Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 362/06)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O ODOBRENJU STANDARDNE IZMJENE

„PROSECCO”

PDO-IT-A0516-AM07

Datum obavijesti: 14.8.2020.

OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE

1. Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) „Prosecco” – Spumante Rosé – Kategorije pjenušavog vina i kvalitetnog pjenušavog vina

Dodano je pjenušavo rosé vino kako bi ova oznaka obuhvaćala pjenušavo vino proizvedeno od sorti Glera B. i Pinot Nero koji se fermentira na kožicama.

Ta se vrsta vina već naširoko proizvodi na predmetnom području, no pod drugim nazivom proizvoda.

Izmjena se odnosi na članke 1., 2., 4., 5., 8. i 9. specifikacije proizvoda i odjeljke 4., 5., 8. i 9. jedinstvenog dokumenta.

2. ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé – Sorte grožđa

Pjenušavo rosé vino proizvodi se od sorti vinove loze Glera B. (najmanje 85 %, najviše 90 %) i Pinot Nero koji se fermentira s kožicama (najmanje 10 %, najviše 15 %). Zahvaljujući tom sastavu moguće je postići „rosé” boju.

Izmjena se odnosi na članak 2. specifikacije proizvoda, no njome se ne mijenja jedinstveni dokument.

3. ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé – Prinos grožđa po hektaru i najmanja prirodna volumna alkoholna jakost

Za sortu Pinot Nero utvrđen je najveći prinos grožđa od 13 500 kg/ha kako bi se omogućila veća koncentracija i stabilnost tvari za bojenje.

Najmanja prirodna volumna alkoholna jakost vina mora iznositi 9 %.

Izmjena se odnosi na članak 4. specifikacije proizvoda te odjeljak 4. i odjeljak 5. točku (b) jedinstvenog dokumenta.

4. ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé – Prerada

Ova vrsta vina mora se proizvoditi isključivo prirodnom fermentacijom u autoklavima u trajanju od najmanje 60 dana. Zahvaljujući toj metodi proizvodnje kvasac otpušta spojeve kao što su manoproteini, koji štite tvari za bojenje (spojeve antocijana-tanina s malom molekulskom masom) od oksidacije i sumporova dioksida i pridonose kompleksnijoj aromi i okusu.

Izmjena se odnosi na članak 5. specifikacije proizvoda, no njome se ne mijenja jedinstveni dokument.

5. ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé – Enološki postupci

Za serije proizvoda koje se upotrebljavaju u proizvodnji pjenušavog rosé vina i kvalitetnog pjenušavog rosé vina dopušteno je dodavanje vinskih proizvoda dobivenih od grožđa sorte Pinot Nero (koji se fermentira na kožicama) u najmanjem omjeru od 10 % i najvećem omjeru od 15 %, pod uvjetom da se grožđe sorte Glera B. koje se upotrebljava u postupku proizvodnje vina uzgaja u monosortnim vinogradima ili u vinogradima u kojima prisutnost grožđa sorte Pinot Nero, uz ono koje je u tom postupku dopušteno, ne premašuje 15 %. Taj enološki postupak u skladu je s postupkom utvrđenim za pjenušava vina koja su već obuhvaćena i sa zakonodavstvom Europske unije.

Izmjena se odnosi na članak 5. specifikacije proizvoda i odjeljak 5. točku (a) jedinstvenog dokumenta.

6. ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé – Svojstva pri konzumaciji

Osim što je uvedena nova vrsta pjenušavog vina, navedena su i njezina fizikalna, kemijska i organoleptička svojstva.

Izmjena se odnosi na članak 6. specifikacije proizvoda i odjeljak 4. jedinstvenog dokumenta.

7. ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé – Izraz „Millesimato” na etiketi

Izraz „Millesimato” (berba), nakon kojeg slijedi godina proizvodnje grožđa, mora biti naveden na etiketi ove vrste vina, u skladu s člankom 49. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33.

Izmjena se odnosi na članak 7. specifikacije proizvoda i odjeljak 9. jedinstvenog dokumenta.

8. ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé – Puštanje u promet

Vino se pušta u promet 1. siječnja u godini nakon godine berbe kako bi moglo dulje stariti.

