EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.9.2020.

COM(2020) 593 final

2020/0265(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2020) 306 final} - {SWD(2020) 380 final} - {SWD(2020) 381 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Ovaj je prijedlog dio paketa mjera za digitalne financije kojima se dodatno omogućava i podupire potencijal digitalnog financiranja u smislu inovacija i tržišnog natjecanja uz istovremeno smanjenje rizika. U skladu je s Komisijinim prioritetima pripreme Europe za digitalno doba i izgradnju gospodarstva u interesu građana spremnog za budućnost. Paket za digitalne financije sadržava novu strategiju za digitalne financije u financijskom sektoru EU-a 1 s ciljem da EU prihvati digitalnu revoluciju te da ju pod vodstvom inovativnih europskih poduzeća potakne i tako svim europskim potrošačima i poduzećima omogući prednosti digitalnih financija. Osim ovog Prijedloga, paket uključuje i prijedlog o pilot-režimu za tržišne infrastrukture koje se temelje na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) 2 , prijedlog o digitalnoj operativnoj otpornosti 3 i prijedlog da se pojasne ili izmijene određeni povezani propisi EU-a o financijskim uslugama 4 .

Omogućavanje regulatornog okvira za financijske usluge u EU-u koji je otvoren za inovacije i ne predstavlja prepreku primjeni novih tehnologija jedno je od prioritetnih područja strategije. Ovaj je prijedlog, zajedno s prijedlogom o pilot-režimu za DLT, prva konkretna mjera u tom području.

Kriptoimovina je jedna od najvažnijih primjena tehnologije lanca blokova u financijama. Komisija od objave svojeg Akcijskog plana za financijske tehnologije 5 u ožujku 2018. ispituje mogućnosti i izazove koje donosi kriptoimovina. Nakon snažnog porasta tržišne kapitalizacije kriptoimovine 2017., u prosincu 2017. izvršni potpredsjednik Dombrovskis uputio je dopis Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) i Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) pozivajući ih da ponove upozorenja ulagateljima. U Akcijskom planu za financijske tehnologije iz 2018. Komisija je ovlastila EBA-u i ESMA-u da ocijene je li postojeći regulatorni okvir EU-a za financijske usluge primjenjiv i prikladan za kriptoimovinu. U savjetu 6 iz siječnja 2019. navodi se da bi dio kriptoimovine mogao biti obuhvaćen područjem primjene Unijinih propisa, ali da njihova učinkovita primjena na ovu imovinu ne bi uvijek bila jednostavna. Štoviše, u savjetu se primjećuje da bi postojeći Unijini propisi mogli ograničiti primjenu DLT-a. U isto su vrijeme EBA i ESMA naglasile da, osim propisa Unije o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma, većina kriptoimovine nije obuhvaćena područjem primjene Unijinih propisa o financijskima uslugama i stoga ne podliježe, među ostalim, odredbama o zaštiti potrošača i ulagatelja i integritetu tržišta, iako povećava navedene rizike. Osim toga, nekoliko država članica nedavno je zakonski uredilo pitanja kriptoimovine, što dovodi do rascjepkanosti tržišta.

Nedavno se pojavila relativno nova podskupina kriptoimovine, takozvane „stabilne kriptovalute” (engl. stablecoins), koje su privukle pozornost javnosti i regulatornih tijela u cijelom svijetu. Tržište kriptoimovine skromno je i u ovom trenutku nije prijetnja financijskoj stabilnosti 7 , ali to bi se moglo promijeniti s pojavom „globalnih stabilnih kriptovaluta”, koje radi šireg prihvaćanja imaju značajke kojima se nastoji stabilizirati njihova vrijednost i iskorištavaju mrežne učinke koji proizlaze od poduzeća koja promiču tu imovinu 8 .

Uzimajući u obzir navedene pojave u okviru šire digitalne agende Komisije, predsjednica Ursula von der Leyen naglasila je potrebu za „zajedničkim pristupom kriptovalutama s državama članicama kako bismo osigurali da razumijemo sve načine na koje možemo iskoristiti njihove mogućnosti i otklonili nove rizike koje one donose” 9 . Uvažavajući rizike koje one mogu donijeti, Komisija i Vijeće zajednički su u prosincu 2019. izjavili da se „obvezuju na uspostavljanje okvira koji će iskoristiti potencijalne mogućnosti određene kriptoimovine” 10 . U tijeku je izrada izvješća Europskog parlamenta o digitalnim financijskim uslugama s posebnim naglaskom na kriptoimovini 11 .

Da bi se riješili navedeni problemi i izradio okvir EU-a koji omogućuje tržišta kriptoimovine i tokenizaciju tradicionalne financijske imovine te širu primjenu DLT-a u financijskim uslugama, ova će Uredba biti popraćena dodatnim zakonodavnim prijedlozima: Komisija predlaže i obrazloženje prema kojemu postojeća definicija „financijskih instrumenata”, kojom se određuje područje primjene Direktive o tržištu financijskih instrumenata (MiFID II) 12 , obuhvaća financijske instrumente koji se temelje na DLT-u 13 , kao i pilot-režim o tržišnim infrastrukturama DLT za te instrumente 14 . Pilot-režim omogućit će eksperimentiranje u sigurnom okruženju i pružiti dokaze za moguće daljnje izmjene.

Taj prijedlog, koji se odnosi na kriptoimovinu koja nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama te tokene e-novca, ima četiri opća, međusobno povezana cilja. Prvi se cilj odnosi na pravnu sigurnost. Da bi se omogućio razvoj tržišta kriptoimovine u EU-u potreban je snažan pravni okvir kojim se jasno definira regulatorni tretman sve kriptoimovine koja nije obuhvaćena postojećim propisima o financijskim uslugama. Drugi je cilj poduprijeti inovacije. Da bi se potakao razvoj kriptoimovine i raširenija primjena DLT-a potrebno je uspostaviti siguran i razmjeran okvir koji će poduprijeti inovacije i pošteno tržišno natjecanje. Treći je cilj uspostaviti odgovarajuće razine zaštite potrošača i ulagatelja te integriteta tržišta, budući da kriptoimovina koja nije obuhvaćena postojećim propisima o financijskim uslugama nosi slične rizike kao poznatiji financijski instrumenti. Četvrti je cilj osigurati financijsku stabilnost. Kriptoimovina se neprekidno razvija. Dok su neki oblici ograničenog opsega i upotrebe, neki bi, kao što je nova kategorija „stabilnih kriptovaluta”, mogli postati šire prihvaćeni i potencijalno sistemski. Ovaj prijedlog sadržava zaštitne mjere za otklanjanje mogućih rizika u pogledu financijske stabilnosti i uredne monetarne politike koji bi mogli nastati zbog „stabilnih kriptovaluta”.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovaj je prijedlog dio šireg okvira koji se odnosi na kriptoimovinu i tehnologiju decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT) jer ga nadopunjuju prijedlozi kojima se osigurava da postojeći propisi ne budu prepreka prihvaćanju novih tehnologija, a da se istovremeno ostvare relevantni regulatorni ciljevi.

Prijedlog se temelji na opsežnom i dugogodišnjem praćenju tržišta i sudjelovanju u međunarodnoj izradi politika, primjerice na forumima kao što su Odbor za financijsku stabilnost, Stručna skupina za financijsko djelovanje i skupina G7.

Komisija je u okviru Akcijskog plana za financijske tehnologije koji je donesen u ožujku 2018. 15 zadužila europska nadzorna tijela da izrade savjet o primjenjivosti i prikladnosti postojećeg regulatornog okvira EU-a za financijske usluge na kriptoimovinu. Ovaj se prijedlog temelji na savjetima koje su dostavile EBA i ESMA 16 .

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Kako je navedeno u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen 17 i Komunikaciji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” 18 , važno je da Europa iskoristi sve prednosti digitalnog doba i ojača svoj industrijski i inovacijski kapacitet unutar sigurnog i etičkog okvira. Uz to se u mandatnom pismu upućenom izvršnom potpredsjedniku Dombrovskisu poziva na zajednički pristup kriptovalutama s državama članicama kako bi Europa što više iskoristila prilike i otklonila nove rizike koje one donose 19 .

Prijedlog je usko povezan s općim politikama Komisije koje se odnose na tehnologiju lanca blokova jer je kriptoimovina kao njezin najvažniji oblik primjene neodvojivo povezana s promicanjem te tehnologije u cijeloj Europi. U prijedlogu se zagovara holistički pristup tehnologiji lanca blokova i DLT-u, s ciljem da Europa postane predvodnik u inovacijama i usvajanju te tehnologije. Pri izradi politike u tom području osnovani su opservatorij i forum EU-a za tehnologiju lanaca blokova i europsko partnerstvo za tehnologiju lanaca blokova koje ujedinjuje sve države članice na političkoj razini te javno-privatna partnerstva planirana u suradnji s Međunarodnim udruženjem za pouzdane aplikacije lanca blokova 20 . 

Prijedlog je u skladu i s politikama Unije kojima je cilj stvaranje unije tržišta kapitala. Prijedlog je i odgovor na završno izvješće Foruma na visokoj razini, u kojemu se ističe neiskorišteni potencijal kriptoimovine i poziva Komisiju da uspostavi pravnu sigurnost i utvrdi jasna pravila o upotrebi kriptoimovine 21 . Prijedlog je u skladu sa strategijom za MSP-ove donesenom 10. ožujka 2020., u kojoj je naglašeno da su DLT i kriptoimovina inovacije koje bi mogle izravno povezivati MSP-ove i ulagatelje 22 .

Naposljetku, prijedlog je u potpunosti usklađen s preporukom iz strategije EU-a za sigurnosnu uniju o razvoju zakonodavnog okvira za kriptoimovinu s obzirom na sve veći učinak te nove tehnologije na izdavanje, razmjenu i pristup financijskoj imovini 23 .

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 114. UFEU-a, kojim je europskim institucijama dodjeljuje nadležnost za donošenje odgovarajućih odredbi za usklađivanje zakona država članica čiji je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Cilj je prijedloga ukloniti prepreke uspostavljanju unutarnjeg tržišta za financijske usluge i poboljšati njegovo funkcioniranje tako da se osigura potpuna usklađenost primjenjivih pravila.

U današnje vrijeme izdavatelji i pružatelji usluga kriptoimovine ne mogu iskoristiti sve prednosti unutarnjeg tržišta jer nema pravne sigurnosti u pogledu regulatornog tretmana kriptoimovine i namjenskog, usklađenog regulatornog i nadzornog režima na razini EU-a. Nekoliko je država članica već uvelo poseban režim za određene pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom ili dio njihove djelatnosti, ali oni u većini država članica posluju izvan bilo kakvog regulatornog režima. Osim toga, sve više država članica razmatra mogućnost posebnih nacionalnih okvira o kriptoimovini i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom.

Raznoliki okviri, pravila i tumačenja kriptoimovine i usluga povezanih s kriptoimovinom u Uniji otežavaju pružateljima usluga proširenje poslovanja na razini EU-a. To znači da pružatelji tih proizvoda i usluga koji su po prirodi prekogranični moraju biti upoznati s propisima nekoliko država članica, ishoditi više nacionalnih odobrenja za rad ili registracija i pridržavati se često različitih nacionalnih propisa, što ponekad iziskuje prilagodbu njihova poslovnog modela u Uniji. To uzrokuje visoke troškove, pravnu složenost i nesigurnost za pružatelje usluga u području kriptoimovine, čime se ograničava razvoj i širenje aktivnosti povezanih s kriptoimovinom u Uniji. Osim toga, zbog nepostojanja režima za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom u mnogim državama članicama ograničena je dostupnost financiranja, a ponekad i širi pristup nužnim financijskim uslugama, kao što su bankovne, zbog regulatorne nesigurnosti koja se povezuje s kriptoimovinom, a time i s pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom.

Zbog takvih se razlika stvaraju i nejednaki uvjeti za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom ovisno o njihovoj lokaciji, te dodatne prepreke nesmetanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Naposljetku, zbog toga se povećava pravna nesigurnost, koja u kombinaciji s nepostojanjem zajedničkog EU-ova okvira izlaže potrošače i ulagatelje znatnim rizicima.

Uvođenjem zajedničkog EU-ova okvira moguće je ujednačiti uvjete poslovanja poduzeća u EU-u i tako prevladati razlike među nacionalnim okvirima zbog kojih nastaje rascjepkanost tržišta, te istodobno smanjiti složenost i troškove za poduzeća koja posluju u tom području. Time će se poduzećima istodobno omogućiti potpun pristup unutarnjem tržištu i pravna sigurnost koja je nužna za promicanje inovacija na tržištu kriptoimovine. Naposljetku, to će pridonijeti i integritetu tržišta i osigurati odgovarajuće razine zaštite potrošača i ulagatelja, koji će bolje razumjeti svoja prava, te financijsku stabilnost.

•Supsidijarnost 

Različiti pristupi pojedinih država članica otežavaju prekogranično pružanje usluga u vezi s kriptoimovinom. Sve veći broj nacionalnih pristupa mogao bi ugroziti i jednake uvjete na jedinstvenom tržištu u pogledu zaštite potrošača i ulagatelja, integriteta tržišta i tržišnog natjecanja. Štoviše, iako su određeni rizici ublaženi u onim državama članicama koje su uvele posebne režime za kriptoimovinu, u drugim državama članicama potrošači, ulagatelji i sudionici na tržištu i dalje nisu zaštićeni od nekih od najvećih rizika povezanih s kriptoimovinom (npr. prijevare, kibernapada, manipuliranja tržištem).

Djelovanjem na razini EU-a, kao što je ovaj Prijedlog uredbe, stvorilo bi se okruženje u kojemu bi se moglo razviti veće prekogranično tržište za kriptoimovinu i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom i tako iskoristiti sve prednosti unutarnjeg tržišta. Okvirom na razini EU-a znatno bi se smanjila složenost te financijsko i administrativno opterećenje za sve dionike, kao što su pružatelji usluga, izdavatelji, potrošači i ulagatelji. Usklađivanje operativnih zahtjeva za pružatelje usluga i zahtjeva za objavljivanje propisanih izdavateljima moglo bi biti korisno i za zaštitu potrošača i ulagatelja te za financijsku stabilnost.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom proporcionalnosti, sadržaj i oblik djelovanja EU-a ne bi trebao prijeći ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovorâ. Predložena pravila neće nadilaziti ono što je nužno za ostvarenje ciljeva prijedloga. Odnose se samo na one aspekte koje države članice ne mogu ostvariti same i slučajeve u kojima su administrativno opterećenje i troškovi razmjerni posebnim i općim ciljevima koji se nastoje ostvariti.

Predloženom Uredbom osigurat će se tehnička proporcionalnost i jasno razlikovanje pojedinih vrsta usluga i aktivnosti u skladu s povezanim rizicima, kako bi primjenjivo administrativno opterećenje bilo razmjerno predmetnim rizicima. Zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi posebno su proporcionalni ograničenim povezanim rizicima, s obzirom na trenutačno relativno malo tržište. U prijedlogu se istodobno propisuju stroži zahtjevi za „stabilne kriptovalute”, za koje je vjerojatan brz rast i koje bi mogle uzrokovati veći rizik za ulagatelje, druge ugovorne strane i financijski sustav.

•Odabir instrumenta

U skladu s člankom 114. UFEU-a dopušteno je donošenje akata u obliku uredbe ili direktive. Za ovaj je prijedlog odabrana uredba kako bi se utvrdio jedinstven niz pravila koja se odmah mogu provesti na cijelom jedinstvenom tržištu.

Predloženom Uredbom utvrđuju se usklađeni zahtjevi za izdavatelje koji žele pružati kriptoimovinu na razini Unije i za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji žele podnijeti zahtjev za odobrenje za pružanje usluga na jedinstvenom tržištu. Ti izdavatelji i pružatelji usluga ne smiju biti podložni posebnim nacionalnim pravilima. Stoga je uredba primjerenija od direktive.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo.

•Savjetovanja s dionicima

i.Komisija je provela posebno otvoreno javno savjetovanje (19. prosinca 2019.–19. ožujka 2020.) 24 ;

ii.Komisija se savjetovala s javnošću o početnoj procjeni učinka (19. prosinca 2019.–16. siječnja 2020.) 25 ;

iii.službe Komisije dvaput su se savjetovale sa stručnjacima iz država članica koji sudjeluju u Stručnoj skupini za bankarstvo, plaćanja i osiguranja (EGBPI) (18. svibnja 2020. i 16. srpnja 2020.) 26 ;

iv.službe Komisije održale su tematski webinar o okviru EU-a za kriptoimovinu u okviru niza događanja za informiranje o digitalnim financijama u 2020. („DFO”) (19. svibnja 2020.).

Svrha javnog savjetovanja bilo je obavješćivanje Komisije o razvoju potencijalnog okvira za kriptoimovinu na razini EU-a. Obuhvaćalo je pitanja o kriptoimovini koja nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama, kriptoimovini koja jest obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama (npr. koja je kategorizirana kao prenosivi vrijednosni papiri ili elektronički novac/e-novac), konkretna pitanja o takozvanim „stabilnim kriptovalutama” te opća pitanja o primjeni DLT-a u financijskim uslugama.

Većina ispitanika naglasila je da bi uspostavljanje posebnog režima za kriptoimovinu koja zasad nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama, uključujući neregulirane „stabilne kriptovalute”, bilo korisno za uspostavu održivog ekosustava kriptoimovine u EU-u. Većina ispitanika potvrdila je da su potrebni pravna sigurnost i usklađivanje nacionalnih zakonodavstava, a mnogi su dionici podržali većinu primjera zahtjeva koji bi se mogli propisati za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.

Predstavnici država članica u EGBPI-ju izrazili su opću potporu odabranom pristupu za uspostavu odgovarajućeg posebnog regulatornog okvira za nereguliranu kriptoimovinu. Naglasili su da treba izbjegavati regulatorne arbitraže i zaobilaženja pravila među izdavateljima kriptoimovine te osigurati da su sva relevantna pravila iz postojećih propisa o plaćanjima i e-novcu prisutna i u posebnom režimu za takozvane „stabilne kriptovalute”. Spomenuto je i da treba osigurati prava na iskup „stabilnih kriptovaluta”, ali mišljenja o najboljem rješenju za nadzora nisu bila ujednačena.

Komisija je u okviru niza informativnih događanja održala poseban webinar o kriptoimovini. U webinaru su sudjelovali razni dionici iz sektora i javnih tijela koji su dali dodatne informacije iz sektora o interakciji s propisima o financijskim uslugama.

Prijedlog se temelji i na povratnim informacijama primljenima u okviru sastanaka s dionicima i tijelima EU-a. Reakcije većine dionika, uključujući pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, uglavnom su bile pozitivne, što još jednom potvrđuje da je sektoru za daljnji razvoj potrebna pravna sigurnost.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Pri pripremi Prijedloga Komisija se oslanjala na kvalitativne i kvantitativne podatke prikupljene iz pouzdanih izvora, uključujući dva izvješća EBA-e i ESMA-e. Podaci su dopunjeni javno dostupnim izvješćima nadzornih tijela, međunarodnih tijela za normizaciju i vodećih istraživačkih instituta, kao i kvantitativnim i kvalitativnim doprinosima poznatih dionika u globalnom financijskom sektoru.

•Procjena učinka

Ovom Prijedlogu priložena je procjena učinka, koja je 29. travnja 2020. dostavljena Odboru za nadzor regulative i odobrena 29. svibnja 2020. 27 Odbor za nadzor regulative preporučio je poboljšanja u određenim područjima radi: i. stavljanja inicijative u kontekst postojećih regulatornih napora na razini EU-a i međunarodnoj razini; ii. pojašnjenja doprinosa inicijative smanjenju rizika od prijevare, hakerskih napada i zlouporabe tržišta te objašnjenja usklađenosti sa skorašnjom revizijom propisa o sprječavanju pranja novca te iii. detaljnijeg objašnjenja problema financijske stabilnosti koji se odnose na „stabilne kriptovalute” i pojašnjenja o tome kako će nadzorna tijela osigurati zaštitu ulagatelja i potrošača. Procjena učinka je u skladu s time izmijenjena i sadržava osvrt na detaljnije komentare Odbora za nadzor regulative.

Komisija je najprije razmatrala dvije opcije politike za razvoj okvira za kriptoimovinu koja nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama (osim „stabilnih kriptovaluta”, za koje su razmatrane druge opcije – vidjeti u nastavku):

·1. opcija – Neobvezni režim za nereguliranu kriptoimovinu

Prema prvoj opciji, izdavatelji i pružatelji usluga koji odluče sudjelovati u režimu EU-a imali bi koristi od odobrenja za prekogranično širenje poslovanja u EU-u. Pružatelji usluga koji odluče da neće sudjelovati i dalje bi bili neregulirani ili bi se na njih primjenjivali posebni nacionalni režimi bez odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u.

·2. opcija – Puna usklađenost

Prema drugoj opciji, na sve izdavatelje (osim onih koji daju male ponude) i pružatelje usluga primjenjivalo bi se pravo Unije i imali bi koristi od odobrenja za prekogranično poslovanje u EU-u. U tom se slučaju više ne bi primjenjivali posebni nacionalni režimi za kriptoimovinu.

Prva bi opcija bila manje opterećenje za male izdavatelje i pružatelje usluga koji mogu odlučiti da neće sudjelovati, ali druga bi osigurala višu razinu pravne sigurnosti, zaštitu ulagatelja, integritet tržišta i financijsku stabilnost i smanjila bi se rascjepkanost tržišta na cijelom jedinstvenom tržištu. U usporedbi s neobveznim režimo, koherentniji je pristup potpune usklađenosti. Stoga se prednost daje drugoj opciji.

Komisija je procijenila i posebne mogućnosti za takozvane „stabilne kriptovalute”, prema kojima bi se i te valute smatrale kriptoimovinom koja nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama:

·1. opcija – Poseban zakonodavni režim za otklanjanje rizika „stabilnih kriptovaluta” i „globalnih stabilnih kriptovaluta”

Ova bi opcija slijedila pristupu koji se strogo temelji na rizicima i preporukama koje su u izradi, primjerice u Odboru za financijsku stabilnost (FSB), rješavala bi osjetljiva područja financijske stabilnosti na koja utječu „stabilne kriptovalute” i istovremeno bi omogućila razvoj različitih vrsta poslovnih modela za „stabilne kriptovalute”. Oni bi sadržavali posebne zahtjeve za objavljivanje za izdavatelje „stabilnih kriptovaluta” i zahtjeve propisane za pričuvu kojom se osiguravaju „stabilne kriptovalute”.

·2. opcija – Reguliranje „stabilnih kriptovaluta” na temelju Direktive o elektroničkom novcu

„Stabilne kriptovalute” čija je vrijednost osigurana jednom valutom koja je zakonsko sredstvo plaćanja bliske su definiciji e-novca iz Direktive o elektroničkom novcu. Svrha je mnogih „stabilnih kriptovaluta” stvoriti „sredstvo plaćanja”, a kada su osigurane pričuvom imovine, neke „stabilne kriptovalute” mogu postati pouzdano sredstvo razmjene i čuvanja vrijednosti. U tom se smislu može reći da „stabilne kriptovalute” imaju neke značajke e-novca. Međutim, za tu bi se opciju izdavatelji „stabilnih kriptovaluta” morali uskladiti s postojećim propisima koje možda nije svrsishodno. Iako bi se Direktiva o elektroničkom novcu, a time i Direktiva o platnim uslugama, mogla primijeniti na neke pružatelje usluga za „stabilne kriptovalute”, njome se možda ne bi dovoljno ublažili najveći rizici za zaštitu potrošača, primjerice rizici koje uzrokuju pružatelji usluga elektroničkog novčanika. Osim toga, Direktiva o elektroničkom novcu ne sadržava posebne odredbe za subjekt koji bi mogao biti sistemski, a „globalne stabilne kriptovalute” mogle bi se razvijati u tom smjeru.

·3. opcija – Mjere za ograničavanje upotrebe „stabilnih kriptovaluta” u EU-u

Treća opcija bilo bi ograničiti izdavanja „stabilnih kriptovaluta” i pružanja usluga povezanih s tom vrstom kriptoimovine. Taj bi pristup mogao biti opravdan jer bi rizici „stabilnih kriptovaluta”, osobito oni koji bi mogli biti globalne naravi (uključujući rizike za financijsku stabilnost, monetarnu politiku i monetarnu suverenost), bili veći od koristi za potrošače u EU-u u smislu brzih, povoljnih, učinkovitih i uključivih sredstava plaćanja. Međutim, treća opcija ne samo da bi stvorila troškove za „stabilne kriptovalute” koje su već u optjecaju, nego bi i onemogućila prednosti ove nove vrste kriptoimovine. Treća opcija ne bi bila u skladu s ciljevima na razini EU koji se odnose na promicanje inovacija u financijskom sektoru. Nadalje, treća opcija ne bi mogla otkloniti neke rizike za financijsku stabilnost ako bi potrošači u EU-u počeli uvelike koristiti „stabilne kriptovalute” izdane u trećim zemljama.

Komisija smatra da je prva opcija u kombinaciji s drugom najbolji odabir za „stabilne kriptovalute” da se izbjegne regulatorna arbitraža između „stabilnih kriptovaluta” koje su nerazlučive od e-novca i tretmana e-novca izdanog u okviru decentraliziranog vođenja evidencije transakcija. Zajedno s drugom opcijom (opisana potpuna usklađenost) za druge vrste kriptoimovine koja nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama, stvorio bi se sveobuhvatan i holistički okvir EU-a za „stabilne kriptovalute” kojim bi se mogli ublažiti rizici koje utvrdi Odbor za financijsku stabilnost 28 , osobito rizici za financijsku stabilnost. Struktura „stabilnih kriptovaluta” složena je i sastoji se od brojnih međuovisnih funkcija i pravnih osoba. Regulatorni pristup iz prve opcije (u kombinaciji s drugom opcijom za još nereguliranu kriptoimovinu) obuhvatio bi razne funkcije koje su obično prisutne u strukturama „stabilnih kriptovaluta” (funkcije upravljačkog tijela, upravljanja imovinom, plaćanja i veze s korisnicima) te interakcije među subjektima koje bi mogle povećati rizik za financijsku stabilnost.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Ovom se Uredbom izdavateljima kriptoimovine uvodi obveza objavljivanja opisnog dokumenta (bijela knjiga) s obveznim zahtjevima za objavljivanje. Da bi se izbjeglo administrativno opterećenje, mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) bit će izuzeta od objavljivanja takvog opisnog dokumenta ako ukupna vrijednost ponude kriptoimovine iznosi manje od 1 000 000 EUR u razdoblju od 12 mjeseci. Izdavatelji „stabilnih kriptovaluta” neće biti dužni ishoditi odobrenje za rad od nadležnog nacionalnog tijela ako iznos „stabilnih kriptovaluta” u opticaju iznosi manje od 5 000 000 EUR. Osim toga, zahtjevi koji se uvode pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom proporcionalni su rizicima njihovih usluga.

•Temeljna prava

EU se zalaže za visoke standarde zaštite temeljnih prava i potpisnik je brojnih konvencija o ljudskim pravima. U tom kontekstu, Prijedlog vjerojatno neće izravno utjecati na prava navedena u glavnim konvencijama UN-a o ljudskim pravima, Povelji Europske unije o temeljnim pravima, koja je sastavni dio Ugovorâ EU-a, te Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj Prijedlog utječe na troškove i administrativno opterećenje nadležnih nacionalnih tijela, EBA-e i ESMA-e. Visina i raspodjela tih troškova ovisit će o točnim zahtjevima koji se uvode za izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom te s time povezanim zadaćama nadzora i praćenja.

Procjenjuje se da se troškovi nadzora svake države članice (uključujući osoblje, osposobljavanje, informatičku infrastrukturu i namjenske istražne instrumente) mogu kretati u rasponu od 350 000 EUR do 500 000 EUR godišnje, uz procijenjene jednokratne troškove u iznosu od 140 000 EUR. Međutim, to bi se djelomično kompenziralo naknadama za nadzor koje bi nadležna nacionalna tijela naplaćivala pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom i izdavateljima kriptoimovine.

EBA će s vremena trebati ukupno 18 zaposlenika na puno radno vrijeme koji će preuzeti poslove nadzora izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca. EBA će imati i dodatne troškove za informatičke tehnologije, troškove službenih putovanja za provedbu izravnog nadzora i troškove pismenog prevođenja. Međutim, svi navedeni troškovi u cijelosti bi se pokrili naknadama koje bi se naplaćivale od izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavatelja značajnih tokena e-novca.

Procijenjeni troškovi ESMA-e za uspostavu registra svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i njegovo vođenje unosom informacija od nacionalnih nadležnih tijela i EBA-e pokrili bi se iz njezina operativnog proračuna.

Financijski i proračunski učinci ovog Prijedloga detaljno su objašnjeni u zakonodavnom financijskom izvještaju koji je priložen ovom Prijedlogu.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Cilj je prijedloga pružiti pravnu sigurnost za kriptoimovinu koja nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama i utvrditi ujednačena pravila na razini EU-a za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom i izdavatelje kriptoimovine. Predložena uredba zamijenit će postojeće nacionalne okvire primjenjive na kriptoimovinu koja nije obuhvaćena postojećim propisima EU-a o financijskim uslugama i njome će se utvrditi posebna pravila za takozvane „stabilne kriptovalute”, uključujući slučajeve kada one funkcioniraju kao e-novac. Predložena uredba podijeljena je u devet glava.

