EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.9.2020.

SWD(2020) 313 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Poglavlje za Latviju

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2020.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2020) 580 final} - {SWD(2020) 300 final} - {SWD(2020) 301 final} - {SWD(2020) 302 final} - {SWD(2020) 303 final} - {SWD(2020) 304 final} - {SWD(2020) 305 final} - {SWD(2020) 306 final} - {SWD(2020) 307 final} - {SWD(2020) 308 final} - {SWD(2020) 309 final} - {SWD(2020) 310 final} - {SWD(2020) 311 final} - {SWD(2020) 312 final} - {SWD(2020) 314 final} - {SWD(2020) 315 final} - {SWD(2020) 316 final} - {SWD(2020) 317 final} - {SWD(2020) 318 final} - {SWD(2020) 319 final} - {SWD(2020) 320 final} - {SWD(2020) 321 final} - {SWD(2020) 322 final} - {SWD(2020) 323 final} - {SWD(2020) 324 final} - {SWD(2020) 325 final} - {SWD(2020) 326 final}

I.Pravosudni sustav 

Latvijski pravosudni sustav ima tri razine. U prvom je stupnju devet okružnih (gradskih) sudova koji se bave građanskim i kaznenim predmetima te jedan okružni upravni sud. U drugom je stupnju pet regionalnih sudova koji se bave građanskim i trgovačkim predmetima te jedan regionalni upravni sud. Vrhovni sud u trećem stupnju odlučuje u kaznenim, građanskim i upravnim predmetima. Neovisno Sudbeno vijeće sudjeluje u razvoju politika i strategija za pravosudni sustav te radi na poboljšanju njegove organizacije. Nadalje, Vijeće bira suce kandidate, imenuje i razrješuje predsjednike sudova, određuje zemljopisni raspored sudova te odobrava sadržaj osposobljavanja. Suci kandidati biraju se u okviru otvorenog natječaja koji organizira Sudbeno vijeće te se rangiraju i uvrštavaju na popis s kojeg ministar pravosuđa parlamentu (Saeima) predlaže kandidata s najvećim brojem bodova radi imenovanja. Nakon tri godine i ocjene pravosudnog tijela parlament na prijedlog ministra pravosuđa imenuje suce na neodređeno razdoblje. Državno odvjetništvo neovisna je pravosudna institucija u nadležnosti glavnog državnog odvjetnika. Latvijsko vijeće odvjetnika neovisna je samoupravna strukovna organizacija.

Neovisnost

Nakon što su mu dodijeljene dodatne ovlasti u svrhu jačanja neovisnosti pravosuđa, Sudbeno vijeće uvelo je novi postupak za odabir sudaca kandidata. Izmjenama Zakona o sudbenoj vlasti, koje su stupile na snagu 2018., niz nadležnosti prenesen je s tijela izvršne i zakonodavne vlasti na Sudbeno vijeće. To se u prvom redu odnosilo na ovlasti imenovanja predsjednikâ sudova (prethodno u nadležnosti ministra pravosuđa), premještaja sudaca (prethodno u nadležnosti parlamenta), odobravanja pravosudnog osposobljavanja (prethodno u nadležnosti Uprave za sudove, tijela u okviru Ministarstva pravosuđa) i određivanja postupka za odabir sudaca kandidata (prethodno u nadležnosti Kabineta ministara). 1 U travnju 2020. Vijeće je razvilo i odobrilo novi postupak za odabir sudaca kandidata za okružne (gradske) i regionalne sudove. 2 Suci kandidati biraju se na tri godine u okviru otvorenog natječaja u organizaciji povjerenstva koje je osnovalo Vijeće, a čine ga tri senatora (suca Vrhovnog suda), tri suca regionalnih sudova i tri suca okružnih (gradskih) sudova. Odabir sudaca kandidata vrši se u pet krugova. 3 U skladu s novim postupkom Sudbeno vijeće na razdoblje od tri godine uvrštava kandidate koji su uspješno prošli postupak odabira na popis s poretkom kandidata za položaj suca. Ako se oslobodi mjesto suca, ono se nudi kandidatu s najvećim brojem bodova. Ministar pravosuđa zatim predlaže suca kandidata parlamentu radi imenovanja. Nakon što sudac okružnog (gradskog) suda tri godine provede na tom položaju, parlament na prijedlog ministra pravosuđa i na temelju ocjene profesionalnog rada suca koju je proveo Odbor za sudske kvalifikacije 4 potvrđuje njegovo imenovanje na neodređeno razdoblje ili ga ponovno imenuje na dodatno probno razdoblje u trajanju od najviše dvije godine. U praksi parlament postupa na temelju pozitivne ili negativne ocjene Odbora za sudske kvalifikacije. Rijetka su ponovna imenovanja na dodatno razdoblje od dvije godine, kao i pitanja zastupnika u parlamentu o sucima kandidatima. Ako prema ocjeni Odbora za sudske kvalifikacije rad suca u trogodišnjem razdoblju nije zadovoljavajući, ministar pravosuđa ne predlaže ga za ponovno imenovanje. Novim postupkom povećava se uloga sudaca u odabiru novih sudaca, što je u skladu s preporukama Vijeća Europe. 5 Premda se odluka parlamenta da neće imenovati suca kandidata na određeno ili neodređeno razdoblje ne može osporiti pred sudom, sve odluke Odbora za sudske kvalifikacije povezane s radnim mjestima sudaca mogu se preispitati pred Disciplinskim sudom (vijećem Vrhovnog suda). 6 Trebalo bi napomenuti i da, iako ne postoji mogućnost sudskog preispitivanja odluke parlamenta o razrješenju sudaca, disciplinske odluke Sudbenog disciplinskog odbora 7 i odluke Sudbenog vijeća 8 podliježu sudskom preispitivanju pred Disciplinskim sudom. 9  

Osnažena je uloga sudstva u odabiru kandidata za glavnog državnog odvjetnika. U ožujku 2020. na snagu su stupile izmjene Zakona o sudbenoj vlasti i Zakona o državnom odvjetništvu, koje su utjecale na postupak odabira kandidata za glavnog državnog odvjetnika. Glavnog državnog odvjetnika sada imenuje parlament na prijedlog Sudbenog vijeća 10 , koje određuje i postupak i kriterije za ocjenu kandidata koji su se prijavili u okviru otvorenog natječaja 11 . U lipnju 2020. Vijeće je prvi put iskoristilo nove ovlasti za ocjenjivanje i odabir kandidata za glavnog državnog odvjetnika, kojega je nakon toga imenovao parlament. 12  

Razina percepcije neovisnosti sudstva je prosječna. Razina percepcije neovisnosti sudstva u javnosti je prosječna (45 % ispitanika ocijenilo ju je dobrom i vrlo dobrom) i stabilna. I među poduzećima ta je razina prosječna (47 %), što je smanjenje u odnosu na prethodne pozitivne trendove. 13