Izmjena se odnosi na članak 7. specifikacije proizvoda, no njome se ne mijenja jedinstveni dokument.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1. Naziv proizvoda

„Prosecco”

2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3. Kategorije proizvoda od vinove loze

Vino

4.	Pjenušavo vino

5.	Kvalitetno pjenušavo vino

6.	Kvalitetno aromatično pjenušavo vino

8.	Biser vino

4. Opis vina

„Prosecco” – vino

Boja: slamnatožuta

Aroma: elegantna, prepoznatljiva, tipična za grožđe od kojega se vino proizvodi

Okus: suh do polusladak, svjež i prepoznatljiv

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10,50 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja ukupna kiselost:	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

„Prosecco” – pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino i kvalitetno aromatično pjenušavo vino

Boja: slamnato žuta različitog intenziteta, sjajna, s postojanom pjenom

Aroma: elegantna, prepoznatljiva, tipična za grožđe od kojega se vino proizvodi

Okus: od „brut nature” do „demi-sec”, svjež i prepoznatljiv

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja ukupna kiselost:	4,5 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

„Prosecco” – biser vino

Boja: slamnatožuta različitog intenziteta, sjajna, uz vidljivo stvaranje mjehurića

Aroma: elegantna, prepoznatljiva, tipična za grožđe od kojega se vino proizvodi

Okus: suh do polusladak, svjež i prepoznatljiv

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 10,5 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14 g/l

U slučaju biser vina koje se tradicionalno proizvodi fermentacijom u boci organoleptička svojstva pri konzumaciji mogu varirati.

Boja: moguća zamućenost

Aroma: ugodna i prepoznatljiva s mogućim notama kore kruha i kvasca

Okus: suh, pjenast, voćan s mogućim notama kore kruha i kvasca

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja ukupna kiselost:	4 u gramima po litri, izraženo kao vinska kiselina
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

„Prosecco” Spumante Rosé – pjenušavo vino i kvalitetno pjenušavo vino

Boja: blijedo ružičasta različitog intenziteta, sjajna, s postojanom pjenom

Aroma: elegantna, prepoznatljiva, tipična za grožđe od kojega se vino proizvodi

Okus: od „brut nature” do vrlo suh, svjež i prepoznatljiv

Najmanja ukupna volumna alkoholna jakost: 11 %

Najmanja količina suhog ekstrakta bez šećera: 14 g/l

Svi analitički parametri koji nisu navedeni u tablici u nastavku u skladu su s ograničenjima propisanima nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a.

Opća analitička svojstva
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.):
Najmanja ukupna kiselost:	4,5
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

5. Postupci proizvodnje vina

a. Posebni enološki postupci

Enološki postupci za serije proizvoda koje se upotrebljavaju u proizvodnji pjenušavog vina i kvalitetnog pjenušavog vina, uključujući rosé.

Poseban enološki postupak

Za serije proizvoda koje se upotrebljavaju u proizvodnji pjenušavog vina i kvalitetnog pjenušavog vina dopušteno je dodavanje vinskih proizvoda dobivenih od grožđa sorti Chardonnay, Pinot Bianco, Pinot Grigio i Pinot Nero (koje se fermentira na kožicama), samostalno ili u kombinaciji, u najvećem omjeru od 15 %, pod uvjetom da se grožđe sorte Glera koje se upotrebljava u postupku proizvodnje vina uzgaja u monosortnim vinogradima ili u vinogradima u kojima prisutnost manje zastupljenih sorti grožđa, uz one koje su u tom postupku dopuštene, ne premašuje 15 %.

Za serije proizvoda koje se upotrebljavaju u proizvodnji pjenušavog rosé vina i kvalitetnog pjenušavog rosé vina dopušteno je dodavanje vinskih proizvoda dobivenih od grožđa sorte Pinot Nero (koje se fermentira na kožicama) u najmanjem omjeru od 10 % i najvećem od 15 %, pod uvjetom da se grožđe sorte Glera koje se upotrebljava u postupku proizvodnje vina uzgaja u monosortnim vinogradima ili u vinogradima u kojima prisutnost grožđa sorte Pinot Nero, uz ono koje je u tom postupku dopušteno, ne premašuje 15 %.

b. Najveći prinosi

„Prosecco”

18 000 kg grožđa po hektaru

„Prosecco”

135 hektolitara po hektaru

„Prosecco” Spumante Rosé (sorta Glera)

18 000 kg grožđa po hektaru

„Prosecco” Spumante Rosé (sorta Glera)

135 hektolitara po hektaru

„Prosecco” Spumante Rosé (sorta Pinot Nero)

13 500 kg grožđa po hektaru

„Prosecco” Spumante Rosé (sorta Pinot Nero)

101,25 hektolitara po hektaru

6. Razgraničeno zemljopisno područje

Grožđe koje se upotrebljava za proizvodnju vina obuhvaćenog kontroliranom oznakom izvornosti „Prosecco” mora se proizvoditi na području pokrajina Belluno, Gorica (Gorizia), Padova, Pordenone, Treviso, Trst (Trieste), Udine, Venecija (Venezia) i Vicenza.

