MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 30. studenoga 2021.

o Prijedlogu uredbe za proširenje zahtjeva u pogledu sljedivosti na prijenose kriptoimovine

(CON/2021/37)

(2022/C 68/02)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) primila je 14. listopada 2021. zahtjev Europskog parlamenta, a 20. listopada 2021. zahtjev Vijeća Europske unije za davanje mišljenja o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (preinaka) (1) (dalje u tekstu „predložena uredba”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da predložena uredba sadrži odredbe koje utječu na osnovne zadaće Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), provođenje monetarne politike Unije i promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava u skladu s prvom i četvrtom alinejom članka 127. stavka 2. Ugovora; doprinos ESSB-a stabilnosti financijskog sustava u skladu s člankom 127. stavkom 5. Ugovora i status euronovčanica kao zakonskog sredstva plaćanja u skladu s člankom 128. stavkom 1. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

Opće napomene

ESB pozdravlja inicijativu Europske komisije da se zahtjevi u pogledu sljedivosti prošire na kriptoimovinu pomoću predložene uredbe, koja je dio zakonodavnog paketa za sprečavanje pranja novca/financiranja terorizma (SPNFT) (2) koji je Komisija donijela 20. srpnja 2020.

Budući da su prijenosi kriptoimovine izloženi sličnim rizicima pranja novca i financiranja terorizma kao i elektronički prijenosi novčanih sredstava, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi podlijegati istoj razini zahtjeva za SPNFT kao i drugi obveznici. ESB stoga pozdravlja predloženu uredbu kao sredstvo za izjednačavanje uvjeta za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.

ESB pozdravlja predloženo usklađivanje pravnog okvira EU-a s Preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF), a posebno s Preporukom 16 (3), jer se time dodatno ublažavaju rizici pranja novca i financiranja terorizma povezani s prijenosom kriptoimovine, čime se uspostavljaju jednaki uvjeti između prijenosa u službenim valutama i prijenosa u kriptoimovini kako bi se spriječila zlouporaba kriptoimovine u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Iako bi trebalo postići jednake uvjete u pogledu intenziteta zahtjeva za SPNFT koji se primjenjuju na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, posebni zahtjevi trebali bi obuhvaćati rizike povezane s tehnološkim značajkama kriptoimovine i prijenosa kriptoimovine. Primjerice, zahtjevi u pogledu sljedivosti prijenosa kriptoimovine trebali bi uzeti u obzir posebne značajke tehnologija na kojima se ti prijenosi temelje.

Za potrebe učinkovitog ublažavanja rizika pranja novca i financiranja terorizma trebalo bi pojasniti predloženu uredbu kako bi se izbjegla svaka sumnja da su obuhvaćene transakcije između novčanika na poslužitelju i novčanika bez poslužitelja, što znači da se moraju prikupljati i pohranjivati potpuno iste informacije kao za druge prijenose kriptoimovine. Osim toga, Komisija i odgovarajuća nacionalna tijela trebali bi pomno pratiti tržišna kretanja i aktivnosti pranja novca koje uključuju kriptoimovinu bez angažiranja pružatelja usluga ili putem decentraliziranih istorazinskih razmjena te bi, prema potrebi, trebalo predložiti dodatne zakonodavne mjere ako se uoči znatno povećanje opsega transakcija i povećana upotreba takve imovine za nezakonite aktivnosti u tom segmentu.

Naposljetku, s obzirom na brz tehnološki razvoj u području kriptoimovine važno je pomno pratiti provedbu okvira u suradnji s odgovarajućim tijelima i, prema potrebi, privatnim sektorom.

1.   Definicija kriptoimovine i područje primjene predložene uredbe

1.1

U predloženoj uredbi koristit će se definicija „kriptoimovine” utvrđena u Komisijinu Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (4) (dalje u tekstu „predložena uredba MiCA”). Kao što je ESB već istaknuo (5), predložena uredba MiCA sadržava široku definiciju kriptoimovine koja je specifična za određenu tehnologiju. ESB razumije da bi to trebala biti široka i sveobuhvatna definicija te da se stoga predloženom uredbom namjerava proširiti zahtjeve u pogledu sljedivosti na svu kriptoimovinu, bez obzira na temeljnu tehnologiju (tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili druga tehnologija) koja se koristi za njezino izdavanje.

1.2

Kad je riječ o području primjene predložene uredbe, ESB razumije da, poput predložene uredbe MiCA, nije predviđeno da ona obuhvati kriptoimovinu koju izdaju središnje banke kad djeluju u svojstvu monetarne vlasti. Međutim, radi pravne sigurnosti i kako bi se područje primjene predložene uredbe u potpunosti uskladilo s područjem primjene predložene uredbe MiCA, ESB predlaže da se to izričito navede u uvodnim izjavama i odredbama predložene uredbe.

