6.10.2020   

HR

Službeni list Europske unije

C 330/17


Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33

(2020/C 330/07)

Ova se obavijest objavljuje u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).

OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA

„EGER/EGRI”

PDO-HU-A1328-AM05

Datum obavijesti: 28.7.2020.

OPIS I RAZLOZI ZA ODOBRENU IZMJENU

1.   Promjena datuma stavljanja na tržište za vino classicus bikavér (bikova krv classicus) do 1. rujna godine koja slijedi nakon berbe; za vina superior i grand superior do 1. studenoga godine koja slijedi nakon berbe; i za vino superior csillag (vino „étoile” superior) do 15. ožujka godine koja slijedi nakon berbe.

(a)

Naslovi u specifikaciji proizvoda na koje se primjenjuje izmjena:

VIII. Dodatni uvjeti

(b)

Odjeljak jedinstvenog dokumenta na koji se primjenjuje izmjena:

Dodatni uvjeti – najraniji datum stavljanja na tržište

(c)

Obrazloženje: Ukidanje razdoblja punjenja u boce i standardizacija vremena dozrijevanja zahtijevaju utvrđivanje ranijih datuma stavljanja na tržište kako bi vina csillag („étoile”) i bikavér (bikova krv) svježih voćnih značajki mogla ranije stići do potrošača.

JEDINSTVENI DOKUMENT

1.   Naziv proizvoda

Eger

Egri

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od vinove loze

1.

Vino

4.   Opis vina

Classicus bikavér (bikova krv Classicus)

Suha, miješana crna vina na bazi sorte Kékfrankos, nijansi u rasponu od granatno crvene do tamne rubin-crvene, bogatog pikantnog i voćnog mirisa i okusa, bez izraženih tanina. Vina se odlikuju zrelim notama i nijansama svježeg voća, a njihova se složenost očituje u činjenici da ne prevladavaju značajke nijedne od upotrijebljenih sorti grožđa.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

11,5

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Classicus muskotály (muškatno vino Classicus)

Živahna i svježa bijela vina, nijansi u rasponu od zelenkasto bijele do zelenkasto žute ili žute, izraženog mirisa i okusa muškata. Suho, polusuho, poluslatko ili slatko vino.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

10

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Classicus siller (vino „siller” Classicus)

Vina proizvedena od crnog grožđa, bogatije i tamnije boje od ružičastih vina, sa svjetlocrvenim nijansama ovisno o sortama i njihovim udjelima. Suha vina narančastih nijansi, snažnija i kiselija, s voćnim i pikantnim notama u mirisu i okusu.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

11

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Classicus rozé (ružičasto vino Classicus)

Lagana, svježa vina živahne kiselosti, proizvedena od crnog grožđa, nijansi u rasponu od boje ljuske luka do ružičaste, živahnih i svježih voćnih aroma i okusa (malina, breskva, višnja, crveni i crni ribiz, jagoda itd.), a katkad i cvjetnih aroma.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

10,5

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Classicus fehér (bijelo vino Classicus)

Živahna i svježa bijela vina dugotrajnog okusa, nijansi u rasponu od zelenkasto bijele do zelenkasto žute ili žute. Sortna vina odlikuju se voćnim i drugim mirisima i okusima karakterističnima za upotrijebljenu sortu. Bijelo vino može se proizvoditi kao suho, polusuho, poluslatko ili slatko.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

10,5

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Classicus csillag (vino „étoile” Classicus)

Živahno i svježe suho bijelo vino, nijansi u rasponu od zelenkasto bijele do zelenkasto žute ili žute. Voćnog je i/ili cvjetnog mirisa te intenzivnog voćnog okusa. Njegova se složenost najbolje očituje u činjenici da ne prevladavaju značajke nijedne od upotrijebljenih sorti grožđa ni dozrijevanja u drvenim bačvama.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

11

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Classicus vörös (crno vino Classicus)

Vina granatno crvene do tamne rubin-crvene boje. Dubina i nijanse boja sortnih vina karakteristična su za upotrijebljene sorte. Miris, okus, zaokružena kiselost i sadržaj tanina miješanih vina odražavaju relativne udjele upotrijebljenih sorti. Vina mogu biti suha do slatka, baršunastog su i punog okusa te voćnih (trešnja, malina, orah, crveni/crni ribiz itd.) i pikantnih (cimet, vanilija, čokolada, duhan itd.) aroma.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

11

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Superior bikavér (bikova krv Superior)

Iznimno kvalitetna, miješana suha crna vina na bazi sorte Kékfrankos, nijansi tamnijih od crnih vina Classicus Egri, u rasponu od granatno crvene do tamne rubin-crvene, bogatog pikantnog i voćnog mirisa i okusa, bez izraženih tanina. Odlikuju se zrelim notama i nijansama svježeg voća, no dugotrajnim dozrijevanjem u bačvama i bocama dobivaju zreo i pun okus. Njihova složenost najbolje se očituje u činjenici da ne prevladavaju značajke nijedne od upotrijebljenih sorti grožđa.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12,5

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Superior fehér (bijelo vino Superior)

Razvijena, zrela vina visoke kvalitete, dugotrajnog okusa i relativno visoke alkoholne jakosti, u rasponu od zelenkasto bijele do zelenkasto žute ili žute. Sortna vina odlikuju se voćnim i drugim mirisima i okusima karakterističnima za upotrijebljenu sortu grožđa. Miješana vina punog su i dugotrajnog okusa, različitih svojstava ovisno o udjelu vrsta u mješavini, a mogu biti suha, polusuha, poluslatka ili slatka.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Superior csillag (vino „étoile” Superior)

Razvijenije, zrelije, intenzivnije i složenije suho bijelo vino bogatog i snažnog okusa, u rasponu od zelenkasto bijele do zelenkasto žute ili žute boje, voćnog i/ili cvjetnog mirisa. Ne prevladavaju svojstva nijedne sorte grožđa. Katkad može imati mineralna svojstva (ovisno o vinogradu) ili druge posebne arome.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Superior vörös (crno vino Superior)

Vina tamnijih nijansi od crnih vina Classicus Egri, u rasponu od granatno crvene do tamne rubin-crvene boje. Dubina i nijanse boja sortnih vina karakteristična su za upotrijebljene sorte. Miris, okus, zaokružena kiselost i sadržaj tanina miješanih vina odražavaju relativne udjele upotrijebljenih sorti. Vina izraženih zrelih aroma, mogu biti suha do slatka, baršunastog su i punog okusa te voćnih (trešnja, malina, orah, crveni/crni ribiz itd.) i pikantnih (cimet, vanilija, čokolada, duhan itd.) aroma.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Superior késői szüretelésű (vino kasne berbe Superior)

Bijela vina zelenkasto su bijele do zelenkasto žute ili žute boje, a crna granatno crvene do tamne rubin-crvene boje. Ako se upotrebljava samo jedna sorta grožđa, vino preuzima dubinu i nijanse boje karakteristične za tu sortu te karakteristične mirise i arome. Ako se upotrebljava više sorti, svojstva su složenija. Prevladaju arome i okusi odležanog (prosušenog) grožđa, uz moguću pojavu „botritiziranih” aroma nastalih djelovanjem plemenite plijesni.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

11

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

33,33

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Grand superior bikavér (bikova krv Grand superior)

