoj osnovi, sažetih izvješća iz članka 8. stavka 3.;

e)	provjera, na godišnjoj osnovi, sažetih izvješća iz članka 8. stavka 3.;

f)	razmjena najbolje prakse o razmjeni informacija koje se odnose na obavješćivanje o incidentima iz članka 13.;

f)	razmjena najbolje prakse o razmjeni informacija koje se odnose na obavješćivanje o incidentima iz članka 13.;

g)	analiza izvješća savjetodavnih misija i savjetovanje u tom pogledu u skladu s člankom 15. stavkom 3.;

g)	analiza izvješća savjetodavnih misija i savjetovanje u tom pogledu u skladu s člankom 15. stavkom 3.;

h)	razmjena informacija i najbolje prakse u pogledu istraživanja i razvoja u vezi s otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

h)	razmjena informacija i najbolje prakse u pogledu istraživanja i razvoja u vezi s otpornosti kritičnih subjekata u skladu s ovom Direktivom;

i)	prema potrebi, razmjena informacija o pitanjima povezanima s otpornošću kritičnih subjekata s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.

i)	prema potrebi, razmjena informacija o pitanjima povezanima s otpornošću kritičnih subjekata s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije;

j)	razmjena iskustava i podataka s lokalne razine korisnih za razvoj strategija otpornosti uključivanjem lokalnih i regionalnih vlasti.

Obrazloženje

Smatramo da razmjena iskustava i podataka s lokalne razine znatno pridonosi osmišljavanju i provedbi djelotvornih strategija otpornosti.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

pozdravlja činjenicu da je područje primjene Prijedloga direktive znatno prošireno na sektore energetike, prometa, zdravstva, vode za piće, otpadnih voda, digitalne infrastrukture i javne uprave te na svemirski sektor;

potiče Europsku komisiju da razmotri daljnje povećanje broja sektora koji će biti uključeni u tu direktivu kako bi se obuhvatio i sektor distribucijskih lanaca osnovnih proizvoda, a posebno sektor proizvodnje, prerade i distribucije hrane;

s obzirom na posebnu složenost sektora distribucijskih lanaca, naglašava da je to pitanje potrebno produbiti promicanjem posebnih studijskih aktivnosti kako bi se definirao pouzdan metodološki okvir za njihovu procjenu i zaštitu;

osim toga, s obzirom na dramatično iskustvo povezano s pandemijom bolesti COVID-19, nada se da će se poduzeti mjere za jačanje distribucijskih lanaca osnovnih proizvoda diversifikacijom distribucijske mreže i povećanjem broja mogućih dobavljača u skladu s važnošću robe koja se distribuira;

ističe da, iako je većina zakonodavstva u tom području utvrđena na razini EU-a ili na nacionalnoj razini, lokalne i regionalne vlasti imaju velike ovlasti i odgovornosti za zaštitu vlastitog teritorija te stoga moraju imati konkretnu i važnu ulogu u doprinošenju otpornosti ključne infrastrukture na svom teritoriju stavljajući na raspolaganje vlastito znanje i iskustvo;

pozdravlja prijelaz sa zaštite infrastrukture na jačanje otpornosti subjekata koji infrastrukturom upravljaju, ali naglašava da se zaštita imovine ili infrastrukture ne smije zanemariti, vodeći pritom računa o mogućoj fizičkoj šteti u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i njihovim potencijalno ozbiljnim posljedicama ne samo na nacionalnoj nego i na lokalnoj, regionalnoj ili prekograničnoj razini;

naglašava dodanu vrijednost lokalnih i regionalnih vlasti u prekograničnom kontekstu, posebno u pogledu razumijevanja rizika i procjene ozbiljnosti nesreća i mogućih posljedica, kao i sektorske i teritorijalne međuovisnosti;

slaže se da bi, kako bi se osigurao sveobuhvatan pristup otpornosti kritičnih subjekata, svaka država članica trebala imati strategiju, pripremljenu u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, s ciljevima i mjerama politike koje treba provesti, a koji su određeni na temelju procjene svih relevantnih prirodnih rizika i rizika uzrokovanih ljudskim djelovanjem koji bi mogli utjecati na pružanje ključnih usluga, kao što su nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja ili teroristički napadi;

naglašava da bi se države članice trebale dogovoriti o zajedničkom tumačenju koncepta kritičnog subjekta i o načinu njegove zaštite kako bi se utvrdili najbolji načini za povećanje otpornosti kritičnih subjekata s obzirom na znatan utjecaj na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