Ukinut je imunitet sudaca i tužitelja u slučaju upravnih prekršaja. Izmjenama Zakona o disciplinskoj odgovornosti sudaca, Zakona o sudbenoj vlasti i Zakona o državnom odvjetništvu u lipnju 2020. ukinut je imunitet sudaca i tužitelja u slučaju upravnih prekršaja (povrede) u skladu s preporukom GRECO-a. 14 Sudbeno vijeće podržalo je ukidanje te vrste imuniteta za suce pod uvjetom da se iz izmjena Zakona o upravnoj odgovornosti kao oblik kazne u slučaju upravnog prekršaja isključi kazna zatvora. 15 Istodobno je u okviru izmjena Zakona o disciplinskoj odgovornosti sudaca predviđeno da suci mogu snositi disciplinsku odgovornost ako počine upravni prekršaj kojim se ozbiljno krše načela iz Etičkog kodeksa sudaca ili iskazuje nepoštovanje prema statusu suca. Tom je izmjenom omogućeno da se upravni prekršaj pod određenim uvjetima vodi kao disciplinski postupak pred Sudskim disciplinskim odborom.

Kvaliteta

Uvodi se Jedinstveni registar pritužbi kako bi se objedinile sve pritužbe na pravosudni sustav. Na tom portalu, kojim upravlja Uprava za sudove, pohranjuju se informacije o pritužbama neovisno o tome koja ih je institucija primila i pregledala, bilo Ministarstvo pravosuđa, okružni (gradski) sud, regionalni sud ili Vrhovni sud. U registru se nalaze informacije o pritužbi i pripadajućem odgovoru te sažetak ishoda pritužbe (je li opravdana ili nije). Informacije se dijele i s Odborom za sudske kvalifikacije kao jedan od izvora koje to pravosudno tijelo upotrebljava u svojem redovnom ocjenjivanju sudaca.

Sudbeno vijeće dobilo je nove ovlasti u pogledu karijere sudaca i upravljanja sudstvom, no radi s ograničenim resursima. Sudbeno vijeće ograničeno je u svojim naporima da poboljša kvalitetu pravosudnog sustava zbog nedostatka osoblja (samo oko četiri zaposlenika) jer je jedno od najslabije opremljenih vijeća u EU-u. 16 Situaciju pogoršava činjenica da je Vijeće dobilo niz novih ovlasti u pogledu karijere sudaca i organizacijskih aspekata pravosudnog sustava, ali nije dobilo dovoljno novih ljudskih resursa. 17 Uprava za sudove, tijelo s gotovo sto zaposlenika zaduženih za upravljanje sudovima, i dalje je u nadležnosti i pod kontrolom Ministarstva pravosuđa. Uprava za sudove odgovara na zahtjeve Sudbenog vijeća povezane s karijerom sudaca, no nije dužna odgovarati na druge zahtjeve Vijeća, npr. one koji se odnose na podatke o učincima reforme pravosudne mreže.

Premda je doneseno zakonodavstvo potrebno za osnivanje novog specijaliziranog suda, raspravlja se o primjerenim načinima za povećanje kvalitete i učinkovitosti u predmetima gospodarskog i financijskog kriminala. Parlament je u lipnju 2020. donio izmjene Zakona o sudbenoj vlasti te osnovao posebni sud u Rigi za predmete gospodarskog i financijskog kriminala, među ostalim i da bi se riješio problem često dugotrajnih sudskih predmeta. 18 Na tom bi sudu radilo do deset sudaca 19 , koji bi bili nadležni za ograničen broj područja (npr. kazneni predmeti povezani s pranjem novca i korupcijom među javnim službenicima te određeni trgovački predmeti). No ta se reforma pokazala spornom jer je Sudbeno vijeće izdalo dva mišljenja protiv osnivanja zasebnog „gospodarskog suda”, navodeći da nema dokaza za to da bi ono dovelo do poboljšanja kvalitete i učinkovitosti. Prema njegovu mišljenju prikladnije bi rješenje bila reforma kaznenog postupka te specijalizacija sudaca u okviru postojećih sudova (posebno kad je riječ o predmetima gospodarskog i financijskog kriminala). 20 Sudbeno vijeće provodi i vlastitu analizu postupanja u sudskim predmetima gospodarskog i financijskog kriminala, uključujući u pogledu dugotrajnih postupaka. Državni ured za reviziju pokrenuo je reviziju čimbenika koji utječu na učinkovito istraživanje i odlučivanje u predmetima gospodarskog i financijskog kriminala, koja će obuhvatiti razdoblje od dvije godine. 

Povećana je dostupnost pravne pomoći u građanskim predmetima. Izmjenama Zakona o pravnoj pomoći koju osigurava država, koje su stupile na snagu u siječnju 2019., propisano je da osoba ima pravo na besplatnu pravnu pomoć u nekim vrstama predmeta navedenima u Zakonu o parničnom postupku ako njezini prihodi ne premašuju minimalnu mjesečnu plaću utvrđenu u Latviji. Tim je izmjenama povećana dostupnost pravne pomoći. 21  

Informacijski i komunikacijski sustav na sudovima i u državnom odvjetništvu na naprednoj je razini i nastavlja se rad na njegovu razvoju uvođenjem e-sustava za upravljanje predmetima. Latvijski pravosudni sustav jedan je od najnaprednijih u EU-u kad je riječ o upotrebi IKT-a za upravljanje predmetima, prikupljanje statističkih podataka o sudskim aktivnostima, komunikaciju sa strankama na sudu i objavu presuda na internetu. Osim toga, strojna čitljivost objavljenih presuda najviša je na razini EU-a. 22 Za potrebe ocjenjivanja i mjerenja rada sudova Uprava za sudove upotrebljava platformu poslovne inteligencije i obrađuje podatke, uključujući podatke iz sudskog informacijskog sustava, jedinstvenih državnih računalnih zemljišnih knjiga i sustava za upravljanje resursima (financijski i osobni podaci). Sudski informacijski sustav upotrebljava se kao sustav za evidentiranje rada suda u kojemu se na strukturiran način pohranjuju brojne informacije o tijeku nekog predmeta. Razvoj sličnog modela za praćenje radnog opterećenja započeo je 2019. Taj se model temelji na proračunskim podacima suda te ih se povezuje s pokazateljima karakterističnima za rad suda. U tijeku je projekt uvođenja e-sustava za upravljanje predmetima te bi se prva faza trebala odnositi na istragu i pravosudni postupak, a potpuna implementacija sustava planirana je za 2023. Cilj je projekta osuvremeniti evidentiranje postupovnih radnji i digitalizaciju evidentiranja. Time će se olakšati rad tijela za izvršavanje zakonodavstva, državnog odvjetništva i sudova te osigurati jednostavniji pristup sudionika spisu predmeta.