Crno vino snažnog i bogatog okusa, nijansi i dubine boje u rasponu od granatno crvene do tamne rubin-crvene. Budući da je obvezna upotreba sorte Kékfrankos, riječ je o jedinstvenom suhom miješanom vinu, različitom od drugih mješavina crnih vina. Bogatih je pikantnih i voćnih mirisa i aroma. Dugotrajnog je okusa, bez pretjerano izraženih tanina. U većini slučajeva vina namijenjena stavljanju na tržište uz navođenje vinograda imaju neku posebnu značajku (kao što su mineralna svojstva). Zahvaljujući dugotrajnom dozrijevanju u bačvama i bocama mogu imati i snažne zrele note. Njihova složenost najbolje se očituje u činjenici da ne prevladavaju značajke nijedne od upotrijebljenih sorti grožđa.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Grand superior fehér (bijelo vino Grand superior)

Snažno, bogato, zrelo bijelo vino punog okusa, u rasponu od zelenkasto bijele do zelenkasto žute ili žute boje. Iznimno je zrelog karaktera, dugotrajnog okusa i relativno visoke alkoholne jakosti, što dokazuje njegovu kvalitetu. Sortna vina odlikuju se voćnim i drugim mirisima i okusima karakterističnima za upotrijebljenu sortu grožđa. Miješana vina punog su i dugotrajnog okusa, različitih svojstava ovisno o udjelu vrsta u mješavini, a mogu biti suha, polusuha, poluslatka ili slatka.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Grand superior csillag (vino „étoile” Grand superior)

Bogato, snažno suho bijelo vino punog okusa. Može biti zelenkasto bijele, zelenkasto žute ili žute boje. Zahvaljujući ustaljenoj praksi uzgajanja i dozrijevanja grožđa riječ je o vinima koja se odlikuju posebno zrelim mirisima i okusima. Njihova složenost najbolje se očituje u činjenici da ne prevladavaju značajke nijedne od upotrijebljenih sorti grožđa. U vinu su prepoznatljivi i bogati, voćni okusi, a katkad može imati i mineralna svojstva (ovisno o vinogradu). Snažnog je i dugotrajnog okusa, a dozrijeva u drvenim bačvama.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

18

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

Grand superior vörös (crno vino Grand superior)

Bogato, snažno, zrelo crno vino punog okusa, granatno crvene do tamne rubin-crvene boje. Dubina i nijanse boja sortnih vina ovise o sorti grožđa u vinu. Zahvaljujući posebno dugom razdoblju dozrijevanja vino se prije svega odlikuje aromama koje poprimi tijekom dozrijevanja, zrelim mirisima i okusima, zrelim taninima i zaokruženom kiselošću. Miješana vina punog su okusa, baršunastih i posebno zrelih aroma, dok sadržaj tanina ovisi o udjelu sorti u mješavini. U mirisima i okusima mogu se osjećati voćne (višnja, malina, orah, crveni/crni ribiz itd.) i pikantne (cimet, sagorjelo drvo, vanilija, čokolada, duhan itd.) arome. Vina mogu biti suha do slatka.

* Ograničenja utvrđena u zakonodavstvu EU-a primjenjuju se na najveću ukupnu alkoholnu jakost i najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida.

Opća analitička svojstva

Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

 

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela):

12

Najmanja ukupna kiselost:

4,6 g/l, izraženo kao vinska kiselina

Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri):

20

Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri):

 

5.   Enološki postupci

a.   Posebni enološki postupci

Obvezni enološki postupci (1)

Poseban enološki postupak

Classicus bikavér (bikova krv Classicus):

gnječeno grožđe mora se fermentirati na kožicama najmanje osam dana;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

vino mora dozrijevati u drvenim bačvama najmanje šest mjeseci, osim u slučaju vina od sorti Blauburger, Kadarka, Kékoportó i Turán.

Pravila o miješanju:

obvezno je pomiješati najmanje četiri sorte grožđa, a svaka od njih mora imati udio od najmanje 5 %;

udio sorte Kékfrankos mora iznositi od 30 % do 65 % te ta sorta mora biti najzastupljenija u mješavini;

udio vina od sorti Turán i Bíborkadarka, zajedno ili zasebno, ne smije iznositi više od 10 %.

Classicus muskotály (muškatno vino Classicus):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti.

Classicus siller (vino „siller” Classicus):

gnječeno grožđe mora se fermentirati na kožicama;

prešanje se može provoditi samo u serijskim prešama.

Classicus rozé i Classicus fehér (ružičasto vino Classicus i bijelo vino Classicus):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti.

Obvezni enološki postupci (2)

Poseban enološki postupak

Classicus csillag (vino „étoile” Classicus):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti.

Pravila o miješanju:

udio vinâ od najmanje četiriju sorti grožđa, zasebno, mora biti veći od 5 %;

udio vina od jedne sorte ne smije biti veći od 50 %;

obvezna je upotreba bilo koje od sorti navedenih u nastavku, a udio tih sorti u mješavini mora iznositi najmanje 50 %: Cserszegi fűszeres, Ezerfürtű, Furmint, Gyöngyrizling, Hárslevelű, Irsai Olivér, Juhfark, Kabar, Királyleányka, Leányka, Mátrai muskotály, Mézes, Olaszrizling, Zefír, Zenit i Zengő;

udio vinâ od sljedećih sorti, zasebno i zajedno, u mješavini ne smije biti veći od 30 %: Cserszegi fűszeres, Gyöngyrizling, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Ottonel muskotály, Sárga muskotály i Zefír.

Classicus vörös (crno vino Classicus):

gnječeno grožđe mora se fermentirati na kožicama;

prešanje se može provoditi samo u serijskim prešama.

Obvezni enološki postupci (3)

Poseban enološki postupak

Superior bikavér (bikova krv Superior):

gnječeno grožđe mora se fermentirati na kožicama najmanje 14 dana;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

vino mora dozrijevati u drvenim bačvama najmanje 12 mjeseci.

Pravila o miješanju:

udio vinâ od najmanje četiriju sorti grožđa, zasebno, mora biti veći od 5 %;

udio sorte Kékfrankos mora iznositi od 30 % do 65 % te ta sorta mora biti najzastupljenija u mješavini;

udio vina proizvedenog od sorte Turán ne smije iznositi više od 10 %.

Superior fehér (bijelo vino Superior):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti.

Superior csillag (vino „étoile” Superior):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti.

Pravila o miješanju:

udio vinâ od najmanje četiriju sorti grožđa, zasebno, mora biti veći od 5 %;

udio vina od jedne sorte ne smije biti veći od 50 %;

obvezna je upotreba bilo koje od sorti navedenih u nastavku, a udio tih sorti u mješavini mora iznositi najmanje 50 %: Cserszegi fűszeres, Ezerfürtű, Furmint, Gyöngyrizling, Hárslevelű, Irsai Olivér, Juhfark, Kabar, Királyleányka, Leányka, Mátrai muskotály, Mézes, Olaszrizling, Zefír, Zenit i Zengő;

udio vinâ od sljedećih sorti, zasebno i zajedno, u mješavini ne smije biti veći od 30 %: Cserszegi fűszeres, Gyöngyrizling, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Ottonel muskotály, Sárga muskotály i Zefír.

Obvezni enološki postupci (4)

Poseban enološki postupak

Superior vörös (crno vino Superior):

gnječeno grožđe mora se fermentirati na kožicama;

prešanje se može provoditi samo u serijskim prešama.

Superior késői szüretelésű (vino kasne berbe Superior):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti.

Grand superior bikavér (bikova krv Grand superior):

gnječeno grožđe mora se fermentirati na kožicama najmanje 14 dana;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

vino mora dozrijevati u drvenim bačvama najmanje 12 mjeseci.