U glavi I. utvrđuju se predmet, područje primjene i definicije. U članku 1. utvrđuje se da se uredba primjenjuje na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom i izdavatelje kriptoimovine te se utvrđuju ujednačeni zahtjevi transparentnosti i objavljivanja u odnosu na izdavanje, poslovanje, organizaciju i upravu pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom te pravila zaštite potrošača i mjere za sprječavanje zlouporabe tržišta. U članku 2. područje primjene uredbe ograničava se na kriptoimovinu koja se ne smatra financijskim instrumentima, depozitima ili strukturiranim depozitima prema propisima EU-a o financijskim uslugama. U članku 3. utvrđuju se pojmovi i definicije koji se koriste za potrebe ove Uredbe, uključujući pojmove „kriptoimovina”, „izdavatelj kriptoimovine”, „token vezan uz imovinu” (koji se često opisuje kao „stabilna kriptovaluta”), „token e-novca” (koji se često opisuje kao „stabilna kriptovaluta”), „pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom”, „korisnički token” i dr. U članku 3. definiraju se različite usluge povezane s kriptoimovinom. Važno je napomenuti da Komisija može donijeti delegirane akte kako bi odredila određene tehničke elemente definicija i prilagodila ih kretanjima na tržištu i tehnološkom razvoju.

U glavi II. uređuju se javne ponude i plasman kriptoimovine koji ne uključuju tokene vezane uz imovinu i tokene e-novca. Utvrđuje se da izdavatelj ima pravo javno nuditi takvu kriptoimovinu u Uniji ili tražiti uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje takvom kriptoimovinom ako ispunjava zahtjeve iz članka 4., kao što je obveza osnivanja pravne osobe ili obveza izrade bijele knjige o kriptoimovini u skladu s člankom 5. (Prilogom I.), dostava te bijele knjige o kriptoimovini nadležnim tijelima (članak 7.) i njezina objava (članak 8.). Nakon objave bijele knjige izdavatelj kriptoimovine može ponuditi kriptoimovinu u EU-u ili zatražiti njezino uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje (članak 10.). Članak 4. sadržava i određena izuzeća od objavljivanja bijele knjige, uključujući ona za male ponude kriptoimovine (do 1 milijun EUR u razdoblju od 12 mjeseci) i ponude namijenjene kvalificiranim ulagateljima kako su definirani u Uredbi o prospektu (Uredba EU 2017/1129). U članku 5. i Prilogu I. Prijedloga utvrđuju se zahtjevi u pogledu informacija o bijeloj knjizi o kriptoimovini koja se prilaže javnoj ponudi kriptoimovine ili uvrštenju kriptoimovine na platformi za trgovanje kriptoimovinom, a u članku 6. propisuju se određeni zahtjevi koji se odnose na marketinške materijale izdavatelja kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu i tokena e-novca. Bijela knjiga o kriptoimovini ne podliježe postupku prethodnog odobrenja nadležnih nacionalnih tijela (članak 7.). Knjiga se dostavlja nadležnim nacionalnim tijelima zajedno s procjenom je li predmetna kriptoimovina financijski instrument prema Direktivi o tržištu financijskih instrumenata (Direktiva 2014/65/EU). Nakon dostave bijele knjige o kriptoimovini nadležna tijela imat će ovlast suspendirati ili zabraniti ponudu, zahtijevati uvrštavanje dodatnih informacija u bijelu knjigu o kriptoimovini ili objaviti činjenicu da se izdavatelj ne pridržava Uredbe (članak 7.). Glava II. sadržava i posebne odredbe o vremenski ograničenim ponudama kriptoimovine (članak 9.), izmjenama početne bijele knjige o kriptoimovini (članak 11.), pravu odustajanja koje se dodjeljuje stjecateljima kriptoimovine (članak 12.), obvezama koje se propisuju svim izdavateljima kriptoimovine (članak 13.) te o odgovornosti izdavatelja u pogledu bijele knjige o kriptoimovini (članak 14.).

U glavi III. poglavlju 1. opisuje se postupak izdavanja odobrenja za rad izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i odobravanja njihove bijele knjige o kriptoimovini koji provode nadležna nacionalna tijela (članci od 16. do 19. te prilozi I. i II.). Da bi dobili odobrenje za poslovanje u Uniji, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu moraju biti osnovani kao pravna osoba s poslovnim nastanom u EU-u (članak 15.). U članku 15. navodi se i da se nijedan token vezan uz imovinu ne smije javno nuditi u Uniji niti uvrstiti za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ako izdavatelj nema odobrenje za rad u Uniji i ako ne objavi bijelu knjigu o kriptoimovini koju odobri njegovo nadležno tijelo. Članak 15. sadržava i izuzeća za male tokene vezane uz imovinu i za tokene vezane uz imovinu koje plasiraju, distribuiraju i posjeduju isključivo kvalificirani ulagatelji. Oduzimanje odobrenja za rad detaljno je objašnjeno u članku 20., a u članku 21. utvrđen je postupak za izmjenu bijele knjige o kriptoimovini.

U glavi III., poglavlju 2. utvrđene su obveze izdavatelja tokena vezanih uz imovinu. Navodi se da su oni dužni postupati pošteno, pravedno i profesionalno (članak 23.). U poglavlju se utvrđuju pravila za objavljivanje bijele knjige o kriptoimovini i potencijalnih promidžbenih sadržaja (članak 24.) te zahtjevi za te sadržaje (članak 25.). Nadalje, izdavatelji imaju obveze kontinuiranog informiranja (članak 26.) i dužni su uspostaviti postupak rješavanja pritužbi (članak 27.).

Moraju ispunjavati i druge zahtjeve, kao što su pravila o sukobu interesa (članak 28.), obavijesti nadležnom tijelu o promjenama njihova upravljačkog tijela (članak 29.), mehanizmima upravljanja (članak 30.), regulatornom kapitalu (članak 31.), pravila o pričuvi imovine kojom se osiguravaju tokeni vezani uz imovinu (članak 32.) i zahtjevi za skrbništvo nad pričuvnom imovinom (članak 33.). U članku 34. objašnjava se da izdavatelj ulaže pričuvnu imovinu isključivo u sigurnu imovinu niskog rizika. Člankom 35. izdavateljima tokena vezanih uz imovinu uvodi se i obveza objavljivanja prava povezanih s tokenima vezanima uz imovinu, uključujući svako izravno potraživanje prema izdavatelju ili iz pričuve imovine. Ako izdavatelj tokena vezanih uz imovinu ne ponudi pravo izravnog iskupa ili potraživanja prema izdavatelju ili iz pričuvne imovine svim imateljima tokena vezanih uz imovinu, člankom 35. dodjeljuju im se minimalna prava. Člankom 36. sprječava se da izdavatelji tokena vezanih uz imovinu i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom odobravaju kamate imateljima tokena vezanih uz imovinu.

U glavi III. poglavlju 4. utvrđuju se pravila za stjecanje izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, a u članku 37. detaljno opisuje procjena planiranog stjecanja i u članku 38. sadržaj takve procjene.

U glavi III. poglavlju 5. članku 39. utvrđuju se kriteriji na temelju kojih EBA utvrđuje je li neki token vezan uz imovinu značajan. Ti su kriteriji sljedeći: veličina korisničke baze promotora tokena vezanih uz imovinu, vrijednost tokena vezanih uz imovinu ili njihove tržišne kapitalizacije, broj i vrijednost transakcija, vrijednost pričuve imovine, značaj prekograničnih aktivnosti izdavatelja i međupovezanost s financijskim sustavom. Članak 39. sadržava i ovlast Komisije da donese delegirani akt kojim se dodatno utvrđuju okolnosti i minimalni pragovi iznad kojih će se izdavatelj tokena vezanih uz imovinu smatrati značajnim. U članku 39. utvrđuju se određeni minimalni pragovi s kojima delegirani akt u svakom slučaju mora biti usklađen. U članku 40. detaljno se opisuje mogućnost da izdavatelj klasificira token vezan uz imovinu kao značajan u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad na vlastitu inicijativu. U članku 41. navode se dodatne obveze za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu, kao što su dodatni kapitalni zahtjevi, politika upravljanja likvidnošću i interoperabilnost.

Glavom III. poglavljem 6. člankom 42. izdavatelja se obvezuje da uspostavi postupak uredne likvidacije.

U glavi IV. poglavlju 1. opisuje se postupak izdavanja odobrenja za rad izdavatelju tokena e-novca. U članku 43. opisuje se da se tokeni e-novca ne nude javno u Uniji niti uvrštavaju za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ako izdavatelj nema odobrenje za rad kao kreditna institucija ili kao „institucija za elektronički novac” u smislu članka 2. stavka 1. Direktive 2009/110/EZ. U članku 43. navodi se i da se „tokeni e-novca” smatraju elektroničkim novcem za potrebe Direktive 2009/110/EZ.

U članku 44. opisuje se kako se imateljima tokena e-novca dodjeljuje pravo potraživanja prema izdavatelju: tokeni e-novca izdaju se po nominalnoj vrijednosti i po primitku sredstava, a nakon zahtjeva imatelja tokena e-novca, izdavatelji ih u bilo kojem trenutku moraju iskupiti po nominalnoj vrijednosti. Člankom 45. sprječava se da izdavatelji tokena e-novca i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom odobravaju kamate imateljima tokena e-novca. U članku 46. i Prilogu III. utvrđuju se zahtjevi za bijelu knjigu o kriptoimovini koja se prilaže pri izdavanju tokena e-novca, na primjer: opis izdavatelja, detaljan opis projekta izdavatelja, navod o tome radi li se o javnoj ponudi tokena e-novca ili njihovu uvrštenju na platformi za trgovanje te informacije o rizicima povezanima s izdavateljem e-novca, tokenima e-novca i provedbom bilo kojeg potencijalnog projekta. Članak 47. sadržava odredbu o odgovornosti koja se odnosi na bijelu knjigu o kriptoimovini povezanu s tokenima e-novca. U članku 48. utvrđuju se zahtjevi za potencijalne promidžbene sadržaje izrađene u vezi s ponudom tokena e-novca, a u članku 49. navodi se da se sva sredstva koja izdavatelj primi u zamjenu za tokene e-novca ulažu u imovinu iskazanu u istoj valuti uz koju je vezan token e-novca.

U glavi IV. poglavlju 2. članku 50. navodi se da EBA klasificira tokene e-novca kao značajne na temelju kriterija utvrđenih u članku 39. U članku 51. detaljno se opisuje mogućnost da izdavatelj klasificira token e-novca kao značajan u trenutku podnošenja zahtjeva za odobrenje za rad na vlastitu inicijativu. Članak 52. sadržava dodatne obveze za izdavatelje značajnih tokena e-novca. Izdavatelji značajnih tokena e-novca moraju primjenjivati članak 33. o skrbništvu nad pričuvnom imovinom i članak 34. o ulaganju te imovine umjesto članka 7. Direktive 2009/110/EZ, zatim članak 41. stavke 1., 2. i 3. o naknadama, interoperabilnosti i upravljanju likvidnošću, članak 41. stavak 4. umjesto članka 5. Direktive 2009/110/EZ te članak 42. o uredne likvidacije.

U glavi V. utvrđuju se odredbe o izdavanju odobrenja za rad i uvjetima poslovanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. U poglavlju 1. utvrđuju se odredbe o izdavanju odobrenja za rad (članak 53.) i detaljno se opisuju sadržaj takvog zahtjeva (članak 54.), procjena zahtjeva (članak 55.) i prava dodijeljena nadležnim tijelima za oduzimanje odobrenja za rad (članak 56.). Ovo poglavlje sadržava i mandat ESMA-e za uspostavu registra svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom (članak 57.), koji će uključivati i informacije o bijelim knjigama o kriptoimovini koje dostave nadležna tijela. Kad je riječ o prekograničnom pružanju usluga povezanih s kriptoimovinom, člankom 58. utvrđuju se pojedinosti i način prenošenja informacija o prekograničnim aktivnostima kriptoimovine od nadležnog tijela matične države članice nadležnom tijelu države članice domaćina.

U poglavlju 2. propisuju se zahtjevi za sve pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, kao što su pošteno, pravedno i profesionalno postupanje (članak 59.), bonitetni zaštitni mehanizmi (članak 60. i Prilog IV.), organizacijski zahtjevi (članak 61.), pravila o čuvanju kriptoimovine i sredstava klijenata (članak 63.), obveza uspostavljanja postupka rješavanja pritužbi (članak 64.), pravila o sukobu interesa (članak 65.) i pravila o eksternalizaciji (članak 66.). U glavi V. poglavlju 3. utvrđuju se zahtjevi za pojedine usluge: skrbništvo nad kriptoimovinom (članak 67.), platforme za trgovanje kriptoimovinom (članak 68.), razmjena kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili za drugu kriptoimovinu (članak 69.), izvršavanje naloga (članak 70.), usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine (članak 71.), zaprimanje i prijenos naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana (članak 72.) i savjetovanje o kriptoimovini (članak 73.). U poglavlju 4. utvrđuju se pravila o stjecanju pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

U glavi VI. utvrđuju se zabrane i zahtjevi za sprječavanje zlouporabe tržišta koja uključuje kriptoimovinu. U članku 76. definira se područje primjene pravila o zlouporabi tržišta. U članku 77. definira se pojam povlaštenih informacija i utvrđuje da je izdavatelj čija se kriptoimovina uvrsti za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom dužan objaviti povlaštene informacije. Ostalim odredbama ove glave zabranjuju se trgovanje na temelju povlaštenih informacija (članak 78.), nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija (članak 79.) i manipuliranje tržištem (članak 80.).

U glavi VII. navode se pojedinosti o ovlastima nadležnih nacionalnih tijela, EBA-e i ESMA-e. U glavi VII. poglavlju 1. državama članicama uvedena je obveza imenovanja jednog ili više nadležnih tijela za potrebe ove Uredbe, uključujući jedno nadležno tijelo odabrano da bude jedinstvena kontaktna točka (članak 81.). U poglavlju 1. utvrđuju se i detaljne odredbe o ovlastima nadležnih nacionalnih tijela (članak 82.) i suradnji nadležnih tijela (članak 83.), kako s EBA-om i ESMA-om (članak 84.) tako i s drugim tijelima (članak 85.). Detaljno se uređuju i dužnosti država članica u pogledu obavješćivanja (članak 86.) te pravila o čuvanju poslovne tajne (članak 87.), zaštiti podataka (članak 88.) i o mjerama opreza koje mogu poduzeti nadležna nacionalna tijela u državama članicama domaćinima (članak 89.). U članku 90. utvrđuju se pravila o suradnji s trećim zemljama, a člankom 91. uređuje se postupak rješavanja pritužbi pred nadležnim tijelima.

U glavi VII. poglavlju 2. detaljno se utvrđuju administrativne sankcije i mjere koje mogu izreći nadležna tijela (članak 92.), izvršavanje njihovih nadzornih ovlasti i ovlasti izricanja sankcija (članak 93.), pravo na žalbu (članak 94.), objavljivanje odluka (članak 95.), izvješćivanje EBA-e i ESMA-e o sankcijama (članak 96.) te prijavljivanje povreda i zaštita osoba koje prijavljuju povrede (članak 97.).

U glavi VII. poglavlju 3. utvrđuju se detaljne odredbe o ovlastima i nadležnostima EBA-e s obzirom na nadzor izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i značajnih tokena e-novca, uključujući nadzorne odgovornosti (članak 98.), a pravila o kolegijima nadzornih tijela za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu spomenuta su u članku 99. Kolegij se, među ostalim, sastoji od nadležnog tijela matične države članice u kojoj izdavatelj tokena vezanih uz imovinu ima odobrenje za rad, EBA-e, ESMA-e, nadležnih tijela koja nadziru najvažnije platfore za trgovanje kriptoimovinom, skrbnika, kreditnih i drugih institucija koje pružaju usluge u vezi sa značajnim tokenom vezanim uz imovinu te ESB-a. Ako izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ima poslovni nastan u državi članici čija valuta nije euro ili u kojoj je valuta koja nije euro uključena u pričuvnu imovinu, i nacionalna središnja banka te države članice dio je kolegija. Nadležna tijela koja nisu članovi kolegija mogu od kolegija zatražiti sve informacije koje su im potrebne za obavljanje nadzornih dužnosti. U članku 99. utvrđuje se i da EBA, u suradnji s ESMA-om i Europskim sustavom središnjih banaka, mora izraditi nacrt regulatornih normi za utvrđivanje najvažnijih platformi za trgovanje i skrbnika te pojedinosti o praktičnim aranžmanima kolegija.

Ovlasti za izdavanje neobvezujućih mišljenja dodjeljuju se kolegiju u članku 100. Mišljenja se mogu odnositi na zahtjev da izdavatelj posjeduje veći iznos regulatornog kapitala, na izmijenjenu bijelu knjigu o kriptoimovini, predviđeno oduzimanje odobrenja za rad, predviđeni sporazum o razmjeni informacija s nadzornim tijelom u trećoj zemlji itd. Nadležna tijela ili EBA propisno razmatraju mišljenja kolegija i ako se s njime ne slažu, uključujući bilo koju od preporuka, njihova konačna odluka sadržava obrazloženja svakog znatnog odstupanja od mišljenja ili preporuka.

U članku 101. utvrđuju se pravila o kolegijima nadzornih tijela za izdavatelje značajnih tokena e-novca, koji funkcioniraju na isti način kao kolegiji za tokene vezane uz imovinu (dodatni sudionici uključuju nadležna tijela najvažnijih institucija za platni promet koje pružaju platne usluge u odnosu na značajne tokene e-novca), a u članku 102. utvrđuju se ovlasti takvog kolegija za izdavanje neobvezujućih mišljenja.

U poglavlju 4. navode se EBA-ine ovlasti i nadležnosti s obzirom na izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavatelje značajnih tokena e-novca: obveza čuvanja povjerljivosti (članak 103.), zahtjev za informacije (članak 104.), ovlasti za opće istrage (članak 105.), izravni nadzor (članak 106.), razmjena informacija (članak 107.), sporazum o razmjeni informacija s trećim zemljama (članak 108.), objavljivanje informacija iz trećih zemalja (članak 109.) i suradnja s drugim tijelima (članak 110.). Obveza čuvanja poslovne tajne spomenuta je u članku 111., a nadzorne mjere EBA-e u članku 112. Administrativne sankcije i druge mjere, osobito novčane kazne, detaljno su objašnjene u članku 113., a člancima koji slijede uređene su periodične novčane kazne (članak 114.), objava, priroda i izvršenje novčanih kazni (članak 115.) te pripadajuća postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje novčanih kazni (članak 116.). U člancima 117. i 118. utvrđuju se zahtjevi u pogledu saslušanja relevantnih osoba odnosno pune nadležnosti Suda za odluke EBA-e. Prema članku 119., EBA bi trebala moći zaračunavati naknade izdavateljima značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavateljima značajnih tokena e-novca na temelju delegiranog akta donesenog u skladu s uredbom. Člankom 120. EBA-i se dodjeljuje ovlast da po potrebi delegira nadležnim tijelima posebne nadzorne zadaće radi propisnog nadzora izdavatelja značajnog tokena vezanog uz imovinu ili izdavatelja značajnog tokena e-novca.

Postupak delegiranja radi donošenja delegiranih akata Komisije obuhvaćen je glavom VIII. Prijedlog uredbe sadržava ovlasti Komisije da donese delegirane akte u kojima se utvrđuju određene pojedinosti, zahtjevi i mehanizmi kako je utvrđeno uredbom (članak 121.).

Glava IX. sadržava prijelazne i završne odredbe, uključujući obvezu Komisije da sastavi izvješće o ocjeni učinka uredbe (članak 122.). Prijelazne mjere koje obuhvaćaju odredbe o stečenim pravima za kriptoimovinu izdanu prije stupanja ove Uredbe na snagu, uz iznimku tokena vezanih uz imovinu i tokena e-novca, navedene su u članku 123. Člankom 124. mijenja se Direktiva o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (Direktiva (EU) 2019/1937 29 ) dodavanjem ove Uredbe, a u članku 125. utvrđuje se da se ta izmjena mora prenijeti u nacionalno pravo 12 mjeseci nakon stupanja uredbe na snagu. U članku 126. navodi se da se ova Uredba počinje primjenjivati 18 mjeseci nakon stupanja na snagu, osim odredaba koje se odnose na tokene e-novca i tokene vezane uz imovinu, koje se počinju primjenjivati na dan stupanja uredbe na snagu.

2020/0265 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 30 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 31 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Komunikacijom Komisije o Strategiji za digitalne financije 32 nastoji se osigurati da propisi Unije o financijskim uslugama bude spremni za digitalno doba i pridonese gospodarstvu u interesu građana spremnom za budućnost, među ostalim omogućavanjem primjene inovativnih tehnologija. Unija ima jasan i dokazan politički interes za razvoj i poticanje prihvaćanja transformativnih tehnologija u financijskom sektoru, uključujući tehnologiju lanca blokova i tehnologiju decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT).

(2)Kriptoimovina je jedna od najvažnijih primjena DLT-a u području financija. Kriptoimovina je digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji mogu donijeti znatne koristi sudionicima na tržištu i potrošačima. Pojednostavnjenjem postupaka prikupljanja kapitala i povećanjem tržišnog natjecanja, kriptoimovina može omogućiti povoljniji, jednostavniji i uključiviji način financiranja malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). Ako se koriste kao sredstvo plaćanja, tokeni za plaćanje mogu ograničavanjem broja posrednika omogućiti povoljnija, brža i učinkovitija plaćanja, osobito prekogranična.

(3)Određena kriptoimovina smatra se financijskim instrumentima utvrđenima u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća 33 . Međutim, većina kriptoimovine nije obuhvaćena područjem primjene propisa Unije o financijskim uslugama. Ne postoje pravila o uslugama povezanima s kriptoimovinom, uključujući pravila o upravljanju platformama za trgovanje kriptoimovinom, o uslugama razmjene kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili za drugu kriptoimovinu ili pravila o skrbništvu nad kriptoimovinom. Zbog nedostatka pravila imatelji kriptoimovine izloženi su rizicima, osobito u područjima koja nisu obuhvaćena pravilima o zaštiti potrošača. Nedostatak takvih pravila može uzrokovati i znatne rizike u pogledu integriteta tržišta na sekundarnom tržištu kriptoimovine, uključujući manipuliranje tržištem. Da bi se otklonili ti rizici, neke države članice uspostavile su posebna pravila za svu kriptoimovinu, ili jednu njezinu podskupinu, koja nije obuhvaćena propisima Unije o financijskim uslugama. Druge države članice razmatraju zakonodavno uređenje tog područja.

(4)U nedostatku općeg okvira Unije za kriptoimovinu korisnici mogu izgubiti povjerenje u tu imovinu, zbog čega će se otežati razvoj tržišta te imovine i potencijalno propustiti prilike za inovativne digitalne usluge, alternativne platne instrumente ili nove izvore financiranja za poduzeća u Uniji. Osim toga, poduzećima koja koriste kriptoimovinu uskratit će se pravna sigurnost tretmana njihove kriptoimovine u državama članicama, što će dovesti u pitanje njihov rad na primjeni kriptoimovine za digitalne inovacije. Nedostatak općeg okvira Unije za kriptoimovinu mogao bi dovesti i do regulatorne rascjepkanosti koja će narušiti tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, otežati pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom prekogranično širenje poslovanja i potaknuti regulatornu arbitražu. Tržište kriptoimovine još je skromno i još nije prijetnja financijskoj stabilnosti. Vjerojatno je, međutim, da će potrošači uvelike prihvatiti određenu podskupinu kriptoimovine čija se cijena nastoji stabilizirati vezanjem njezine vrijednosti uz određenu imovinu ili košaricu imovine. To bi moglo dodatno utjecati na financijsku stabilnost, prijenos monetarne politike ili monetarni suverenitet.

(5)Stoga je na razini Unije potreban namjenski i usklađen okvir kojim bi se utvrdila posebna pravila za kriptoimovinu i s njome povezane usluge i aktivnosti te pojasnio primjenjivi pravni okvir. Taj bi usklađeni okvir trebao obuhvatiti i usluge povezane s kriptoimovinom ako te usluge još nisu obuhvaćene propisima Unije o financijskim uslugama. Takav bi okvir trebao potaknuti inovacije i pošteno tržišno natjecanje te istodobno osigurati visoku razinu zaštite potrošača i integriteta tržišta kriptoimovine. Jasan okvir trebao bi pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom omogućiti prekogranično širenje poslovanja i olakšati im pristup bankarskim uslugama kako bi mogli neometano poslovati. Njime bi trebalo osigurati i financijsku stabilnost i otkloniti rizike za monetarnu politiku koji bi mogli proizaći iz kriptoimovine čija se cijena stabilizira vezanjem uz određenu valutu, imovinu ili košaricu imovine. Iako bi okvir Unije za tržišta kriptoimovine trebao povećati zaštitu potrošača, integritet tržišta i financijsku stabilnost regulacijom javnih ponuda kriptoimovine ili usluga povezanih s kriptoimovinom, ne bi trebalo regulirati osnovnu tehnologiju i trebalo bi omogućiti primjenu decentraliziranog otvorenog i zatvorenog vođenja evidencije transakcija.

(6)Propisi Unije o financijskim uslugama ne bi smjeli pogodovati nekoj određenoj tehnologiji. Stoga bi kriptoimovina koja se smatra „financijskim instrumentima” kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU trebala ostati uređena postojećim općim propisima Unije, uključujući Direktivu 2014/65/EU, neovisno o tehnologiji koja se koristi za njezino izdavanje ili prijenos.

(7)Na kriptoimovinu koju izdaju središnje banke kad djeluju u svojstvu monetarnog tijela ili druga javna tijela ne bi trebalo primjenjivati okvir Unije koji obuhvaća kriptoimovinu, kao ni na usluge povezane s kriptoimovinom koje pružaju te središnje banke ili druga javna tijela.

(8)Propis koji se donese u području kriptoimovine trebao bi biti precizan i otporan na buduće promjene te treba moći pratiti inovacije i tehnološki razvoj. Pojmove „kriptoimovina” i „tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija” trebalo bi stoga definirati što je šire moguće kako bi se obuhvatile sve vrste kriptoimovine koje su ovom trenutku izvan područja primjene propisa Unije o financijskim uslugama. Takav bi propis trebao pridonijeti i cilju suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. Svaka definicija „kriptoimovine” stoga bi trebala odgovarati definiciji „virtualne imovine” iz preporuka Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) 34 . Zbog istog bi razloga svaki popis usluga povezanih s kriptoimovinom trebao obuhvaćati i usluge povezane s virtualnom imovinom koje bi mogle biti problematične zbog pranja novca i koje FATF odredi kao takve.

(9)Potrebno je razlikovati tri potkategorije kriptoimovine na koje bi trebalo primjenjivati specifičnije zahtjeve. Prva potkategorija sadržava vrstu kriptoimovine koja je namijenjena davanju digitalnog pristupa robi ili usluzi, koja je dostupna na DLT-u i koju prihvaća samo izdavatelj tog tokena („korisnički tokeni”). „Korisnički tokeni” imaju nefinancijske svrhe koje se odnose na upravljanje digitalnom platformom i digitalnim uslugama i trebalo bi ih smatrati posebnom vrstom kriptoimovine. Drugu potkategoriju kriptoimovine čine „tokeni vezani uz imovinu”. Cilj je takvih tokena vezanih uz imovinu održati stabilnu vrijednost vezanjem uz nekoliko valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja, pojedinačnu robu ili više roba, pojedinačnu kriptoimovinu ili skup kriptoimovine ili košaricu takve imovine. Zbog stabiliziranja njihove vrijednosti, tokene vezane uz imovinu njihovi imatelji često koriste kao sredstvo plaćanja za kupovinu robe i usluga i kao sredstvo čuvanja vrijednosti. Treća je potkategorija kriptoimovina koja je prvenstveno sredstvo plaćanja, čija se vrijednost stabilizira vezanjem uz samo jednu fiducijarnu valutu. Funkcija takve kriptoimovine vrlo je slična funkciji elektroničkog novca kako je definirano u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 35 . Kao i elektronički novac, takva je kriptoimovina elektronička zamjena za kovanice i novčanice i koristi se za plaćanje. Ta se kriptoimovina definira kao „tokeni elektroničkog novca” odnosno „tokeni e-novca”.

(10)Unatoč sličnostima, elektronički novac i kriptoimovina vezana uz jednu fiducijarnu valutu razlikuju se u određenim važnim aspektima. Imatelji elektroničkog novca, kako su definirani u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ uvijek imaju pravo potraživanja prema instituciji za elektronički novac i imaju ugovorno pravo da u bilo kojem trenutku iskupe svoj elektronički novac fiducijarnom valutom koja je zakonsko sredstvo plaćanja, po nominalnoj vrijednosti te valute. S druge strane, određena kriptoimovina vezana uz jednu fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja ne omogućava imateljima takvo pravo potraživanja prema izdavatelju te imovine i nije nužno obuhvaćena područjem primjene Direktive 2009/110/EZ. Druga kriptoimovina vezana uz jednu fiducijarnu valutu ne omogućava takvo pravo potraživanja po nominalnoj vrijednosti valute uz koju je vezana ili nema ograničen rok iskupa. Činjenica da imatelji takve kriptoimovine nemaju pravo potraživanja prema izdavateljima te imovine, ili da takvo potraživanje nije po nominalnoj vrijednosti valute uz koju je ta kriptoimovina vezana, mogla bi narušiti povjerenje korisnika te kriptoimovine. Da bi se izbjeglo zaobilaženje pravila utvrđenih u Direktivi 2009/110/EZ, svaka definicija „tokena e-novca” treba biti što šira da bi se obuhvatile sve vrste kriptoimovine vezane uz jednu fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja. Da bi se izbjegla regulatorna arbitraža, potrebno je utvrditi strože uvjete za izdavanje tokena e-novca, uključujući obvezu da takve tokene e-novca izdaje ili kreditna institucija u skladu s definicijom iz Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 36 ili institucija za elektronički novac koja ima odobrenje za rad na temelju Direktive 2009/110/EZ. Izdavatelji takvih tokena e-novca zbog istog bi razloga trebali dodijeliti korisnicima tokena pravo iskupa tokena u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti valute uz koju su ti tokeni vezani. Budući da su tokeni e-novca istovremeno i kriptoimovina i da mogu uzrokovati nove probleme u pogledu zaštite potrošača i integriteta tržišta specifične za kriptoimovinu, i oni bi trebali podlijegati pravilima utvrđenima ovom Uredbom da bi se riješili ti problemi zaštite potrošača i integriteta tržišta.