7. Glavne sorte vinove loze

Glera B. – Serprino

8. Opis povezanosti

ZOI „Prosecco” – sve kategorije vina

Prirodni čimbenici koji su relevantni za povezanost

Područje obuhvaćeno oznakom „Prosecco” nalazi se u sjeveroistočnoj Italiji i ima ravan krajolik s ponekim brdovitim predjelima. Prostire se regijama Veneto i Furlanija (Friuli), u kojima vlada umjerena klima. Alpe na sjeveru štite od hladnih sjevernih vjetrova, a s Jadranskog mora na južnoj strani puše jugo koje donosi dovoljno padalina, posebno u ljetnim mjesecima, ublažava temperature i omogućuje dovoljnu količinu vode za vinovu lozu u fazama rasta pupova i grozdova.

Krajem ljeta ima manje sunčanih sati i uglavnom puše suha bura s istoka, stoga se dnevne i noćne temperature uvelike razlikuju, a grožđe se u posljednjoj fazi dozrijevanja odlikuje znatnom količinom aromatičnih tvari.

Područje proizvodnje bogato je mineralima i elementima u tragovima. Tla su većinom aluvijalnog podrijetla i uglavnom imaju teksturu glinaste ilovače i znatan sadržaj skeleta zbog erozije dolomita i riječnih naplavina, što omogućuje dobru drenažu.

Povijesni i ljudski čimbenici

Najstariji dokumenti u kojima se spominje vino „Prosecco” datiraju s kraja 17. stoljeća. U njima se opisuje profinjeno bijelo vino koje potječe iz krškog krajolika oko Trsta, a posebno s današnjeg područja proizvodnje vina „Prosecco”.

To se vino kasnije počelo proizvoditi i na drugim područjima, i to uglavnom u brdovitom krajoliku Veneta i Furlanije.

Uspjeh vina „Prosecco” uglavnom je posljedica metoda uzgoja vinove loze pogodne za veoma rodnu sortu Glera, koje su vješti proizvođači počeli razvijati početkom 20. stoljeća kako bi smanjili urod na svakom trsu i tako osigurali pravilno dozrijevanje grožđa i očuvanje njegova aromatskog potencijala. Razvili su i odgovarajuće metode proizvodnje vina koje se temelje na prirodnoj sekundarnoj fermentaciji, koja se u početku odvijala u boci, a u posljednje vrijeme u autoklavima.

U prošlom je stoljeću u tom području proizvodnje nastala mreža iznimno vještih znanstvenih i tehničkih stručnjaka koji nastoje usavršiti metodu proizvodnje vina „Prosecco”. To je pridonijelo poboljšanju značajki zbog kojih ovo vino cijene i domaći i inozemni potrošači. Pritom je ključna bila sposobnost proizvođača da eksperimentiraju s tehnologijom proizvodnje vina i sekundarne fermentacije te da je poboljšaju, među ostalim upotrebom crnog grožđa koje se fermentira na kožicama. Time se može osigurati da i pjenušavo rosé vino ima kvalitativna svojstva tipična za tu oznaku.

Uzročna povezanost zemljopisnog područja i posebnih svojstava proizvoda

Blaga klima uz kišu i vruće jugo koje puše ljeti od presudne su važnosti za pravilan razvoj vinove loze tijekom sezone rasta.

Razlika između dnevne i noćne temperature i učestala suha bura u posljednjoj fazi dozrijevanja grožđa pridonose postojanosti kiselih tvari i razvoju znatnog broja aromatskih prekursora koji određuju cvjetne i voćne note tipične za vino „Prosecco”.

Aluvijalna tla imaju teksturu glinaste ilovače i vrlo su plodna. Zbog toga se mogu postići izvrsni prinosi u kvantitativnom smislu, a istodobno se osiguravaju umjerena akumulacija šećera i opskrba mineralima i elementima u tragovima koji su potrebni za dobro uravnotežen kemijski i senzorni sastav grožđa. Zahvaljujući tomu moguće je proizvesti osnovno vino za biser vino i pjenušavo vino s umjerenim udjelom alkohola i svježim, suhim i voćnim senzornim profilom karakterističnim za „Prosecco”.

Za vrstu grožđa koja se proizvodi, a posebno za sortu Glera, tipična je umjerena akumulacija šećera i optimalan sadržaj kiselina i aromatičnih tvari. Tako se dobiva ugodno aromatično osnovno vino s niskim udjelom alkohola.

Pjenušave i biser verzije vina „Prosecco” obično su suhe, a njihov senzorni profil odlikuje se svijetlom slamnatožutom bojom ili blijedo ružičastom u slučaju pjenušavog rosé vina te dobrom ravnotežom između finih mjehurića i postojane pjene.