Pravila o miješanju:

udio vinâ od najmanje četiriju sorti grožđa, zasebno, mora biti veći od 5 %;

udio sorte Kékfrankos mora iznositi od 30 % do 65 % te ta sorta mora biti najzastupljenija u mješavini;

udio vina proizvedenog od sorte Turán ne smije iznositi više od 10 %.

Grand superior fehér (bijelo vino Grand superior):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti;

razdoblje dozrijevanja mora trajati najmanje šest mjeseci.

Grand superior vörös (crno vino Grand superior):

gnječeno grožđe mora se fermentirati na kožicama;

prešanje se može provoditi samo u serijskim prešama.

Obvezni enološki postupci (5)

Poseban enološki postupak

Grand superior csillag (vino „étoile” Grand superior):

grožđe se mora preraditi na dan berbe;

prešanje se smije provoditi samo u serijskim prešama;

mošt se mora pročistiti;

razdoblje dozrijevanja mora trajati najmanje šest mjeseci.

Pravila o miješanju:

udio vinâ od najmanje četiriju sorti grožđa, zasebno, mora biti veći od 5 %;

udio vina od jedne sorte ne smije biti veći od 50 %;

obvezna je upotreba bilo koje od sorti navedenih u nastavku, a udio tih sorti u mješavini mora iznositi najmanje 50 %: Cserszegi fűszeres, Ezerfürtű, Furmint, Gyöngyrizling, Hárslevelű, Irsai Olivér, Juhfark, Kabar, Királyleányka, Leányka, Mátrai muskotály, Mézes, Olaszrizling, Zefír, Zenit i Zengő;

udio vinâ od sljedećih sorti, zasebno i zajedno, u mješavini ne smije biti veći od 30 %: Cserszegi fűszeres, Gyöngyrizling, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Ottonel muskotály, Sárga muskotály i Zefír.

Nedopuštene enološke prakse (izvan postojećeg zakonodavstva)

Relevantna ograničenja u proizvodnji vina

Doslađivanje vina:

Classicus bikavér (bikova krv Classicus);

Classicus csillag (vino „étoile” Classicus);

sva vina Superior i Grand superior.

Superior késői szüretelésű i Grand superior csillag:

upotreba hrastovih strugotina;

povratna osmoza;

djelomična dealkoholizacija vina.

Pravila o proizvodnji vina (1)

Postupak uzgoja

1.

Pravila o uzgoju vinove loze:

(a)

Za vinograde koji su već postojali 1. kolovoza 2010. (klasična vina te vina kategorija Superior i Grand superior): grožđe prikladno za proizvodnju klasičnih vina te vina kategorija Superior i Grand superior zaštićenog podrijetla može potjecati iz bilo kojeg vinograda, bez obzira na metodu uzgoja, sve dok se vinograd obrađuje.

(b)

Za vinograde koji su posađeni nakon 1. kolovoza 2010. (klasična vina te vina kategorija Superior i Grand superior):

i.

sustav uzgoja Guyot;

ii.

srednje visok kordonac;

iii.

nizak kordonac;

iv.

uzgoj u obliku kišobrana;

v.

uzgoj u obliku lepeze:

vi.

račvasti uzgoj;

vii.

uzgoj u obliku vaze.

2.

Pravila o gustoći trsova u vinogradu:

(a)

Za vinograde koji su već postojali 1. kolovoza 2010.: grožđe prikladno za proizvodnju klasičnih vina te vina kategorija Superior i Grand superior zaštićenog podrijetla može potjecati iz bilo kojeg vinograda, bez obzira na razmake, sve dok se vinograd obrađuje.

(b)

Za vinograde posađene nakon 1. kolovoza 2010. (klasična vina):

i.

gustoća trsova najmanje 3 700 trsova/ha;

ii.

razmak između trsova najmanje 0,8 m.

(c)

Za vinograde posađene nakon 1. kolovoza 2010. (vina kategorija Superior i Grand superior):

i.

gustoća trsova: najmanje 4 000 trsova/ha;

ii.

razmak između trsova najmanje 0,8 m.

3.

Način berbe: strojna ili ručna.

4.

Određivanje datuma berbe: zrelost uzgojenih sorti grožđa utvrđuje nadležna općinska uprava za sektor vina, na temelju čega određuje datum početka berbe za pojedinu sortu.

Kvaliteta grožđa (najmanji sadržaj šećera izražen kao potencijalna alkoholna jakost) (1)

Postupak uzgoja

Classicus bikavér (bikova krv Classicus):

10,60 % po volumenu (17° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Bíbor kadarka, Blauburger, Kadarka, Kékfrankos, Kékoportó, Turán, Zweigelt;

12,08 % po volumenu (19° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Menoire, Merlot, Pinot noir, Syrah.

Classicus muskotály (muškatno vino Classicus):

9,83 % po volumenu (16° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Chasselas, Csaba gyöngye, Cserszegi Fűszeres, Ezerfürtű, Hamburgi muskotály, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Ottonel muskotály, Sárga muskotály;

10,57 % po volumenu (17° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Bouvier, Chardonnay, Furmint, Gyöngyrizling, Hárslevelű, Juhfark, Kabar, Kerner, Királyleányka, Leányka, Mézes, Olaszrizling, Pinot blanc, Rajnai rizling, Rizlingszilváni, Sauvignon, Szürkebarát, Tramini, Viognier, Zefír, Zenit, Zengő, Zöldszilváni, Zöld veltelíni.

Classicus siller (vino „siller” Classicus):

10,60 % po volumenu (17° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Alibernet, Bíborkadarka, Blauburger, Cabernet dorsa, Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Csókaszőlő, Kadarka, Kármin, Kékfrankos, Kékoportó, Merlot, Pinot noir, Syrah, Turán, Zweigelt.

Classicus rozé (ružičasto vino Classicus):

10,60 % po volumenu (17° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Alibernet, Bíborkadarka, Blauburger, Cabernet dorsa, Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Csókaszőlő, Kadarka, Kármin, Kékfrankos, Kékoportó, Menoire, Merlot, Pinot noir, Syrah, Turán, Zweigelt.

Kvaliteta grožđa (najmanji sadržaj šećera izražen kao potencijalna alkoholna jakost) (2)

Postupak uzgoja

Classicus fehér (bijelo vino Classicus):

9,83 % po volumenu (16° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Chasselas, Cserszegi Fűszeres, Ezerfürtű, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Ottonel muskotály, Sárga muskotály, Kadarka.

10,60 % po volumenu (17° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Bouvier, Chardonnay, Furmint, Gyöngyrizling, Hárslevelű, Juhfark, Kabar, Kerner, Királyleányka, Leányka, Mézes, Olaszrizling, Pinot blanc, Rajnai rizling, Rizlingszilváni, Sauvignon, Szürkebarát, Tramini, Viognier, Zefír, Zenit, Zengő, Zöldszilváni, Zöld veltelíni.

Classicus csillag (vino „étoile” Classicus):

9,83 % po volumenu (16° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Chasselas, Cserszegi Fűszeres, Ezerfürtű, Chasselas, Irsai Olivér, Mátrai muskotály, Ottonel muskotály, Sárga muskotály.

10,57 % po volumenu (17° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Bouvier, Chardonnay, Furmint, Gyöngyrizling, Hárslevelű, Juhfark, Kabar, Kerner, Királyleányka, Leányka, Mézes, Olaszrizling, Pinot blanc, Rajnai rizling, Rizlingszilváni, Sauvignon, Szürkebarát, Tramini Viognier, Zefír, Zenit, Zengő, Zöldszilváni, Zöldveltelíni.