(11)S obzirom na različite rizike i mogućnosti koje donosi kriptoimovina, potrebno je utvrditi pravila za izdavatelje kriptoimovine koji bi trebali biti svaka pravna osoba koja javno nudi bilo koju vrstu kriptoimovine ili koja traži uvrštenje takve kriptoimovine na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

(12)Potrebno je utvrditi posebna pravila za subjekte koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom. Prva kategorija takvih usluga obuhvaća upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom, razmjenu kriptoimovine za fiducijarne valute koje su zakonsko sredstvo plaćanja ili za drugu kriptoimovinu trgovanjem za vlastiti račun te uslugu u ime trećih strana koja se sastoji od skrbništva ili upravljanja kriptoimovinom ili kontrole načina pristupa takvoj kriptoimovini. Druga kategorija takvih usluga obuhvaća usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine, zaprimanje ili prijenos naloga za kriptoimovinu, izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana i savjetovanje o kriptoimovini. Svaka osoba koja na profesionalnoj osnovi pruža takve usluge povezane s kriptoimovinom trebala bi se smatrati „pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom”.

(13)Da bi se osiguralo da nadležna tijela propisno prate i nadziru svaku javnu ponudu kriptoimovine u Uniji, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, odnosno svako uvrštenje takve kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, svi izdavatelji kriptoimovine trebali bi biti pravne osobe.

(14)Da bi se osigurala zaštita potrošača, potencijalni kupci kriptoimovine trebali bi biti obaviješteni o obilježjima, funkcijama i rizicima kriptoimovine koju namjeravaju kupiti. Pri javnoj ponudi kriptoimovine u Uniji ili zahtjevu za uvrštenje kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom izdavatelji kriptoimovine trebali bi sastaviti, dostaviti nadležnom tijelu i objaviti opisni dokument („bijela knjiga o kriptoimovini”) koji sadržava informacije koje je dužan objaviti. Bijela knjiga o kriptoimovini trebala bi sadržavati opće informacije o izdavatelju, o projektu koji će se provesti s prikupljenim kapitalom, o javnoj ponudi kriptoimovine ili njezinu uvrštenju za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, o pravima i obvezama koji se povezuju s tom kriptoimovinom, o osnovnoj tehnologiji koja je upotrijebljena za takvu imovinu te o povezanim rizicima. Da bi se osiguralo pravedno i nediskriminirajuće postupanje prema imateljima kriptoimovine, informacije sadržane u bijeloj knjizi o kriptoimovini, a ovisno o slučaju i u svim promidžbenim sadržajima o javnoj ponudi, moraju biti istinite, jasne i nedvosmislene.

(15)Da bi se osigurao proporcionalan pristup, zahtjevi o izradi i objavi bijele knjige o kriptoimovini ne bi se trebali primjenjivati na besplatne ponude kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, odnosno na ponude kriptoimovine isključivo kvalificiranim ulagateljima, kako su definirani u članku 2. točki (e) Uredbe (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća 37 , i koju mogu posjedovati isključivo kvalificirani ulagatelji ili kriptoimovine koja se, ovisno o državi članici, nudi malom broju osoba ili je jedinstvena i nije zamjenjiva s drugom kriptoimovinom.

(16)Trebalo bi izbjeći prekomjerno administrativno opterećenje za mala, srednja i novoosnovana poduzeća. Javne ponude kriptoimovine u Uniji koje ne prelaze odgovarajući zbirni prag tijekom 12-mjesečnog razdoblja stoga bi trebale biti izuzete od obveze izrade bijele knjige o kriptoimovini. Međutim, ako te javne ponude kriptoimovine uključuju odnose poslovnog subjekta prema potrošaču, na njih se i dalje primjenjuju horizontalni propisi EU-a kojima se osigurava zaštita potrošača, kao što su Direktiva 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća 38 , Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 39 ili Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima 40 , uključujući sve obveze informiranja sadržane u tim propisima.

(17)Ako se javna ponuda odnosi na korisničke tokene za uslugu koja još nije dostupna, trajanje javne ponude opisano u bijeloj knjizi o kriptoimovini ne smije biti dulje od 12 mjeseci. To ograničenje trajanja javne ponude nema veze s trenutkom kada proizvod ili usluga doista postane dostupna i imatelj korisničkog tokena može je koristiti i nakon isteka javne ponude.

(18)Da bi se omogućio nadzor, izdavatelji kriptoimovine prije javne ponude kriptoimovine u Uniji ili prije njezina uvrštenja za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom trebali bi dostaviti svoju bijelu knjigu o kriptoimovini i, prema potrebi, svoje promidžbene sadržaje, nadležnom tijelu u državi članici u kojoj imaju registrirano sjedište ili podružnicu. Izdavatelji osnovani u trećoj zemlji svoju bijelu knjigu o kriptoimovini i, prema potrebi, trebali bi svoje promidžbene sadržaje dostaviti nadležnom tijelu u državi članici u kojoj namjeravaju ponuditi kriptoimovinu ili u kojoj se traži uvrštenje kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

(19)Trebalo bi izbjeći nepotrebno administrativno opterećenje. Nadležna tijela stoga ne bi trebalo obvezati da odobre bijelu knjigu o kriptoimovini prije njezine objave. Međutim, nadležna tijela trebala bi nakon objave imati ovlast da zatraže uvrštavanje dodatnih informacija u bijelu knjigu o kriptoimovini i, prema potrebi, u promidžbene sadržaje.

(20)Nadležna tijela trebala bi biti ovlaštena za suspendiranje ili zabranu javne ponude kriptoimovine ili uvrštenja takve kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ako predmetna javna ponuda ili uvrštenje za trgovanje nije u skladu s primjenjivim zahtjevima. Nadležna tijela trebala bi imati i ovlast za objavljivanje upozorenja o tome da određeni izdavatelj ne ispunjava navedene zahtjeve, na svojim internetskim stranicama ili priopćenjem za medije.

(21)Bijele knjige o kriptoimovini i, prema potrebi, promidžbeni sadržaji koji su propisno dostavljeni nadležnom tijelu trebali bi se objaviti, nakon čega bi izdavateljima kriptoimovine trebalo dopustiti da ponude kriptoimovinu u cijeloj Uniji i zatraže uvrštenje kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

(22)Da bi se dodatno osigurala zaštita potrošača, potrošači koji stječu kriptoimovinu, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, izravno od izdavatelja ili od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji nudi odnosno prodaje kriptoimovinu u ime izdavatelja trebali bi imati pravo odustajanja unutar ograničenog roka nakon stjecanja. Da bi se osiguralo nesmetano zaključenje javne ponude kriptoimovine za koju je izdavatelj utvrdio rok, potrošač ne bi smio iskoristiti pravo odustajanja nakon isteka razdoblja upisa. Nadalje, pravo odustajanja ne bi se smjelo primjenjivati u slučaju uvrštenja kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, jer bi tada cijena te kriptoimovine ovisila o fluktuacijama na tržištima kriptoimovine.

(23)Čak i ako su izuzeti od obveze objavljivanja bijele knjige o kriptoimovini, svi izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, trebali bi postupati pošteno, pravedno i profesionalno, trebali bi komunicirati s imateljima kriptoimovine pošteno, jasno i nedvosmisleno, trebali bi utvrđivati, sprječavati, rješavati i objavljivati sukobe interesa te imati djelotvorne administrativne mehanizme kojima će osigurati da njihovi sustavi i sigurnosni protokoli ispunjavaju standarde Unije. Da bi nadležnim tijelima olakšalo nadzorne zadaće, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) trebalo bi, u bliskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA), biti ovlašteno za objavljivanje smjernica o tim sustavima i sigurnosnim protokolima kako bi se dodatno definirali standardi Unije.

(24)Da bi se dodatno zaštitili imatelji kriptoimovine, pravila o građanskopravnoj odgovornosti trebala bi se primjenjivati na izdavatelje kriptoimovine i njihova upravljačka tijela u pogledu informacija koje javno objavljuju u bijeloj knjizi o kriptoimovini.

(25)Vrijednost tokena vezanih uz imovinu stabilizira se vezanjem uz nekoliko fiducijarnih valuta, uz pojedinačnu robu ili više roba, uz jednu kriptoimovinu ili više vrsta druge kriptoimovine ili uz košaricu takve imovine. Korisnici bi ih stoga mogli široko prihvatiti u svrhu prijenosa vrijednosti ili kao sredstvo plaćanja, što bi moglo biti veći rizik za zaštitu potrošača i integritet tržišta u odnosu na drugu kriptoimovinu. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi stoga podlijegati strožim zahtjevima nego izdavatelji druge kriptoimovine.

(26)Takozvane algoritamske „stabilne kriptovalute”, kojima je cilj održavanje stabilne vrijednosti protokolima koji omogućavaju povećanje ili smanjenje ponude te kriptoimovine ovisno o promjenama potražnje, ne bi se trebale smatrati tokenima vezanima uz imovinu ako im se vrijednosti ne stabilizira vezanjem uz jednu ili više vrsta druge imovine.

(27)Da bi osigurali pravilan nadzor i praćenje javnih ponuda tokena vezanih uz imovinu, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi imati registrirano sjedište u Uniji.

(28)Javna ponuda tokena vezanih uz imovinu u Uniji odnosno zahtjev za uvrštenje te kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom trebali bi biti mogući samo ako je nadležno tijelo izdavatelju te kriptoimovine izdalo odobrenje za rad i odobrilo bijelu knjigu za tu kriptoimovinu. Međutim, zahtjev u vezi s odobrenjem za rad ne bi trebalo primjenjivati ako se tokeni vezani uz imovinu ponude isključivo kvalificiranim ulagateljima ili ako je javna ponuda tokena vezanih uz imovinu ispod određenog praga. Kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća 41 za izdavanje tokena vezanih uz imovinu ne bi trebale tražiti dodatno odobrenje za rad na temelju ove Uredbe. U tim slučajevima izdavatelj tokena vezanih uz imovinu i dalje bi trebao izraditi bijelu knjigu o kriptoimovini da bi informirao kupce o obilježjima i rizicima tih tokena vezanih uz imovinu i dostaviti je relevantnom nadležnom tijelu prije objavljivanja.

(29)Nadležno tijelo trebalo bi odbiti izdavanje odobrenja za rad ako bi poslovni plan potencijalnog izdavatelja tokena vezanih uz imovinu mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti, prijenosu monetarne politike i monetarnom suverenitetu. Prije izdavanja odobrenja za rad ili njegova odbijanja nadležno tijelo trebalo bi se savjetovati s EBA-om i ESMA-om i, u slučajevima kada su tokeni vezani uz imovinu vezani uz valute u Uniji, Europskom središnjom bankom (ESB) i nacionalnim središnjim bankama koje izdaju predmetne valute. EBA, ESMA i, ovisno o slučaju, ESB i nacionalne središnje banke trebale bi nadležnom tijelu dostaviti neobvezujuće mišljenje o zahtjevu potencijalnog izdavatelja. U slučaju izdavanja odobrenja za rad potencijalnog izdavatelja tokena vezanih uz imovinu nadležno tijelo trebalo bi odobriti i bijelu knjigu o kriptoimovini koju taj subjekt izradi. Odobrenje za rad nadležnog tijela trebalo bi vrijediti u cijeloj Uniji i omogućiti izdavatelju tokena vezanih uz imovinu ponudu predmetne kriptoimovine na jedinstvenom tržištu i traženje njezina uvrštenja za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom. Jednako tako, bijela knjiga o kriptoimovini trebala bi vrijediti za cijelu Uniju, bez mogućnosti uvođenja dodatnih zahtjeva u pojedinim državama članicama.

(30)Da bi se osigurala zaštita potrošača, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu uvijek bi imateljima tokena vezanih uz imovinu trebali pružati istinite, jasne i nedvosmislene informacije. Bijela knjiga o kriptoimovini za tokene vezane uz imovinu trebala bi sadržavati informacije o mehanizmu stabilizacije, o politici ulaganja pričuvne imovine, o mehanizmima za skrbništvo nad pričuvnom imovinom i o pravima koja se dodjeljuju imateljima. Ako izdavatelji tokena vezanih uz imovinu ne ponude pravo na izravno potraživanje ili iskup iz pričuvne imovine svim imateljima tih tokena vezanih uz imovinu, bijela knjiga o kriptoimovini povezana s tokenima vezanima uz imovinu trebala bi sadržavati jasno i nedvosmisleno upozorenje o tome. I promidžbeni sadržaji izdavatelja tokena vezanih uz imovinu trebali bi sadržavati istu izjavu ako izdavatelji ne dodjeljuju navedena izravna prava svim imateljima tokena vezanih uz imovinu.

(31)Osim informacijama sadržanima u bijeloj knjizi o kriptoimovini, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi redovito informirati imatelje takvih tokena. Osobito bi na svojim internetskim stranicama trebali objavljivati količinu tokena vezanih uz imovinu u optjecaju te vrijednost i sastav pričuvne imovine, barem jednom mjesečno. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebaju objaviti i svaki događaj koji bi mogao znatno utjecati na vrijednost tokena vezanih uz imovinu ili na pričuvnu imovinu, neovisno o tome je li predmetna kriptoimovina uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

(32)Da bi se osigurala zaštita potrošača, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu uvijek bi trebali postupati pošteno, pravedno i profesionalno te u najboljem interesu imatelja tokena vezanih uz imovinu. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi uspostaviti i jasan postupak rješavanja pritužbi koje prime od imatelja kriptoimovine.

(33)Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi utvrditi politiku za utvrđivanje, rješavanje i potencijalno objavljivanje sukoba interesa koji bi mogli proizaći iz njihova odnosa s rukovoditeljima, dioničarima, klijentima ili pružateljima usluga treće strane.

(34)Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi imati pouzdane mehanizme upravljanja, uključujući jasnu organizacijsku strukturu te dobro određene, transparentne i dosljedne linije odgovornosti i učinkovite postupke za utvrđivanje, otklanjanje i praćenje rizika kojima su izloženi ili bi mogli biti izloženi i izvješćivanje o njima. Upravljačko tijelo takvih izdavatelja i njihovih dioničara trebalo bi imati dobar ugled, dovoljno iskustva i stručnosti za potrebe sprječavanja pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi koristiti i resurse razmjerne opsegu svojih aktivnosti i osiguravati kontinuirano i redovito obavljanje svojih aktivnosti. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu u tu bi svrhu trebali uspostaviti politiku kontinuiteta poslovanja kako bi osigurali provedbu osnovnih aktivnosti plaćanja u slučaju prekida rada sustava i provedbe postupaka. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi imati i pouzdan mehanizam unutarnje kontrole i procjene rizika te sustav koji jamči cjelovitost i povjerljivost primljenih informacija.

(35)Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu obično su u središtu mreže subjekata koji osiguravaju izdavanje predmetne kriptoimovine, njezin prijenos i distribuciju imateljima. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu stoga bi trebali biti dužni uspostaviti i održavati odgovarajuće ugovorne aranžmane s tim subjektima treće strane kojima se osigurava mehanizam stabilizacije i ulaganje pričuvne imovine kojom se osigurava vrijednost tokena, skrbništvo nad takvom pričuvnom imovinom i, prema potrebi, javna distribucija tokena vezanih uz imovinu.

(36)Da bi se otklonili rizici za financijsku stabilnost općeg financijskog sustava, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi podlijegati kapitalnim zahtjevima. Ti kapitalni zahtjevi trebali bi biti razmjerni veličini izdanja tokena vezanih uz imovinu i izračunani kao postotak pričuve imovine kojom se osigurava vrijednost predmetnih tokena vezanih uz imovinu. Međutim, nadležna tijela trebala bi moći povećati ili smanjiti iznos potrebnih kapitalnih zahtjeva na temelju, među ostalim, ocjene izdavateljeva mehanizma za procjenu rizika, kvalitete i volatilnosti pričuvne imovine kojom se osigurava vrijednost tokena vezanih uz imovinu ili zbirne vrijednosti i broja tokena vezanih uz imovinu.

(37)Da bi stabilizirali vrijednost svojih tokena vezanih uz imovinu, izdavatelji tih tokena trebali bi uspostaviti i održavati pričuvu imovine kojom se u svakom trenutku osigurava vrijednost te kriptoimovine. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi osigurati razborito upravljanje tom pričuvom imovine, a osobito da stvaranje i uništavanje tokena vezanih uz imovinu uvijek bude popraćeno odgovarajućim povećanjem ili smanjenjem pričuvne imovine i da se tim povećanjem ili smanjenjem primjereno upravlja kako bi se izbjegli negativni učinci na tržište pričuvne imovine. Izdavatelji kriptoimovine osigurane imovinom stoga bi trebali utvrditi, voditi i detaljno razraditi politike kojima se, među ostalim, opisuje sastav pričuvne imovine, alokacija imovine, sveobuhvatna procjena rizika koje uzrokuje pričuvna imovina, postupak stvaranja i uništavanja tokena vezanih uz imovinu, postupak kupnje i iskupa tokena vezanih uz imovinu iz pričuvne imovine i, u slučaju uložene pričuvne imovine, izdavateljeva politika ulaganja.

(38)Da bi se izbjegao rizik gubitka za tokene vezane uz imovinu i očuvala vrijednost te imovine, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi imati odgovarajuću politiku o skrbništvu za pričuvnu imovinu. Tom bi politikom trebalo osigurati da pričuvna imovina u svakom trenutku bude posve odvojena od izdavateljeve vlastite imovine, da pričuvna imovina ne bude opterećena ni založena kao kolateral te da izdavatelj tokena vezanih uz imovinu ima pravovremen pristup toj pričuvnoj imovini. Pričuvna imovina trebala bi se, ovisno o njezinoj prirodi, čuvati pod skrbništvom kreditne institucije u smislu Uredbe (EU) br. 575/2013 ili odobrenog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Kreditne institucije ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji čuvaju pod skrbništvom pričuvnu imovinu kojom se osigurava vrijednost tokena vezanih uz imovinu trebali bi biti odgovorni za gubitak takve pričuvne imovine prema izdavatelju ili imateljima tokena vezanih uz imovinu, osim ako dokažu da je gubitak posljedica vanjskog događaja koji je izvan njihove razumne kontrole.

(39)Da bi imatelje tokena vezanih uz imovinu zaštitili od smanjenja vrijednosti imovine kojom se osigurava vrijednost tokena, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi uložiti pričuvnu imovinu u sigurnu, niskorizičnu imovinu minimalnog tržišnog i kreditnog rizika. Budući da se tokeni vezani uz imovinu mogu korisiti kao sredstvo plaćanja, svaku dobit odnosno gubitak koji nastane ulaganjem pričuvne imovine trebao bi snositi izdavatelj tokena vezanih uz imovinu.

(40)Uz određene tokene vezane uz imovinu mogu se svim njihovim imateljima ponuditi prava, kao što su pravo iskupa ili potraživanja iz pričuvne imovine ili prema izdavatelju, dok se uz druge tokene vezane uz imovinu ne moraju nužno odobriti takva prava svim njihovim imateljima i pravo iskupa može se ograničiti na određene imatelje. Pravila o tokenima vezanima uz imovinu trebala bi biti dovoljno fleksibilna da se obuhvate sve takve situacije. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu stoga bi trebali obavijestiti imatelje tokena vezanih uz imovinu o tome imaju li pravo na izravno potraživanje prema izdavatelju odnosno pravo iskupa. Ako izdavatelji tokena vezanih uz imovinu dodijele svim imateljima izravna prava u odnosu na izdavatelja ili pričuvnu imovinu, izdavatelji bi trebali jasno utvrditi uvjete za ostvarenje tih prava. Ako izdavatelji tokena vezanih uz imovinu ograniče takva izravna prava u odnosu na izdavatelja ili pričuvnu imovinu na mali broj imatelja tokena vezanih uz imovinu, izdavatelji bi ipak trebali ponuditi minimalna prava svim imateljima tokena vezanih uz imovinu. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi osigurati likvidnost tih tokena sklapanjem i održavanjem odgovarajućih aranžmana o likvidnosti s pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom koji su zaduženi za predvidivu objavu obvezujućih ponuda za kupnju i prodaju tokena vezanih uz imovinu za fiducijarnu valutu. Ako se vrijednost tokena vezanih uz imovinu znatno razlikuje od vrijednosti pričuvne imovine, imatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi imati pravo zatražiti iskup svojih tokena vezanih uz imovinuiz pričuvne imovine izravno od izdavatelja. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji dobrovoljno obustave poslovanje ili uredno zatvore svoje aktivnosti trebali bi imati ugovorne aranžmane kojima se imateljima tokena vezanih uz imovinu jamči isplata primitaka od pričuvne imovine.

(41)Da bi se osiguralo da se tokeni vezani uz imovinu koriste uglavnom kao sredstvo razmjene, a ne kao sredstvo čuvanja vrijednosti, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu i eventualni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ne bi smjeli odobravati kamate korisnicima tokena vezanih uz imovinu za razdoblje tijekom kojega korisnici posjeduju te tokene vezane uz imovinu. Dio tokena vezanih uz imovinu i tokena e-novca trebalo bi smatrati značajnima zbog potencijalno velike korisničke baze promotora i dioničara, potencijalno visoke tržišne kapitalizacije, potencijalne vrijednosti pričuve imovine kojom se osigurava vrijednost predmetnih tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, potencijalno velikog broja transakcija, potencijalne međupovezanosti s financijskim sustavom ili potencijalne prekogranične upotrebe takve kriptoimovine. Značajni tokeni vezani uz imovinu ili značajni tokeni e-novca koje bi mogao koristiti velik broj imatelja i koji bi mogli biti posebno problematični za financijsku stabilnost, prijenos monetarne politike ili monetarni suverenitet trebali bi podlijegati strožim zahtjevima od drugih tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca.

(42)Tokeni vezani uz imovinu zbog svoje količine mogu biti veći rizik za financijsku stabilnost od drugih vrsta kriptoimovine i tokena vezanih uz imovinu ograničenog izdanja. Izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu trebali bi stoga podlijegati strožim zahtjevima nego izdavatelji druge kriptoimovine ili tokena vezanih uz imovinu ograničenog izdanja. Osobito bi trebali podlijegati većim kapitalnim zahtjevima i zahtjevima interoperabilnosti te bi trebali uspostaviti politiku upravljanja likvidnošću.

(43)Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu trebali bi imati plan za urednu likvidaciju kako bi osigurali zaštitu prava imatelja tokena vezanih uz imovinu ako izdavatelji tokena vezanih uz imovinu prekinu poslovanje ili uredno zatvore svoje aktivnosti u skladu s nacionalnim propisima o nesolventnosti.

(44)Izdavatelji tokena e-novca trebali bi imati odobrenje za rad kao kreditna institucija na temelju Direktive 2013/36/EU ili kao institucija za elektronički novac na temelju Direktive 2009/110/EZ te poštovati odgovarajuće operativne zahtjeve iz Direktive 2009/110/EZ, osim ako je drugačije propisano ovom Uredbom. Izdavatelji tokena e-novca trebali bi izraditi bijelu knjigu o kriptoimovini i dostaviti je nadležnom tijelu. Ako izdavanje tokena e-novca ne prelazi određeni prag ili ako tokene e-novca mogu posjedovati isključivo kvalificirani ulagatelji, na izdavatelje takvih tokena e-novca ne bi se trebali primjenjivati zahtjevi koji se odnose na odobrenje za rad. Međutim, izdavatelji bi u svakom slučaju trebali izraditi bijelu knjigu o kriptoimovini i dostaviti je nadležnom tijelu.

(45)Imatelji tokena e-novca trebali bi imati pravo potraživanja prema izdavatelju predmetnih tokena e-novca. Imatelji tokena e-novca trebali bi imati pravo na iskup po nominalnoj vrijednosti u bilo kojem trenutku, i to fiducijarnom valutom uz koju je token e-novca vezan. Izdavateljima tokena e-novca trebalo bi dopustiti obračun naknade ako imatelji tokena e-novca zatraže iskup svojih tokena za fiducijarnu valutu. Ta bi naknada trebala biti razmjerna stvarnim troškovima izdavatelja tokena elektroničkog novca.

(46)Izdavatelji tokena e-novca, i eventualni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, ne bi smjeli odobravati kamate imateljima tokena e-novca za razdoblje tijekom kojega posjeduju te tokene e-novca.

(47)Bijela knjiga o kriptoimovini koju izradi izdavatelj tokena e-novca trebala bi sadržavati sve važne informacije o tom izdavatelju i o ponudi tokena e-novca ili njihovu uvrštenju za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom koje su potencijalnim kupcima potrebne da bi donijeli utemeljenu odluku o kupnji i razumjeli rizike povezane s ponudom tokena e-novca. U bijeloj knjizi o kriptoimovini trebalo bi izričito navesti i da imatelji tokena e-novca imaju pravo na potraživanja u obliku prava iskupa svojih tokena e-novca u bilo kojem trenutku, za fiducijarnu valutu i po nominalnoj vrijednosti.

(48)Ako izdavatelj tokena e-novca ulaže sredstva primljena u zamjenu za tokene e-novca, ta bi se sredstva trebala uložiti u imovinu u istoj valuti uz koju je vezan token e-novca kako bi se izbjegli međuvalutni rizici.

(49)Značajni tokeni e-novca mogu biti veći rizik za financijsku stabilnost od neznačajnih tokena e-novca i standardnog elektroničkog novca. Stoga bi na izdavatelje značajnih tokena e-novca trebalo primijeniti dodatne zahtjeve. Izdavatelji tokena e-novca trebali bi osobito podlijegati većim kapitalnim zahtjevima od drugih izdavatelja tokena e-novca i zahtjevima interoperabilnosti te bi trebali uspostaviti politiku upravljanja likvidnošću. Izdavatelji tokena e-novca trebali bi ispunjavati i određene zahtjeve koji se primjenjuju na izdavatelje tokena vezanih uz imovinu, kao što su zahtjevi skrbništva nad pričuvnom imovinom, pravila ulaganja za pričuvnu imovinu i obveza izrade plana za uredno zatvaranje aktivnosti.

(50)Usluge povezane s kriptoimovinom trebale bi pružati samo pravne osobe koje imaju registrirano sjedište u nekoj državi članici i kojem je nadležno tijelo države članice registriranog sjedišta izdalo odobrenje za rad kao pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

(51)Ova Uredba ne bi trebala utjecati na mogućnost da osobe s poslovnim nastanom u Uniji na vlastitu inicijativu primaju usluge povezane s kriptoimovinom od poduzeća iz treće zemlje. Ako poduzeće iz treće zemlje pruža usluge povezane s kriptoimovinom na inicijativu osobe s poslovnim nastanom u Uniji, ne bi trebalo smatrati da su usluge povezane s kriptoimovinom pružene u Uniji. Ako poduzeće iz treće zemlje traži klijente ili potencijalne klijente u Uniji ili promiče ili oglašava usluge ili aktivnosti povezane s kriptoimovinom u Uniji, to ne bi trebalo smatrati pružanjem usluga povezanih s kriptoimovinom na inicijativu klijenta. U tom slučaju poduzeće iz treće zemlje trebalo bi imati odobrenje za rad kao pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

(52)S obzirom na dosadašnji relativno mali doseg pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, ovlast za izdavanje odobrenja za rad i nadzor takvih pružatelja usluga trebalo bi dodijeliti nadležnim nacionalnim tijelima. Odobrenje za rad trebalo bi izdati, odbiti izdati ili oduzeti nadležno tijelo države članice u kojoj subjekt ima registrirano sjedište. U odobrenju za rad trebale bi biti navedene usluge povezane s kriptoimovinom za koje je predmetnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom izdano odobrenje za rad i ono bi trebalo vrijediti u cijeloj Uniji.

(53)Da bi se imateljima kriptoimovine osigurala transparentnost pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ESMA bi trebala uspostaviti registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji bi trebao sadržavati informacije o subjektima koji imaju odobrenje za pružanje predmetnih usluga u cijeloj Uniji. Takav bi registar trebao sadržavati i bijele knjige o kriptoimovini koje izdavatelji kriptoimovine objavljuju i dostavljaju nadležnim tijelima.

(54)Nekim bi poduzećima koja podliježu propisima Unije o financijskim uslugama trebalo dopustiti pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom bez prethodnog odobrenja. Kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU ne bi trebale tražiti dodatno odobrenje za pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom. Pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom u cijeloj Uniji bez dodatnog odobrenja trebalo bi dopustiti i investicijskim društvima koja imaju odobrenja za rad na temelju Direktive 2014/65/EU za pružanje jedne ili više investicijskih usluga definiranih u toj direktivi, koje su slične uslugama povezanima s kriptoimovinom koje namjeravaju pružati.