Učinkovitost

Pravosudni sustav ne suočava se s posebnim izazovima u pogledu učinkovitosti u građanskim i trgovačkim predmetima. No predmeti povezani s gospodarskim i financijskim kaznenim djelima nekad su vrlo dugotrajni. Trajanje sudskih postupaka u građanskim, trgovačkim i upravnim predmetima prosječno je ili kraće od prosječnog (prema vremenu potrebnom za donošenje odluke). Broj predmeta u postupku često je među najmanjima u EU-u. 23 Stopa rješavanja tih predmeta viša je od 100 %, što znači da se sudovi mogu nositi i s novim predmetima. 24 Unatoč nedavnim poboljšanjima i dalje postoje izazovi povezani sa sudskim predmetima koji se odnose na gospodarska i financijska kaznena djela, posebno kad su povezana s pranjem novca i korupcijom. 25  U okviru borbe protiv korupcije Latvija treba riješiti pitanje dugotrajnog odlučivanja u složenim slučajevima korupcije. Primjeri su sudski postupak protiv gradonačelnika Ventspilsa, koji se pred sudom vodi od 2008., i navodna prijevara pri uvođenju digitalne televizije u Latviju, o kojoj se od 2007. odlučuje na sudovima različitih stupnjeva. 

II.Okvir za borbu protiv korupcije 

Zakonodavni i institucijski okvir za sprječavanje i kazneni progon korupcije općenito je uspostavljen. Latvija je donijela Smjernice za sprječavanje i suzbijanje korupcije za 2015.–2020. Provedbu Smjernica prati Ured za sprječavanje i suzbijanje korupcije (KNAB), specijalizirano tijelo nadležno za istraživanje kaznenih djela povezanih s korupcijom i sprječavanje korupcije. Ured glavnog državnog odvjetnika nadzire preliminarne istrage kaznenih dijela povezanih s korupcijom, a provodi ih KNAB. Među ostale institucije nadležne za borbu protiv korupcije ubrajaju se Državna policija, koja istražuje korupciju u privatnim ustanovama i prijevaru, Ured za unutarnju sigurnost, koji istražuje kaznena djela u Državnoj policiji te u Državnoj vatrogasnoj službi i službi za spašavanje, Državna porezna uprava i Državna služba za nadzor granica, koja istražuje slučajeve korupcije unutar Državne službe za nadzor granica. Donesen je zakon o zaštiti zviždača. Izvještavanje o imovini javnih službenika uređeno je zakonom, a praćenje obavlja nekoliko različitih nadležnih tijela.

Prema indeksu percepcije korupcije organizacije Transparency International za 2020. Latvija je ostvarila 56/100 bodova, čime je zauzela 13. mjesto u EU-u i 44. mjesto u svijetu. 26  U okviru najnovijeg istraživanja Eurobarometra o korupciji 84 % ispitanika u Latviji smatra da je korupcija raširena u njihovoj zemlji (prosjek u EU-u iznosi 71 %), 19 % ispitanika smatra da je broj uspješno riješenih slučajeva dovoljan da se ljude odvrati od korupcije (prosjek u EU-u iznosi 36 %), dok 18 % smatra da korupcija utječe na njihov svakodnevni život (prosjek u EU-u iznosi 26 %). 27 Nadalje, 77 % poduzeća smatra da je korupcija raširena (prosjek u EU-u iznosi 63 %), 17 % poduzeća smatra da su ljudi i poduzeća osuđeni zbog podmićivanja višeg dužnosnika dobili odgovarajuću kaznu (prosjek u EU-u iznosi 31 %), dok 19 % poduzeća smatra korupciju problemom pri poslovanju (prosjek u EU-u iznosi 37 %). 28

Zakonodavstvo o inkriminaciji korupcije i povezanih kaznenih djela izmijenjeno je kako bi se kaznena djela zlouporabe položaja, davanja i primanja mita te trgovanja utjecajem uskladila s međunarodnim standardima. Parlament je 6. lipnja 2019. izmijenio definicije kaznenih djela zlouporabe položaja, davanja i primanja mita te trgovanja utjecajem u Kaznenom zakonu. Novim definicijama davanja i primanja mita te trgovanja utjecajem uklonjena su neka ograničenja opsega djela obuhvaćenih definicijom tih kaznenih djela. 29  U tijeku je provedba Smjernica za sprječavanje i suzbijanje korupcije za 2015.–2020. Smjernice uključuju akcijski plan koji se temelji na 15 konkretnih mjera.

U borbi protiv korupcije sudjeluje nekoliko tijela za izvršavanje zakonodavstva. Ured za sprječavanje i suzbijanje korupcije (KNAB) specijalizirano je tijelo za borbu protiv korupcije, koje djeluje od veljače 2003. Njegove ovlasti obuhvaćaju i sprječavanje korupcije i istraživanje kaznenih djela povezanih s korupcijom. Nadalje, KNAB je zadužen za praćenje provedbe Smjernica za sprječavanje i suzbijanje korupcije i izvješćivanje o njoj. KNAB je 2019. pokrenuo kaznene postupke i provodio važne istrage u ranjivim sektorima kao što su javna nabava na općinskoj razini ili karteli u građevinskoj industriji (u suradnji s Vijećem za tržišno natjecanje). Iz rezultata za 2019. vidljivo je povećanje pokrenutih kaznenih postupaka za 24 % u odnosu na prethodnu godinu. Pokrenuto je 47 kaznenih postupaka, što je najveći broj u posljednjih deset godina. Najnovijim akcijskim planom vlade za sprječavanje i suzbijanje korupcije predviđeno je povećanje ljudskih i materijalnih resursa KNAB-a povećanjem njegova proračuna i broja radnih mjesta za 23 % (35 novih radnih mjesta). No ta mjera dosad nije provedena 30 . Dionici su izrazili zabrinutost zbog manjka resursa i stručnjaka u KNAB-u.

Kad je riječ o istraživanju i kaznenom progonu korupcije, KNAB surađuje s državnim odvjetništvom. Ured glavnog državnog odvjetnika nadzire preliminarne istrage kaznenih djela povezanih s korupcijom, a ima i ovlasti pokrenuti i provoditi preliminarne istrage takvih djela. Uredbom glavnog državnog odvjetnika od 8. studenoga 2019. uspostavljen je mehanizam učinka i nagrada kao poticaj tužiteljima specijaliziranima za financijski i gospodarski kriminal. 31 Među ostale institucije nadležne za borbu protiv korupcije ubrajaju se Državna policija, koja istražuje korupciju u privatnim ustanovama i prijevaru, i Ured za unutarnju sigurnost, koji provodi preliminarne istrage i operativne aktivnosti. Funkcija je Ureda za unutarnju sigurnost otkrivati, sprječavati i istraživati kaznena djela koja su počinili službenici i zaposlenici institucija u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, kao što su Državna policija i Državna vatrogasna služba i služba za spašavanje. 32 Odbor za unutarnju sigurnost Državne porezne uprave zadužen je za sprječavanje, otkrivanje i istraživanje kaznenih djela u aktivnostima državnih službenika i zaposlenika Državne porezne uprave.