Classicus vörös (crno vino Classicus):

10,60 % po volumenu (17° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Alibernet, Bíborkadarka, Blauburger, Csókaszőlő, Kadarka, Kármin, Kékfrankos, Kékoportó, Turán, Zweigelt.

12,08 % po volumenu (19° prema mađarskoj klasifikaciji mošta): Cabernet franc, Cabernet sauvignon, Menoire, Merlot, Pinot noir, Syrah.

Za sva vina kategorija Superior i Grand superior:

12,83 % po volumenu (20° prema mađarskoj klasifikaciji mošta) za sve sorte.

b.   Najveći prinosi

Za klasična vina

100 hektolitara po hektaru

Za klasična vina – ručna berba

13 600 kg grožđa po hektaru

Za klasična vina – strojna berba

13 100 kg grožđa po hektaru

Za vina Superior

60 hektolitara po hektaru

Za vina Superior – ručna berba

8 100 kg grožđa po hektaru

Za vina Superior – strojna berba

7 800 kg grožđa po hektaru

Za vina Grand superior

35 hektolitara po hektaru

Za vina Grand superior – ručna berba

6 000 kg grožđa po hektaru

Za vina Grand superior – strojna berba

5 600 kg grožđa po hektaru

6.   Razgraničeno zemljopisno područje

1.   KLASIČNA VINA:

Područja općina Aldebrő, Andornaktálya, Demjén, Eger, Egerbakta, Egerszalók, Egerszólát, Feldebrő, Felsőtárkány, Kerecsend, Maklár, Nagytálya, Noszvaj, Novaj, Ostoros, Szomolya, Tarnaszentmária, Tófalu i Verpelét razvrstana u razred I. ili II. u katastru vinograda.

2.   VINA KATEGORIJA SUPERIOR I GRAND SUPERIOR:

Područja općina Aldebrő, Andornaktálya, Demjén, Eger, Egerbakta, Egerszalók, Egerszólát, Feldebrő, Felsőtárkány, Kerecsend, Maklár, Nagytálya, Noszvaj, Novaj, Ostoros, Szomolya, Tarnaszentmária, Tófalu i Verpelét razvrstana u razred I. ili II. u katastru vinograda.

7.   Glavna sorta (sorte) grožđa

alibernet

blauburger

bouvier

bíbor kadarka

cabernet franc – cabernet

cabernet franc – carbonet

cabernet franc – carmenet

cabernet franc – gros cabernet

cabernet franc – gros vidur

cabernet franc – kaberne fran

cabernet sauvignon

chardonnay – chardonnay blanc

chardonnay – kereklevelű

chardonnay – morillon blanc

chardonnay – ronci bilé

chasselas – chasselas blanc

chasselas – chasselas dorato

chasselas – chasselas doré

chasselas – chrupka belia

chasselas – fehér fábiánszőlő

chasselas – fehér gyöngyszőlő

chasselas – fendant blanc

chasselas – saszla belaja

chasselas – weisser gutedel

cserszegi fűszeres

csókaszőlő

ezerfürtű

furmint – furmint bianco

furmint – moslavac bijeli

furmint – mosler

furmint – posipel

furmint – som

furmint – szigeti

furmint – zapfner

gyöngyrizling

hamburgi muskotály – miszket hamburgszki

hamburgi muskotály – moscato d’amburgo

hamburgi muskotály – muscat de hambourg

hamburgi muskotály – muscat de hamburg

hamburgi muskotály – muszkat gamburgszkij

hárslevelű – feuilles de tilleul

hárslevelű – garszleveljü

hárslevelű – lindeblättrige

hárslevelű – lipovina

irsai olivér – irsai

irsai olivér – muskat olivér

irsai olivér – zolotis

irsai olivér – zolotisztüj rannüj

juhfark – fehérboros

juhfark – lämmerschwantz

juhfark – mohácsi

juhfark – tarpai

kabar

kadarka – csetereska

kadarka – fekete budai

kadarka – gamza

kadarka – jenei fekete

kadarka – kadar

kadarka – kadarka negra

kadarka – negru moale

kadarka – szkadarka

kadarka – törökszőlő

kerner

királyleányka – dánosi leányka

királyleányka – erdei sárga

királyleányka – feteasca regale

királyleányka – galbena de ardeal

királyleányka – königliche mädchentraube

királyleányka – königstochter

királyleányka – little princess

kármin

kékfrankos – blauer lemberger

kékfrankos – blauer limberger

kékfrankos – blaufränkisch

kékfrankos – limberger

kékfrankos – moravka

kékoportó – blauer portugieser

kékoportó – modry portugal

kékoportó – portugais bleu

kékoportó – portugalske modré

kékoportó – portugizer

leányka – dievcenske hrozno

leányka – feteasca alba

leányka – leányszőlő

leányka – mädchentraube

menoire

merlot

mátrai muskotály

mézes

olasz rizling – grasevina

olasz rizling – nemes rizling

olasz rizling – olaszrizling

olasz rizling – riesling italien

olasz rizling – risling vlassky

olasz rizling – taljanska grasevina

olasz rizling – welschriesling

ottonel muskotály – miszket otonel

ottonel muskotály – muscat ottonel

ottonel muskotály – muskat ottonel

pinot blanc – fehér burgundi

pinot blanc – pinot beluj

pinot blanc – pinot bianco

pinot blanc – weissburgunder

pinot noir – blauer burgunder

pinot noir – kisburgundi kék

pinot noir – kék burgundi

pinot noir – kék rulandi

pinot noir – pignula

pinot noir – pino csernüj

pinot noir – pinot cernii

pinot noir – pinot nero

pinot noir – pinot tinto

pinot noir – rulandski modre

pinot noir – savagnin noir

pinot noir – spätburgunder

rajnai rizling – johannisberger

rajnai rizling – rheinriesling

rajnai rizling – rhine riesling

rajnai rizling – riesling

rajnai rizling – riesling blanc

rajnai rizling – weisser riesling

rizlingszilváni – müller thurgau

rizlingszilváni – müller thurgau bijeli

rizlingszilváni – müller thurgau blanc

rizlingszilváni – rivaner

rizlingszilváni – rizvanac

sauvignon – sauvignon bianco

sauvignon – sauvignon bijeli

sauvignon – sauvignon blanc

sauvignon – sovinjon

syrah – blauer syrah

syrah – marsanne noir

syrah – serine noir

syrah – shiraz

syrah – sirac

szürkebarát – auvergans gris

szürkebarát – grauburgunder

szürkebarát – graumönch

szürkebarát – pinot grigio

szürkebarát – pinot gris

szürkebarát – ruländer

sárga muskotály – moscato bianco

sárga muskotály – muscat blanc

sárga muskotály – muscat bélüj

sárga muskotály – muscat de frontignan

sárga muskotály – muscat de lunel

sárga muskotály – muscat lunel

sárga muskotály – muscat sylvaner

sárga muskotály – muscat zlty

sárga muskotály – muskat weisser

sárga muskotály – weiler

sárga muskotály – weisser

tramini – gewürtztraminer

tramini – roter traminer

tramini – savagnin rose

tramini – tramin cervené

tramini – traminer

tramini – traminer rosso

viognier

zefír

zengő

zenit

zweigelt – blauer zweigeltrebe

zweigelt – rotburger

zweigelt – zweigeltrebe

zöld szagos – decsi szagos

zöld szagos – zöld muskotály

zöld szilváni – grüner sylvaner

zöld szilváni – silvanec zeleni

zöld szilváni – sylvánske zelené

zöld veltelíni – grüner muskateller

zöld veltelíni – grüner veltliner

zöld veltelíni – veltlinské zelené

zöld veltelíni – zöldveltelíni

8.   Opis povezanosti

Vino (1)

1.   Opis razgraničenog područja

Prirodni čimbenici

Regija Eger smještena je između planina Mátra i Bükk, na spoju Sjevernog mađarskog gorja i Velike mađarske nizine, na nadmorskoj visini od 160 do 180 metara. Dolina Eger na istoku i zapadu omeđena je gorjem visine od 200 do 300 metara.