(55)Da bi se osigurali zaštita potrošača, integritet tržišta i financijska stabilnost, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom uvijek bi trebali postupati pošteno, pravedno i profesionalno i u najboljem interesu svojih klijenata. Usluge povezane s kriptoimovinom trebalo bi smatrati „financijskim uslugama” kako su definirane u Direktivi 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 42 . Ako se usluge plasiraju na daljinu, ta bi se direktiva trebala primjenjivati na ugovore između pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i potrošača. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi svojim klijentima pružati istinite, jasne i nedvosmislene informacije i upozoravati ih o rizicima kriptoimovine. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi objavljivati svoje politike kreiranja cijena, uspostaviti postupak rješavanja pritužbi i imati pouzdanu politiku za utvrđivanje, sprječavanje, rješavanje i objavljivanje sukoba interesa.

(56)Da bi se osigurala zaštita potrošača, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi ispuniti određene bonitetne zahtjeve. Te bonitetne zahtjeve trebalo bi utvrditi kao fiksni iznos ili razmjerno fiksnim općim troškovima iz prethodne godine, ovisno o vrstama usluga koje pružaju.

(57)Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi podlijegati strogim organizacijskim zahtjevima. Njihovi rukovoditelji i glavni dioničari trebali bi imati dovoljno iskustva i stručnosti za sprječavanja pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi zapošljavati rukovodeće i drugo osoblje odgovarajućih vještina, znanja i stručnosti i trebali bi poduzeti sve razumne korake za obavljanje svojih funkcija, među ostalim izradom plana za kontinuitet poslovanja. Trebali bi imati pouzdane mehanizme za unutarnju kontrolu i procjenu rizika te odgovarajuće sustave i postupke koji jamče cjelovitost i povjerljivost primljenih informacija. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi imati odgovarajući sustav vođenja evidencije o svim transakcijama, nalozima i uslugama povezanima s kriptoimovinom koje pružaju. Trebali bi imati i sustav za otkrivanje potencijalnih zlouporaba tržišta koje počine klijenti.

(58)Da bi se osigurala zaštita potrošača, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi imati odgovarajući zaštitni mehanizam za klijentova vlasnička prava na udjelima kriptoimovine. Ako se prema njihovu poslovnom modelu od njih zahtijeva da posjeduju sredstva kako su definirana u članku 4. točki 25. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća 43 , u obliku novčanica, kovanica, knjižnog novca ili elektroničkog novca koji pripada njihovim klijentima, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom takva sredstva trebali bi položiti u kreditnu instituciju ili središnju banku. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi imati odobrenje za obavljanje platnih transakcija u vezi s uslugama povezanima s kriptoimovinom koje pružaju samo ako imaju odobrenje za rad kao institucije za platni promet u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366.

(59)Ovisno o uslugama koje pružaju i zbog posebnih rizika koje donose pojedine vrste usluga, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi podlijegati specifičnim zahtjevima za te usluge. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji pružaju uslugu skrbništva i upravljanja kriptoimovinom u ime trećih strana trebali bi imati ugovorni odnos sa svojim klijentima s obveznim ugovornim odredbama te utvrditi i provoditi politiku o skrbništvu. Te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom trebalo bi smatrati i odgovornima za sve štete nastale zbog incidenta povezanog s IKT-om, uključujući incident koji nastane zbog kibernapada, krađe ili druge neispravnosti.

(60)Da bi se osiguralo uredno funkcioniranje tržišta kriptoimovine, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji upravljaju platformom za trgovanje kriptoimovinom trebali bi imati detaljna pravila poslovanja, osigurati da njihovi sustavi i postupci budu dovoljno otporni i podlijegati zahtjevima za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja koji su prilagođeni tržištu kriptoimovine. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi osigurati da se svaka transakcija obavljena putem njihove platforme za trgovanje kriptoimovinom brzo namiri i evidentira putem DLT-a. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji upravljaju platformom za trgovanje kriptoimovinom trebali bi imati i transparentnu strukturu naknada za pružene usluge kako bi se izbjeglo plasiranje naloga koji bi mogli pridonijeti zlouporabi tržišta ili neurednim uvjetima trgovanja.

(61)Da bi se osigurala zaštita potrošača, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji razmjenjuju kriptoimovinu za fiducijarne valute ili drugu kriptoimovinu vlastitim kapitalom trebali bi utvrditi nediskriminacijsku trgovinsku politiku. Trebali bi objavljivati ili obvezujuće ponude ili metodu koju primjenjuju za utvrđivanje cijene kriptoimovine koju žele kupiti ili prodati. Usto bi trebali podlijegati i zahtjevima za transparentnost poslije trgovanja. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji izvršavaju naloge za kriptoimovinu u ime trećih strana trebali bi utvrditi politiku izvršavanja takvih naloga i uvijek bi trebali nastojati postići najbolje rezultate za svoje klijente. Trebali bi poduzeti sve odgovarajuće korake za sprječavanje zlouporabe informacija o nalozima klijenata od strane svojih zaposlenika. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji primaju naloge i prenose ih drugim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi uvesti postupke za brzo i pravilno slanje naloga. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ne bi smjeli primati nikakve novčane ni nenovčane naknade za prijenos tih naloga na bilo koju platformu za trgovanje kriptoimovinom ili bilo kojem drugom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom.

(62)Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji nude odnosno prodaju kriptoimovinu potencijalnim korisnicima trebali bi te osobe prije sklapanja ugovora informirati o načinu na koji namjeravaju izvršiti svoju uslugu. Trebali bi uvesti i posebne mjere za sprječavanje sukoba interesa koji proizlaze iz te aktivnosti.

(63)Da bi se osigurala zaštita potrošača, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji se bave savjetovanjem o kriptoimovini, bilo na zahtjev treće strane bilo na vlastitu inicijativu, trebali bi izvršiti početnu procjenu iskustva, znanja i ciljeva svojih klijenata te njihov kapacitet za gubitke. Ako predmetni klijenti pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom ne dostave informacije o svojem iskustvu, znanju, ciljevima i kapacitetu za gubitke, ili ako je jasno da klijenti nemaju dovoljno iskustva ili znanja da bi razumjeli pripadajuće rizike ili nemaju kapacitet za gubitke, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom trebali bi klijente upozoriti da predmetna kriptoimovina odnosno usluge povezane s kriptoimovinom možda nisu prikladne za njih. Ako pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom daju savjete, trebali bi sastaviti izvješće koje sadržava sažetak potreba i zahtjeva klijenata te savjeta koji su im dali.

(64)Potrebno je osigurati povjerenje korisnika u tržišta kriptoimovine i integritet tržišta. Stoga je potrebno utvrditi pravila za suzbijanje zlouporabe tržišta kriptoimovinom koja se uvrsti za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom. Međutim, budući da su izdavatelji kriptoimovine i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom vrlo često MSP-ovi, ne bi bilo proporcionalno na njih primjenjivati sve odredbe Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 44 . Stoga je potrebno utvrditi posebna pravila kojima se zabranjuju određeni postupci koji bi mogli narušiti povjerenje korisnika u tržišta kriptoimovine i integritet tržišta kriptoimovine, uključujući trgovanje na temelju povlaštenih informacija, nezakonito objavljivanje povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem u vezi s kriptoimovinom. Navedena posebna pravila o zlouporabi tržišta u vezi s kriptoimovinom trebalo bi primjenjivati ako se kriptoimovina uvrštava za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

(65)Nadležnim tijelima trebalo bi dodijeliti dostatne ovlasti za nadzor izdavanja kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, kao i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, uključujući ovlast za suspendiranje ili zabranu izdavanja kriptoimovine ili pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, te za istragu povreda pravila o zlouporabi tržišta. Uzimajući u obzir prekograničnu prirodu tržišta kriptoimovine, nadležna tijela trebala bi surađivati na otkrivanju i suzbijanju povreda pravnog okvira kojim se uređuju kriptoimovina i tržišta kriptoimovine. Nadležna tijela trebala bi imati i ovlast za izricanje sankcija izdavateljima kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom.

(66)Značajni tokeni vezani uz imovinu mogu se koristiti kao sredstvo razmjene i za provedbu veće količine prekograničnih platnih transakcija. Da bi se izbjegla nadzorna arbitraža među državama članicama, primjereno je EBA-i dodijeliti zadaću nadzora izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu nakon što se predmetni tokeni vezani uz imovinu klasificiraju kao značajni.

(67)EBA bi trebala osnovati kolegij nadzornih tijela za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu. Ti izdavatelji obično su u središtu mreže subjekata koji osiguravaju izdavanje predmetne kriptoimovine, njezin prijenos i distribuciju imateljima. Članovi kolegija nadzornih tijela stoga bi trebali biti iz svih nadležnih tijela relevantnih subjekata i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji, među ostalim, osiguravaju skrbništvo nad pričuvnom imovinom, upravljanje platformama za trgovanje kriptoimovinom ako se značajni tokeni vezani uz imovinu uvrste za trgovanje te pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji u ime imateljâ osiguravaju skrbništvo i upravljanje značajnim tokenima vezanima uz imovinu. Kolegij nadzornih tijela trebao bi olakšati suradnju svojih članova i njihovu uzajamnu razmjenu informacija te izdavati neobvezujuća mišljenja o nadzornim mjerama ili promjenama odobrenja za rad izdavateljima značajnih tokena vezanih uz imovinu ili o relevantnim subjektima koji pružaju usluge ili obavljaju aktivnosti u vezi sa značajnim tokenima vezanima uz imovinu.

(68)Nadležna tijela zadužena za nadzor na temelju Direktive 2009/110/EZ trebala bi nadzirati izdavatelje tokena e-novca. Međutim, s obzirom na potencijalno raširenu upotrebu značajnih tokena e-novca kao sredstva plaćanja i rizike koje oni mogu uzrokovati za financijsku stabilnost, potreban je dvostruki nadzor nadležnih tijela i EBA-e nad izdavateljima značajnih tokena e-novca. EBA bi trebala nadzirati usklađenost izdavatelja značajnih tokena e-novca s posebnim dodatnim zahtjevima za značajne tokene e-novca koji su utvrđeni ovom Uredbom.

(69)EBA bi trebala osnovati kolegij nadzornih tijela za izdavatelje značajnih tokena e-novca. Izdavatelji značajnih tokena e-novca obično su u središtu mreže subjekata koji osiguravaju izdavanje predmetne kriptoimovine, njezin prijenos i distribuciju imateljima. Članovi kolegija nadzornih tijela za izdavatelje značajnih tokena e-novca stoga bi trebali iz svih nadležnih tijela relevantnih subjekata i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji, među ostalim, osiguravaju upravljanje platformama za trgovanje kriptoimovinom ako se značajni tokeni e-novca uvrste za trgovanje i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji u ime imatelja osiguravaju skrbništvo i upravljanje značajnim tokenima e-novca. Kolegij nadzornih tijela za izdavatelje značajnih tokena e-novca trebao bi olakšati suradnju svojih članova i njihovu uzajamnu razmjenu informacija te izdavati neobvezujuća mišljenja o promjenama odobrenja za rad ili nadzornih mjera u pogledu izdavatelja značajnih tokena e-novca ili o relevantnim subjektima koji pružaju usluge ili obavljaju aktivnosti u vezi s tim značajnim tokenima e-novca.

(70)EBA bi za nadzor izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu trebala imati ovlasti za, među ostalim, provedbu izravnog nadzora, poduzimanje nadzornih mjera i izricanje novčanih kazni. EBA bi trebala imati i ovlasti za nadzor usklađenosti izdavatelja značajnih tokena e-novca s dodatnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(71)EBA bi trebala izdavateljima značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavateljima značajnih tokena e-novca zaračunavati naknade da bi pokrila svoje troškove, uključujući opće troškove. Za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu naknada bi trebala biti proporcionalna količini njihove pričuvne imovine. Za izdavatelje značajnih tokena e-novca naknada bi trebala biti proporcionalna iznosu sredstava primljenih u zamjenu za značajne tokene e-novca.

(72)Da bi se osigurala ujednačena primjena ove Uredbe, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena definicija utvrđenih u ovoj Uredbi radi njihove prilagodbe tržištu i tehnološkom razvoju, da bi se utvrdili kriteriji i pragovi na temelju kojih se određuje treba li određeni token vezan uz imovinu ili token e-novca klasificirati kao značajan te da bi se utvrdile vrste i iznosi naknada koje EBA može naplatiti za potrebe nadzora nad izdavateljima značajnih tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena e-novca. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva 45 . Osobito bi radi ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće trebali dobiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica i njihovi bi stručnjaci trebali sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(73)Radi dosljedne primjene Uredbe, uključujući odgovarajuću zaštitu ulagatelja i potrošača na razini Unije, potrebno je izraditi tehničke standarde. Budući da su EBA i ESMA visokospecijalizirana stručna tijela, bilo bi učinkovito i primjereno povjeriti im zadatak izrade nacrta regulatornih tehničkih standarda koji ne uključuju odluke o politici, a koji se dostavljaju Komisiji.

(74)Komisija bi trebala imati ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje izrade EBA i ESMA u pogledu postupka odobravanja bijelih knjiga o kriptoimovini koje izrađuju kreditne institucije pri izdavanju tokena vezanih uz imovinu, informacija koje se dostavljaju u okviru zahtjeva za odobrenje za rad koji podnosi izdavatelj tokena vezanih uz imovinu, metodologije izračuna kapitalnih zahtjeva za izdavatelje tokena vezanih uz imovinu, mehanizama upravljanja za izdavatelje tokena vezanih uz imovinu, informacija potrebnih za procjenu kvalificiranih udjela u kapitalu određenog izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, postupka povezanog sa sukobima interesa koji utvrđuju izdavatelji tokena vezanih uz imovinu, vrste imovine u koje izdavatelji tokena vezanih uz imovinu mogu ulagati, obveza koje se izdavateljima tokena vezanih uz imovinu propisuju radi likvidnosti tokena vezanih uz imovinu, postupka rješavanja pritužbi za izdavatelje tokena vezanih uz imovinu, funkcioniranja kolegija nadzornih tijela za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavatelje značajnih tokena e-novca, informacija potrebnih za procjenu kvalificiranih udjela u kapitalu određenog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, razmjene informacija među nadležnim tijelima, odnosno EBA-e i ESMA-e prema ovoj Uredbi, te u pogledu suradnje nadležnih tijela i trećih zemalja. Komisija bi trebala donositi te regulatorne tehničke standarde putem delegiranih akata na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 46 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 47 .

(75)Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje izrade EBA i ESMA u pogledu strojno čitljivih formata za bijele knjige o kriptoimovini, standardne obrasce, predloške i postupke podnošenja zahtjeva za odobrenje za rad izdavatelja tokena vezanih uz imovinu te standardnih obrazaca i predložaka za razmjenu informacija među nadležnim tijelima i između nadležnih tijela i EBA-e i ESMA-e. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(76)Budući da države članice ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve ove Uredbe odnosno riješiti problem rascjepkanosti pravnog okvira koji se primjenjuje na izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom te osigurati pravilno funkcioniranje tržišta kriptoimovine, zaštitu ulagatelja, integritet tržišta i financijske stabilnosti, već se oni bolje mogu ostvariti na razini Unije stvaranjem okvira na temelju kojega se može razviti veće prekogranično tržište kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(77)Da bi se izbjegli poremećaji u pogledu sudionika na tržištu koji pružaju usluge i obavljaju aktivnosti povezane s kriptoimovinom izdanom prije stupanja ove Uredbe na snagu, izdavatelji predmetne kriptoimovine trebali bi biti izuzeti od obveze objavljivanja bijele knjige o kriptoimovini i drugih primjenjivih zahtjeva. Međutim, te prijelazne odredbe ne bi se trebale primjenjivati na izdavatelje tokena vezanih uz imovinu, izdavatelje tokena e-novca ni pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji u svakom slučaju trebaju ishoditi odobrenje za rad čim se Uredba počne primjenjivati.

(78)Zviždači mogu nadležnim tijelima dostaviti nove informacije korisne za otkrivanje povreda ove Uredbe i izricanje novčanih kazni. Ovom bi Uredbom stoga trebalo osigurati prikladne mjere da se zviždačima omogući da nadležnim tijelima prijave stvarne ili moguće povrede ove Uredbe i da ih se zaštiti od odmazde. To bi trebalo postići izmjenom Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća 48 kako bi se ona mogla primjenjivati na povrede ove Uredbe.

(79)Datum početka primjene ove Uredbe trebalo bi odgoditi za 18 mjeseci kako bi se omogućilo donošenje regulatornih tehničkih standarda, provedbenih tehničkih standarda i delegiranih akata potrebnih za utvrđivanje određenih elemenata ove Uredbe,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.
Predmet, područje primjene i definicije

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju jedinstvena pravila o sljedećem:

(a)zahtjevima u pogledu transparentnosti i objavljivanja za izdavanje i uvrštenje kriptoimovine za trgovanje;

(b)izdavanju odobrenja za rad i nadzoru pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom te izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i izdavatelja tokena elektroničkog novca;

(c)poslovanju, organizaciji i upravi izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, izdavatelja tokena elektroničkog novca i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(d)zaštiti potrošača u kontekstu izdavanja i razmjene kriptoimovine, trgovanja kriptoimovinom i skrbništva nad kriptoimovinom;

(e)mjerama za sprječavanje zlouporabe tržišta kako bi se osigurao integritet tržištâ kriptoimovine.

Članak 2.
Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje na osobe koje se bave izdavanjem kriptoimovine ili pružaju usluge povezane s kriptoimovinom u Uniji.

2.Međutim, Uredba se ne primjenjuje na kriptoimovinu koja se smatra:

(a)financijskim instrumentima kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU;

(b)elektroničkim novcem kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ, osim kada se smatra elektroničkim novcem na temelju ove Uredbe;

(c)depozitima kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 3. Direktive 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća 49 ;

(d)strukturiranim depozitima kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 43. Direktive 2014/65/EU;

(e)sekuritizacijom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća 50 .

3.Ova se Uredba ne primjenjuje na sljedeće subjekte i osobe:

(a)Europsku središnju banku, nacionalne središnje banke država članica kada djeluju u svojstvu monetarnog tijela i druga javna tijela;

(b)društva za osiguranje ili društva koja obavljaju poslove reosiguranja ili retrocesije definirana u Direktivi 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 51 kada obavljaju djelatnosti iz te direktive;

(c)likvidatora ili upravitelja koji sudjeluje u postupku u slučaju nesolventnosti, osim za potrebe članka 42.;

(d)osobe koje pružaju usluge povezane s kriptoimovinom isključivo svojim matičnim društvima, svojim društvima kćerima ili drugim društvima kćerima svojih matičnih društava;

(e)Europsku investicijsku banku;

(f)Europski fond za financijsku stabilnost i Europski stabilizacijski mehanizam;

(g)javne međunarodne organizacije.

4.Ako izdaju tokene vezane uz imovinu, uključujući značajne tokene vezane uz imovinu, kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU ne podliježu:

(a)odredbama iz poglavlja I. glave III., osim članaka 21. i 22.;

(b)članku 31.

5.Ako pružaju jednu ili više usluga povezanih s kriptoimovinom, kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2013/36/EU ne podliježu odredbama iz poglavlja I. glave V., osim članaka 57. i 58.

6.Investicijska društva koja imaju odobrenje za rad na temelju Direktive 2014/65/EU ne podliježu odredbama iz poglavlja I. glave V., osim članaka 57., 58., 60. i 61., ako pružaju samo jednu ili više usluga povezanih s kriptoimovinom koje su istovjetne investicijskim uslugama i aktivnostima za koje je predmetnim društvima izdano odobrenje za rad na temelju Direktive 2014/65/EU. U tu svrhu:

(a)usluge povezane s kriptoimovinom definirane u članku 3. stavku 1. točki 11. ove Uredbe smatraju se istovjetnima investicijskim aktivnostima iz točaka 8. i 9. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU;

(b)usluge povezane s kriptoimovinom definirane u članku 3. stavku 1. točkama 12. i 13. ove Uredbe smatraju se istovjetnima investicijskim uslugama iz točke 3. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU;

(c)usluge povezane s kriptoimovinom definirane u članku 3. stavku 1. točki 14. ove Uredbe smatraju se istovjetnima investicijskim uslugama iz točke 2. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU;

(d)usluge povezane s kriptoimovinom definirane u članku 3. stavku 1. točki 15. ove Uredbe smatraju se istovjetnima investicijskim uslugama iz točaka 6. i 7. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU;

(e)usluge povezane s kriptoimovinom definirane u članku 3. stavku 1. točki 16. ove Uredbe smatraju se istovjetnima investicijskim uslugama iz točke 1. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU;

(f)usluge povezane s kriptoimovinom definirane u članku 3. stavku 1. točki 17. ove Uredbe smatraju se istovjetnima investicijskim uslugama iz točke 5. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU.

Članak 3.
Definicije

1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija” (engl. Distributed Ledger Technology) ” ili „DLT” znači vrsta tehnologije koja podržava decentraliziranu evidenciju šifriranih podataka;

(2)„kriptoimovina” znači digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije;

(3)„token vezan uz imovinu” znači vrsta kriptoimovine kojoj se nastoji održati stabilna vrijednost vezanjem uz vrijednost više fiducijarnih valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja, pojedinačne robe ili više roba ili pojedinačne kriptoimovine ili skupa kriptoimovine ili kombinacije takve imovine;

(4)„token elektroničkog novca” ili „token e-novca” znači vrsta kriptoimovine čija je glavna svrha da se koristi kao sredstvo razmjene te kojoj se nastoji održati stabilna vrijednost vezanjem uz vrijednost fiducijarne valute koja je zakonsko sredstvo plaćanja;

(5)„korisnički token” znači vrsta kriptoimovine koja je namijenjena davanju digitalnog pristupa robi ili usluzi, koja je dostupna na DLT-u i koju prihvaća samo izdavatelj tog tokena;

(6)„izdavatelj kriptoimovine” znači pravna osoba koja javno nudi bilo koju vrstu kriptoimovine ili traži uvrštenje takve kriptoimovine na platformi za trgovanje kriptoimovinom;

(7)„javna ponuda” znači ponuda trećim stranama za stjecanje kriptoimovine u zamjenu za fiducijarnu valutu ili drugu kriptoimovinu;

(8)„pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom” znači svaka osoba čija je djelatnost ili poslovanje pružanje trećim stranama jedne ili više usluga povezanih s kriptoimovinom na profesionalnoj osnovi;

(9)„usluga povezana s kriptoimovinom” znači svaka usluga i djelatnost navedene u nastavku koje su povezane s bilo kojom vrstom kriptoimovine:

(a)skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana;

(b)upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom;

(c)razmjena kriptoimovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja;

(d)razmjena kriptoimovine za drugu kriptoimovinu;

(e)izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana;

(f)usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine;

(g)zaprimanje i prijenos naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana;

(h)savjetovanje o kriptoimovini;

(10)„skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana” znači čuvanje ili nadzor, u ime trećih strana, kriptoimovine ili načina pristupa takvoj kriptoimovini, prema potrebi u obliku privatnih kriptografskih ključeva;

(11)„upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom” znači upravljanje jednom ili više platformi za trgovanje kriptoimovinom na kojima višestruki interesi trećih strana za kupnju i prodaju kriptoimovine mogu biti u interakciji na način koji dovodi do sklapanja ugovora, bilo razmjenom jedne kriptoimovine za drugu ili razmjenom kriptoimovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja;

(12)„razmjena kriptoimovine za fiducijarnu valutu” znači sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji kriptoimovine s trećim stranama za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja uz korištenje vlasničkog kapitala;

(13)„razmjena kriptoimovine za drugu kriptoimovinu” znači sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji kriptoimovine s trećim stranama u zamjenu za drugu kriptoimovinu uz korištenje vlasničkog kapitala;

(14)„izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana” znači sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji jedne ili više stavki kriptoimovine ili o upisu jedne ili više stavki kriptoimovine u ime trećih strana;

(15)„usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine” znači plasman novoizdane kriptoimovine, ili kriptoimovine koja je već izdana, ali nije uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, određenim kupcima, a koji ne uključuje javnu ponudu ili ponudu postojećim imateljima izdavateljeve kriptoimovine;

(16)„zaprimanje i prijenos naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana” znači zaprimanje od osobe naloga za kupnju ili prodaju jedne ili više stavki kriptoimovine ili za upis jedne ili više stavki kriptoimovine i prijenos tog naloga trećoj strani na izvršenje;

(17)„savjetovanje o kriptoimovini” znači ponuda, davanje ili suglasnost za davanje personaliziranih ili posebnih preporuka trećoj strani, bilo na zahtjev treće strane ili na inicijativu pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji savjetuje, o stjecanju ili prodaji jedne ili više stavki kriptoimovine ili korištenju usluga povezanih s kriptoimovinom;

(18)„upravljačko tijelo” znači tijelo izdavatelja kriptoimovine ili pružatelja kriptoimovine imenovano u skladu s nacionalnim pravom koje ima ovlasti za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg smjera poslovanja subjekta te koje nadgleda i nadzire donošenje odluka uprave, uključujući osobe koje upravljaju poslovanjem subjekta;

(19)„kreditna institucija” znači kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(20)„kvalificirani ulagatelji” znači „kvalificirani ulagatelji” kako su definirani u članku 2. točki (e) Uredbe (EU) 2017/1129;

(21)„pričuvna imovina” znači košarica fiducijarnih valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja, roba ili kriptoimovine, kojima se osigurava vrijednost tokena vezanih uz imovinu ili ulaganja u takvu imovinu;

(22)„matična država članica” znači:

(a)ako izdavatelj kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena elektroničkog novca, ima registrirano sjedište ili podružnicu u Uniji, država članica u kojoj izdavatelj kriptoimovine ima registrirano sjedište ili podružnicu;

(b)ako izdavatelj kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena elektroničkog novca, nema registrirano sjedište u Uniji, ali ima dvije ili više podružnica u Uniji, država članica koju je izdavatelj odabrao među državama članicama u kojima izdavatelj ima podružnice;

(c)ako izdavatelj kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena elektroničkog novca, ima poslovni nastan u trećoj zemlji i nema podružnicu u Uniji, prema odabiru izdavatelja, ili država članica u kojoj se kriptoimovina namjerava javno ponuditi prvi put ili država članica u kojoj se prvi put podnosi zahtjev za uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom;

(d)za izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, država članica u kojoj izdavatelj tokena vezanih uz imovinu ima registrirano sjedište;

(e)za izdavatelje tokena elektroničkog novca, države članice u kojima izdavatelj tokena elektroničkog novca ima odobrenje za rad kao kreditna institucija u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili institucija elektroničkog novca u skladu s Direktivom 2009/110/EZ;

(f)za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, država članica u kojoj pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ima registrirano sjedište;

(23)„država članica domaćin” znači država članica u kojoj je izdavatelj kriptoimovine dao javnu ponudu za kriptoimovinu ili traži uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ili u kojoj pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pruža usluge povezane s kriptoimovinom, ako se razlikuje od matične države članice;

(24)„nadležno tijelo” znači:

(a) tijelo koje svaka država članica imenuje u skladu s člankom 81., za izdavatelje kriptoimovine, izdavatelje tokena vezanih uz imovinu i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom;

(b)tijelo koje svaka država članica imenuje za primjenu Direktive 2009/110/EZ za izdavatelje tokena e-novca;

(25) „roba” znači „roba” u skladu s člankom 2. stavkom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 52 ;

(26)„kvalificirani udjel” znači svaki izravni ili neizravni udjel u izdavatelju tokena vezanih uz imovinu ili pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom koji čini najmanje 10 % ili više udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima kako je utvrđeno u člancima 9. i 10. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 53 , uzimajući u obzir uvjete grupiranja tih prava navedene u članku 12. stavcima 4. i 5. te direktive, ili koji omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom u kojemu postoji takav udjel.

(27)„povlaštene informacije” znači sve informacije precizne naravi koje nisu objavljene i koje se izravno ili neizravno odnose na jednog ili više izdavatelja kriptoimovine ili na jednu ili više stavki kriptoimovine te koje bi, kad bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene te kriptoimovine;

(28)„potrošač” znači svaka fizička osoba koja djeluje u svrhe koje nisu povezane s njezinom trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću;

2.Komisija je u skladu s člankom 121. ovlaštena donijeti delegirane akte kojima se pobliže utvrđuju tehnički elementi definicija iz stavka 1. te uskladiti te definicije s razvojem tržišta i tehnološkim razvojem.

GLAVA II.
Kriptoimovina, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca

Članak 4.
Javna ponuda kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, i uvrštenje takve kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom

1.Nijedan izdavatelj kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, ne smije javno u Uniji ponuditi predmetnu kriptoimovinu niti tražiti uvrštenje takve kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, osim ako je predmetni izdavatelj:

(a)pravna osoba;

(b)izradio bijelu knjigu o kriptoimovini za predmetnu kriptoimovinu u skladu s člankom 5.;

(c)dostavio bijelu knjigu o kriptoimovini u skladu s člankom 7.;

(d)objavio bijelu knjigu o kriptoimovini u skladu s člankom 8.;

(e)usklađen sa zahtjevima utvrđenima u članku 13.

2.Stavak 1. točke od (b) do (d) ne primjenjuju se u sljedećim slučajevima:

(a)kriptoimovina se nudi besplatno;

(b)kriptoimovina se automatski stvara rudarenjem kao nagrada za održavanje DLT-a ili potvrdu transakcija;

(c)kriptoimovina je jedinstvena i nije zamjenjiva s drugom kriptoimovinom;

(d)kriptoimovina se nudi fizičkim ili pravnim osobama kojih je ukupno manje od 150 po državi članici u kojoj te osobe djeluju za vlastiti račun;

(e)ukupna vrijednost javne ponude kriptoimovine u Uniji tijekom razdoblja od 12 mjeseci ne prelazi 1 000 000 EUR odnosno istovjetan iznos u drugoj valuti ili u kriptoimovini;

(f)javna ponuda kriptoimovine upućena je isključivo kvalificiranim ulagateljima i kriptoimovinu mogu posjedovati isključivo kvalificirani ulagatelji.