Primjenjuje se sustav za objavljivanje vrijednosti imovine javnih službenika i zastupnika u parlamentu. Imovinske kartice provjeravaju i Državna porezna uprava i KNAB. No KNAB na temelju imovinskih kartica utvrđuje moguće sukobe interesa i usklađenost s ograničenjima propisanima Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, dok Državna porezna uprava provjerava jesu li javni službenici ispravno naveli svoju imovinu. Svi javni službenici u Latviji godišnje dostave oko 68 000 imovinskih kartica i izjava o nepostojanju sukoba interesa. KNAB je s pomoću pristupa utemeljenog na procjeni rizika 2018. procijenio ukupno 878 imovinskih kartica i utvrdio nepravilnosti u više od trećine provjerenih kartica. 33 Ne podliježu sve osobe na najvišim izvršnim funkcijama redovitim detaljnim provjerama. Još se ne zna u kojoj će mjeri nove izmjene Zakona, prema kojima je Državna porezna uprava sada dužna uspoređivati informacije u imovinskim karticama s drugim informacijama kojima raspolaže, u praksi povećati temeljitost provjera imovinskih kartica visokih službenika. 34

Novim zakonom utvrđeni su mehanizmi za zviždače u javnim ustanovama i privatnim subjektima s više od 50 zaposlenika. 35  Cilj je tih mehanizama (unutarnji mehanizmi, obraćanje nadležnom tijelu ili posredovanje u okviru kontaktne točke za zviždače) prikriti identitet zviždača i zaštititi ih od mogućih negativnih posljedica. KNAB nudi i mogućnosti putem kojih javnost može prijaviti slučajeve korupcije. 36  KNAB je 2019. (počevši od 1. svibnja, kada je na snagu stupio Zakon o zviždačima) primio 51 izvješće zviždača, od čega ih je za 18 utvrđeno da se radi o zviždačima, a 13 ih je proslijeđeno drugim institucijama ovisno o nadležnosti.

Radi se na zakonodavstvu kojim bi se povećala transparentnost lobiranja i ojačao sustav za sprječavanje sukoba interesa. Radna skupina za pripremu zakona o transparentnosti lobiranja, koju je parlament osnovao u listopadu 2019., tijekom 2020. radi na izradi nacrta zakona. U listopadu 2019. parlament je izmijenio Zakon o sprječavanju sukoba interesa u radu javnih službenika, među ostalim na način da se zastupnicima u parlamentu, članovima vlade i tajnicima u parlamentu zabrani primanje naknade za funkcije koje obavljaju u udrugama, zakladama i socijalnim poduzećima. Izmjene se odnose na zabrinutosti povezane s nekim službenicima kojima su plaćale organizacije uključene u promicanje politika i lobiranje te se može smatrati da su bili u sukobu interesa. U parlamentu je u tijeku donošenje nekoliko izmjena tog zakona 37 . KNAB je 2019. donio 151 odluku o slučajevima neusklađenosti sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u radu javnih službenika.

III.Medijski pluralizam

Pravni okvir kojim je uređen medijski pluralizam u Latviji temelji na ustavnim zaštitama i sektorskom zakonodavstvu. Ustavom se jamče sloboda govora i informiranja te se zabranjuje cenzura. Zakonom o elektroničkim masovnim medijima (Zakon o elektroničkim medijima, EMML) jamči se sloboda izražavanja u okviru njegova područja primjene i pristup javnosti informacijama važnima za društvo. Zakonom o tisku i drugim masovnim medijima utvrđuje se pravo predstavnika medija na dobivanje informacija od države i javnih organizacija. Nadalje, Zakonom se zabranjuju cenzura te monopolizacija tiska i drugih masovnih medija. Pristup javnim informacijama jamči se i Zakonom o slobodi informiranja, kojim se država i druge institucije koje izvršavaju upravne funkcije obvezuju na objavljivanje informacija samoinicijativno ili na zahtjev privatne osobe. Latvijsko regulatorno tijelo za medije, Nacionalno vijeće za elektroničke masovne medije (NEMMC), nadzire usklađenost aktivnosti pružatelja medijskih usluga s Ustavom, Zakonom o elektroničkim medijima i drugim primjenjivim zakonodavstvom. 38

Izmjenama zakonodavstva namjerava se učvrstiti neovisnost Nacionalnog vijeća za elektroničke masovne medije. NEMMC je neovisno tijelo uređeno Zakonom o elektroničkim masovnim medijima, u kojemu su utvrđene njegove nadležnosti, organizacija i dužnosti. Članove Vijeća bira parlament, a predlaže ih Povjerenstvo za ljudska prava i javna pitanja nakon savjetovanja sa strukovnim udrugama i NVO-ima koji djeluju u području masovnih medija, obrazovanja, kulture, znanosti i ljudskih prava. U Zakonu o elektroničkim medijima izričito je navedeno da je Vijeće neovisna institucija „sa svim pravima”. 39 U najnovijem izdanju izvješća o praćenju medijskog pluralizma za 2020. 40 navodi se srednja razina rizika u pogledu neovisnosti i učinkovitosti latvijskog regulatornog tijela za medije. Ta je ocjena posljedica razlike između neovisnosti NEMMC-a utvrđene u propisima o medijima i percipiranog političkog utjecaja na njegove odluke, koji potencijalno utječe na rad te institucije. 41 Taj se problem namjerava riješiti nacrtom zakona kojim se prenosi revidirana Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama 42 i kojim se namjerava učvrstiti neovisnost tog tijela uključivanjem nove odredbe kojom se propisuje da Vijeće ne smije tražiti ni dobivati upute od bilo kojeg drugog tijela. 43  

Uspostavljen je pravni okvir za transparentnost vlasništva nad medijima. Kad je riječ o transparentnosti vlasništva nad medijima, zakonom se zahtijeva obavještavanje o postojanju i promjeni stvarnih vlasnika. U skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima novi pružatelji audiovizualnih usluga dužni su pri podnošenju zahtjeva za licencu za emitiranje dostaviti informacije o svojim stvarnim vlasnicima. I postojeći pružatelji usluga u skladu sa Zakonom o elektroničkim medijima trebaju dostaviti informacije o promjeni svojih stvarnih vlasnika. Nadalje, Zakon o tisku i drugim masovnim medijima sadržava odredbu kojom se osnivači i vlasnici masovnih medija koji su društva kapitala obvezuju na „obavještavanje Registra trgovačkih društava o svojim stvarnim vlasnicima pri podnošenju zahtjeva za upis u Registar”. 44 Podaci u vlasništvu javno su dostupni na internetskim stranicama Registra trgovačkih društava. Transparentnost vlasništva nad medijima važna je s obzirom na nalaze praćenja medijskog pluralizma za 2020., koji su potvrđeni i posjetom zemlji i u kojima se ističe koncentriranost vlasništva nad informativnim medijima u Latviji jer je većina informativnih medijskih kuća u vlasništvu malog broja društava. 45  U srpnju 2020. NEMMC je zabranio poslovanje nekoliko televizijskih postaja u Latviji jer se njihov stvarni vlasnik nalazio na popisu sankcija EU-a. 46