Sa sjeveroistočne strane grada proteže se planina Nagy-Eged, čiji je najviši vrh viši od 500 metara. Planina se proteže s istoka prema zapadu, a obronci na kojima se nalaze vinogradi okrenuti su prema jugu.

Vrste tla u vinogradarskoj regiji Eger

Tlo na područjima proizvodnje obuhvaćenima zemljopisnim nazivom „Eger” uključuje nekoliko vrsta smeđeg šumskog tla nastalog na podlozi riolitnog tufa vulkanskog podrijetla (ramman, černozem, mješovita tla, erodirana tla), uz iznimku aluvijalnog pjeskovitog tla na rubovima općina Verpelét, Feldebrő, Aldebrő i Tófalu. Uz nekoliko iznimaka vinogradi su uglavnom smješteni na visoravnima i njihovim blagim padinama okrenutima prema jugu, zapadu i istoku. Tamo se uzdižu planina Nagy-Eged, prekrivena smeđim šumskim tlom nastalim na sedimentu morskog vapnenca, i planina Mész s andezitnom podlogom.

Prikladnosti tla za sadnju vinove loze dodatno pridonose i povoljni topografski uvjeti na rubnim dijelovima grada. Vinova loza posađena je na obroncima planina i gorja koji su okrenuti prema jugu i jugozapadu, a nazivaju se „verő” (suncem obasjani obronci). U nastavku su navedeni tipični meteorološki podaci za vinogradarsku regiju na temelju 47-godišnjeg prosjeka: prosječna godišnja temperatura: 10,65 °C, prosječna godišnja količina oborina: 592,6 mm; Prosječan broj sunčanih sati godišnje: 1 964 sata. U okviru zakonodavstva koje je trenutačno na snazi područja prikladna za sadnju vinove loze razvrstana su u razred I. ili II. u katastru vinograda. U vinogradarskoj regiji Eger područja iz razreda I. prikladna za sadnju vinove loze obuhvaćaju 18 431 ha, a područja iz razreda II. 3 914 ha. Ukupno područje obuhvaća 22 345 ha.

Ljudski čimbenici

U okolici Egera grožđe i uzgoj grožđa prvi su se put javili u srednjem vijeku.

Fosilni ostaci lista vinove loze stari 30 milijuna godina, poznati pod nazivom Vitis Hungarica, otkriveni su na obroncima planine Kis-Eged. No ne povezuje ih se s modernim vinogradarstvom. Arheološki podaci pokazuju da je naseljavanje Egera i okolnih područja počelo u 10. stoljeću. Vjeruje se da je početkom 11. stoljeća to bila jedna od većih naseobina u Mađarskoj. Kraljevska povelja koju je 1261. izdao kralj Béla IV. potvrđuje da je prvi mađarski kralj, Stjepan I., donirao desetinu vina proizvedenog u dolini Eger Egerskoj biskupiji. Nakon mongolske invazije 1241. došlo je do znatnog smanjenja broja stanovnika te je nedostatak radne snage prisilio kralja Bélu IV. da u zemlju pozove strane doseljenike. Smatra se da su upravo tada u Eger stigli prvi Valonci, za koje se zna da su živjeli u ulici Olasz utca. Valonski doseljenici stigli su i u selo Tállya te su sa sobom donijeli francuske metode uzgoja vinove loze i praksu skladištenja vina u bačvama.

Vjeruje se da su prve podrume izgradile crkvene institucije, a najstariji su bili poznati pod nazivom dézsmapince (podrum za skladištenje desetine vina).

Tradicija vinogradarstva u Egeru traje stoljećima. Gáspár Bouttats, flamanski grafičar i graver, autor je nekoliko bakroreza povezanih s Mađarskom, među ostalim i jednoga koji prikazuje pogled na Eger, ili „Erlau”, i koji je uključen u djelo „Description exacte des Royaumes de Hongrie”, objavljeno u Antwerpenu 1688. Sačuvan je i jedan još raniji bakrorez Egera („Agria vulgo Erla”), koji prikazuje osmansko osvajanje grada vina, a objavio ga je G. Hoefnagel 1617. Oba bakroreza prikazuju slavnu gradsku utvrdu i vinograde.

Iz nekih se izvora može zaključiti da je vinogradarstvo doživjelo znatne promjene u 17. stoljeću. Uz sorte bijelog grožđa koje su dotad prevladavale, sorte crnog grožđa postupno su postajale sve popularnije.

Vrijedi napomenuti da su vinogradari iz regije Eger izumili poseban alat, tzv. motiku iz Egera, kako bi mogli obrađivati tvrdo tlo na tom području. Za mjerenje količine svojih vina koristili su se mjerom „egri akó” (oko 200 litara), čija je vrijednost bila oko četiri puta veća od uobičajene mjere „akó”. Zbog relativne kiselosti vina i činjenice da ih se dugo može čuvati bilo je potrebno dulje dozrijevanje u drvenim bačvama. Proizvođači su vina ostavljali da dozrijevaju u bačvama u podrumima i podrumskim sustavima ugrađenima u riolitni tuf na kojem je nastao grad, koji su osiguravali prirodnu podrumsku klimu (klimu za dozrijevanje).

Razvrstavanje vinograda u prošlosti

Prvo zlatno doba vinogradarstva u Egeru započelo je u 15. i 16. stoljeću, a preporod je doživjelo u 18. stoljeću. Zapisi iz 1760. i 1789. otkrivaju podatke o kvaliteti vinograda. Vinogradi su 1760. podijeljeni u tri razreda, ovisno o kvaliteti tla, nagibu padine, sunčevoj svjetlosti itd. Gotovo 50 % vinograda razvrstano je u prvi razred.

Vinogradi u Egeru podijeljeni su 1789. u šest razreda (na nacionalnoj razini postojalo je osam razreda, no na području Egera nije bilo vinograda iz posljednjih dvaju razreda). Iako su načela razvrstavanja bila slična onima iz 1760., u prvi razred razvrstani su brojni izvrsni vinogradi u kojima se uzgajalo grožđe za vino „aszú”.

U Egeru su pravila zajednice proizvođača vina postojala već u 18. stoljeću, a provodili su ih službenici zajednice proizvođača vina pod nadzorom suca.

Vino (2)

1.   Opis razgraničenog područja (nastavak)

Sorte grožđa koje se uzgajaju i vina koja se od njih proizvode

Do pojave sorte Kadarka u 15. stoljeću, koju su u Eger donijeli Srbi koji su bježali pred osmanskom okupacijom, na tom se području uglavnom uzgajalo bijelo grožđe. Osim sorte Kadarka Srbi su sa sobom donijeli i metode za proizvodnju crnog vina. U zapisima o županiji Heves državne vinogradarske škole u Budi navodi se čak 56 sorti grožđa. Više sorti uzgajalo se samo u županijama Pest i Baranya. U većini vinograda neposredno prije epidemije filoksere uzgajale su se sorte Lúdtalpú i Kereklevelű. U listu „Szőlészeti Lapok” (bilten za vinogradare) 1859. istaknuta je potreba za odgovarajućim promicanjem drugih sorti osim sorte Kadarka i pohvaljena su svojstva sorti Oporto i Fekete muskotály, koje vinima pružaju izvrsnu obojenost.