Za potrebe točke (a), kriptoimovina se ne smatra besplatno ponuđenom ako kupci moraju izdavatelju dostaviti ili nastojati dostaviti osobne podatke u zamjenu za kriptoimovinu ili ako izdavatelj kriptoimovine primi od potencijalnih imatelja te kriptoimovine bilo kakve naknade, provizije, novčane ili nenovčane koristi treće strane u zamjenu za kriptoimovinu.

3.Ako se javna ponuda kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, odnosi na korisničke tokene za uslugu koja još nije dostupna, trajanje javne ponude opisano u bijeloj knjizi o kriptoimovini ne smije biti dulje od 12 mjeseci.

Članak 5.
Sadržaj i oblik bijele knjige o kriptoimovini

1.Bijela knjiga o kriptoimovini iz članka 4. stavka 1. točke (b) sadržava sve sljedeće informacije:

(a)detaljan opis izdavatelja i prikaz glavnih sudionika postupka osmišljavanja i razvoja projekta;

(b)detaljan opis projekta izdavatelja, vrste kriptoimovine koja će se javno ponuditi ili za koju se traži uvrštenje za trgovanje, razloga zbog kojih će se kriptoimovina javno ponuditi ili zbog kojih se traži uvrštenje za trgovanje te planirane upotrebe fiducijarne valute ili druge kriptoimovine prikupljene javnom ponudom;

(c)detaljan opis obilježja javne ponude, osobito količine kriptoimovine koja će se izdati ili za koju se traži uvrštenje za trgovanje, cijene izdanja kriptoimovine te uvjeta i odredaba upisa;

(d)detaljan opis prava i obveza povezanih s kriptoimovinom te postupaka i uvjeta za ostvarivanje tih prava;

(e)informacije o osnovnoj tehnologiji i standardima koje primjenjuje izdavatelj kriptoimovine, a koji omogućavaju posjedovanje, pohranjivanje i prenošenje te kriptoimovine;

(f)detaljan opis rizika povezanih s izdavateljem kriptoimovine, kriptoimovinom, javnom ponudom kriptoimovine i provedbom projekta;

(g)stavke za objavljivanje utvrđene u Prilogu I.

2.Sve informacije iz stavka 1. moraju biti istinite, jasne i nedvosmislene. Bijela knjiga o kriptoimovini ne smije sadržavati bitne propuste i mora biti napisana sažeto i razumljivo.

3.Bijela knjiga o kriptoimovini sadržava sljedeću izjavu: „Za sadržaj ove bijele knjige o kriptoimovini odgovoran je isključivo izdavatelj kriptoimovine. Ovu bijelu knjigu o kriptoimovini nije pregledalo niti odobrilo nadležno tijelo u državama članicama Europske unije.”

4.Bijela knjiga o kriptoimovini ne smije sadržavati tvrdnje o budućoj vrijednosti kriptoimovine, osim izjave iz stavka 5., osim ako izdavatelj predmetne kriptoimovine može zajamčiti tu buduću vrijednost.

5.Bijela knjiga o kriptoimovini sadržava jasnu i nedvosmislenu izjavu o tome da:

(a)kriptoimovina može djelomično ili u potpunosti izgubiti vrijednost;

(b)kriptoimovina nije nužno uvijek prenosiva;

(c)kriptoimovina nije nužno likvidna;

(d)korisnički tokeni, ako se javna ponuda odnosi na korisničke tokene, nisu nužno zamjenjivi za robu ili uslugu obećanu u bijeloj knjizi o kriptoimovini, osobito u slučaju neuspjeha ili prekida projekta.

6.Bijela knjiga o kriptoimovini sadržava izjavu upravljačkog tijela izdavatelja predmetne kriptoimovine. U izjavi se potvrđuje da bijela knjiga o kriptoimovini ispunjava zahtjeve iz ove glave i da su, prema saznanjima upravljačkog tijela, informacije iznesene u bijeloj knjizi o kriptoimovini točne i bez značajnih propusta.

7.Bijela knjiga o kriptoimovini sadržava sažetak u kojemu se ukratko i laičkim jezikom iznose ključne informacije o javnoj ponudi kriptoimovine ili o planiranom uvrštenju kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, a osobito o osnovnim elementima predmetne kriptoimovine. Oblik i sadržaj sažetka bijele knjige o kriptoimovini u vezi s bijelom knjigom o kriptoimovini pružaju odgovarajuće informacije o osnovnim elementima predmetne kriptoimovine kako bi se potencijalnim kupcima kriptoimovine olakšalo donošenje utemeljene odluke. Sažetak sadržava upozorenje o sljedećem:

(a)da se treba tumačiti kao uvod u bijelu knjigu o kriptoimovini;

(b)da potencijalni kupac svaku odluku o kupnji kriptoimovine treba temeljiti na sadržaju cjelovite bijele knjige o kriptoimovini;

(c)da javna ponuda kriptoimovine ne čini ponudu ni nuđenje financijskih instrumenata na prodaju i da je svaka takva ponuda ili nuđenje financijskih instrumenata na prodaju moguća jedino putem prospekta ili drugih dokumenata ponude u skladu s nacionalnim propisima;

(d)da se bijela knjiga o kriptoimovini ne smatra prospektom iz Uredbe (EU) 2017/1129 ni drugim dokumentom ponude na temelju propisa Unije ili nacionalnih propisa.

8.Svaka bijela knjiga o kriptoimovini mora biti datirana.

9.Bijela knjiga o kriptoimovini sastavlja se na barem jednom od službenih jezika matične države članice ili na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnih financija.

10.Bijela knjiga o kriptoimovini stavlja se na raspolaganje u strojno čitljivim formatima.

11.Nakon savjetovanja s EBA-om ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se utvrđuju standardni obrasci, formati i predlošci za potrebe stavka 10.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 6.
Promidžbeni sadržaji

Svi promidžbeni sadržaji o javnoj ponudi kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, ili uvrštenju kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

(a)promidžbeni sadržaji jasno su prepoznatljivi kao takvi;

(b)informacije u promidžbenim sadržajima istinite su, jasne i nedvosmislene;

(c)informacije u promidžbenim sadržajima u skladu su s informacijama u bijeloj knjizi o kriptoimovini ako je bijela knjiga o kriptoimovini obvezna u skladu s člankom 4.;

(d)u promidžbenim sadržajima jasno se navodi da je bijela knjiga o kriptoimovini objavljena i adresa internetskih stranica izdavatelja predmetne kriptoimovine.

Članak 7.
Dostava bijele knjige o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbenih sadržaja

1.Nadležna tijela prije objave ne zahtijevaju ex ante odobrenje bijele knjige o kriptoimovini i promidžbenih sadržaja koji se na nju odnose.

2.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, dostavljaju nadležnom tijelu u matičnoj državi članici bijelu knjigu o kriptoimovini i, u slučaju promidžbenih sadržaja iz članka 6., promidžbene sadržaje najmanje 20 radnih dana prije objave bijele knjige o kriptoimovini. Predmetno nadležno tijelo može izvršiti ovlasti utvrđene u članku 82. stavku 1.

3.Pri dostavi bijele knjige o kriptoimovini objašnjava se zašto se kriptoimovina opisana u bijeloj knjizi ne smije smatrati:

(a)financijskim instrumentom kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/65/EU;

(b)elektroničkim novcem kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ;

(c)depozitom kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 3. Direktive 2014/49/EU;

(d)strukturiranim depozitom kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 43. Direktive 2014/65/EU.

4.Pri dostavi iz stavaka 2. i 3. izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, dostavljaju nadležnom tijelu matične države članice i popis država članica domaćina, ako postoje, u kojima namjeravaju javno ponuditi kriptoimovinu ili tražiti njezino uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom. Pritom izvješćuju matičnu državu članicu i o datumu početka planirane javne ponude ili planiranog uvrštenja za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

Nadležno tijelo matične države članice obavješćuje nadležno tijelo u državi članici domaćinu o planiranoj javnoj ponudi ili planiranom uvrštenju za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom u roku od dva radna dana od primitka popisa iz prvog podstavka.

5.Nadležna tijela dostavljaju ESMA-i bijele knjige o kriptoimovini koje su im dostavljene i datum njihove dostave. ESMA dostavljene bijele knjige o kriptoimovini stavlja na raspolaganje putem registra iz članka 57.

Članak 8.
Objava bijele knjige o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbenih sadržaja

1.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, objavljuju bijelu knjigu o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, svoje promidžbene sadržaje na svojim internetskim stranicama, koje moraju biti javno dostupne, najkasnije do datuma početka javne ponude kriptoimovine ili uvrštenja kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom. Bijela knjiga o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbeni sadržaji ostaju dostupni na internetskim stranicama izdavatelja onoliko dugo koliko građani posjeduju predmetnu kriptoimovinu.

2.Objavljena bijela knjiga o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbeni sadržaji moraju biti identični inačici dostavljenoj relevantnom nadležnom tijelu u skladu s člankom 7. odnosno, ovisno o slučaju, izmijenjenoj u skladu s člankom 11.

Članak 9.
Javne ponude vremenski ograničene kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca

1.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, koji utvrde rok za svoju javnu ponudu predmetne kriptoimovine objavljuju rezultat ponude na svojim internetskim stranicama najkasnije 16 radnih dana od isteka razdoblja upisa.

2.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, koji utvrde rok za svoju javnu ponudu kriptoimovine moraju imati djelotvorne mehanizme za praćenje i zaštitu sredstava ili druge kriptoimovine prikupljene tijekom takve ponude. Izdavatelji u tu svrhu osiguravaju da se sredstva ili druga kriptoimovina prikupljena u okviru javne ponude čuvaju pod skrbništvom jednog od sljedećeg:

(a)kreditne institucije ako sredstva prikupljena u okviru javne ponude imaju oblik fiducijarne valute;

(b)pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za skrbništvo nad kriptoimovinom i upravljanje njome u ime trećih strana.

Članak 10.
Odobrenje za javnu ponudu kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, ili za traženje uvrštenja takve kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom

1.Nakon objave bijele knjige o kriptoimovini u skladu s člankom 8. i, ovisno o slučaju, člankom 11., izdavatelji kriptoimovine mogu ponuditi svoju kriptoimovinu, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, na području cijele Unije i tražiti uvrštenje takve kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

2.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, koji su objavili bijelu knjigu o kriptoimovini u skladu s člankom 8. i, ovisno o slučaju, člankom 11. ne podliježu dodatnim zahtjevima za informiranje o ponudi predmetne kriptoimovine ili uvrštenju takve kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

Članak 11.
Izmjena objavljenih bijelih knjiga o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, objavljenih promidžbenih sadržaja nakon njihove objave

1.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, izmjenjuju objavljenu bijelu knjigu o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, objavljene promidžbene sadržaje kako bi opisali promjene ili novu činjenicu koja bi mogla znatno utjecati na odluku potencijalnih kupaca o kupnji takve kriptoimovine ili na odluku imatelja takve kriptoimovine o prodaji ili razmjeni kriptoimovine.

2.Izdavatelj je dužan putem svojih internetskih stranica bez odgode obavijestiti javnost o dostavi izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini nadležnom tijelu svoje matične države članice i ukratko obrazložiti dostavu izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini.

3.Redoslijed informacija u izmijenjenoj bijeloj knjizi o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, u izmijenjenim promidžbenim sadržajima mora biti dosljedan s onime u bijeloj knjizi o kriptoimovini ili promidžbenim sadržajima koji su objavljeni u skladu s člankom 8.

4.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, dostavljaju izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjene promidžbene sadržaje nadležnom tijelu svoje matične države članice, zajedno s obrazloženjem izmjene, najkasnije sedam radnih dana prije njihove objave. Predmetno nadležno tijelo može izvršiti ovlasti utvrđene u članku 82. stavku 1.

5.Nadležno tijelo matične države članice u roku od dva radna dana od primitka nacrta izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjenih promidžbenih sadržaja dostavlja predmetnu izmijenjenu bijelu knjigu o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjene promidžbene sadržaje nadležnom tijelu države članice domaćina iz članka 7. stavka 4.

6.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, objavljuju izmijenjenu bijelu knjigu o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjene promidžbene sadržaje na svojim internetskim stranicama, zajedno s obrazloženjem izmjene, u skladu s člankom 8.

7.Izmijenjena bijela knjiga o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjeni promidžbeni sadržaji moraju nositi vremenski žig. Kao valjana se označava najnovija inačica izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjenih promidžbenih sadržaja. Sve izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjeni promidžbeni sadržaji ostaju dostupni onoliko dugo koliko građani posjeduju predmetnu kriptoimovinu.

8.Ako se javna ponuda odnosi na korisničke tokene, promjene unesene u izmijenjenu bijelu knjigu o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjene promidžbene sadržaje ne uvjetuju produljenje roka od 12 mjeseci iz članka 4. stavka 3.

Članak 12.
Pravo odustajanja

1.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, dužni su ponuditi pravo odustajanja svakom potrošaču koji kupi predmetnu kriptoimovinu izravno od izdavatelja ili od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji pruža usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine u ime tog izdavatelja.

Potrošači mogu u roku od 14 kalendarskih dana odustati od ugovora o kupnji predmetne kriptoimovine bez troškova i bez navođenja razloga. Razdoblje odustajanja započinje danom sklapanja ugovora potrošača o kupnji kriptoimovine.

2.Za sve uplate primljene od potrošača, uključujući, ako je primjenjivo, sve izdatke, povrat se vrši bez nepotrebne odgode, a najkasnije 14 dana od dana na koji se o odluci potrošača o odustajanju od ugovora obavijesti izdavatelja kriptoimovine ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji pruža usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine u ime tog izdavatelja.

Povrat novca izvršava se istim sredstvom plaćanja koje je potrošač upotrijebio za prvobitnu transakciju, osim ako se potrošač izričito suglasi drugačije i pod uvjetom da se potrošaču ne obračunavaju naknade zbog takvog povrata.

3.Izdavatelji kriptoimovine navode informacije o pravu odustajanja iz stavka 1. u svojoj bijeloj knjizi o kriptoimovini.

4.Pravo odustajanja ne primjenjuje se u slučaju uvrštenja kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

5.Ako izdavatelji kriptoimovine utvrde vremenski rok za svoju javnu ponudu kriptoimovine u skladu s člankom 9. pravo odustajanja ne ostvaruje se nakon isteka razdoblja upisa.

Članak 13.
Obveze izdavatelja kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca

1.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca:

(a)postupaju pošteno, pravedno i profesionalno;

(b)komuniciraju s imateljima kriptoimovine na istinit, jasan i nedvosmislen način;

(c)sprječavaju, utvrđuju, rješavaju i objavljuju sve moguće sukobe interese;

(d)sve svoje sustave i sigurnosne pristupne protokole održavaju prema odgovarajućim standardima Unije.

Za potrebe točke (d), ESMA u suradnji s EBA-om izrađuje smjernice za utvrđivanje standarda Unije u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2.Izdavatelji kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, postupaju u najboljem interesu imatelja te kriptoimovine i ravnopravno postupaju prema njima, osim ako se povlašteno postupanje objavi u bijeloj knjizi o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbenim sadržajima.

3.Ako se iz bilo kojeg razloga povuče neka javna ponuda kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, izdavatelji te kriptoimovine osiguravaju da se sva sredstva prikupljena od kupaca ili potencijalnih kupaca što prije propisno vrate tim kupcima.

Članak 14.
Odgovornost izdavatelja kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, za informacije navedene u bijeloj knjizi o kriptoimovini

1.Ako izdavatelj kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, ili njegovo upravljačko tijelo prekrši članak 5. navođenjem nepotpunih, neistinitih, nejasnih ili dvosmislenih informacija u bijeloj knjizi o kriptoimovini ili izmijenjenoj bijeloj knjizi o kriptoimovini, imatelj kriptoimovine može potraživati odštetu od predmetnog izdavatelja kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, ili njegova upravljačkog tijela za štetu koja mu je uzrokovana tom povredom.

Izuzeće građanskopravne odgovornosti nema pravni učinak.

2.Imatelj kriptoimovine dužan je iznijeti dokaze iz kojih je vidljivo da je izdavatelj kriptoimovine, osim tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, prekršio članak 5. i da je ta povreda utjecala na njegovu odluku o kupnji, prodaji ili razmjeni predmetne kriptoimovine.

3.Imatelj kriptoimovine ne može potraživati odštetu zbog informacija navedenih u sažetku iz članka 5. stavka 7., uključujući prijevod sažetka, osim u sljedećim slučajevima:

(a)sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili nedosljedan kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima bijele knjige o kriptoimovini;

(b)sažetak ne pruža, kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima bijele knjige o kriptoimovini, ključne informacije koje su potrošačima i ulagateljima korisne pri razmatranju kupnje kriptoimovine.

4.Ovim se člankom ne isključuju dodatni zahtjevi s osnove građanskopravne odgovornosti u skladu s nacionalnim pravom.     

GLAVA III.

Tokeni vezani uz imovinu

Poglavlje 1.

Odobrenje za javnu ponudu kriptoimovine ili njezino uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom

Članak 15.
Odobrenje za rad

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu ne smiju u Uniji javno nuditi takve tokene niti tražiti uvrštenje takve imovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ako za to nemaju odobrenje za rad od nadležnog tijela svoje matične države članice u skladu s člankom 19.

2.Samo pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji mogu dobiti odobrenje za rad iz stavka 1.

3.Stavak 1. ne primjenjuje se:

(a)ako prosječni iznos tokena vezanih uz imovinu u opticaju, izračunan na kraju svakog kalendarskog dana, tijekom razdoblja od 12 mjeseci ne prelazi 5 000 000 EUR odnosno istovjetan iznos u drugoj valuti;

(b)ako je javna ponuda tokena vezanih uz imovinu upućena isključivo kvalificiranim ulagateljima i tokene vezane uz imovinu mogu posjedovati isključivo kvalificirani ulagatelji.

Međutim, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu izrađuju bijelu knjigu o kriptoimovini utvrđenu člankom 17. i dostavljaju tu bijelu knjigu o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbene sadržaje nadležnom tijelu svoje matične države članice u skladu s člankom 7.

4.Stavak 1. ne primjenjuje se ako izdavatelji tokena vezanih uz imovinu imaju odobrenje za rad kao kreditna institucija u skladu s člankom 8. Direktive 2013/36/EU.

Međutim, ti izdavatelji izrađuju bijelu knjigu o kriptoimovini utvrđenu člankom 17. i podnose tu bijelu knjigu o kriptoimovini na odobrenje nadležnom tijelu svoje matične države članice u skladu sa stavkom 7.

5.Odobrenje nadležnog tijela vrijedi za cijelo područje Unije i omogućuje izdavatelju da ponudi tokene vezane uz imovinu za koje ima odobrenje u cijeloj Uniji ili da traži uvrštenje tih tokena vezanih uz imovinu za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom.

6.Odobrenje koje nadležno tijelo izda za izdavateljevu bijelu knjigu o kriptoimovini na temelju članka 19. ili za izmijenjenu bijelu knjigu o kriptoimovini na temelju članka 21. vrijedi za cijelo područje Unije

7.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za utvrđivanje postupka odobravanja bijele knjige o kriptoimovini utvrđene u stavku 4.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 16.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu podnose zahtjev za odobrenje za rad iz članka 15. nadležnom tijelu svoje matične države članice.

2.Zahtjev iz stavka 1. sadržava sve sljedeće informacije:

(a)adresu izdavatelja koji podnosi zahtjev;

(b)statut izdavatelja koji podnosi zahtjev;

(c)poslovni plan u kojemu je utvrđen poslovni model koji izdavatelj koji podnosi zahtjev namjerava primjenjivati;

(d)pravno mišljenje prema kojemu se tokeni vezani uz imovinu ne smatraju financijskim instrumentima, elektroničkim novcem, depozitima ili strukturiranim depozitima;

(e)detaljan opis mehanizama upravljanja izdavatelja koji podnosi zahtjev;

(f)identitet članova upravljačkog tijela izdavatelja koji podnosi zahtjev;

(g)dokaz da osobe iz točke (f) imaju dobar ugled i posjeduju odgovarajuće znanje i iskustvo za upravljanje izdavateljem koji podnosi zahtjev;

(h)ovisno o slučaju, dokaz o dobrom ugledu i kompetencijama fizičkih osoba koje, izravno ili neizravno, posjeduju više od 20 % dioničkog kapitala ili glasačkih prava u podnositelju ili koje na drugi način imaju kontrolu nad predmetnim podnositeljem;

(i)bijelu knjigu o kriptoimovini iz članka 17.;

(j)politike i postupke iz članka 30. stavka 5. točak od (a) do (k);

(k)opis ugovornih aranžmana s trećim stranama iz zadnjeg podstavka članka 30. stavka 5.;

(l)opis politike kontinuiteta poslovanja izdavatelja koji podnosi zahtjev utvrđene u članku 30. stavku 8.;

(m)opis mehanizama unutarnje kontrole i postupaka upravljanja rizicima iz članka 30. stavka 9.;

(n)opis postupaka i sustava za zaštitu sigurnosti, uključujući kibersigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija iz članka 30. stavka 10.;

(o)opis postupaka rješavanja pritužbi izdavatelja koji podnosi zahtjev utvrđenih u članku 27.

3.Za potrebe stavka 2. točaka (g) i (h), podnositelji tokena vezanih uz imovinu dostavljaju dokaze za sve navedeno u nastavku:

(a)za sve osobe koje sudjeluju u upravljanju izdavatelja koji podnosi zahtjev, tj. izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, uvjerenje o nekažnjavanju, odnosno dokaz da protiv osobe nisu izrečene presude ili kazne na temelju nacionalnih propisa na snazi u području trgovačkog prava, stečajnog prava, propisa o financijskim uslugama, propisa o sprječavanju pranja novca i suzbijanju terorizma te u području prijevare ili profesionalne odgovornosti;

(b)da članovi upravljačkog tijela izdavatelja koji podnosi zahtjev, tj. izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, zajednički posjeduju dovoljno znanja, vještina i iskustva za upravljanje izdavateljem tokena vezanih uz imovinu i da se od tih osoba zahtijeva da obavljanju svojih dužnosti posvete dovoljno vremena.

4.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za utvrđivanje informacija koje zahtjev sadržava pored informacija iz stavka 2.

EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

5.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda za utvrđivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za zahtjev za izdavanje odobrenja za rad.

EBA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 17.
Sadržaj i oblik bijele knjige o kriptoimovini za tokene vezane uz imovinu

1.Bijela knjiga o kriptoimovini iz članka 16. stavka 2. točke (i) mora biti usklađena sa svim zahtjevima utvrđenima u članku 4. Međutim, pored informacija iz članka 4., bijela knjiga o kriptoimovini sadržava sve sljedeće informacije:

(a)detaljan opis mehanizama upravljanja izdavatelja, uključujući opis uloge, obveza i odgovornosti trećih strana iz članka 30. stavka 5. točke (h);

(b)detaljan opis pričuve imovine iz članka 32.;

(c)detaljan opis mehanizama za skrbništvo nad pričuvnom imovinom, uključujući podjelu imovine, iz članka 33.;

(d)u slučaju ulaganja pričuvne imovine iz članka 34., detaljan opis politike ulaganja te pričuvne imovine;

(e)detaljne informacije o prirodi i izvršivosti prava, uključujući svako izravno pravo na iskup pričuvne imovine i potraživanja prema izdavatelju koja bi imatelji tokena vezanih uz imovinu i pravne ili fizičke osobe iz članka 35. stavka 3. mogli imati, uključujući informacije o tome na koji se način ta prava tretiraju u postupcima u slučaju nesolventnosti;

(f)ako izdavatelj ne nudi izravno pravo u pogledu pričuvne imovine, detaljne informacije o mehanizmima iz članka 35. stavka 4. za osiguravanje likvidnosti tokena vezanih uz imovinu;

(g)detaljan opis postupka rješavanja pritužbi iz članka 27.;

(h)stavke za objavljivanje utvrđene u prilozima I. i II.

Za potrebe točke (e), ako svim imateljima tokena vezanih uz imovinu nije dodijeljeno izravno pravo potraživanja ili iskupa, bijela knjiga o kriptoimovini sadržava jasnu i nedvosmislenu izjavu o tome da nemaju svi imatelji kriptoimovine pravo potraživanja iz pričuvne imovine ili da ne mogu svi tu pričuvnu imovinu iskupiti od izdavatelja u bilo kojem trenutku.

2.Bijela knjiga o kriptoimovini sadržava sažetak u kojemu se ukratko i laičkim jezikom iznose ključne informacije o javnoj ponudi tokena vezanih uz imovinu ili o planiranom uvrštenju tokena vezanih uz imovinu za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, a osobito o osnovnim elementima predmetnih tokena vezanih uz imovinu. Oblik i sadržaj sažetka bijele knjige o kriptoimovini u vezi s bijelom knjigom o kriptoimovini, pružaju odgovarajuće informacije o osnovnim elementima predmetnih tokena vezanih uz imovinu kako bi se potencijalnim kupcima tokena vezanih uz imovinu olakšalo donošenje utemeljene odluke. Sažetak sadržava upozorenje o sljedećem:

(i)da se treba tumačiti kao uvod u bijelu knjigu o kriptoimovini;

(j)da potencijalni kupac svaku odluku o kupnji tokena vezanog uz imovinu treba temeljiti na sadržaju cjelovite bijele knjige o kriptoimovini;

(k)da javna ponuda tokena vezanih uz imovinu ne čini ponudu ni nuđenje financijskih instrumenata na prodaju i da je svaka takva ponuda ili nuđenje financijskih instrumenata na prodaju moguća jedino putem prospekta ili drugih dokumenata ponude u skladu s nacionalnim zakonima;

(l)da se bijela knjiga o kriptoimovini ne smatra prospektom iz Uredbe (EU) 2017/1129 ni drugim dokumentom ponude na temelju propisa Unije ili nacionalnih propisa.

3.Svaka bijela knjiga o kriptoimovini mora biti datirana.

4.Bijela knjiga o kriptoimovini sastavlja se na barem jednom od službenih jezika matične države članice ili na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnih financija.

5.Bijela knjiga o kriptoimovini stavlja se na raspolaganje u strojno čitljivim formatima.

6.Nakon savjetovanja s EBA-om ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se utvrdili standardni obrasci, formati i predlošci za potrebe stavka 10.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 18.
Procjena zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

1.Nadležna tijela koja prime zahtjev za odobrenje za rad iz članka 16. procjenjuju potpunost tog zahtjeva, uključujući bijelu knjigu o kriptoimovini iz članka 16. stavka 2. točke (i), najkasnije 20 radnih dana od njegova primitka. Odmah obavješćuju podnositelja o potpunosti zahtjeva i bijele knjige o kriptoimovini. Ako zahtjev i bijela knjiga o kriptoimovini nisu potpuni, utvrđuju rok do kojega podnositelj treba dostaviti informacije koje nedostaju.

2.Nadležna tijela najkasnije tri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva ocjenjuju ispunjava li podnositelj zahtjeve utvrđene u ovoj glavi i donose detaljno obrazložen nacrt odluke o izdavanju ili odbijanju izdavanja odobrenja za rad. U ta tri mjeseca nadležna tijela mogu od podnositelja zatražiti informacije o zahtjevu, uključujući bijelu knjigu o kriptoimovini iz članka 16. stavka 2. točke (i).

3.Po isteku razdoblja od tri mjeseca iz stavka 2. nadležna tijela dostavljaju nacrt odluke podnositelju, a nacrt odluke i datoteku zahtjeva EBA-i, ESMA-i i ESB-u. Ako podnositelj ima poslovni nastan u državi članici čija valuta nije euro ili u kojoj je valuta koja nije euro uključena u pričuvnu imovinu, nadležna tijela savjetuju se sa središnjom bankom te države članice. Podnositelji imaju pravo dostaviti nadležnom tijelu očitovanje o njihovim nacrtima odluka.

4.Najkasnije dva mjeseca od primitka nacrta odluke i datoteke zahtjeva EBA, ESMA, ESB i, ovisno o slučaju, središnja banka iz stavka 3. izdaju neobvezujuće mišljenje o zahtjevu i dostavljaju svoja neobvezujuća mišljenja predmetnom nadležnom tijelu. Nadležno tijelo propisno razmatra navedena neobvezujuća mišljenja te očitovanja podnositelja.

Članak 19.
Izdavanje ili odbijanje izdavanja odobrenja za rad

1.Najkasnije mjesec dana od primitka neobvezujućeg mišljenja iz članka 18. stavka 4. nadležna tijela donose detaljno obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja odobrenja za rad podnositelju i u roku od pet radnih dana obavješćuju podnositelja o svojoj odluci. Ako podnositelj dobije odobrenje za rad smatra se da je i njegova bijela knjiga o kriptoimovini odobrena.

2.Nadležna tijela odbijaju izdavanje odobrenja za rad ako postoje objektivni i očiti razlozi za pretpostavku da:

(a)upravljačko tijelo podnositelja može dovesti u pitanje njegovo djelotvorno, dobro i razborito upravljanje i kontinuitet poslovanja te odgovarajuće razmatranje interesa njegovih klijenata i integriteta tržišta;

(b)podnositelj ne ispunjava ili vjerojatno neće ispuniti neki od zahtjeva iz ove glave;

(c)poslovni model podnositelja može biti ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti, prijenosu monetarne politike ili monetarnom suverenitetu.