10.

ističe poseban položaj najudaljenijih regija čije specifične okolnosti čine ta područja posebno krhkima i u kojima je očigledno potrebno osigurati otpornost infrastrukture;

11.

smatra korisnim da Komisija osmisli odgovarajuće smjernice kako bi se osigurala učinkovita i ujednačena primjena Direktive u svim državama članicama usmjeravanjem aktivnosti procjene i mogućih naknadnih mjera na temelju sveobuhvatnog pristupa kojim se uzimaju u obzir sve međusektorske i prekogranične međuovisnosti kako bi se na odgovarajući način povećala otpornost, što obuhvaća zaštitu, sprečavanje rizika, kontinuitet poslovanja i oporavak;

12.

naglašava da je jačanje suradnje među regijama u cilju povećanja otpornosti kritičnih subjekata, uključujući fizičku infrastrukturu, primjerice putem programa INTERREG ili Europskih grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS), ključno za sprečavanje uništenja ili poremećaja u radu tih objekata, što bi moglo imati znatne prekogranične učinke;

13.

smatra da bi pri provedbi nacionalnih procjena rizika trebalo uzeti u obzir podnacionalnu razinu jer fizička lokacija imovine kritičnog subjekta također može odrediti učinak i moguće posljedice na terenu;

14.

slaže se s potrebom za jačanjem otpornosti utvrđenih kritičnih subjekata, no istodobno izražava zabrinutost zbog prilično velikog financijskog opterećenja koje bi poštovanje obveza utvrđenih u Prijedlogu direktive moglo imati;

15.

naglašava da bi Komisija u okviru postojećih programa trebala osigurati posebnu potporu, uključujući financijsku, za kritične subjekte, posebno one javne, kada je to potrebno kako bi se promicalo donošenje učinkovitih i pravodobnih mjera;

16.

smatra da bi strategija za jačanje otpornosti kritičnih subjekata trebala biti osmišljena na nacionalnoj razini uz savjetovanje s lokalnim i regionalnim vlastima;

17.

slaže se s time da u slučaju nesreće kritični subjekti moraju bez odgode obavijestiti nadležno tijelo, uključujući „sve dostupne informacije koje su potrebne kako bi nadležno tijelo moglo razumjeti prirodu, uzrok i moguće posljedice incidenta”; u slučaju nedostatka nacionalnih struktura i suradnje za upravljanje kriznim situacijama poziva na uspostavu mreže i suradnje na nacionalnoj razini između relevantnih tijela, uključujući lokalne i regionalne vlasti i relevantne sektore, kako bi se moglo brzo djelovati u slučaju krize;

18.

naglašava da svaka država članica ima odgovornost štititi ključnu infrastrukturu i osigurati otpornost kritičnih subjekata koji se nalaze na njezinu teritoriju te se slaže s time da bi kritični subjekti od posebnog europskog značaja, tj. oni koji pružaju osnovne usluge više od jednoj trećini ili u više od jedne trećine država članica, trebali podlijegati posebnom nadzoru;

19.

naglašava potrebu za jačanjem upravljanja rizicima promicanjem prekogranične suradnje i suradnje među državama članicama EU-a;

20.

s obzirom na to da u okviru mehanizma Unije za civilnu zaštitu i referentne europske mreže za zaštitu kritične infrastrukture već postoji nekoliko struktura i instrumenata, slaže se s činjenicom da bi i njih trebalo uzeti u obzir za potrebe predložene direktive;

21.

prepoznaje ključnu ulogu izvješćivanja u povećanju otpornosti zajednica te preporučuje, u skladu s ciljevima utvrđenima u Okviru iz Sendaija, promicanje i podupiranje inicijativa za informiranje i izvješćivanje o rizicima od katastrofa koji bi mogli utjecati na ključnu infrastrukturu na određenom području, usmjerenih kako na jedinice lokalne uprave tako i na stanovništvo;

22.

smatra da koordinacija, komunikacija i razmjena najboljih praksi između nacionalnih, regionalnih i lokalnih razina te između država članica mogu potaknuti učinkovitiju suradnju u pogledu resursa, znanja i sinergija tijekom cijelog ciklusa upravljanja krizom.

Bruxelles, 1. srpnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) https://www.undrr.org/publication/sendai-framework-disaster-risk-reduction-2015-2030