Uspostavljena su pravna jamstva za aktivnosti novinara. Pravo na informiranje sadržano je u latvijskom Ustavu, a Zakonom o tisku i drugim masovnim medijima utvrđeno je pravo novinara na „prikupljanje informacija na bilo koji način koji nije zabranjen zakonom i iz bilo kojeg izvora informacija koji nije zabranjen zakonom”. 47 U okviru praćenja medijskog pluralizma za 2020. rizik povezan s pravom na informiranje i jamstvima za novinarsku struku, standarde i zaštitu u Latviji ocijenjen je niskim. Kao što je potvrđeno tijekom posjeta zemlji, pristup novinarskoj struci je besplatan i novinari se ne moraju registrirati ili dobiti dozvolu. Ipak, u Latviji je jedna od predviđenih sankcija za klevetu i kazna zatvora. 48

Latvija je uspostavila i sveobuhvatan okvir za zaštitu novinara. U zadnjih nekoliko godina nije bilo fizičkih napada na novinare. No prema nalazima iz praćenja medijskog pluralizma za 2020. i Reportera bez granica novinari se sve češće suočavaju s uvredama i drugim verbalnim napadima, posebno na internetu. Reporteri bez granica navode da političari ili društva koja se bave političkom komunikacijom često napadaju i tuže novinare, posebno u vrijeme izborâ. 49  Platforma Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara 2019. i 2020. nije izdala nikakva upozorenja u pogledu Latvije.

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjera i ravnoteže

Latvija ima jednodomni parlamentarni sustav vlasti, u kojem Ustavni sud može provoditi ex post ocjenu ustavnosti, među ostalim u konkretnim slučajevima na temelju ustavne tužbe. Nacrte zakona parlamentu mogu dostavljati predsjednik, vlada, parlamentarni odbori, skupina od barem pet zastupnika u parlamentu ili desetina biračkog tijela. Uz pravosudni sustav važnu ulogu u sustavu provjere i ravnoteže imaju i Ured pučkog pravobranitelja i civilno društvo.

Kabinet ministara osigurava transparentnost zakonodavnog postupka u vladi. Funkcioniranje i rad Kabineta ministara („Kabinet”) uređeni su Zakonom o strukturi Kabineta, u kojem je među ostalim kao opće pravilo predviđeno da su sjednice Kabineta otvorene. Dnevni red svake buduće sjednice Kabineta objavljuje se na internetskim stranicama Kabineta i popraćen je javno dostupnim nacrtima pravnih akata. Javno su dostupni i zapisnici sa sjednica. Predstavnici medija i nevladinih organizacija mogu sudjelovati na otvorenim sastancima i svatko ih može uživo pratiti na internetu. No premijer ima pravo odstupiti od općeg pravila te određenu sjednicu ili njezin dio proglasiti zatvorenim za javnost. Procjena regulatornog učinka nužna je za sve nacrte pravnih akata, uključujući sekundarne propise podnesene Kabinetu, a savjetovanja s dionicima strukturirana su i usustavljena 50 . Kako bi se modernizirao proces donošenja odluka i osiguralo pristupačnije sudjelovanje javnosti te učinkovitiji i brži proces razvoja i usklađivanja zakonodavnih akata, pokrenut je Jedinstveni portal za razvoj i usklađivanje zakonodavnih akata latvijske vlade, koji javnosti omogućuje praćenje cijelog ciklusa zakonodavnog akta. Došlo je do poboljšanja u pogledu uključivanja civilnog društva u oblikovanje politika. Radi se na razvoju novog akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vladu za razdoblje 2022.–2025. kako bi se povećalo sudjelovanje građana. U okviru praćenja organizacije CIVICUS ocjena prostora za građansko djelovanje u Latviji snižena je na „sužen” 2018., no početkom 2019. utvrđeno je poboljšanje 51 . Ministarstvo kulture radi na novim Smjernicama za kohezivno i aktivno civilno društvo za razdoblje 2021.–2027. te se u tom procesu savjetovalo s dionicima u okviru javnih rasprava u svim latvijskim regijama. 52  

Ustavom se parlamentu osigurava nadležnost za odlučivanje je li neki zakon „hitan”. No za takvu je odluku potrebna dvotrećinska većina. Ako parlament odluči da je neki zakon „hitan”, predsjednik Latvije ne može zatražiti njegovo ponovno razmatranje, o njemu se ne može glasovati na nacionalnom referendumu te se doneseni zakon proglašava najkasnije treći dan nakon što je podnesen predsjedniku. 53  

Ustavni sud provodi ocjenu ustavnosti. Ustavni sud nadležan je za preispitivanje usklađenosti zakona, međunarodnih sporazuma koje potpisuje Latvija i drugih regulatornih akata s Ustavom. Ako neka osoba smatra da se zakonom, međunarodnim sporazumom ili drugim regulatornim aktom krše temeljna prava utvrđena u Ustavu, ima pravo podnijeti „ustavnu tužbu” pred Ustavnim sudom. Ustavni sud pokrenut će postupak ako tužba ispunjava opće i posebne zahtjeve utvrđene zakonom.

Latvija je proglasila izvanredno stanje zbog pandemije bolesti COVID-19. Latvijska je vlada 12. ožujka 2020. donijela Deklaraciju o izvanrednom stanju. 54 Deklaracija je sadržavala mjere koje je potrebno poduzeti u okviru pandemije bolesti COVID-19 i nekoliko je puta izmijenjena. Parlament, koji je nastavio raditi na daljinu tijekom izvanrednog stanja uz potporu platforme e-Seima, odobrio je vladine mjere na izvanrednoj sjednici. U skladu s klauzulom o derogiranju iz članka 15. Europske konvencije o ljudskim pravima („Konvencija”) parlament je 16. ožujka 2020. obavijestio Vijeće Europe da bi ograničenja donesena na temelju izvanrednog stanja mogla premašivati razmjere predviđene Konvencijom kako bi se osiguralo ostvarivanje legitimnog cilja „zaštite javnog zdravlja”. Pučki je pravobranitelj pojasnio javnosti i političarima da je ograničenja predviđena klauzulom o derogiranju iz članka 15. Konvencije potrebno usko tumačiti na način da je odstupanje od obveza dopušteno samo u mjeri koja se zahtijeva izvanrednom prirodom situacije. Pučki je pravobranitelj naveo da to znači da latvijska vlada na temelju proglašenog izvanrednog stanja ne smije u neproporcionalnoj mjeri ograničiti prava građana u područjima i na način koji nisu u skladu s onim što je strogo nužno za osiguranje javnog zdravlja i držanje pandemije bolesti COVID-19 pod kontrolom. Prestanak izvanrednog stanja proglašen je 10. lipnja 2020. (derogiranje na temelju članka 15. Konvencije ukinuto je istog dana).