Naziv Bikavér (bikova krv) za vrstu tamnocrvenog vina iz Egera prvi se put pojavio u knjizi izreka iz 1851.: „Bikova krv naziv je za snažno crno vino, kao što je vino Eger.” Nakon epidemije filoksere Ampelološki institut osnovao je u suradnji s vinogradarskom školom ogranak u Egeru kako bi pokazao koliko su uzgoj grožđa i proizvodnja vina važni u Egeru. Ogranak je uskoro postao jedna od najvažnijih mađarskih ustanova za razvijanje otpornosti, istraživanje vrijednosti sorti, ocjenu područja proizvodnje (vinograda) i istraživanje metoda uzgoja vinove loze, posebno za proizvodnju crnog vina.

Zaštita oznake izvornosti „Eger”

Važnost vina iz Egera potvrđena je i činjenicom da su 15. rujna 1970. oznake izvornosti „EGER (ERLAU)” i „EGRI (ERLAUER)” registrirane na temelju članka 33. „Vina” Lisabonskog sporazuma za zaštitu oznaka izvornosti i njihovu međunarodnu registraciju, čime se znatno pridonijelo zaštiti njihova tržišta.

2.   Opis vina

Regija je pogodna za proizvodnju bijelih vina koja su lagana i dugotrajnog okusa ili teška, snažna i punog okusa. Riječ je o vinima bogatih aroma i mineralnih svojstava koja imaju i više prirodnih kiselina od vina koja se proizvode u vinogradarskim regijama južno od Egera.

U toj se vinogradarskoj regiji proizvode i ružičasta vina bogatog okusa s duljim životnim vijekom od prosjeka za druga mađarska vina te vina „siller” koja su bogata aromama svježeg i zrelog voća.

Crna vina imaju relativno nizak sadržaj tanina, a zbog blizine sjeverne granice za proizvodnju vina i utjecaja vjetrova u planinama i dolinama vina proizvedena na tom području imaju relativno visoku kiselost, dugotrajan okus i raznolike izražene voćne i pikantne arome, što ih čini prikladnima za dugotrajno dozrijevanje.

Za tu je vinogradarsku regiju oduvijek karakteristična upotreba velikog broja sorti. Zato je dobila ugled regije miješanih vina, među kojima se ističe Egri Bikavér.

3.   Prezentacija i dokaz uzročne veze

Na opće klimatske uvjete u vinogradarskoj regiji uglavnom utječe blizina gorja Bükk. Ono štiti od zimskog mraza, a zbog hladnih noći uzrokovanih „planinskim vjetrom” nakon toplih ljetnih i jesenskih dana grožđe zadržava profinjenu i elegantnu kiselost i svoje osnovne voćne arome. Zato vina Eger općenito imaju živahnu kiselost i dugotrajan okus. Tla u vinogradarskoj regiji Eger imaju dobru ravnotežu vode te se zbog prosječne godišnje količine oborina od 600 mm grožđe razvija stabilno i mirno. Stoga se u tim vinima ne stvara nezrela kiselost uslijed nedostatka vode.

Zbog raznolikosti klimatskih uvjeta i sastava tla u vinogradarskoj regiji Eger postoje znatne razlike među pojedinim vinogradima kad je riječ o sadržaju alkohola, kiselosti i aromi vina, posebno u slučaju „slabijih” godina berbe. Institut Egri Szőlészeti és Borászati Kutató Intézetben (Institut za istraživanje vinove loze i vina regije Eger) proveo je ispitivanja koja su pokazala da lokacija proizvodnih područja i njihova izloženost znatno utječu na alkoholnu jakost i opojnost vina, dok sastav tla ima važniju ulogu u sastavu suptilnih aroma. Isto tako, vinogradi različitih svojstava tla omogućuju proizvodnju posebnih vina raznolikih značajki. Na primjer, vina proizvedena od grožđa koje se uzgaja na tlu s tanjim površinskim slojem vulkanskog podrijetla imaju više mineralnih svojstava, vina proizvedena od grožđa koje se uzgaja na dubokim tlima s visokim udjelom gline imaju puniji okus, a vina proizvedena od grožđa uzgojenog na pjeskovitom tlu u regiji Debrő opojnija su zbog brzog zagrijavanja tla.

Zbog tradicije i klimatske raznolikosti potrebni su i opravdani uzgoj velikog broja različitih sorti vinove loze i proizvodnja vrlo velikog broja različitih vina u toj vinogradarskoj regiji. Klimatski i pedološki uvjeti razgraničenog područja proizvodnje vina Eger čine ih jedinstvenima jer omogućuju vinogradarima proizvodnju svih vrsta vina izvrsne kvalitete, za razliku od drugih vinogradarskih regija.

9.   Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali uvjeti)

Opća pravila označivanja (1)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Opis uvjeta:

(a)

Tradicionalni izraz „vino zaštićenog podrijetla” može se upotrijebiti umjesto izraza „zaštićena oznaka izvornosti” u obliku „klasično vino zaštićenog podrijetla”, „vino Superior zaštićenog podrijetla” ili „vino Grand superior zaštićenog podrijetla”.

(b)

Nazivi sorti, tradicionalni izrazi, drugi ograničeni izrazi ili izrazi koji se odnose na boju vina mogu se navesti samo ako se takvi izrazi ne ističu više od oznake izvornosti u pogledu vrste, veličine ili boje fonta.

(c)

Kad je riječ o vinima kategorija Superior i Grand superior, izraz „Superior” odnosno „Grand Superior” dodaje se nazivu vina*, koji se mora navesti na etiketi nakon oznake izvornosti istom tipografijom. Ako se uključuje naziv vinograda, svako polje u kojem se navodi naziv vinograda mora uključivati njegov razred i naziv općine.

(d)

Tradicionalni izraz „Bikavér” može se navesti samo na vinu koje se proizvodi od grožđa koje se uzgaja na sljedećim područjima: Andornaktálya, Demjén, Eger, Egerbakta, Egerszalók, Egerszólát, Felsőtárkány, Kerecsend, Maklár, Nagytálya, Noszvaj, Novaj, Ostoros i Szomolya, razvrstanima u razred I. i II. u katastru vinograda, Vinogradima Cinege, Közép-bérc, Ördöngös, Öreg-hegy, Padok i Szirák u općini Verpelét te vinogradu Dobi tető u općini Tarnaszentmária.

Opća pravila označivanja (2)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

(e)

Tradicionalni izraz „Bikavér” može se navesti na etiketi samo neposredno nakon izraza „Egri” (oblika oznake izvornosti „Eger”), u istom retku i istom tipografijom.

(f)

Slika koja prikazuje oblik ili glavu bika ili bilo kakva slika koja tome nalikuje i riječ „bikavér” na stranom jeziku, ili bilo koji izraz koji upućuje na bikovu krv na mađarskom ili stranom jeziku, smiju se navesti samo na etiketama i bocama vina Egri Bikavér, Egri Bikavér Superior i Egri Bikavér Grand Superior. Iznimka je slika glave bika koja se nalazi na žigu vinogradarske regije Eger.

(g)

Slika koja prikazuje zvijezdu ili nešto što nalikuje zvijezdi, bilo koje veličine ili oblika, ili riječ „csillag” (zvijezda) na stranom jeziku, ili bilo koji izraz koji upućuje na zvijezdu na mađarskom ili stranom jeziku, smiju se navesti samo na vinima Egri Csillag, Egri Csillag Superior i Egri Csillag Grand Superior.