3.Nadležna tijela o svim izdanim odobrenjima za rad obavješćuju EBA-u, ESMA-u i ESB i, ovisno o slučaju, središnje banke iz članka 18. stavka 3. ESMA u registar kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 57. uvrštava sljedeće informacije:

(a)naziv, pravni oblik i identifikacijsku oznaku pravne osobe izdavatelja tokena vezanih uz imovinu;

(b)tvrtku, fizičku adresu i internetske stranice izdavatelja tokena vezanih uz imovinu;

(c)bijele knjige ili izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini;

(d)druge usluge koje pruža izdavatelj tokena vezanih uz imovinu koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, uz upućivanje na relevantno pravo Unije ili nacionalno pravo.

Članak 20.
Oduzimanje odobrenja za rad

1.Nadležna tijela oduzimaju odobrenje za rad izdavateljima tokena vezanih uz imovinu u svakom od sljedećih slučajeva:

(a)izdavatelj nije iskoristio odobrenje za rad u roku od šest mjeseci od njegova izdavanja;

(b)izdavatelj nije iskoristio odobrenje za rad tijekom šest uzastopnih mjeseci;

(c)izdavatelj je odobrenje nepropisno ishodio, među ostalim na temelju lažnih izjava u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad iz članka 16. ili u nekoj bijeloj knjizi o kriptoimovini izmijenjenoj u skladu s člankom 21.;

(d)izdavatelj više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad;

(e)izdavatelj je ozbiljno prekršio odredbe iz ove glave;

(f)pokrenuta je likvidacija izdavatelja u skladu s mjerodavnim nacionalnim stečajnim zakonima;

(g)izdavatelj se izričito odrekao odobrenja za rad ili je odlučio prekinuti poslovanje.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu dužni su obavijestiti nadležno tijelo o situacijama navedenima u točkama (f) i (g).

2.Nadležna tijela bez odgode obavješćuju nadležno tijelo izdavatelja tokena vezanih uz imovinu o sljedećem:

(a)činjenici da je treća strana iz članka 30. stavka 5. točke (h) izgubila odobrenje za rad kao kreditna institucija iz članka 8. Direktive 2013/36/EU, kao pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 53. ove Uredbe, kao institucija za platni promet iz članka 11. Direktive (EU) 2015/2366 ili kao institucija za elektronički novac iz članka 3. Direktive 2009/110/EZ;

(b)činjenici da je izdavatelj tokena vezanih uz imovinu, ili članovi njegova upravljačkog tijela, prekršio nacionalne odredbe kojima se prenosi Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća 54 u pogledu pranja novca ili financiranja terorizma.

3.Nadležna tijela oduzimaju odobrenje za rad izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ako smatraju da činjenice iz stavka 2. točaka (a) i (b) narušavaju dobar ugled upravljačkog tijela tog izdavatelja ili upućuju na propust u mehanizmima upravljanja ili unutarnje kontrole iz članka 30.

U slučaju oduzimanja odobrenja za rad izdavatelj tokena vezanih uz imovinu provodi postupak iz članka 42.

Članak 21.
Izmjena objavljenih bijelih knjiga o kriptoimovini za tokene vezane uz imovinu

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu obavješćuju nadležno tijelo u svojoj matičnoj državi članici o svakoj planiranoj promjeni poslovnog modela izdavatelja koja bi mogla znatno utjecati na odluku stvarnog ili potencijalnog imatelja o kupnji tokena vezanih uz imovinu, a koja se uvede nakon izdavanja odobrenja iz članka 19. Te promjene, među ostalim, uključuju sve bitne izmjene:

(a)mehanizama upravljanja;

(b)pričuvne imovine i skrbništva nad pričuvnom imovinom;

(c)prava dodijeljenih imateljima tokena vezanih uz imovinu;

(d)mehanizma izdavanja, stvaranja i uništavanja tokena vezanih uz imovinu;

(e)protokola za potvrdu transakcija tokenima vezanima uz imovinu;

(f)funkcioniranja vlastitog DLT-a izdavatelja ako se tokeni vezani uz imovinu izdaju, prenose i pohranjuju putem tog DLT-a;

(g)mehanizama za iskup tokena vezanih uz imovinu ili njihovu likvidnost;

(h)aranžmana s trećim stranama, među ostalim o upravljanju pričuvnom imovinom i ulaganju pričuve, skrbništva nad pričuvnom imovinom i, ovisno o slučaju, javne distribucije tokena vezanih uz imovinu;

(i)politike upravljanja likvidnošću za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu;

(j)postupka rješavanja pritužbi.

2.Ako je neka planirana promjena iz stavka 1. prijavljena nadležnom tijelu, izdavatelj tokena vezanih uz imovinu izrađuje nacrt izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini, pri čemu redoslijed informacija koje su u njoj navedene moraju biti u skladu s redoslijedom u izvornoj bijeloj knjizi o kriptoimovini.

Nadležno tijelo elektroničkim putem potvrđuje primitak nacrta izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini što prije, a najkasnije dva radna dana od primitka.

Nadležno tijelo u roku od 20 radnih dana od potvrde primitka zahtjeva izdaje odobrenje ili odbija izdati odobrenje za nacrt izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini. Nadležno tijelo tijekom pregleda nacrta izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini može zatražiti dodatne informacije, pojašnjenja ili obrazloženja u vezi s nacrtom izmijenjene bijele knjige o kriptoimovini. Ako nadležno tijelo zatraži takve dodatne informacije, rok od 20 radnih dana počinje teći tek nakon što nadležno tijelo primi zatražene dodatne informacije.

Nadležno tijelo može se i savjetovati s EBA-om, ESMA-om i ESB-om i, ovisno o slučaju, sa središnjim bankama država članica u kojima valuta nije euro.

3.Pri izdavanju odobrenja za izmijenjenu bijelu knjigu o kriptoimovini nadležno tijelo može od izdavatelja tokena vezanih uz imovinu zatražiti:

(a)da uvede mehanizme za zaštitu imatelja tokena vezanih uz imovinu ako bi potencijalna izmjena izdavateljeva poslovanja mogla bitno utjecati na vrijednost, stabilnost ili rizike tokena vezanih uz imovinu ili pričuvne imovine;

(b)da poduzme odgovarajuće korektivne mjere kojima se jamči financijska stabilnost.

Članak 22.
Odgovornost izdavatelja tokena vezanih uz imovinu za informacije u bijeloj knjizi o kriptoimovini

1.Ako izdavatelj tokena vezanih uz imovinu ili njegovo upravljačko tijelo prekrši članak 17. navođenjem nepotpunih, neistinitih, nejasnih ili dvosmislenih informacija u bijeloj knjizi o kriptoimovini ili izmijenjenoj bijeloj knjizi o kriptoimovini, imatelj tih tokena vezanih uz imovinu može potraživati odštetu od predmetnog izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili njegova upravljačkog tijela za štetu koja mu je tom povredom uzrokovana.

Izuzeće građanskopravne odgovornosti nema pravni učinak.

2.Imatelj tokena vezanih uz imovinu dužan je iznijeti dokaze iz kojih je vidljivo da je izdavatelj tokena vezanih uz imovinu prekršio članak 17. i da je ta povreda utjecala na njegovu odluku o kupnji, prodaji ili razmjeni predmetnih tokena vezanih uz imovinu.

3.Imatelj tokena vezanih uz imovinu ne može potraživati odštetu zbog informacija navedenih u sažetku iz članka 17. stavka 2., uključujući prijevod sažetka, osim u sljedećim slučajevima:

(a)sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili nedosljedan kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima bijele knjige o kriptoimovini;

(b)sažetak ne pruža, kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima bijele knjige o kriptoimovini, ključne informacije koje su potrošačima i ulagateljima korisne pri razmatranju kupnje tokena vezanih uz imovinu.

4.Ovim se člankom ne isključuju daljnji zahtjevi s osnove građanskopravne odgovornosti u skladu s nacionalnim pravom.   

Poglavlje 2.

Obveze svih izdavatelja tokena vezanih uz imovinu

Članak 23.
Obveza poštenog, pravednog i profesionalnog postupanja u najboljem interesu imatelja tokena vezanih uz imovinu

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu:

(a)postupaju pošteno, pravedno i profesionalno;

(b)komuniciraju s imateljima tokena vezanih uz imovinu na istinit, jasan i nedvosmislen način.

2.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu postupaju u najboljem interesu imatelja tih tokena i ravnopravno postupaju prema njima, osim ako se povlašteno postupanje objavi u bijeloj knjizi o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbenim sadržajima.

Članak 24.
Objava bijele knjige o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, promidžbenih sadržaja

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu na svojim internetskim stranicama objavljuju svoju odobrenu bijelu knjigu o kriptoimovini iz članka 19. stavka 1. i, ovisno o slučaju, svoju izmijenjenu bijelu knjigu o kriptoimovini iz članka 21. te svoje promidžbene sadržaje iz članka 25. Odobrene bijele knjige moraju biti javno dostupne najkasnije do datuma početka javne ponude tokena vezanih uz imovinu ili uvrštenja tih tokena za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom. Odobrena bijela knjiga o kriptoimovini i, ovisno o slučaju, izmijenjena bijela knjiga o kriptoimovini i promidžbeni sadržaji ostaju dostupni na internetskim stranicama izdavatelja onoliko dugo koliko građani posjeduju predmetne tokene vezane uz imovinu.

Članak 25.
Promidžbeni sadržaji    

1.Svi promidžbeni sadržaji o javnoj ponudi tokena vezanih uz imovinu ili uvrštenju tokena vezanih uz imovinu za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

(a)promidžbeni sadržaji jasno su prepoznatljivi kao takvi;

(b)informacije u promidžbenim sadržajima istinite su, jasne i nedvosmislene;

(c)informacije u promidžbenim sadržajima u skladu su s informacijama u bijeloj knjizi o kriptoimovini;

(d)u promidžbenim sadržajima jasno se navodi da je bijela knjiga o kriptoimovini objavljena i adresa internetskih stranica izdavatelja kriptoimovine.

2.Ako svim imateljima tokena vezanih uz imovinu nije dodijeljeno izravno pravo potraživanja ili iskupa, promidžbeni sadržaji sadržavaju jasnu i nedvosmislenu izjavu o tome da nemaju svi imatelji tokena vezanih uz imovinu pravo potraživanja iz pričuvne imovine ili da ne mogu svi tu pričuvnu imovinu iskupiti od izdavatelja u bilo kojem trenutku.

Članak 26.
Kontinuirano informiranje imatelja tokena vezanih uz imovinu

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu objavljuju na svojim internetskim stranicama najmanje svaki mjesec i na jasan, točan i transparentan način količinu tokena vezanih uz imovinu u optjecaju te vrijednost i sastav pričuvne imovine iz članka 32.

2.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu na svojim internetskim stranicama što prije i na jasan, točan i transparentan način objavljuju rezultate revizije pričuvne imovine iz članka 32.

3.Ne dovodeći u pitanje članak 77., izdavatelji tokena vezanih uz imovinu na svojim internetskim stranicama što prije i na jasan, točan i transparentan način objavljuju svaki događaj koji znatno utječe ili bi mogao znatno utjecati na vrijednost tokena vezanih uz imovinu ili na pričuvnu imovinu iz članka 32.

Članak 27.
Postupak rješavanja pritužbi

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu utvrđuju i održavaju djelotvorne i transparentne postupke za brzo, pravedno i dosljedno rješavanje pritužbi imatelja tokena vezanih uz imovinu. Ako tokene vezane uz imovinu djelomično ili potpuno distribuiraju treće strane iz članka 30. stavka 5. točke (h), izdavatelji tokena vezanih uz imovinu uvode postupke za brže rješavanja pritužbi između imatelja tokena vezanih uz imovinu i predmetnih trećih strana.

2.Imatelji tokena vezanih uz imovinu mogu besplatno podnijeti pritužbu izdavateljima njihovih tokena vezanih uz imovinu.

3.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu izrađuju i stavljaju klijentima na raspolaganje obrazac za podnošenje pritužbi i vode evidenciju o svim primljenim pritužbama i svim mjerama poduzetima kao odgovor na pritužbe.

4.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu istražuju sve pritužbe pravodobno, i pošteno i u razumnom roku obavješćuju imatelje tokena vezanih uz imovinu o rezultatima tih istraga.

5.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za utvrđivanje zahtjeva, predložaka i postupaka za rješavanje pritužbi.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do... [unijeti datum 12 mjeseci nakon datuma stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 28.
Sprječavanje, utvrđivanje, rješavanje i objavljivanje sukoba interesa

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu održavaju i provode djelotvorne politike i postupke za sprječavanje, utvrđivanje, rješavanje i objavljivanje sukoba interesa između sebe i:

(a)svojih dioničara;

(b)članova svojeg upravljačkog tijela;

(c)svojih zaposlenika;

(d)svih fizičkih osoba koje, izravno ili neizravno, posjeduju više od 20 % dioničkog kapitala ili glasačkih prava u izdavatelju kriptoimovine osigurane imovinom ili koje na drugi način imaju kontrolu nad predmetnim izdavateljem;

(e)imatelja tokena vezanih uz imovinu;

(f)trećih strana koja obavlja neku od funkcija iz članka 30. stavka 5. točke (h);

(g)ovisno o slučaju, pravnih ili fizičkih osoba iz članka 35. stavka 3.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu osobito poduzimaju sve odgovarajuće korake da bi spriječili, utvrdili, riješili i objavili sukobe interesa koji proizlaze iz upravljanja pričuvnom imovinom iz članka 32. i njezina ulaganja.

2.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu objavljuju imateljima njihovih tokena vezanih uz imovinu opći karakter i izvore sukoba interesa i korake koji su poduzeti za njihovo suzbijanje.

3.Te se informacije objavljuju na vidljivom mjestu na internetskim stranicama izdavatelja tokena vezanih uz imovinu.

4.Objavljene informacije iz stavka 3. moraju biti dovoljno precizne da bi se imateljima tokena vezanih uz imovinu omogućilo donošenje utemeljene odluke o kupnji tokena vezanih uz imovinu.

5.EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju:

(a)zahtjevi u pogledu politika i postupaka iz stavka 1.;

(b)mehanizmi za objavu iz stavka 3.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do... [unijeti datum 12 mjeseci nakon datuma stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 29.
Obavješćivanje nadležnih tijela

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu obavješćuju nadležna tijela o svim promjenama svojeg upravljačkog tijela.

Članak 30.
Mehanizmi upravljanja

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu imaju pouzdane mehanizme upravljanja, uključujući jasnu organizacijsku strukturu s dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, djelotvorne postupke za utvrđivanje, otklanjanje i praćenje rizika i izvješćivanje o rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena te primjerene mehanizme unutarnje kontrole kao i odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke.

2.Članovi upravljačkog tijela izdavatelja tokena vezanih uz imovinu imaju potreban dobar ugled i kompetencije, u smislu kvalifikacija, iskustva i vještina, za izvršavanje svojih dužnosti i za osiguravanje pouzdanog i razboritog upravljanja tim izdavateljima. Dužni su dokazati da mogu dovoljno vremena posvetiti djelotvornom izvršavanju svojih funkcija.

3.Fizičke osobe koje, izravno ili neizravno, posjeduju više od 20 % dioničkog kapitala ili glasačkih prava u izdavatelju tokena vezanih uz imovinu ili koje na drugi način imaju kontrolu nad tim izdavateljima imaju potreban dobar ugled i kompetencije.

4.Nijedna osoba iz stavka 2. ili 3. nije osuđivana za kaznena djela povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma ili druga financijska kaznena djela.

5.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu donose politike i postupke koji su dovoljno djelotvorni da se osigura usklađenost s ovom Uredbom, kao i usklađenost njihovih rukovoditelja i zaposlenika sa svim odredbama iz ove glave. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu osobito donose, održavaju i provode politike i postupke koji se tiču:

(a)pričuve imovine iz članka 32.;

(b)skrbništva nad pričuvnom imovinom, kako je utvrđeno člankom 33.;

(c)prava odnosno nepostojanja prava imatelja tokena vezanih uz imovinu, kako je utvrđeno člankom 35.;

(d)mehanizma izdavanja, stvaranja i uništavanja tokena vezanih uz imovinu;

(e)protokola za potvrdu transakcija tokenima vezanima uz imovinu;

(f)funkcioniranja vlastitog DLT-a izdavatelja ako se tokeni vezani uz imovinu izdaju, prenose i pohranjuju putem tog DLT-a ili slične tehnologije kojom upravlja izdavatelj ili treća strana koja djeluje u njegovo ime;

(g)mehanizama za iskup tokena vezanih uz imovinu ili njihovu likvidnost, kako je utvrđeno člankom 35. stavkom 4.;

(h)aranžmani s trećim stranama o upravljanju pričuvom imovine i ulaganja pričuvne imovine, skrbništva nad pričuvnom imovinom i, ovisno o slučaju, javne distribucije tokena vezanih uz imovinu;

(i)rješavanja pritužbi, kako je utvrđeno člankom 27.;

(j)sukoba interesa, kako je utvrđeno člankom 28.;

(k)politike upravljanja likvidnošću za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu, kako je utvrđeno člankom 41. stavkom 3.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji angažiraju treće strane za izvršavanje funkcija utvrđenih u točki (h) sklapaju i održavaju s predmetnim trećim stranama ugovorne aranžmane u kojima se precizno utvrđuju uloge, odgovornosti, prava i obveze izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i svake pojedine treće strane. U ugovornim aranžmanima s međudržavnim učincima utvrđuje se nedvosmislen izbor mjerodavnog prava.

6.Ako nisu počeli s provedbom plana iz članka 42., izdavatelji tokena vezanih uz imovinu primjerenim i proporcionalnim sustavima, resursima i postupcima osiguravaju neprekidno i redovito obavljanje svojih usluga i aktivnosti. U tu svrhu, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu sve svoje sustave i sigurnosne pristupne protokole održavaju u skladu s odgovarajućim standardima Unije.

7.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu utvrđuju izvore operativnog rizika i minimiziraju ih razvojem odgovarajućih sustava, kontrola i postupaka.

8.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu donose politiku kontinuiteta poslovanja kojom se, u slučaju prekida rada njihovih sustava i postupaka, osigurava zaštita bitnih podataka i funkcija te nastavak njihovih aktivnosti ili, ako to nije moguće, pravodoban povrat tih podataka i funkcija i pravodoban nastavak aktivnosti.

9.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu imaju mehanizme unutarnje kontrole i djelotvorne postupke za procjenu rizika i upravljanje rizikom, uključujući djelotvorne mjere kontrole i zaštite za upravljanje sustavima IKT-a kako je propisano Uredbom (EU) 2021/xx Europskog parlamenta i Vijeća 55 . Ti postupci omogućuju sveobuhvatnu procjenu ovisnosti o trećim stranama iz stavka 5. točke (h). Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu redovito prate i ocjenjuju prikladnost i djelotvornost mehanizama unutarnje kontrole i postupaka za procjenu rizika te poduzimaju odgovarajuće mjere za uklanjanje eventualnih nedostataka.

10.Izdavatelji kriptoimovine osigurane imovinom imaju sustave i postupke prikladne za zaštitu sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija, kako je propisano Uredbom (EU) 2021/xx Europskog parlamenta i Vijeća 56 . Ti sustavi omogućuju evidenciju i zaštitu relevantnih podataka i informacija prikupljenih i proizvedenih u okviru aktivnosti izdavatelja.

11.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu osiguravaju redovite revizije koje obavljaju neovisni revizori. Rezultati tih revizija dostavljaju se upravljačkom tijelu izdavatelja i stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu.

12.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje minimalni sadržaj mehanizama upravljanja u pogledu:

(a)instrumenata praćenja rizika iz stavaka 1. i 7.;

(b)mehanizma unutarnje kontrole iz stavaka 1. i 9.;

(c)plana kontinuiteta poslovanja iz stavka 8.;

(d)revizija iz stavka 11.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu]. 

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 31.
Kapitalni zahtjevi

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu u svakom trenutku imaju regulatorni kapital čiji je iznos najmanje jednak većem od sljedećeg:

(a)350 000 EUR;

(b)2 % prosječnog iznosa pričuvne imovine iz članka 32.

Za potrebe točke (b), prosječan iznos pričuvne imovine znači prosječni iznos pričuvne imovine na kraju svakog kalendarskog dana, izračunan tijekom prethodnih šest mjeseci.

Ako izdavatelj nudi više od jedne kategorije tokena vezanih uz imovinu, iznos iz točke (b) zbroj je prosječnog iznosa pričuvne imovine kojim se osigurava svaka kategorija tokena vezanih uz imovinu.

2.Regulatorni kapital iz stavka 1. sastoji se od stavki i instrumenata redovnog osnovnog kapitala iz članaka od 26. do 30. Uredbe (EU) br. 575/2013 nakon odbitaka u skladu s člankom 36. te uredbe, bez primjene pragova izuzeća iz članaka 46. i 48. te uredbe.

3.Nadležna tijela matične države članice mogu izdavateljima tokena vezanih uz imovinu propisati regulatorni kapital u iznosu do 20 % višem od onoga koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (b) ili im odobriti regulatorni kapital u iznosu do 20 % nižem od onoga koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (b) ako procjena sljedećih elemenata ukazuje na viši odnosno niži stupanj rizika:

(a)ocjena postupaka upravljanja rizicima i mehanizama unutarnje kontrole izdavatelja tokena vezanih uz imovinu iz članka 30. stavaka 1., 7. i 9.;

(b)kvaliteta i volatilnost pričuvne imovine iz članka 32.;

(c)vrste prava koje izdavatelj tokena vezanih uz imovinu dodjeljuje imateljima tokena vezanih uz imovinu u skladu s člankom 35.;

(d)ako se pričuvna imovina ulaže, rizici za pričuvnu imovinu koji proizlaze iz politike ulaganja;

(e)zbirna vrijednost i broj transakcija tokenima vezanima uz imovinu;

(f)važnost tržišta na kojima se nude i na koja se stavljaju tokeni vezani uz imovinu;

(g)ovisno o slučaju, tržišna kapitalizacija tokena vezanih uz imovinu.

4.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje:

(a)metodologija izračuna regulatornog kapitala utvrđenog u stavku 1.;

(b)postupak i rok u kojemu se izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu treba prilagoditi većim kapitalnim zahtjevima utvrđenima u stavku 3.;

(c)kriteriji za zahtjev za veći regulatorni kapital odnosno odobravanje manjeg regulatornog kapitala kako je utvrđeno u stavku 3.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Poglavlje 3.

Pričuva imovine

Članak 32.
Obveza posjedovanja pričuvne imovine, sastav i upravljanje takvom pričuvom imovine

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu u svakom trenutku imaju i održavaju pričuvu imovine.

2.Izdavatelji koji javno nude dvije ili više kategorija tokena vezanih uz imovinu imaju i održavaju zasebnu pričuvu imovine za svaku kategoriju tokena vezanih uz imovinu i njome zasebno upravljaju.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji javno nude iste tokene vezane uz imovinu imaju i održavaju samo jednu pričuvu imovine za tu kategoriju tokena vezanih uz imovinu.

3.Upravljačka tijela izdavatelja tokena vezanih uz imovinu osiguravaju djelotvorno i razborito upravljanje pričuvnom imovinom. Izdavatelji osiguravaju da stvaranje i uništavanje tokena vezanih uz imovinu uvijek budu popraćeni odgovarajućim povećanjem ili smanjenjem pričuve imovine i da se takvim povećanjem ili smanjenjem na odgovarajući način upravlja kako bi se izbjegli negativni učinci na tržište pričuvne imovine.

4.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu imaju jasnu i detaljnu politiku kojom se opisuje mehanizam stabilizacije takvih tokena. U toj se politici i postupku posebno:

(a)navode referentna imovina čija se vrijednost nastoji stabilizirati tokenima vezanima uz imovinu i sastav takve referentne imovine;

(b)opisuje vrsta imovine i precizna raspodjela imovine uključene u pričuvu imovine;

(c)uključuje detaljna procjena rizika, uključujući kreditni rizik, tržišni rizik i rizik likvidnosti koji proizlaze iz pričuvne imovine;

(d)opisuje postupak kojim se tokeni vezani uz imovinu izrađuju i uništavaju te posljedice takve izrade ili uništenja na povećanje i smanjenje pričuvne imovine;

(e)navodi je li pričuvna imovina uložena;

(f)ako izdavatelji tokena vezanih uz imovinu ulažu dio pričuvne imovine, detaljno opisuje politika ulaganja i uključuje procjena utjecaja politike ulaganja na vrijednost pričuvne imovine;

(g)opisuje postupak kupnje i iskupa tokena vezanih uz imovinu iz pričuvne imovine te navode osobe ili kategorije osoba koje na to imaju pravo.

5.Ne dovodeći u pitanje članak 30. stavak 11., izdavatelji tokena vezanih uz imovinu traže neovisnu reviziju pričuvne imovine svakih šest mjeseci od dana njezina odobrenja kako je navedeno u članku 19.

Članak 33.
Skrbništvo nad pričuvnom imovinom

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu uspostavljaju, održavaju i provode politike, postupke i ugovorne aranžmane u pogledu skrbništva kojima se u svakom trenutku osigurava:

(a)da je pričuvna imovina odvojena od vlastite imovine izdavatelja;

(b)da pričuvna imovina nije opterećena niti založena kao „ugovor o financijskom kolateralu”, „ugovor o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva” ni „ugovor o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima” u smislu članka 2. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 57 ;

(c)da je pričuvna imovina pohranjena na skrbništvo u skladu sa stavkom 4.;

(d)da izdavatelji tokena vezanih uz imovinu imaju brz pristup pričuvnoj imovini radi ispunjavanja zahtjeva za iskup od imatelja tokena vezanih uz imovinu.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji izdaju dvije ili više kategorija tokena vezanih uz imovinu u Uniji imaju politiku skrbništva za svaku pričuvu imovine. Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji su izdali istu kategoriju tokena vezanih uz imovinu upravljaju samo jednom politikom skrbništva i održavaju je.

2.Pričuvna imovina primljena u zamjenu za tokene vezane uz imovinu pohranjuje se na skrbništvo najkasnije pet radnih dana od izdavanja tokena vezanih uz imovinu kod:

(a)pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ovlaštenog na temelju članka 53. za usluge navedene u članku 3. stavku 1. točki 10., ako je pričuvna imovina u obliku kriptoimovine;

(b)kreditne institucije za sve druge vrste pričuvne imovine.

3.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu postupaju s dužnom pažnjom pri odabiru, imenovanju i provjeri kreditnih institucija i pružatelja kriptoimovine koji su imenovani kao skrbnici pričuvne imovine u skladu sa stavkom 2.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu osiguravaju da kreditne institucije i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imenovani kao skrbnici pričuvne imovine imaju potrebno stručno znanje i tržišni ugled da budu skrbnici te pričuvne imovine, uzimajući u obzir računovodstvene prakse, postupke pohrane i mehanizme unutarnje kontrole tih kreditnih institucija i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Ugovornim aranžmanima između izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i skrbnika osigurava se zaštita pričuvne imovine pohranjene na skrbništvo od potraživanja vjerovnikâ skrbnikâ.

Politikama skrbništva i postupcima iz stavka 1. utvrđuju se kriteriji za odabir kreditnih institucija ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za imenovanje skrbnikom pričuvne imovine te postupci za preispitivanje takvih imenovanja.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu redovito preispituju imenovanje kreditnih institucija ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom skrbnicima pričuvne imovine. U tu svrhu, izdavatelj tokena vezanih uz imovinu ocjenjuje svoju izloženost takvim skrbnicima, uzimajući u obzir puni opseg svojeg odnosa s njima, i redovito prati financijske uvjete tih skrbnika.

4.Pričuvna imovina pohranjena u ime izdavatelja tokena vezanih uz imovinu povjerava se kreditnim institucijama ili pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom imenovanima u skladu sa stavkom 3. na sljedeći način:

(a)kreditne institucije pohranjuju u skrbništvu fiducijarne valute na računu otvorenom u knjigama kreditnih institucija;

(b)za financijske instrumente koji mogu biti pohranjeni na skrbništvo, kreditne institucije na skrbništvo pohranjuju sve financijske instrumente koji se mogu upisati na račune financijskih instrumenata otvorene u knjigama kreditnih institucija i sve financijske instrumente koji se mogu fizički dostaviti takvim kreditnim institucijama;

(c)za kriptoimovinu koja može biti pohranjena na skrbništvo, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom čuvaju kriptoimovinu uključenu u pričuvnu imovinu ili sredstvo pristupa takvoj kriptoimovini, prema potrebi, u obliku privatnih kriptografskih ključeva;

(d)za drugu imovinu, kreditne institucije provjeravaju vlasništvo izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i vode evidenciju one pričuvne imovine za koju su se uvjerile da su izdavatelji tokena vezanih uz imovinu vlasnici te pričuvne imovine.

Za potrebe točke (a), kreditne institucije osiguravaju da se fiducijarne valute upisuju u knjige kreditnih institucija na odvojenom računu u skladu s nacionalnim propisima kojima se članak 16. Direktive Komisije 2006/73/EZ 58 prenosi u pravni poredak država članica. Račun se otvara u ime izdavatelja tokena vezanih uz imovinu za potrebe upravljanja pričuvnom imovinom tako da se za fiducijarne valute pohranjene na skrbništvo može jasno utvrditi pripadnost pričuvi imovine.