2.   Upućivanje na službene valute

U predloženoj uredbi upućuje se na pojam „fiducijarne valute” (6). U skladu s Ugovorima i monetarnim pravom Unije, euro je jedinstvena valuta europodručja, tj. onih država članica koje su uvele euro kao svoju valutu. Što se tiče država članica koje nisu uvele euro kao svoju valutu, Ugovori se konzistentno odnose na valute tih država članica. Nigdje u Ugovorima se euro ili valute država članica ne spominju kao „fiducijarne” valute. U tom kontekstu nije primjereno u pravnom tekstu Unije upućivati na „fiducijarne valute”. Umjesto toga, predložena uredba trebala bi upućivati na „službene valute” (7)..

3.   Datum primjene predložene uredbe

Usklađivanje datuma primjene predložene uredbe s datumom primjene predložene uredbe MiCA bilo bi korisno sa stajališta sustava i financijske stabilnosti kako bi se osiguralo da se predložena uredba primjenjuje na prijenose kriptoimovine što je moguće ranije, umjesto da se čeka početak primjene ostatka zakonodavnog paketa za SPN. Kako je Komisija primijetila, do sada su prijenosi virtualne imovine ostali izvan područja primjene zakonodavstva Unije o financijskim uslugama, izlažući imatelje kriptoimovine rizicima pranja novca i financiranja terorizma jer se tokovi nezakonitog novca mogu odvijati prijenosima kriptoimovine i naštetiti integritetu, stabilnosti i ugledu financijskog sektora (8). Nekoliko država članica već je reguliralo to pitanje (9).

Kada ESB predlaže izmjenu predložene uredbe, konkretni prijedlozi izmjena navedeni su u posebnom tehničkom radnom dokumentu kojem je u tu svrhu priloženo obrazloženje. Tehnički radni dokument dostupan je na engleskom jeziku na EUR-Lexu.

---

(1)  COM(2021) 422 konačno.

(2)  Paket uključuje i sljedeće: (a) Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (PN) i financiranja terorizma (FT) (C(2021) 420 konačno); (b) Prijedlog direktive o mehanizmima koje države članice trebaju uspostaviti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU 2015/849 (C(2021) 423 konačno); i Prijedlog uredbe o osnivanju tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma i izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) 1094/2010, (EU) 1095/2010(C(2021) 421 konačno).

(3)  Vidi Preporuke FATF-a. Dostupno na mrežnim stranicama FATF-a https://www.fatf-gafi.org

(4)  COM(2020) 593 konačno.

(5)  Vidi fusnotu 12. u Mišljenju CON/2021/4 Europske središnje banke od 19. veljače 2021. o Prijedlogu uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (SL C 152, 29.4.2021., str. 1.). Sva mišljenja ESB-a dostupna su na EUR-Lexu.

(6)  Vidi uvodne izjave 8. i 27. predložene uredbe.

(7)  Vidi stavak 2.1.5 Mišljenja CON/2021/4 i stavak 1.1.3 Mišljenja CON/2016/49 Europske središnje banke od 12. listopada 2016. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ (SL C 459, 9.12.2016., str. 3.).

(8)  Vidi osmi stavak prve točke odjeljka 1. obrazloženja uz predloženu uredbu.

(9)  Na primjer, 1. listopada 2021. Pravilnik njemačkog Ministarstva financija o zahtjevima u pogledu pojačane dubinske analize za prijenos kriptoimovine (Verordnung über verstärkte Sorgfaltspflichten bei dem Transfer von Kryptowerten vom 24 September 2021 (BGBl. I S. 4465)) stupio je na snagu. U skladu s Pravilnikom pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji prenose kriptoimovinu u ime primatelja naloga moraju istodobno i na siguran način pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom koji djeluje u ime korisnika dostaviti ime, adresu i broj računa (npr. javni ključ) izdavatelja naloga te ime i broj računa (npr. javni ključ) korisnika. Pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji djeluje u ime korisnika mora osigurati da prima i pohranjuje informacije o pošiljatelju i korisniku. Potpuna sljedivost strana uključenih u prijenos kriptoimovine zamišljena je kao alat za sprečavanje, otkrivanje i istraživanje pranja novca i financiranja terorizma te za praćenje izbjegavanja sankcija. Pravilnikom se od obveznika zahtijeva i da osiguraju da se informacije o korisniku ili pošiljatelju prijenosa prikupljaju ako se prijenos obavlja s elektroničkog novčanika ili na njega kojim ne upravlja pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, čak i ako ne postoji rizik prijenosa podataka.