Vino ima profinjen i elegantan miris, s prepoznatljivim cvjetnim notama (bijelo, a u slučaju pjenušavog rosé vina i crveno cvijeće) i voćnim notama (jabuka, kruška, egzotično voće i citrusi, dok se u pjenušavom rosé vinu osjete i naznake jagode i maline). Kada je riječ o okusu, zbog dobre ravnoteže šećernih i kiselih komponenti te snažnog okusa na nepcu se osjete svježe, glatke i živahne note.

Kako bi se dodatno pojačala svojstva ovog vina u pjenušavoj verziji, primjenjuje se Charmatov postupak za prirodnu sekundarnu fermentaciju osnovnog vina u velikim spremnicima ili autoklavima.

Zahvaljujući tom postupku „Prosecco” može ostvariti puni aromatski potencijal te ugodno svjež i prepoznatljiv okus.

Iako je ograničena, trebalo bi spomenuti i proizvodnju nepjenušavog vina „Prosecco”. Njegov senzorni profil sličan je prethodno navedenim vrstama, a razlikuje se od njih po karakterističnim voćnim notama i punijem, bogatijem okusu.

Vina sa ZOI-jem „Prosecco” cijenjena su među talijanskim i inozemnim potrošačima.

9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)

ZOI „Prosecco”

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Odstupanje od proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Na temelju odstupanja iz članka 5. stavka 1. točke (a) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 radnje kojima se proizvode sve vrste vina mogu se obavljati i na administrativnom području općina u pokrajini Verona koje graniče s predmetnim razgraničenim područjem proizvodnje, pod uvjetom da grožđe potječe iz vinograda u kojima su se 30. studenoga 2011. obavljale poljoprivredne aktivnosti. Osim toga, te se radnje mogu obavljati i u drugim pokrajinama u neposrednoj blizini razgraničenog područja proizvodnje ako je Ministarstvo dodijelilo pojedinačnu dozvolu.

Na temelju pojedinačnih dozvola koje dodjeljuje Ministarstvo i uzimajući u obzir tradicionalna mjesta proizvodnje, sekundarna fermentacija osnovnog vina za kategorije „biser vino” i „pjenušavo vino” može se obavljati i u neposrednoj blizini razgraničenog zemljopisnog područja u skladu s člankom 5. stavkom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33.

ZOI „Prosecco” – dodatna zemljopisna cjelina

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Za oznaku „Prosecco” dopušteno je na etiketi navesti „provincia di Treviso” ili „Treviso”, „provincia di Trieste” ili „Trieste” ili „Pokrajina Trst” ili „Trst” ako predmetne serije sadržavaju grožđe koje je isključivo ubrano u vinogradima koji se nalaze u tim pokrajinama ili ako se proizvod proizvodi i pakira u istoj pokrajini u kojoj se uzgaja grožđe, kako je utvrđeno u članku 55. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 i u članku 120. stavku 1. točki (g) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

ZOI „Prosecco”

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Punjenje u boce unutar razgraničenog zemljopisnog područja

Opis uvjeta:

Odredbe o punjenju u boce na razgraničenom području utvrđene su u skladu sa zakonodavstvom EU-a (članak 4. stavak 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33). U skladu s prethodno navedenim zakonodavstvom punjenje u boce mora se odvijati na razgraničenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta i ugled vina sa ZOI-jem „Prosecco” i kako bi se zajamčila njegova izvornost i učinkovitost odgovarajućih provjera. Posebna svojstva i kvalitete vina „Prosecco”, koji su povezani sa zemljopisnim područjem podrijetla i ugledom oznake, bolje su zajamčeni ako se vino puni u boce na području proizvodnje jer su primjena i poštovanje svih tehničkih pravila u pogledu prijevoza i punjenja povjereni gospodarskim subjektima iz regije, koji imaju potrebno znanje i umijeće, ali i interes za očuvanje stečenog ugleda. Nadalje, tim se uvjetom osigurava da proizvođači vina podliježu djelotvornom sustavu provjera punjenja u boce koje provode nadležna tijela te se time izbjegavaju svi potencijalni rizici zbog prijevoza proizvoda izvan područja proizvodnje radi punjenja u boce. Odredba stoga ide u korist samim proizvođačima vina, koji paze na očuvanje kvalitete i ugleda oznake izvornosti i za koje su odgovorni.

ZOI „Prosecco” – Spumante Rosé

Pravni okvir:

Zakonodavstvo EU-a

Vrsta dodatnog uvjeta:

Dodatne odredbe u pogledu označivanja

Opis uvjeta:

Godina proizvodnje grožđa mora biti navedena na etiketi te vrste vina, u skladu s člankom 49. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/15890

(1) SL L 9, 11.1.2019., str. 2.