Ured pučkog pravobranitelja, koji djeluje i kao tijelo za promicanje jednakosti, zadužen je za zaštitu prava građana. Pučki pravobranitelj službenik je kojeg bira parlament i osigurava da se u Latviji poštuju ljudska prava te da državna uprava i lokalne vlasti postupaju u skladu s načelom dobrog upravljanja. Pučki pravobranitelj djeluje neovisno, njegova je funkcija uređena isključivo zakonom te nitko nema pravo utjecati na njegovo izvršavanje funkcija i zadataka. Ured pučkog pravobranitelja u ožujku 2015. dobio je status A od akreditacijskog tijela Ujedinjenih naroda. U okviru svoje ocjene tijelo UN-a potaknulo je Ured pučkog pravobranitelja da se zalaže za dodatna jamstva kojima će se osigurati mandat članova tijela koje donosi odluke, zaštita pučkog pravobranitelja od neopravdanog uplitanja parlamenta i dostatna financijska sredstva za izvršavanje njegovih sve većih ovlasti.

Prilog I.: Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u okviru savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2020. dostupan je na (internetska stranica komunikacije).

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2019.), Dekriminalizacija klevete. https://cmpf.eui.eu/wp-content/uploads/2019/01/decriminalisation-of-defamation_Infographic.pdf .

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2020.), Praćenje medijskog pluralizma za 2020. https://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2020 .

CIVICUS, Monitor: praćenje građanskog prostora: Latvija. https://monitor.civicus.org/country/latvia .

Direktiva (EU) 2018/1808 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu, PE/33/2018/REV/1 SL 303.

Europska komisija (2019., 2020.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europska mreža sudbenih vijeća (2020.), Doprinos Europske mreže sudbenih vijeća za potrebe Izvješća o vladavini prava za 2020.

Europska mreža sudbenih vijeća (EMSV) (2019.): Neovisnost i odgovornost sudstva, Anketa ENCJ-a o neovisnosti sudaca, 2019. https://pgwrk-websitemedia.s3.eu-west-1.amazonaws.com/production/pwk-web-encj2017-p/Reports/Data%20ENCJ%202019%20Survey%20on%20the%20Independence%20of%20judges.pdf .

Glavna uprava za komunikaciju (2019.), Flash Eurobarometar br. 482: Poduzeća i korupcija.

Glavna uprava za komunikaciju (2020.), Posebno izvješće Eurobarometra br. 502: Korupcija.

GRECO (2012.), četvrti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće o sprječavanju korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima u Latviji.

GRECO (2015.), četvrti evaluacijski krug, Izvješće o usklađenosti u pogledu sprječavanja korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima u Latviji.

GRECO (2016.), četvrti evaluacijski krug, Privremeno izvješće o usklađenosti u pogledu sprječavanja korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima u Latviji.

GRECO (2017.), četvrti evaluacijski krug, Drugo privremeno izvješće o usklađenosti u pogledu sprječavanja korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima u Latviji.

GRECO (2018.), peti evaluacijski krug, Evaluacijsko izvješće o sprječavanju korupcije i promicanju integriteta u središnjoj državi (na najvišim izvršnim funkcijama) i agencijama za izvršavanje zakonodavstva u Latviji.

GRECO (2019.), četvrti evaluacijski krug, Drugo izvješće o usklađenosti u pogledu sprječavanja korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima u Latviji.

OECD (2018.), Regulatorna politika, Latvija. https://www.oecd.org/gov/regulatory-policy/latvia-country-note-regulatory-policy-2018.pdf .

OECD (2019.), Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja, izvješće o 3. fazi: Latvija.

Presuda Suda Europske unije od 19. studenoga 2019., A.K., C‑585/18, C‑624/18 i C‑625/18, ECLI:EU:C:2019:982.

Presuda Suda Europske unije od 9. srpnja 2020., Land Hessen, C-272/19, ECLI:EU:C:2020:535.

Radni dokument službi Komisije, Izvješće za Latviju 2020. priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euroskupini, Europski semestar 2020.: ocjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011, SWD/2020/513 final.

Reporteri bez granica, Latvija.  https://rsf.org/en/latvia .

Sudbeno vijeće Latvije (2019.), Sudbeno vijeće ne podupire osnivanje specijaliziranog suda za gospodarske predmete u Latviji. http://at.gov.lv/en/jaunumi/par-tieslietu-padomi/the-council-for-the-judiciary-does-not-support-the-establishment-of-a-specialized-economic-court-in-latvia-9632?year=2019& .

Sudbeno vijeće Latvije (2019.), Sudbeno vijeće ponovno odbacuje osnivanje gospodarskog suda.  http://at.gov.lv/en/jaunumi/par-tieslietu-padomi/the-council-for-the-judiciary-repeatedly-rejects-the-establishment-of-the-economic-court-9848?year=2019 .

Sudbeno vijeće Latvije (2020.), Odobren je novi postupak za odabir sudaca.  http://at.gov.lv/en/jaunumi/par-tieslietu-padomi/the-new-procedure-for-selection-of-judges-is-approved-10018?year=2020& .

Sudbeno vijeće Latvije (2020.), Sudbeno vijeće ocjenjivat će kandidate za mjesto glavnog državnog odvjetnika. http://at.gov.lv/en/jaunumi/par-tieslietu-padomi/the-judicial-council-will-evaluate-the-candidates-for-the-position-of-prosecutor-general-10077?year=2020& .

Sudbeno vijeće Latvije (2020.), Ukida se imunitet sudaca u slučaju prekršaja. http://at.gov.lv/en/jaunumi/par-tieslietu-padomi/the-administrative-immunity-of-judges-is-waived-10088?year=2020&month=6& .

Sudbeno vijeće Latvije (2020.), Za odabir kandidata za mjesto glavnog državnog odvjetnika odgovorno je Sudbeno vijeće. http://at.gov.lv/en/jaunumi/par-tieslietu-padomi/the-selection-of-candidates-for-the-position-of-the-prosecutor-general-will-henceforth-be-the-responsibility-of-the-judicial-council-10023?year=2020& .

Transparency International (2020.), Indeks percepcije korupcije za 2019.

Vijeće Europe: Odbor ministara (2010.), Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara državama članicama o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti.

Vijeće Europe: Odbor Ministara (2016.), Preporuka CM/Rec(2016)4 Odbora ministara državama članicama o zaštiti novinarstva i sigurnosti novinara i drugih medijskih dionika.

Vijeće Europe: Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma – MONEYVAL (2018.), Mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma: Izvješće o petom krugu uzajamne evaluacije za Latviju.

Vijeće Europe: Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma – MONEYVAL (2019.), Mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma: Prvo izvješće o unaprijeđenim mjerama praćenja za Latviju.