(h)

Naziv sorte u miješanom vinu smije se navesti samo ako udio svake sorte u mješavini iznosi 5 % ili više. U tom slučaju naziv sorte smije se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi petinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti.

(i)

Obvezno se navodi godina berbe.

(j)

Naziv vinograda obvezno je navesti za vina kategorije Grand superior.

Pravila o razgraničenju i navođenju manjih zemljopisnih jedinica (1)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

(a)

Općine:

i.

klasična vina, vina kategorija Superior i Grand superior, sve vrste vina;

ii.

istovjetnost podrijetla: najmanje 85 %;

iii.

nazivi općina koji se mogu navesti: Aldebrő, Andornaktálya, Demjén, Eger, Egerbakta, Egerszalók, Egerszólát, Feldebrő, Felsőtárkány, Kerecsend, Maklár, Nagytálya, Noszvaj, Novaj, Ostoros, Szomolya, Tarnaszentmária, Tófalu, Verpelét.

(b)

Veza između manjih zemljopisnih jedinica i žigova: na proizvode od vina označene registriranim žigovima koji sadržavaju djelomično ili u cijelosti naziv manje zemljopisne jedinice ili upućivanje na zemljopisno područje zemlje, ili žigovima koji su bili u upotrebi prije 11. svibnja 2002., ne primjenjuju se pravila o podrijetlu grožđa upotrijebljenog za proizvodnju vina.

(c)

Vinogradi:

i.

samo na vinima kategorije Grand superior;

ii.

istovjetnost podrijetla: najmanje 95 %;

iii.

na oznaci se mora navesti i općina u vinogradarskoj regiji;

iv.

nazivi vinograda:

Aldebrő: Káli-völgy, Poharas-dűlő, Sík-hegy, Szent Donát-dűlő, Uraké;

Andornaktálya: Bánya-tető, Cserje, Cserjés-lápa, Dezerta, Felső-rétre járó, Felső-tábla, Gesztenyési-dűlő, Kerek-szilvás, Kétágú-dűlő, Kis-hegy, Málnás, Marinka, Mocsáry, Nagy-parlag, Nagy-völgy, Parti-dűlő, Pesti, Pünkösd-tető, Rózsa-hegy, Schwarcz, Szállás-völgy, Szél-hegy, Zúgó-part;

Demjén: Bodzás-tető, Farkas-hegy, Hangács, Nyitra, Pünkösd-tető, Szőlőhegy, Varjasi-dűlő.

Pravila o razgraničenju i navođenju manjih zemljopisnih jedinica (2)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

iv.

nazivi vinograda (nastavak):

Eger: Almagyar, Áfrika, Agárdi, Almár-völgy, Bajusz, Bajusz-völgy, Bánya-tető, Békési, Benke-lápa, Birka, Braun-völgy, Cigléd, Cinege, Déllés, Dobrányi, Donát, Érseki, Erzsébet-völgy, Fehér-hegy, Felső-galagonyás, Fertő, Gőzmalmos, Grőber, Grőber-völgy, Gyilkos, Hajdú-hegy, Hergyimó, Kerékkötő, Kis-Eged, Kis-galagonyás, Kis-Kocs, Kolompos, Kolompos-völgy, Kőlyuk-tető, Kőporos, Kutya-hegy, Losonci-völgy, Makjány, Marinka, Merengő, Mész-hegy, Mezey alsó, Mezey öreg, Nagy-galagonyás, Nagy-Eged-dűlő, Nagy-Eged-hegy, Nagy-Kocs, Nyerges, Nyúzó, Öreg-hegy, Pap-hegy, Pirittyó, Posta út, Rác-hegy, Rádé, Répás-tető, Rózsás, Sík-hegy, Steiner, Szarkás, Szépasszony-völgy, Szőlőcske, Szőlőske, Tiba, Tibrik, Tihamér, Tót-hegy, Új-fogás, Vécsey-völgy, Vidra, Vizes-hegy;

Egerbakta: Dobos-lápa, Ivánka, Ivánkafő, Magyalos, Muki-lápa, Ortás, Pap-tag, Szőlő-tető, Töviskes, Zsebe-lápa;

Egerszalók: Ádám-völgy, Buk-tető, Ferenc-hegy, Juhkosár, Káptalan-völgy, Kis-határ, Kovászó, Kővágó, Magyalos, Nagy Ádám-tető, Pap-tag, Vágás;

Egerszólát: Alsó-hegy, Birka-tető, Boldogságos, Csutaj-tető, Felső-hegy, Kamra-völgy, Kántor-tag, Szarvas, Tó-bérc;

Feldebrő: Alberki, Bogár-hát, Csepegő, Csonkás, Egri út, Szőlők háta;

Felsőtárkány: Homok-hegy, Homok-lápa, Nyavalyás, Öreg-hegy, Tiba alja.

Pravila o razgraničenju i navođenju manjih zemljopisnih jedinica (3)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

iv.

nazivi vinograda (nastavak):

Kerecsend: Nagy-aszó, Öreg-hegy, Tardi-dűlő;

Maklár: Nagy-aszó, Öreg-hegy;

Nagytálya: Kendervát, Nagy-aszó, Öreg-hegy, Pipis, Vitis-dűlő;

Noszvaj: Csókás, Dóc, Herceg, Hosszú-szél, Kőkötő, Nagyfai-dűlő, Nyilas-már, Perzselő, Pipis, Szeles-oldal, Szeles-tető, Tekenő-hát, Zsidó-szél;

Novaj: Halom, Hegyi-tábla, Hermány, Hodály-tető, Juhszalagos, Kis-gyepföld, Mezőkövesdi út tető, Nagy-gyepföld, Nagyút, Öreg-hegy, Pap-föld, Szeszfőzde-tető, Vitéz;

Ostoros: Bikus, Csárda-kert, Gólint, Hermány, Janó, Kutya-hegy, Pajados, Sóderbánya-tető, Szél-hegy, Szilvás-tető, Tag, Verem-part;

Szomolya: Csáj-lapos, Demecs, Galagonyás, Gyűr, Ispán-berki, Jató-tető, Kangyalló, Mácsalma, Nagy-völgy-tető, Pazsag, Proletár, Szilos-oldal, Vas-lápa, Vén-hegy;

Tarnaszentmária: Dobi-oldal, Dobi-tető, Szőlőhegy;

Tófalu: Bogár-hát, Petes alja;

Verpelét: Ácsok, Alberki, Cinege, Fekete-oldal, Hagyóka, Hosszúi-dűlő, Kecske-hát, Kerékkötő, Keresztfa, Királyi-dűlő, Kis-hegy, Kő-hegy, Közép-bérc, Majka, Ördöngős, Öreg-hegy, Padok, Pallagfő, Szent János-völgy, Szirák, Tilalmas, Tölgyes-szél, Túró-mező, Varjas, Veres.

Pravila o navođenju vrsta vina (1)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Classicus bikavér (bikova krv Classicus):

tradicionalni izraz „Bikavér” smije se navesti na etiketi samo neposredno nakon izraza „Egri” (oblika oznake izvornosti „Eger”), u istom retku i istom tipografijom;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje), „ó” (arhivsko vino), „muzeális bor” (povijesno vino).

Classicus muskotály (muškatno vino Classicus):

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „cuvée”, „első szüret” (prva berba), „virgin vintage”, „újbor” (novo vino), „primőr” (primeur), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje);

pri navođenju izraza „Muskotály” mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti.