Za potrebe točke (b), kreditne institucije osiguravaju da se svi financijski instrumenti koji se mogu upisati na račun financijskih instrumenata otvoren u knjigama kreditne institucije upisuju u knjige kreditnih institucija na odvojenim računima u skladu s nacionalnim propisima kojima se članak 16. Direktive Komisije 2006/73/EZ 59 prenosi u pravni poredak država članica. Račun financijskih instrumenata otvara se u ime izdavatelja tokena vezanih uz imovinu za potrebe upravljanja pričuvnom imovinom tako da se za financijske instrumente pohranjene na skrbništvo može jasno utvrditi pripadnost pričuvi imovine.

Za potrebe točke (c), pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom otvaraju registar pozicija u ime izdavatelja tokena vezanih uz imovinu za potrebe upravljanja pričuvnom imovinom tako da se za kriptoimovinu pohranjenu na skrbništvo može jasno utvrditu pripadnost pričuvi imovine.

Za potrebe točke (d), procjena jesu li izdavatelji tokena vezanih uz imovinu vlasnici pričuvne imovine temelji se na informacijama ili dokumentima koje dostave izdavatelji tokena vezanih uz imovinu i, ako su dostupni, vanjskim dokazima.

5.Imenovanje kreditne institucije ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom skrbnikom pričuvne imovine u skladu sa stavkom 3. potkrepljuje se pisanim ugovorom iz članka 30. stavka 5. drugog podstavka. Tim ugovorima uređuje se, među ostalim, protok informacija koje se smatraju potrebnima kako bi se izdavateljima tokena vezanih uz imovinu, kreditnim institucijama i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom omogućilo da obavljaju svoje funkcije.

6.Kreditne institucije i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji su imenovani skrbnicima u skladu sa stavkom 3. postupaju pošteno, pravično, profesionalno, neovisno te u interesu izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i imatelja takvih tokena.

7.Kreditne institucije i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji su imenovani skrbnicima u skladu sa stavkom 3. ne obavljaju djelatnosti s obzirom na izdavatelje tokena vezanih uz imovinu koje mogu dovesti do sukoba interesa s tim izdavateljima i imateljima tokena vezanih uz imovinu, osim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)kreditne institucije ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom funkcionalno su i hijerarhijski razdvojili obavljanje dužnosti skrbnika od svojih poslova s kojima to potencijalno može biti u sukobu;

(b)izdavatelji tokena vezanih uz imovinu na odgovarajući su način utvrdili, riješili i objavili potencijalne sukobe interesa imateljima tokena vezanih uz imovinu u skladu s člankom 28.

8.U slučaju gubitka financijskog instrumenta ili kriptoimovine koja je pohranjena na skrbništvo kako je navedeno u stavku 4., kreditna institucija ili pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji izgubi financijski instrument ili kriptoimovinu vraća izdavatelju tokena vezanih uz imovinu financijski instrument ili kriptoimovinu identične vrste ili odgovarajuće vrijednosti bez nepotrebne odgode. Predmetna kreditna institucija ili pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne smatra se odgovornim ako može dokazati da je do gubitka došlo zbog vanjskog događaja koji je izvan njegove razumne kontrole i čije bi posljedice bile neizbježne unatoč svim razumnim naporima da se spriječe.

Članak 34.
Ulaganje pričuvne imovine

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji ulože dio pričuvne imovine tu pričuvnu imovinu ulažu samo u visokolikvidne financijske instrumente uz minimalan tržišni i kreditni rizik. Ulaganja je moguće brzo likvidirati s minimalnim nepovoljnim učinkom na cijenu.

2.Financijski instrumenti u koje se pričuvna imovina ulaže pohranjuju se na skrbništvo u skladu s člankom 33.

3.Svu dobit ili gubitke, uključujući fluktuaciju vrijednosti financijskih instrumenata iz stavka 1., i sve rizike druge ugovorne strane ili operativne rizike koji proizlaze iz ulaganja te pričuvne imovine snosi izdavatelj tokena vezanih uz imovinu.

4.EBA, nakon savjetovanja s ESMA-om i Europskim sustavom središnjih banaka, izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda u kojima se određuju financijski instrumenti koji se mogu smatrati visokolikvidnima te koji nose minimalni kreditni i tržišni rizik kako je navedeno u stavku 1. Pri određivanju financijskih instrumenata iz stavka 1. EBA u obzir uzima:

(a)različite vrste pričuvne imovine kojom se može osigurati token vezan uz imovinu;

(b)korelaciju između te pričuvne imovine i visokolikvidnih financijskih instrumenata u koje izdavatelji mogu ulagati;

(c)uvjete za priznavanje kao visokokvalitetne likvidne imovine na temelju članka 412. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/61 60 .

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 35.
Prava u odnosu na izdavatelje tokena vezanih uz imovinu ili na pričuvnu imovinu

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu uspostavljaju, održavaju i provode jasne i detaljne politike i postupke o pravima dodijeljenima imateljima tokena vezanih uz imovinu, uključujući prava na izravno potraživanje ili iskup prema izdavatelju tih tokena vezanih uz imovinu ili iz pričuvne imovine.

2.Ako su imateljima tokena vezanih uz imovinu dodijeljena prava iz stavka 1., izdavatelji tokena vezanih uz imovinu uspostavljaju politiku kojom se utvrđuju:

(a)uvjeti, uključujući pragove, razdoblja i rokove, pod kojima imatelji tokena vezanih uz imovinu izvršavaju ta prava;

(b)mehanizmi i postupci kojima se osigurava iskup tokena vezanih uz imovinu, među ostalim u okolnostima nepovoljnih tržišnih uvjeta, u slučaju uredne likvidacije izdavatelja tokena vezanih uz imovinu kako je navedeno u članku 42. ili u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti takvog izdavatelja;

(c)vrednovanje ili načela vrednovanja tokena vezanih uz imovinu i pričuvne imovine ako ta prava ostvaruje imatelj tokena vezanih uz imovinu;

(d)uvjeti namire pri izvršenju tih prava;

(e)naknade koje izdavatelji tokena vezanih uz imovinu primjenjuju kada imatelji izvršavaju ta prava.

Naknade iz točke (e) razmjerne su i primjerene stvarnim troškovima izdavatelja tokena vezanih uz imovinu.

3.Ako izdavatelji tokena vezanih uz imovinu ne dodijele prava iz stavka 1. svim imateljima tokena vezanih uz imovinu, u detaljnim politikama i postupcima navode se fizičke ili pravne osobe kojima su takva prava dodijeljena. U detaljnim politikama i postupcima navode se i uvjeti za ostvarivanje takvih prava i obveze uvedene tim osobama.

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu sklapaju i održavaju odgovarajuće ugovorne aranžmane s tim fizičkim ili pravnim osobama kojima su dodijeljena takva prava. Tim ugovornim aranžmanima precizno se utvrđuju uloge, odgovornosti, prava i obveze izdavatelja tokena vezanih uz imovinu i svake od tih fizičkih ili pravnih osoba. U ugovornim aranžmanima s međudržavnim učincima utvrđuje se nedvosmislen izbor mjerodavnog prava.

4.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji ne dodijele prava iz stavka 1. svim imateljima takvih tokena vezanih uz imovinu uspostavljaju mehanizme kojima se osigurava likvidnost tokena vezanih uz imovinu. U tu svrhu sklapaju i održavaju pisane ugovore s pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom ovlaštenima za uslugu kriptoimovine iz članka 3. stavka 1. točke 12. Izdavatelj tokena vezanih uz imovinu dužan je za redovito i predvidljivo objavljivanje obvezujućih ponuda po konkurentnim cijenama osigurati dovoljan broj pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

Ako se tržišna vrijednost tokena vezanih uz imovinu značajno razlikuje od vrijednosti referentne ili pričuvne imovine, imatelji tokena vezanih uz imovinu imaju pravo iskupiti kriptoimovinu izravno od izdavatelja kriptoimovine. U tom slučaju, naknada za takav iskup razmjerna je i primjerena stvarnim troškovima izdavatelja tokena vezanih uz imovinu.

Izdavatelj sklapa i održava ugovorne aranžmane kako bi osigurao da se prihod od pričuvne imovine isplati imateljima tokena vezanih uz imovinu ako izdavatelj odluči obustaviti poslovanje, ako se pokrene postupak njegove uredne likvidacije ili mu se oduzme odobrenje za rad.

5.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju:

(a)obveze uvedene pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom kako bi se osigurala likvidnost tokena vezanih uz imovinu kako je utvrđeno u prvom podstavku stavka 4.;

(b)promjene vrijednosti koje aktiviraju pravo na izravni iskup od izdavatelja tokena vezanih uz imovinu kako je utvrđeno u drugom podstavku stavka 4. i uvjeti za izvršenje takvog prava.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do... [unijeti datum 12 mjeseci nakon datuma stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 36.
Zabrana kamata

Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ne odobravaju kamate ni drugu korist za razdoblje u kojem imatelj tokena vezanih uz imovinu ima tokene vezane uz imovinu.

Poglavlje 4.

Stjecanje izdavatelja tokena vezanih uz imovinu

Članak 37.
Procjena planiranih stjecanja izdavatelja tokena vezanih uz imovinu

1.Svaka fizička ili pravna osoba ili takve osobe koje djeluju zajedno („predloženi stjecatelj”) koja planira steći, izravno ili neizravno, kvalificirani udio u izdavatelju tokena vezanih uz imovinu ili dodatno povećati, izravno ili neizravno, takav kvalificirani udio tako da udio glasačkih prava ili kapitala koji ima dosegne ili premaši 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da izdavatelj tokena vezanih uz imovinu postane njegovo društvo kći („predloženo stjecanje”) o tome obavješćuje nadležno tijelo tog izdavatelja u pisanom obliku, navodeći veličinu planiranog udjela i informacije propisane u regulatornim tehničkim standardima koje Komisija donese u skladu s člankom 38. stavkom 4.

2.Svaka fizička ili pravna osoba koja donese odluku o prodaji, izravno ili neizravno, kvalificiranog udjela u izdavatelju tokena vezanih uz imovinu („predloženi prodavatelj”) o tome najprije pisanim putem obavješćuje nadležno tijelo i pritom navodi veličinu tog udjela. Ta osoba obavješćuje nadležno tijelo i ako odluči smanjiti kvalificirani udio tako da se postotak glasačkih prava ili kapitala smanji ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da izdavatelj tokena vezanih uz imovinu prestane biti društvo kći te osobe.

3.Nadležna tijela odmah i u svakom slučaju u roku od dva radna dana od primitka obavijesti propisane stavkom 1. potvrđuje njezin primitak u pisanom obliku.

4.Nadležna tijela ocjenjuju planirano stjecanje iz stavka 1. i informacije propisane regulatornim tehničkim standardima koje Komisija donese u skladu s člankom 38. stavkom 4. u roku od 60 radnih dana od datuma pisane potvrde primitka iz stavka 3.

Pri potvrđivanju primitka obavijesti nadležna tijela obavješćuju osobe iz stavka 1. o datumu dovršetka ocjene.

5.Pri ocjenjivanju iz prvog podstavka stavka 4., nadležna tijela od osoba iz stavka 1. mogu zatražiti dodatne informacije koje su potrebne za dovršetak ocjene. Takav zahtjev podnosi se prije dovršetka ocjene i u svakom slučaju najkasnije 50. radnog dana od dana pisane potvrde primitka iz stavka 3. Ti zahtjevi podnose se pisanim putem i u njima se navodi koje su dodatne informacije potrebne.

Nadležna tijela obustavljaju postupak ocjene iz prvog podstavka stavka 4. dok ne prime dodatne informacije iz prvog podstavka ovog stavka, ali najdulje na 20 radnih dana. Naknadni zahtjevi nadležnih tijela za dodatne informacije ili pojašnjenja primljenih informacija ne dovode do dodatnog prekida postupka ocjene.

Nadležno tijelo može produljiti prekid iz drugog podstavka ovog stavka do 30 radnih dana ako se osobe iz stavka 1. nalaze izvan Unije ili su regulirane izvan Unije.

6.Nadležna tijela koja se, po dovršetku ocjene, odluče usprotiviti planiranom stjecanju iz stavka 1. o tome obavješćuju osobe iz stavka 1. u roku od dva radna dana, ali prije dana iz drugog podstavka stavka 4., s produljenjem, ovisno o slučaju, u skladu sa stavkom 5. drugim i trećim podstavkom. U toj se obavijesti navode razlozi za tu odluku.

7.Ako se nadležna tijela ne usprotive planiranom stjecanju iz stavka 1. prije datuma iz drugog podstavka stavka 4., s produljenjem, ovisno o slučaju, u skladu sa stavkom 5. drugim i trećim podstavkom, smatra se da je planirano stjecanje ili prodaja odobrena.

8.Nadležno tijelo može odrediti najdulje razdoblje za zaključenje planiranog stjecanja iz stavka 1. i prema potrebi produljiti taj najdulji rok.

Članak 38.
Sadržaj ocjene planiranih stjecanja izdavatelja tokena vezanih uz imovinu

1.Pri provođenju postupka ocjene iz članka 37. stavka 4. nadležna tijela ocjenjuju prikladnost osoba iz članka 37. stavka 1. i financijsku stabilnost planiranog stjecanja s obzirom na sve sljedeće kriterije:

(a)ugled osoba iz članka 37. stavka 1.;

(b)ugled i iskustvo svake osobe koja će voditi poslovanje izdavatelja tokena vezanih uz imovinu nakon planiranog stjecanja ili prodaje;

(c)financijsku stabilnost osoba iz članka 37. stavka 1., posebno s obzirom na vrstu poslovanja kojim se bavi i koja se predviđa kod izdavatelja tokena vezanih uz imovinu u kojem se stjecanje planira;

(d)usklađenost i nastavak usklađenosti izdavatelja tokena vezanih uz imovinu s odredbama ove glave;

(e)postojanje opravdanih razloga za sumnju, u vezi s planiranim stjecanjem, u pranje novca ili financiranje terorizma ili pokušaj pranja novca ili financiranja terorizma u smislu članka 1. Direktive (EU) 2015/849/EZ ili postojanje opravdanih razloga za sumnju da bi planirano stjecanje moglo povećati taj rizik.

2.Nadležna tijela mogu se usprotiviti planiranom stjecanju samo ako postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija utvrđenih u stavku 1. ili ako su informacije dostavljene u skladu s člankom 37. stavkom 4. nepotpune ili netočne.

3.Države članice ne uvode prethodne uvjete u vezi s razinom udjela koji se mora steći i ne dopuštaju svojim nadležnim tijelima da predloženo stjecanje ocjenjuju u smislu gospodarskih potreba tržišta.

4.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda o iscrpnom popisu informacija koje su potrebne za provođenje postupka ocjene iz prvog podstavka članka 37. stavka 4. i koje se dostavljaju nadležnim tijelima u vrijeme obavijesti iz članka 37. stavka 1. Potrebne informacije relevantne su za bonitetnu procjenu, razmjerne su i prilagođene naravi osoba i planiranom stjecanju iz članka 37. stavka 1.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Poglavlje 5.

Značajni tokeni vezani uz imovinu

Članak 39.
Klasifikacija tokena vezanih uz imovinu kao značajnih tokena vezanih uz imovinu

1.EBA klasificira tokene vezane uz imovinu kao značajne tokene vezane uz imovinu na temelju sljedećih kriterija, kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 6. i ako su ispunjena barem tri od sljedećih kriterija:

(a)veličina baze kupaca promotora tokena vezanih uz imovinu, dioničara izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili drugih subjekata trećih strana iz članka 30. stavka 5. točke (h);

(b)vrijednost izdanih tokena vezanih uz imovinu ili, ovisno o slučaju, njihove tržišne kapitalizacije;

(c)broj i vrijednost transakcija tim tokenima vezanima uz imovinu;

(d)veličina pričuvne imovine izdavatelja tokena vezanih uz imovinu;

(e)značaj prekograničnih aktivnosti izdavatelja tokena vezanih uz imovinu, uključujući broj država članica u kojima se tokeni vezani uz imovinu koriste, korištenje tokena vezanih uz imovinu za prekogranična plaćanja i doznake te broj država članica u kojima subjekti treće strane iz članka 30. stavka 5. točke (h) imaju poslovni nastan;

(f)njihova povezanost s financijskim sustavom.

2.Nadležna tijela koja su izdavatelju tokena vezanih uz imovinu izdala odobrenje za rad u skladu s člankom 19. dostavljaju EBA-i informacije o kriterijima iz stavka 1. koje se u skladu sa stavkom 6. utvrđuju barem jednom godišnje.

3.Ako smatra da tokeni vezani uz imovinu ispunjavaju kriterije iz stavka 1. kako je utvrđeno u skladu sa stavkom 6., EBA o tome priprema nacrt odluke i o njemu obavješćuje izdavatelje tih tokena vezanih uz imovinu i nadležno tijelo matične države članice izdavatelja. EBA prije donošenja svoje konačne odluke izdavateljima takvih tokena vezanih uz imovinu i njihovim nadležnim tijelima daje priliku za očitovanje u pisanom obliku. EBA na odgovarajući način razmatra ta očitovanja.

4.EBA svoju konačnu odluku o tome je li token vezan uz imovinu značajni token vezan uz imovinu donosi u roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 3. i o tome odmah obavješćuje izdavatelje takvih tokena vezanih uz imovinu i njihova nadležna tijela.

5.Nadzorne odgovornosti izdavatelja tokena vezanih uz imovinu prenose se na EBA-u mjesec dana nakon obavijesti o odluci iz stavka 4.

EBA i predmetno nadležno tijelo surađuju kako bi osigurali neometan prijenos nadzornih ovlasti.

6.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 121. radi daljnjeg utvrđivanja kriterija utvrđenih u stavku 1. prema kojima se token vezan uz imovinu smatra značajnim i određivanja:

(a)granica za kriterije iz stavka 1. točaka od (a) do (e) podložno sljedećem:

i. prag za bazu kupaca nije niži od dva milijuna fizičkih ili pravnih osoba;

ii. prag za vrijednost izdanih tokena vezanih uz imovinu ili, prema potrebi, tržišne kapitalizacije takvih tokena vezanih uz imovinu nije niži od milijardu EUR;

iii. prag za broj i vrijednost transakcija tim tokenima vezanima uz imovinu nije niži od 500 000 transakcija dnevno odnosno 100 milijuna EUR dnevno;

iv.prag za veličinu pričuvne imovine iz točke (d) nije niži od milijardu EUR;

v. prag za broj država članica u kojima se tokeni vezani uz imovinu koriste, među ostalim za prekogranična plaćanja i doznake ili u kojima treće strane iz članka 30. stavka 5. točke (h) imaju poslovni nastan nije niži od sedam;

(b)okolnosti u kojima se tokeni vezani uz imovinu i njihovi izdavatelji smatraju povezanima s financijskim sustavom;

(c)sadržaj i oblik informacija koje nadležno tijelo dostavlja EBA-i na temelju stavka 2.;

(d)postupak i vremenski okvir za odluke koje donosi EBA na temelju stavaka od 3. do 5.

Članak 40.
Dobrovoljna klasifikacija tokena vezanih uz imovinu kao značajnih tokena vezanih uz imovinu

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji podnose zahtjev za odobrenje za rad iz članka 16. mogu u svojem zahtjevu navesti da svoje tokene vezane uz imovinu žele klasificirati kao značajne tokene vezane uz imovinu. U tom slučaju, nadležno tijelo odmah obavješćuje EBA-u o zahtjevu potencijalnog izdavatelja.

Da bi se tokeni vezani uz imovinu klasificirali kao značajni u vrijeme izdavanja odobrenja za rad, izdavatelji tokena vezanih uz imovinu koji podnose zahtjev svojim poslovnim planom iz članka 16. stavka 2. točke (c) dokazuju da će vjerojatno ispuniti barem tri kriterija iz članka 39. stavka 1. kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6.

2.Ako na temelju plana poslovanja smatra da tokeni vezani uz imovinu ispunjavaju kriterije iz članka 39. stavka 1. kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6., EBA o tome priprema nacrt odluke i o njemu obavješćuje nadležno tijelo matične države članice izdavatelja koji podnosi zahtjev.

EBA nadležnim tijelima matične države članice izdavatelja koji podnosi zahtjev daje priliku za očitovanje u pisanom obliku prije donošenja svoje konačne odluke. EBA na odgovarajući način razmatra ta očitovanja.

3.Ako na temelju plana poslovanja smatra da tokeni vezani uz imovinu ne ispunjavaju kriterije iz članka 39. stavka 1. kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6., EBA o tome priprema nacrt odluke i o njemu obavješćuje izdavatelja koji podnosi zahtjev i nadležno tijelo matične države članice izdavatelja koji podnosi zahtjev.

EBA izdavatelju koji podnosi zahtjev i nadležnom tijelu njegove matične države članice daje priliku za očitovanje u pisanom obliku prije donošenja svoje konačne odluke. EBA na odgovarajući način razmatra ta očitovanja.

4.EBA svoju konačnu odluku o tome je li token vezan uz imovinu značajni token vezan uz imovinu donosi u roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 1. i o tome odmah obavješćuje izdavatelje takvih tokena vezanih uz imovinu i njihova nadležna tijela.

5.Ako se tokeni vezani uz imovinu klasificiraju kao značajni u skladu s odlukom iz stavka 4., nadzorne odgovornosti prenose se na EBA-u na dan odluke kojom nadležno tijelo daje odobrenje iz članka 19. stavka 1.

Članak 41.
Posebne dodatne obveze izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu

1.Izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu donose, provode i vode politiku naknada kojom se promiče pouzdano i učinkovito upravljanje rizicima takvih izdavatelja i koja ne stvara poticaje za ublažavanje standarda koji se odnose na rizike.

2.Izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu osiguravaju da se takvi tokeni mogu pohraniti na skrbništvo kod različitih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ovlaštenih za usluge iz članka 3. stavka 1. točke 10., među ostalim kod pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne pripadaju istoj grupi, kako je definirano u članku 2. stavku 11. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća 61 , na pravednoj i razumnoj osnovi bez diskriminacije.

3.Izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu procjenjuju i prate potrebe u pogledu likvidnosti kako bi ispunili zahtjeve za iskup ili izvršenje prava iz članka 34., koje podnesu imatelji tokena vezanih uz imovinu. U tu svrhu, izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu donose, vode i provode politiku i postupke upravljanja likvidnošću. Tom politikom i tim postupcima osigurava otporan profil likvidnosti pričuvna imovina koji izdavatelju značajnih tokena vezanih uz imovinu omogućuje nastavak uobičajenog poslovanja, među ostalim u scenarijima likvidnosnog stresa.

4.Postotak iz članka 31. stavka 1. točke (b) određuje se na 3 % prosječne količine pričuvne imovine za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu.

5.Ako nekoliko izdavatelja nudi isti token vezan uz imovinu koji je klasificiran kao značajan, svaki od tih izdavatelja podliježe zahtjevima utvrđenima u stavcima od 1. do 4.

Ako izdavatelj nudi dvije ili više kategorija tokena vezanih uz imovinu u Uniji, a barem je jedan od tih tokena vezanih uz imovinu klasificiran kao značajan, takav izdavatelj podliježe zahtjevima utvrđenima u stavcima od 1. do 4.

6.EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju:

(a)minimalni sadržaj mehanizama upravljanja politikom naknada iz stavka 1.;

(b)postupak i rok u kojemu se izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu treba prilagoditi većim kapitalnim zahtjevima utvrđenima u stavku 4.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu]. 

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Poglavlje 6.

Uredna likvidacija

Članak 42.
Uredna likvidacija

1.Izdavatelji tokena vezanih uz imovinu imaju plan primjerene podrške urednoj likvidaciji njihova poslovanja na temelju mjerodavnog nacionalnog prava, uključujući kontinuitet ili oporavak svih ključnih djelatnosti koje obavljaju ti izdavatelji ili subjekti treće strane iz članka 30. stavka 5. točke (h). U planu se dokazuje sposobnost izdavatelja tokena vezanih uz imovinu da provede urednu likvidaciju bez nepotrebne gospodarske štete za imatelje tokena vezanih uz imovinu ili stabilnost tržištâ pričuvne imovine.

2.Plan iz stavka 1. uključuje ugovorne aranžmane, postupke i sustave kojima se osigurava isplata prihoda od prodaje preostale pričuvne imovine imateljima tokena vezanih uz imovinu.

3.Plan iz stavka 1. redovito se revidira i ažurira.

GLAVA IV.: Tokeni elektroničkog novca

Poglavlje 1.

Zahtjevi koje trebaju ispunjavati svi izdavatelji tokena elektroničkog novca

Članak 43.
Odobrenje za rad

1.U Uniji se tokeni elektroničkog novca javno nude i prihvaćaju za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom samo ako izdavatelj takvih tokena elektroničkog novca:

(a)ima odobrenje za rad kao kreditna institucija ili kao „institucija za elektronički novac” u smislu članka 2. stavka 1. Direktive 2009/110/EZ;

(b)ispunjava zahtjeve koji se primjenjuju na instituciju za elektronički novac utvrđene u glavama II. i III. Direktive 2009/110/EZ, osim ako je u ovoj glavi navedeno drugačije;

(c)objavi bijelu knjigu o kriptoimovini dostavljenu nadležnom tijelu u skladu s člankom 46.

Za potrebe točke (a), „institucija za elektronički novac” kako je definirana u članku 2. stavku 1. Direktive 2009/110/EZ ovlaštena je za izdavanje „tokena e-novca”, a za tokene e-novca smatra se da su „elektronički novac” kako je definiran u članku 2. stavku 2. Direktive 2009/110/EZ.

Za token e-novca koji je vezan uz valutu Unije smatra se da je javno ponuđen u Uniji.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se:

(a)na tokene e-novca koje stavljaju na tržište, distribuiraju i čuvaju kvalificirani ulagatelji i koje mogu čuvati isključivo kvalificirani ulagatelji;

(b)ako prosječni nepodmireni iznos tokena e-novca ne premašuje 5 000 000 EUR ili jednakovrijedan iznos u drugoj valuti tijekom razdoblja od 12 mjeseci, izračunano krajem svake kalendarske godine.

Za potrebe točke (b), ako je država članica odredila prag niži od 5 000 000 EUR u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2009/110/EZ, primjenjuje se takav prag.

U slučajevima iz točaka (a) i (b), izdavatelji tokena elektroničkog novca izrađuju bijelu knjigu o kriptoimovini i dostavljaju je nadležnom tijelu u skladu s člankom 46.

Članak 44.
Izdavanje i iskupivost tokena elektroničkog novca

1.Odstupajući od članka 11. Direktive 2009/110/EZ, na izdavatelje tokena e-novca primjenjuju se samo sljedeći zahtjevi u pogledu izdavanja i iskupivosti tokena e-novca.

2.Imatelji tokena e-novca imaju pravo na potraživanje tih tokena e-novca od izdavatelja. Zabranjuje se svaki token e-novca koji svim imateljima ne daje pravo na potraživanje.

3.Izdavatelji takvih tokena e-novca izdaju tokene e-novca po nominalnoj vrijednosti i po primitku sredstava u smislu članka 4. stavka 25. Direktive 2015/2366.

4.Na zahtjev imatelja tokena e-novca, odgovarajući izdavatelj mora iskupiti, u svakom trenutku i po nominalnoj vrijednosti, novčanu vrijednost tokena e-novca koje čuva imateljima tokena e-novca, bilo u gotovini ili virmanskim nalogom.

5.Izdavatelji tokena e-novca ističu uvjete iskupa, uključujući sve s njime povezane naknade, u bijeloj knjizi o kriptoimovini kako je navedeno u članku 46.

6.Iskup može biti uz naknadu samo ako je tako navedeno u bijeloj knjizi o kriptoimovini. Svaka takva naknada treba biti razmjerna i primjerena stvarnim troškovima izdavatelja tokena e-novca.

7.Ako izdavatelji tokena e-novca ne ispune legitimne zahtjeve za iskup od imatelja tokena e-novca u roku određenom u bijeloj knjizi o kriptoimovini koji nije dulji od 30 dana, obveza utvrđena u stavku 3. primjenjuje se na sve sljedeće subjekte treće strane koji imaju ugovorni aranžman s izdavateljima tokena e-novca:

(a)subjekti koji osiguravaju čuvanje sredstava koja prime izdavatelji tokena e-novca u zamjenu za tokene e-novca u skladu s člankom 7. Direktive 2009/110/EZ;

(b)sve fizičke ili pravne osobe zadužene za distribuciju tokena e-novca u ime izdavatelja tokena e-novca.

Članak 45.
Zabrana kamata

Odstupajući od članka 12. Direktive 2009/110/EZ, izdavatelj tokena e-novca i pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne odobrava kamate ni kakvu drugu korist u vezi s razdobljem u kojem imatelj tokena e-novca čuva takve tokene e-novca.

Članak 46.
Sadržaj i oblik bijele knjige o kriptoimovini za tokene elektroničkog novca

1.Prije nego što javno ponudi tokene e-novca u EU-u ili zatraži uvrštenje takvih tokena e-novca za trgovanje na platformi za trgovanje, izdavatelj tokena e-novca na svojim internetskim stranicama objavljuje bijelu knjigu o kriptoimovini.