Vijeće Europske unije, Odluka (ZVSP) 2020/399 od 13. ožujka 2020. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine, SL L 78, 13.3.2020., str. 44.–85.  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.L_.2020.078.01.0044.01.HRV .

Vijeće Europske unije, Provedbena odluka 2010/151/ZVSP od 21. ožujka 2014.

Virtualni posjet Latviji u kontekstu Izvješća o vladavini prava za 2020.

Prilog II.: Posjet Latviji

Službe Komisije održale su u lipnju i srpnju 2020. virtualne sastanke sa sljedećim tijelima:

·Ured za sprječavanje i suzbijanje korupcije

·Sudbeno vijeće

·Delna – Transparency International Latvija

·Odbor za unutarnju sigurnost Državne porezne uprave

·Latvijsko udruženje novinara

·Ministarstvo kulture

·Ministarstvo vanjskih poslova

·Ministarstvo pravosuđa

·Nacionalno vijeće za elektroničke masovne medije

·Državno odvjetništvo

* Komisija se u okviru brojnih horizontalnih sastanaka sastala i sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International

·Civil Liberties Union for Europe

·Civil Society Europe (Europsko koordinacijsko tijelo za organizacije civilnog društva)

·Konferencija europskih crkava

·EuroCommerce

·Europski centar za neprofitno pravo

·Europski centar za slobodu tiska i medija

·Europski građanski forum

·Free Press Unlimited

·Front Line Defenders (Zaklada za zaštitu branitelja ljudskih prava)

·ILGA-Europe

·Međunarodna komisija pravnika

·Međunarodna federacija za ljudska prava

·International Press Institute (Organizacija za promicanje i zaštitu slobode medija)

·Lifelong Learning Platform (Europsko udruženje civilnog društva za obrazovanje)

·Pravna inicijativa zaklade Otvoreno društvo/Europski institut Otvoreno društvo

·Reporteri bez granica

·Transparency International EU

(1)    Ta se reforma temelji na preporuci vii. Skupine država protiv korupcije (GRECO), koja se odnosi na „[jačanje] utjecaja mjerodavnih samoupravnih pravosudnih tijela (npr. Sudskog vijeća i Odbora za sudske kvalifikacije) pri donošenju odluka o imenovanju, ponovnom imenovanju i tijeku karijere sudaca te ii. preispitivanje ovlasti parlamenta u tom području, posebno njihovim ograničavanjem na potvrdu imenovanja sudaca slijedom preporuke mjerodavnih pravosudnih tijela kako bi se jednostavnije uklonili rizici političkog utjecaja”. Vidjeti GRECO, četvrti evaluacijski krug, Sprječavanje korupcije među zastupnicima u parlamentu, sucima i tužiteljima, Evaluacijsko izvješće i Izvješća o usklađenosti.

(2)      Postupak je primjenjiv od lipnja 2020., kada su na snagu stupile izmjene Zakona o sudbenoj vlasti.

(3)    1. Ocjena prijava na temelju uvjeta utvrđenih u Zakonu o sudbenoj vlasti, 2. ocjena odgovora na pitanja usmjerena na obrazloženu motivaciju kandidata, 3. ispit stručnog znanja, 4. pisano rješenje pravnog pitanja (casus) i usmena obrana rješenja, 5. razgovor o kompetencijama na kojemu se ocjenjuju osobne i društvene kompetencije kandidata. Sudbeno Vijeće Latvije (2020.), Odobren je novi postupak za odabir sudaca.

(4)    Pravosudno tijelo koje čini devet sudaca, po tri iz svakog stupnja, izabranih na Konferenciji sudaca na razdoblje od četiri godine.

(5)    Preporuka CM/Rec(2010)12 Odbora ministara Vijeća Europe, točka 47. Kad je riječ o postupku imenovanja sudaca sa stajališta neovisnosti i nepristranosti sudaca, vidjeti i spojene predmete C‑585/18, C‑624/18 i C‑625/18, A.K., točke od 124. do 125. te od 133. do 134., predmet C-272/19, Land Hessen, točke od 54. do 60.

(6)      Odluke ministra pravosuđa, uključujući odluke o prijedlozima za imenovanje u parlamentu, mogu se osporiti pred Upravnim sudom. U praksi je zabilježeno vrlo malo slučajeva u kojima sudac kandidat nije imenovan. Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018., str. 46.

(7)    Pravosudno tijelo koje čini 11 sudaca iz svih triju stupnjeva izabranih na Konferenciji sudaca na razdoblje od četiri godine. Latvija je jedna od malobrojnih država članica u kojima suce razrješuje parlament. Vidjeti sliku 64., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018.

(8)    Ako je sudac više puta dobio nepovoljno mišljenje u ocjeni profesionalnog rada.

(9)    Ako je sudac osuđen i presuda je pravomoćna, parlament isto tako razrješuje suca na prijedlog ministra pravosuđa.

(10)    Prethodno je pravo na predlaganje glavnog državnog odvjetnika imao predsjednik Vrhovnog suda.

(11)      Sudbeno vijeće Latvije (2020.), Za odabir kandidata za mjesto glavnog državnog odvjetnika odsad je odgovorno Sudbeno vijeće.

(12)      Sudbeno vijeće Latvije (2020.), Sudbeno vijeće ocjenjivat će kandidate za mjesto glavnog državnog odvjetnika.

(13)      Slika 47., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Anketom provedenom među sucima 2019. utvrđeno je da ih je više od 40% iskusilo da vlada i mediji ne poštuju njihovu neovisnost. Europska mreža sudbenih vijeća, Neovisnost i odgovornost sudstva, Anketa ENCJ-a (2020.) o neovisnosti sudaca, 2019., slike 43. i 45. Anketom je obuhvaćena 21 država članica EU-a. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je na sljedeći način: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika smatra neovisnost sudstva dobrom i vrlo dobrom), niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (iznad 75 %).

(14)      GRECO, četvrti evaluacijski krug, Sprječavanje korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i tužiteljima, Evaluacijsko izvješće i Izvješća o usklađenosti, preporuka x.
Izmjene su stupile na snagu u srpnju 2020.

(15)      Sudbeno Vijeće Latvije (2020.), Ukida se imunitet sudaca u slučaju prekršaja.

(16)    Za usporedbu resursa sudskih vijeća vidjeti doprinos Europske mreže sudbenih vijeća za potrebe Izvješća o vladavini prava za 2020., str. 9.

(17)      Za pojedinosti o tim novim ovlastima vidjeti prethodni odjeljak o neovisnosti.

(18)      Više informacija nalazi se u nastavku u odjeljku o učinkovitosti.

(19)    Planira se osnivanje novog suda u 2021.