Classicus siller i Classicus rozé (vino „siller” Classicus i ružičasto vino Classicus):

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „cuvée”, „első szüret” (prva berba), „virgin vintage”, „újbor” (novo vino), „primőr” (primeur), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Classicus fehér (bijelo vino Classicus):

pri navođenju naziva sorti grožđa mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti;

nazivi drugih sorti smiju se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi polovinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „cuvée”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „első szüret” (prva berba), „virgin vintage”, „újbor” (novo vino), „primőr” (primeur), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje), „ó” (arhivsko vino), „muzeális bor” (povijesno vino).

Pravila o navođenju vrsta vina (2)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Classicus csillag (vino „étoile” Classicus):

izraz „csillag” može se navesti na etiketi samo neposredno nakon izraza „Egri” (oblika oznake izvornosti „Eger”), u istom retku i istom tipografijom;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „első szüret” (prva berba), „virgin vintage”, „újbor” (novo vino), „primőr” (primeur), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Classicus vörös (crno vino Classicus):

pri navođenju naziva sorti grožđa mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti;

nazivi drugih sorti smiju se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi polovinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „cuvée”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „első szüret” (prva berba), „virgin vintage”, „újbor” (novo vino), „primőr” (primeur), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje), „ó” (arhivsko vino), „muzeális bor” (povijesno vino).

Superior bikavér (bikova krv Superior):

tradicionalni izraz „Bikavér” smije se navesti na etiketi samo neposredno nakon izraza „Egri” (oblika oznake izvornosti „Eger”), u istom retku i istom tipografijom;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Superior fehér (bijelo vino Superior):

pri navođenju naziva sorti grožđa mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti;

nazivi drugih sorti smiju se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi polovinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „cuvée”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje), főbor (glavno vino).

Pravila o navođenju vrsta vina (3)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Superior csillag (vino „étoile” Superior):

izraz „csillag” može se navesti na etiketi samo neposredno nakon izraza „Egri” (oblika oznake izvornosti „Eger”), u istom retku i istom tipografijom;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Superior vörös (crno vino Superior):

pri navođenju naziva sorti grožđa mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti;

nazivi drugih sorti smiju se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi polovinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „cuvée”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje), ‘főbor’ (glavno vino).

Superior késői szüretelésű (vino kasne berbe Superior):

pri navođenju naziva sorti grožđa mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti;

nazivi drugih sorti smiju se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi polovinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „cuvée”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Grand superior bikavér (bikova krv Grand superior):

tradicionalni izraz „Bikavér” smije se navesti na etiketi samo neposredno nakon izraza „Egri” (oblika oznake izvornosti „Eger”), u istom retku i istom tipografijom;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Pravila o navođenju vrsta vina (4)

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

Grand superior fehér (bijelo vino Grand superior):

pri navođenju naziva sorti grožđa mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti;

nazivi drugih sorti smiju se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi polovinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „cuvée”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Grand superior csillag (vino „étoile” Grand superior):

izraz „csillag” može se navesti na etiketi samo neposredno nakon izraza „Egri” (oblika oznake izvornosti „Eger”), u istom retku i istom tipografijom;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Grand superior vörös (crno vino Grand superior):

pri navođenju naziva sorti grožđa mora se obratiti pozornost na to da font, veličina fonta ili boja fonta ne budu istaknutiji od oznake izvornosti;

nazivi drugih sorti smiju se navesti samo znakovima čija veličina ne prelazi polovinu veličine fonta koji se upotrebljava za navođenje oznake izvornosti;

tradicionalni izrazi i drugi izrazi čija je upotreba ograničena, ali se smiju navesti: „barrique”, „cuvée”, „fahordós érlelésű bor” (vino koje dozrijeva u drvenim bačvama), „termőhelyen palackozva” (punjeno u boce na području proizvodnje).

Pravila o prezentiranju

Pravni okvir:

nacionalno zakonodavstvo

Vrsta dodatnog uvjeta:

pakiranje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

(a)

Vina Superior i Grand superior (bilo koja vrsta vina) te vina Classicus Bikavér i Csillag smiju se stavljati na tržište isključivo u staklenim bocama. Sve druge vrste vina mogu se na tržište staviti u staklenim bocama ili u vrećicama u kutijama.

(b)

Vina smiju prezentirati samo punionice registrirane pri Vijeću zajednica proizvođača vina vinogradarske regije Eger. Obveza o punjenju u boce na području proizvodnje ne primjenjuje se na vina koja vinari proizvode u vlastitom podrumu za konzumaciju na mjestu proizvodnje.

(c)

Prezentacija se može odvijati izvan razgraničenog područja samo uz dostavljanje obavijesti 48 sati prije prezentiranja. Prezentacija se mora provesti u roku od 90 dana od isporuke iz mjesta proizvodnje kako bi se zadržala organoleptička svojstva.

Najraniji datum prodaje

Pravni okvir:

donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

(a)

Klasična vina:

i.

Bikavér: 1. rujna godine koja slijedi nakon berbe;

ii.

Csillag: 15. ožujka godine koja slijedi nakon berbe;

iii.

sve druge vrste vina: nije propisano.

(b)

Vina kategorije Superior:

i.

Bikavér: 1. studenoga godine koja slijedi nakon berbe;

ii.

Csillag: 15. ožujka godine koja slijedi nakon berbe;

iii.

sve druge vrste vina: nije propisano.

(c)

Za vina Grand superior:

i.

Bikavér: 1. studenoga godine koja slijedi nakon berbe;

ii.

Csillag: 1. srpnja godine koja slijedi nakon berbe;

iii.

sve druge vrste vina: nije propisano.

Proizvodnja izvan razgraničenog proizvodnog područja

Pravni okvir:

donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

u općini Kompolt; u općinama Bogács, Bükkzsérc i Cserépfalu u slučaju grožđa koje se uzgaja u vinogradu Dóc dűlő u općini Noszvaj.

Prijelazna pravila

Pravni okvir:

donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako su to predvidjele države članice.

Vrsta dodatnog uvjeta:

dodatne odredbe koje se odnose na označivanje

Opis uvjeta:

(a)

Proizvođači koji su na tržište stavili vino Egri Bikavér proizvedeno od grožđa uzgojenog prije 31. prosinca 2009., uz navođenje vinograda, a ispunili su uvjete utvrđene u članku 20. Odluke br. 102/2009 Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od 5. kolovoza 2009. o vinima zaštićene izvornosti iz vinogradarske regije Eger, moraju u godinama koje dolaze pri miješanju vina Egri Bikavér s grožđem koje potječe iz istog vinograda primjenjivati stara pravila o miješanju vina Egri Bikavér kako su utvrđena u Odluci br. 103/2003 Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od 31. prosinca 2003., dok god vinograd posluje ili dok proizvođač ne izmijeni sastav sorti u vinogradu.

(b)

Proizvođači koji proizvode vino Classicus Egri Bikavér u skladu sa standardima ekološkog uzgoja od grožđa iz ekoloških vinograda i mogu dokazati da u određenoj godini ne mogu miješati vina od četiriju sorti grožđa navedenih u točki III. smiju u toj godini proizvesti ekološko vino Classicus Egri Bikavér miješanjem vina triju sorti grožđa, u skladu s pravilima o miješanju.

(c)

Prijelazna pravila prestaju se primjenjivati od vinske godine 2021./2022.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://boraszat.kormany.hu/download/f/5d/82000/Eger_OEM_v4_boraszat_200215.pdf


(1)  SL L 9, 11.1.2019., str. 2.