(20)      Sudbeno vijeće Latvije (2019.), Sudbeno vijeće ne podupire osnivanje specijaliziranog suda za gospodarske predmete u Latviji.    Sudbeno vijeće Latvije (2019.), Sudbeno vijeće ponovno odbacuje osnivanje gospodarskog suda.
Treba napomenuti da parlament raspravlja o izmjenama Zakona o kaznenom postupku u cilju poboljšanja učinkovitosti kaznenih postupaka, uključujući poboljšanjem uključenosti branitelja i uvrštavanjem neosporenih činjenica iz preliminarne istrage među dokaze, čime bi se fokus saslušanja pred sudom stavio na glavne osporene činjenice.

(21)    Za situaciju koja se odnosi na konkretan slučaj zaštite potrošača usporediti sliku 26. u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018. s kasnijim podacima na slici 21. u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. i sa slikom 23. u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.Latvija je primila potporu za poboljšanje kvalitete svojeg pravosudnog sustava u okviru Programa potpore strukturnim reformama Europske komisije. Od 2019. Latvija dobiva potporu za povećavanje pristupa pravosuđu i poboljšanje unutarnjih postupaka sudskih uprava. Projekt se sastoji od tri dijela: 1. poboljšanje primjene mirenja, 2. poboljšanje primjene pravne pomoći koju osigurava država i 3. poboljšanje kvalitete upravljanja sudovima.

(22)      Slike 40., 27., 28. i 29., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(23)    Slike 4.–15., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(24)      Osim toga, nekoliko uzastopnih reformi pravosudne mreže, kojima je broj prvostupanjskih sudova smanjen s 35 na 26, a potom (od ožujka 2018.) i na 10 okružnih sudova, pomoglo je uravnotežiti radno opterećenje sudaca na različitim sudovima, posebno onima u gradu u odnosu na one u ruralnim područjima, te je pridonijelo većoj učinkovitosti.

(25)      Slika 21., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.

(26)    Transparency International (2020.), Indeks percepcije korupcije za 2019.

(27)    Posebno izvješće Eurobarometra br. 502 (2020.).

(28)      Istraživanje Flash Eurobarometar br. 482 (2019.).

(29)    Grozījumi Krimināllikumā (izmjene Kaznenog zakona), 6. lipnja 2019.

(30)    U KNAB-u su 2020. otvorena dva nova stalna radna mjesta, čime je ukupan broj zaposlenika povećan na 152.

(31)      Radna skupina OECD-a o podmićivanju preporučila je da Latvija poduzme dodatne mjere kako bi znatno povećala broj počinitelja osuđenih za pranje novca i istodobno istaknula potrebu za ocjenom mogućeg sudjelovanja financijskih institucija i njihovih službenika u aktivnostima pranja novca. OECD, Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja, izvješće o 3. fazi: Latvija.

(32)      Državna služba za granični nadzor istražuje slučajeve korupcije među svojim službenicima.

(33)      Europska komisija, Izvješće za Latviju za 2020., 26.2.2020., SWD(2020) 513 final.

(34)    GRECO, peti evaluacijski krug, Evaluacijski krug o sprječavanju korupcije i promicanju integriteta u središnjoj državi (na najvišim izvršnim funkcijama) i agencijama za izvršavanje zakonodavstva, str. 27.

(35)    Zakon o zviždačima stupio je na snagu u svibnju 2019. 

(36)      To uključuje anonimne i potpisane pisane podneske poštom ili e-poštom, anonimne telefonske pozive i pozive uz otkrivanje identiteta (dežurna i redovna telefonska linija), osobne sastanke s istražiteljima i mobilnu aplikaciju.

(37)      Parlament je 13. prosinca 2018. odobrio druge izmjene tog zakona u prvom čitanju. Ako se donesu, Zakonom bi se među ostalim ravnateljima javnih ustanova omogućilo da određenim kategorijama javnih službenika u svojim ustanovama dozvole istodobno obnašanje javne funkcije i rad na drugom mjestu bez potrebe za odobrenjem u svakom pojedinom slučaju te bi se od određenih kategorija javnih službenika zahtijevalo da predaju svoje imovinske kartice samo ako ravnatelj ustanove utvrdi da je to potrebno.

(38) Latvija se od 2019. do 2020. poboljšala za dva mjesta u Svjetskom indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica te je sada 22. u svijetu. Reporteri bez granica, Latvija.

(39)      Odjeljak 57. Zakona o elektroničkim medijima.

(40)      Praćenje medijskog pluralizma za 2020.

(41)    U skladu s izvješćem o praćenju medijskog pluralizma za 2020. članovi tijela nadležnog za medije koje je izabrao parlament od 2017. sudjelovali su u nizu skandala povezanih s obnašanjem dužnosti, zbog čega su predstavnici organizacija javnih medija i Udruženje latvijskih novinara izrazili nepovjerenje u latvijsko regulatorno tijelo za medije.

(42)    Treba napomenuti da je revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama utvrđeno nekoliko specifičnih jamstava neovisnosti i učinkovitosti nacionalnih regulatornih tijela za medije.

(43)     Vlada je 21. travnja 2020. donijela nacrt zakona o izmjeni Zakona o elektroničkim medijima radi prenošenja Direktive o audiovizualnim medijima, o kojemu trenutačno raspravlja parlament.

(44)    Zakon o tisku i drugim masovnim medijima.

(45)      Praćenje medijskog pluralizma za 2020.

(46)    Provedbena odluka Vijeća 2010/151/ZVSP od 21. ožujka 2014. i Odluka Vijeća (ZVSP) 2020/399 od 13. ožujka 2020. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

(47)    U skladu s Preporukom Odbora ministara Vijeća Europe „države članice trebale bi uspostaviti sveobuhvatan zakonski okvir kojim se novinarima i drugim medijskim dionicima omogućuje da učinkovito i bez straha pridonose javnoj raspravi”. Vidjeti točku 1., Preporuka 2016/4.

(48)    Centar za medijski pluralizam i slobodu medija, Dekriminalizacija klevete.

(49)    Reporteri bez granica, Profil zemlje: Latvija.

(50)      Vidjeti OECD, Regulatorna politika, Latvija, 2018.

(51)    Ocjene u okviru praćenja organizacije CIVICUS temelje se na ljestvici koja obuhvaća pet kategorija: otvoren, sužen, ograničen, potisnut i zatvoren.

(52)      Npr. https://www.mk.gov.lv/lv/content/nevalstisko-organizaciju-un-ministru-kabineta-sadarbibas-memoranda-istenosanas-padomes-202-4.

(53)    Tijekom izvanrednog stanja zbog pandemije bolesti COVID-19 vlada je izdala Uredbu o proglašenju izvanrednog stanja, koja je nekoliko puta izmijenjena i čija je najnovija verzija objavljena na internetu. https://likumi.lv/ta/id/313191-par-arkartejas-situacijas-izsludinasanu.

(54)     Deklaracija je dostupna na https://likumi.lv/ta/id/313191-par-arkartejas-situacijas-izsludinasanu.