2.Bijela knjiga o kriptoimovini iz stavka 1. sadržava sve sljedeće relevantne informacije:

(a)opis izdavatelja tokena e-novca;

(b)detaljan opis projekta izdavatelja te predstavljanje glavnih sudionika uključenih u osmišljavanje i razvoj projekta;

(c)naznaku odnosi li se bijela knjiga o kriptoimovini na javnu ponudu tokena e-novca i/ili uvrštenje takvih tokena e-novca za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom;

(d)detaljan opis prava i obveza koji se odnose na tokene e-novca, uključujući prava iskupa po nominalnoj vrijednosti iz članka 44. te postupke i uvjete za izvršenje tih prava;

(e)informacije o osnovnoj tehnologiji i standardima koje ispunjava izdavatelj tokena e-novca, a koji omogućuju čuvanje, pohranu i prijenos takvih tokena e-novca;

(f)rizike povezane s izdavateljem e-novca, tokenima e-novca i provedbom projekta, uključujući tehnologiju;

(g)stavke za objavu navedene u Prilogu III.

3.Sve takve informacije iz stavka 2. moraju biti istinite, jasne i nedvosmislene. Bijela knjiga o kriptoimovini ne smije sadržavati bitne propuste i mora biti predstavljena na sažet i razumljiv način.

4.Svaka bijela knjiga o kriptoimovini mora sadržavati i izjavu upravljačkog tijela izdavatelja e-novca u kojoj se potvrđuje da je bijela knjiga o kriptoimovini u skladu sa zahtjevima ove glave i navodi da su, prema njegovim saznanjima, informacije sadržane u bijeloj knjizi o kriptoimovini točne i bez značajnih propusta.

5.Bijela knjiga o kriptoimovini sadržava sažetak u kojemu se ukratko i laičkim jezikom navode ključne informacije o javnoj ponudi tokena e-novca ili o uvrštenju tih tokena e-novca za trgovanje, a osobito o osnovnim elementima tokena e-novca. U sažetku se navodi:

(a)da imatelji tokena e-novca imaju pravo iskupa u svakom trenutku po nominalnoj vrijednosti;

(b)uvjete iskupa, uključujući sve povezane naknade.

6.Svaka bijela knjiga o kriptoimovini mora biti datirana.

7.Bijela knjiga o kriptoimovini sastavlja se na barem jednom od službenih jezika matične države članice ili na jeziku koji je uobičajen u području međunarodnih financija.

8.Bijela knjiga o kriptoimovini stavlja se na raspolaganje u strojno čitljivim formatima u skladu s člankom 5.

9.Izdavatelj tokena e-novca dostavlja svoj nacrt bijele knjige o kriptoimovini i, ako je primjenjivo, svoje promidžbene sadržaje odgovarajućem nadležnom tijelu kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki 24. podtočki (b) barem 20 radnih dana prije datuma objave.

Nakon dostave i ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u Direktivi 2009/110/EZ i nacionalnim propisima kojima se ona prenosi, nadležno tijelo matične države članice može izvršavati ovlasti utvrđene u članku 82. stavku 1. ove Uredbe.

10.Svaka promjena ili nova činjenica koja bi vjerojatno mogla znatno utjecati na odluku potencijalnog kupca o kupovini ili na odluku imateljâ tokena e-novca o prodaji ili razmjeni takvih tokena e-novca izdavatelju, a koja nastane nakon objave početne bijele knjige o kriptoimovini, opisuje se u izmijenjenoj bijeloj knjizi o kriptoimovini koju sastavlja izdavatelj i koja se dostavlja odgovarajućem nadležnom tijelu u skladu sa stavkom 9.

Članak 47.
Odgovornost izdavatelja tokena e-novca za informacije navedene u bijeloj knjizi o kriptoimovini

1.Ako izdavatelj tokena e-novca ili njegovo upravljačko tijelo prekrši članak 46. navođenjem nepotpunih, neistinitih, nejasnih ili dvosmislenih informacija u bijeloj knjizi ili izmijenjenoj bijeloj knjizi o kriptoimovini, imatelj tih tokena e-novca može potraživati odštetu od tog izdavatelja tokena e-novca ili njegova upravljačkog tijela za štetu koja mu je tom povredom uzrokovana.

Izuzeće građanskopravne odgovornosti nema pravni učinak.

2.Imatelj tokena e-novca dužan je iznijeti dokaze iz kojih je vidljivo da je izdavatelj tokena e-novca prekršio članak 46. i da je ta povreda utjecala na njegovu odluku o kupnji, prodaji ili razmjeni predmetnih tokena e-novca.

3.Imatelj tokena e-novca ne može potraživati odštetu zbog informacija navedenih u sažetku iz članka 46. stavka 5., uključujući prijevod sažetka, osim u sljedećim slučajevima:

(a)sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili nedosljedan kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima bijele knjige o kriptoimovini;

(b)sažetak ne pruža, kad ga se čita zajedno s drugim dijelovima bijele knjige o kriptoimovini, ključne informacije koje su potrošačima i ulagateljima korisne pri razmatranju kupnje tokena e-novca.

4.Ovim se člankom ne isključuju daljnji zahtjevi s osnove građanskopravne odgovornosti u skladu s nacionalnim pravom.   

Članak 48.
   Promidžbeni sadržaji    

1.Svi promidžbeni sadržaji o javnoj ponudi tokena e-novca ili uvrštenju takvih tokena e-novca za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

(a)promidžbeni sadržaji jasno su prepoznatljivi kao takvi;

(b)informacije u promidžbenim sadržajima istinite su, jasne i nedvosmislene;

(c)informacije u promidžbenim sadržajima u skladu su s informacijama u bijeloj knjizi o kriptoimovini;

(d)u promidžbenim sadržajima jasno se navodi da je bijela knjiga o kriptoimovini objavljena i adresa internetskih stranica izdavatelja tokena e-novca.

2.Promidžbeni sadržaji uključuju jasnu i nedvosmislenu izjavu da svi imatelji tokena e-novca imaju pravo iskupa u svakom trenutku i po nominalnoj vrijednosti prema izdavatelju.

Članak 49.
Ulaganje sredstava primljenih u zamjenu za izdavatelje tokena e-novca

Sredstva koja prime izdavatelji tokena e-novca u zamjenu za tokene e-novca i koja su uložena u sigurnu imovinu niskog rizika u skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive 2009/110/EEZ ulažu se u imovinu u istoj valuti uz koju je vezan token e-novca.

Poglavlje 2.

Značajni tokeni e-novca

Članak 50.
Klasifikacija tokena e-novca kao značajnih tokena e-novca

1.EBA klasificira tokene e-novca kao značajne tokene e-novca na temelju kriterija utvrđenih u članku 39. stavku 1., kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6., i ako su ispunjena barem tri od tih kriterija.

2.Nadležna tijela matične države članice izdavatelja dostavljaju EBA-i informacije o kriterijima iz članka 39. stavka 1. koje se u skladu s člankom 39. stavkom 6. utvrđuju barem jednom godišnje.

3.Ako smatra da tokeni e-novca ispunjavaju kriterije iz članka 39. stavka 1. kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6., EBA o tome priprema nacrt i o njemu obavješćuje izdavatelje tih tokena e-novca i nadležno tijelo matične države članice izdavatelja. EBA izdavateljima takvih tokena e-novca i njihovim nadležnim tijelima daje priliku za očitovanje u pisanom obliku prije donošenja svoje konačne odluke. EBA na odgovarajući način razmatra ta očitovanja.

4.EBA svoju konačnu odluku o tome je li token e-novca značajni token e-novca donosi u roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 3. i o tome odmah obavješćuje izdavatelje takvih tokena e-novca i njihova nadležna tijela.

Članak 51.
Dobrovoljna klasifikacija tokena e-novca kao značajnih tokena e-novca

1.Izdavatelj tokena e-novca, kojemu je izdano odobrenje za rad kao kreditna institucija ili kao „institucija za elektronički novac” kako je definirano u članku 2. stavku 1. Direktive 2009/110/EZ ili koji podnosi zahtjev za takvo odobrenje za rad može naznačiti da želi klasificirati svoje tokene e-novca kao značajne tokene e-novca. U tom slučaju, nadležno tijelo odmah obavješćuje EBA-u o zahtjevu izdavatelja ili izdavatelja koji podnosi zahtjev.

Da bi se tokeni e-novca klasificirali kao značajni, izdavatelji tokena e-novca ili izdavatelji koji podnose zahtjev svojim detaljnim planom poslovanja dokazuju da će vjerojatno ispuniti barem tri kriterija iz članka 39. stavka 1. kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6.

2.Ako na temelju plana poslovanja smatra da tokeni e-novca ispunjavaju kriterije iz članka 39. stavka 1. kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6., EBA o tome priprema nacrt odluke i o njemu obavješćuje nadležno tijelo matične države članice izdavatelja koji podnosi zahtjev.

EBA nadležnim tijelima izdavatelja ili matične države članice izdavatelja koji podnosi zahtjev daje priliku za očitovanje u pisanom obliku prije donošenja svoje konačne odluke. EBA na odgovarajući način razmatra ta očitovanja.

3.Ako na temelju plana poslovanja smatra da tokeni e-novca ne ispunjavaju kriterije iz članka 39. stavka 1. kako je utvrđeno u skladu s člankom 39. stavkom 6., EBA o tome priprema nacrt odluke i o njemu obavješćuje izdavatelja ili izdavatelja koji podnosi zahtjev i nadležno tijelo izdavatelja ili matične države članice izdavatelja koji podnosi zahtjev.

EBA izdavatelju ili izdavatelju koji podnosi zahtjev i nadležnom tijelu njegove matične države članice daje priliku za očitovanje u pisanom obliku prije donošenja svoje konačne odluke. EBA na odgovarajući način razmatra ta očitovanja.

4.EBA svoju konačnu odluku o tome je li token e-novca značajni token e-novca donosi u roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 1. i o tome odmah obavješćuje izdavatelje takvih tokena e-novca ili izdavatelja koji podnosi zahtjev i njihova nadležna tijela. Odluka se odmah priopćava izdavatelju e-novca ili izdavatelju koji podnosi zahtjev i nadležnom tijelu njegove matične države članice.

Članak 52.
Posebne dodatne obveze izdavatelja značajnih tokena e-novca

Izdavatelji barem jedne kategorije tokena e-novca primjenjuju sljedeće zahtjeve koji se primjenjuju na izdavatelje tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena vezanih uz imovinu:

(a)članci 33. i 34. ove Uredbe umjesto članka 7. Direktive 2009/110/EZ;

(b)članak 41. stavci 1., 2. i 3. ove Uredbe;

(c)članak 41. stavak 4. ove Uredbe umjesto članka 5. Direktive 2009/110/EZ;

(d)Članak 42. ove Uredbe.

GLAVA V.: Izdavanje odobrenja za rad i uvjeti poslovanja za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom

Poglavlje 1.: Odobrenje za rad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 53.
Odobrenje za rad

1.Usluge povezane s kriptoimovinom pružaju isključivo pravne osobe koje imaju poslovni nastan u državi članici Unije i koje imaju odobrenje za rad kao pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s člankom 55.

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moraju u svakom trenutku ispunjavati uvjete za svoje odobrenje za rad.

Osoba koja nije pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne koristi se imenom ni tvrtkom, ne izdaje promidžbene sadržaje niti upotrebljava neki drugi proces koji bi upućivao na to da ima odobrenje za rad kao pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili da je vjerojatno da će stvoriti zabunu u tom pogledu.

2.Nadležna tijela koja daju odobrenje za rad na temelju članka 55. osiguravaju da se u tom odobrenju navode usluge povezane s kriptoimovinom za čije pružanje pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imaju odobrenje za rad.

3.Odobrenje za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom vrijedi u cijeloj Uniji i omogućuje pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom da u cijeloj Uniji pružaju usluge za koje imaju odobrenje, na temelju prava poslovnog nastana, uključujući podružnicu, ili na temelju slobode pružanja usluga.

Od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom na prekograničnoj osnovi ne zahtijeva se da budu fizički prisutni na državnom području države članice domaćina.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji žele dodati usluge povezane s kriptoimovinom svojem odobrenju za rad od nadležnih tijela koja su dala odobrenje za rad traže proširenje odobrenja dopunjavanjem i ažuriranjem informacija iz članka 54. Zahtjev za proširenje obrađuje se u skladu s člankom 55.

Članak 54.
Podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

1.Pravne osobe koje planiraju pružati usluge povezane s kriptoimovinom podnose zahtjev za odobrenje za pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom nadležnom tijelu države članice u kojoj imaju registrirano sjedište.

2.Zahtjev iz stavka 1. sadržava sve navedeno u nastavku:

(a)naziv, uključujući pravni naziv i svaku drugu tvrtku koja se koristi, identifikacijsku oznaku pravne osobe podnositelja zahtjeva za pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, internetske stranice koje održava taj pružatelj i njegova fizička adresa;

(b)pravni status pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev;

(c)statut pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev;

(d)poslovni plan u kojem su navedene vrste usluga povezanih s kriptoimovinom koje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev želi pružati, među ostalim gdje će se i kako te usluge stavljati na tržište;

(e)opis mehanizama upravljanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev;

(f)za sve fizičke osobe uključene u upravljačko tijelo pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev i za sve fizičke osobe koje izravno ili neizravno imaju 20 % ili više temeljnog kapitala ili glasačkih prava, dokaz o nepostojanju kaznene evidencije s obzirom na povredu nacionalnih pravila u području trgovačkog prava, prava nesolventnosti, prava financijskih usluga, prava za sprječavanje pranja novca, propisa o suzbijaniju terorizma i obveza o profesionalnoj odgovornosti;

(g)dokaz da fizičke osobe koje sudjeluju u upravljačkom tijelu pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev zajednički posjeduju dovoljno znanja, vještina i iskustva za upravljanje tim pružateljem i da se od tih fizičkih osoba zahtijeva da obavljanju svojih dužnosti posvete dovoljno vremena;

(h)opis mehanizma unutarnje kontrole, postupka za procjenu rizika i plana kontinuiteta poslovanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev;

(i)stručne i laičke opise IT-sustava i sigurnosnih sustava pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev;

(j)dokaz da pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev ispunjava bonitetne zaštitne mehanizme u skladu s člankom 60.;

(k)opis postupaka za rješavanje pritužbi klijenata pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev;

(l)opis postupka za odvajanje kriptoimovine i sredstava klijenta;

(m)opis postupka i sustava za otkrivanje zlouporabe tržišta;

(n)ako pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev planira osigurati skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana, opis politike skrbništva;

(o)ako pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev planira upravljati platformom za trgovanje kriptoimovinom, opis pravila rada platforme za trgovanje;

(p)ako pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev planira razmijeniti kriptoimovinu za fiducijarnu valutu ili kriptoimovinu za drugu kriptoimovinu, opis komercijalne politike bez diskriminacije;

(q)ako pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev planira izvršavati naloge za kriptoimovinu u ime trećih strana, opis politike izvršenja;

(r)ako podnositelj zahtjeva planira primati i slati naloge za kriptoimovinu u ime trećih strana, dokaz da fizičke osobe koje će davati savjete u ime pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev imaju potrebno znanje i vještine za ispunjavanje svojih obveza.

3.Nadležna tijela od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev ne zahtijevaju da dostavi informacije koje su već primila u skladu s Direktivom 2009/110/EZ, Direktivom 2014/65/EU, Direktivom 2015/2366/EU ili nacionalnim propisima koji se primjenjuju na usluge povezane s kriptoimovinom prije stupanja na snagu ove Uredbe, pod uvjetom da su takve informacije ili dokumenti ažurni i dostupni nadležnim tijelima. 

Članak 55.
Procjena zahtjeva za odobrenje i davanje ili odbijanje odobrenja za rad

1.Nadležna tijela u roku od 25 radnih dana od primitka zahtjeva iz članka 54. stavka 1. ocjenjuju potpunost zahtjeva provjerom dostave informacija navedenih u članku 54. stavku 2. Ako zahtjev nije potpun, tijela određuju rok do kojeg pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev treba dostaviti informacije koje nedostaju.

2.Nadležna tijela mogu odbiti pregledati zahtjeve ako takvi zahtjevi ostanu nepotpuni nakon roka iz stavka 1.

3.Nadležna tijela odmah obavješćuju pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev o činjenici da je zahtjev potpun.

4.Prije davanja ili odbijanja odobrenja za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, nadležna tijela savjetuju se s nadležnim tijelima druge države članice u svakom od sljedećih slučajeva:

(a)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev podružnica je pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ima odobrenje za rad u toj drugoj državi članici;

(b)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev podružnica je matičnog društva pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ima odobrenje za rad u toj drugoj državi članici;

(c)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev pod kontrolom je istih fizičkih ili pravnih osoba koje kontroliraju pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ima odobrenje za rad u toj drugoj državi članici.

5.Nadležna tijela u roku od tri mjeseca od datuma primitka potpunog zahtjeva ocjenjuju usklađenost pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev sa zahtjevima iz ove glave te donose detaljno obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju odobrenja za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Pri toj se ocjeni uzimaju u obzir priroda, razmjer i složenost usluga povezanih s kriptoimovinom koje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev planira pružati.

Nadležna tijela mogu odbiti izdati odobrenje ako postoje objektivni i očiti razlozi koji upućuju na sljedeće:

(a)upravljačko tijelo pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnosi zahtjev predstavlja prijetnju njegovu djelotvornom, dobrom i razboritom upravljanju i kontinuitetu poslovanja te odgovarajućem razmatranju interesa njegovih klijenata i integriteta tržišta;

(b)podnositelj zahtjeva ne ispunjava ili vjerojatno neće ispuniti zahtjeve iz ove glave.

6.Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o svim odobrenjima izdanima na temelju ovog članka. ESMA sve informacije koje su joj dostavljene o uspješnim zahtjevima unosi u registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za rad, propisan u članku 57. ESMA može zatražiti informacije kako bi potvrdila da nadležna tijela dosljedno izdaju odobrenja za rad na temelju ovog članka.

7.Nadležna tijela obavješćuju pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji podnesu zahtjev o svojoj odluci o davanju ili odbijanju odobrenja u roku od tri radna dana od datuma te odluke.

Članak 56.
Oduzimanje odobrenja za rad

1.Nadležna tijela oduzimaju odobrenja za rad u svakoj od sljedećih situacija:

(a)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije iskoristio odobrenje za rad u roku od 18 mjeseci od dana izdavanja odobrenja;

(b)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom izričito se odrekao odobrenja;

(c)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije pružao usluge povezane s kriptoimovinom tijekom devet uzastopnih mjeseci;

(d)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dobio je odobrenje za rad na nezakonit način, među ostalim na temelju lažnih izjava u svojem zahtjevu za odobrenje za rad;

(e)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom više ne ispunjava uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano i nije u zadanom roku poduzeo korektivne mjere koje je nadležno tijelo zatražilo;

(f)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ozbiljno je prekršio ovu Uredbu.

2.Nadležna tijela imaju ovlasti za oduzimanje odobrenja i u svakoj od sljedećih situacija:

(a)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili članovi njegova upravljačkog tijela prekršili su nacionalni propis o provedbi Direktive (EU) 2015/849 62 s obzirom na pranje novca ili financiranje terorizma;

(b)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom izgubio je svoje odobrenje za rad kao institucija za platni promet u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2015/2366 ili svoje odobrenje za rad kao institucija za elektronički novac koje mu je izdano u skladu s glavom II. Direktive 2009/110/EZ i taj pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije ispravio situaciju u roku od 40 kalendarskih dana.

3.Ako nadležno tijelo oduzme odobrenje, nadležno tijelo koje je imenovano jedinstvenom točkom za kontakt u toj državi članici u skladu s člankom 81. bez nepotrebne odgode o tome obavješćuje ESMA-u i nadležna tijela država članica domaćina. ESMA upisuje informaciju o oduzimanju odobrenja u registar iz članka 57.

4.Nadležna tijela mogu ograničiti oduzimanje odobrenja za određenu uslugu.

5.Prije oduzimanje odobrenja, nadležna tijela savjetuju se s nadležnim tijelima druge države članice u kojoj je predmetni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom:

(a)podružnica pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ima odobrenje za rad u toj drugoj državi članici;

(b)podružnica matičnog društva pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ima odobrenje za rad u toj drugoj državi članici;

(c)pod kontrolom istih fizičkih ili pravnih osoba koje kontroliraju pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji ima odobrenje za rad u toj drugoj državi članici.

6.EBA, ESMA i nadležna tijela države članice domaćina mogu u svakom trenutku zatražiti da nadležno tijelo matične države članice ispita ispunjava li pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom još uvijek uvjete pod kojima je odobrenje izdano.

7.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom uvode, provode i vode odgovarajuće postupke kojima osiguravaju pravovremen i uredan prijenos kriptoimovine i sredstava klijenata drugom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom nakon oduzimanja odobrenja za rad.

Članak 57. 
Registar pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

1.ESMA uspostavlja registar svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom. Taj je registar javno dostupan na njezinim internetskim stranicama i redovito se ažurira.

2.Registar iz stavka 1. sadržava sljedeće podatke:

(a)naziv, pravni oblik i identifikacijsku oznaku pravne osobe i podružnica pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(b)tvrtku, fizičku adresu i internetske stranice pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili platforme za trgovanje kriptoimovinom kojom upravlja pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom;

(c)ime i adresu nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje i njegove podatke za kontakt;

(d)popis usluga povezanih s kriptoimovinom za koje je izdano odobrenje pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom;

(e)popis država članica u kojima je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom priopćio svoju namjeru pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s člankom 58.;

(f)sve druge usluge koje pruža pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, a koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, s upućivanje na mjerodavno pravo Unije ili države članice.

3.Svako oduzimanje odobrenja za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom u skladu s člankom 56. ostaje objavljeno u registru tijekom razdoblja od pet godina.

Članak 58.
Prekogranično pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji namjeravaju pružati usluge povezane s kriptoimovinom u više država članica dostavljaju sljedeće informacije nadležnom tijelu koje je imenovano jedinstvenom točkom za kontakt u skladu s člankom 81.:

(a)popis država članica u kojima pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom namjerava pružati usluge povezane s kriptoimovinom;

(b)datum početka planiranog pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(c)popis svih drugih djelatnosti kojima se bavi pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, a koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom.

2.Jedinstvena točka za kontakt države članice u kojoj je odobrenje za rad izdano priopćuje informacije iz stavka 1. nadležnim tijelima država članica domaćina, ESMA-i i EBA-i u roku od 10 radnih dana od njihova primitka. ESMA te informacije unosi u registar iz članka 57.

3.Jedinstvena točka za kontakt države članice koja je izdala odobrenje za rad bez odgode obavješćuje predmetnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom o priopćenju iz stavka 2.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom mogu početi pružati usluge povezane s kriptoimovinom u državi članici koja nije njihova matična država članica od datuma primitka priopćenja iz stavka 3. ili najkasnije 15 kalendarskih dana od dostave informacija iz stavka 1.

Poglavlje 2.: Obveze svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 59.
Obveza poštenog, pravednog i profesionalnog postupanja u najboljem interesu klijenata te informiranja klijenata

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom postupaju pošteno, pravedno i profesionalno te u najboljem interesu svojih klijenata i potencijalnih klijenata.

2.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom pružaju svojim klijentima točne i jasne informacije koje ne dovode u zabludu, posebno u promidžbenim sadržajima, koji se označuju kao takvi. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ne dovode klijenta, namjerno ili nemarom, u zabludu u odnosu na stvarne ili navodne prednosti neke kriptoimovine.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom upozoravaju klijente na rizike povezane s kupnjom kriptoimovine.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom objavljuju svoje politike određivanja cijena, na vidljivom mjestu na svojim internetskim stranicama.

Članak 60.
Bonitetni zahtjevi

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom u svakom trenutku imaju bonitetnu zaštitu čiji je iznos najmanje jednak većem od sljedećeg:

(a)iznos trajnih minimalnih kapitalnih zahtjeva iz Priloga IV. ovisno o naravi usluga povezanih s kriptoimovinom koje se pružaju;

(b)četvrtina fiksnih općih troškova prethodne godine, revidiranih jedanput godišnje.

2.Bonitetni zahtjevi iz stavka 1. u nekom su od sljedećih oblika:

(a)regulatorni kapital koji se sastoji od stavki redovnog osnovnog kapitala iz članaka od 26. do 30. Uredbe (EU) br. 575/2013 nakon odbitaka u skladu s člankom 36. te uredbe, bez primjene pragova izuzeća u skladu s člancima 46. i 48. te uredbe;

(b)polica osiguranja koja pokriva državna područja Unije na kojima se usluge povezane s kriptoimovinom aktivno pružaju ili usporedivo jamstvo.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji ne posluju godinu dana od datuma na koji su počeli pružati usluge za izračun iz stavka 1. točke (b) koriste predviđene fiksne opće troškove uključene u svoja predviđanja za pružanje usluga tijekom prvih 12 mjeseci koje su podnijeli zajedno sa svojim zahtjevom za odobrenje.

4.Polica osiguranja iz stavka 2. ima najmanje sve od sljedećih značajki:

(a)početno trajanje od najmanje godinu dana;

(b)rok za raskid je najmanje 90 dana;

(c)ugovorena je kod društva koje ima odobrenje za ugovaranje osiguranja u skladu s pravom Unije ili države članice;

(d)pružio ju je subjekt treće strane.

5.Polica osiguranja iz stavka 2. točke (b) uključuje pokriće rizika od:

(a)gubitka dokumenata;

(b)izjava kojima se pogrešno prikazuje ili dovodi u zabludu;

(c)postupanja, pogrešaka ili propusta koji uzrokuju povredu:

i. pravnih i regulatornih obveza;

ii. dužnosti poštenog, pravednog i profesionalnog postupanja prema klijentima;

iii. obveza povjerljivosti;

(d)nemogućnosti uvođenja, provedbe i vođenja odgovarajućih postupaka za sprečavanje sukoba interesa;

(e)gubitaka koji proizlaze iz prekida poslovanja ili kvarova sustava;

(f)poslovnog modela, krajnje nepažnje pri zaštiti kriptoimovine i sredstava klijenata, ovisno o slučaju.

6.Fiksne opće troškove iz prethodne godine za potrebe stavka 1. točke (b) pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom izračunavaju na temelju iznosa koji proizlaze iz primjenjivog računovodstvenog okvira tako što od ukupnih rashoda nakon raspodjele dobiti dioničarima u svojim najnovijim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima oduzmi sljedeće stavke, ili ako revidirani financijski izvještaji nisu dostupni, u godišnjim financijskim izvještajima koje su potvrdila nacionalna nadzorna tijela:

(a)bonus i druge nagrade osoblju, u mjeri u kojoj ti bonusi i nagrade ovise o neto dobiti pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom u relevantnoj godini;

(b)udjele zaposlenika, direktora i partnera u dobiti;

(c)druge raspodjele dobiti i druge varijabilne primitke, u mjeri u kojoj su u cijelosti diskrecijski;

(d)jednokratne rashode od neuobičajenih aktivnosti.

Članak 61.
Organizacijski zahtjevi

1.Članovi upravljačkog tijela pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom imaju potreban dobar ugled i kompetencije, u smislu kvalifikacija, iskustvo i vještine za obavljanje svojih dužnosti. Dužni su dokazati da mogu dovoljno vremena posvetiti djelotvornom izvršavanju svojih funkcija.

2.Fizičke osobe koje, izravno ili neizravno, posjeduju više od 20 % dioničkog kapitala ili glasačkih prava u pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom ili koje na drugi način imaju kontrolu nad pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom dostavljaju dokaze o potrebnom dobrom ugledu i kompetencijama.

3.Nijedna od osoba iz stavka 1. ili 2. nije osuđivana za kaznena djela povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma ili druga financijska kaznena djela.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom zapošljavaju osoblje s vještinama, znanjem i stručnošću potrebnima za ispunjavanje svojih obveza te uzimajući u obzir razmjer, prirodu i asortiman usluga povezanih s kriptoimovinom koje se pružaju.

5.Upravljačko tijelo procjenjuje i povremeno preispituje djelotvornost politika i postupaka utvrđenih radi usklađenosti s obvezama utvrđenima u poglavljima 2. i 3. ove glave te poduzimaju odgovarajuće mjere za rješavanje eventualnih nedostataka.

6.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom poduzimaju sve razumne korake kako bi osigurali kontinuitet i redovitost obavljanja svojih usluga povezanih s kriptoimovinom. U tu svrhu, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koriste odgovarajuće i razmjerne resurse i postupke, uključujući otporne i sigurne sustave IKT-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/xx Europskog parlamenta i Vijeća 63 .

Utvrđuju politiku kontinuiteta poslovanja, koja uključuje kontinuitet poslovanja IKT-a te planove oporavka u slučaju katastrofe koji se izrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2021/xx Europskog parlamenta i Vijeća 64 s ciljem da se, u slučaju prekida rada njihovih sustava i postupaka IKT-a, očuvaju bitni podaci i funkcije te usluge povezane s kriptoimovinom ili, ako to nije moguće, pravodoban povrat takvih podataka i funkcija te pravodoban nastavak pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom.

7.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom uspostavljaju mehanizme unutarnje kontrole i djelotvorne postupke za procjenu rizika, uključujući djelotvorne mjere kontrole i zaštite za upravljanje sustavima IKT-a u skladu s Uredbom (EU) 2021/xx Europskog parlamenta i Vijeća 65 . Prate i redovito ocjenjuju prikladnost i djelotvornost mehanizama unutarnje kontrole i postupaka za procjenu rizika te poduzimaju odgovarajuće mjere za uklanjanje svih nedostataka.

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imaju sustave i postupke za zaštitu sigurnosti, integriteta i povjerljivosti informacija u skladu s Uredbom (EU) 2021/xx Europskog parlamenta i Vijeća 66 .

8.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom vode evidenciju svih usluga povezanih s kriptoimovinom, naloga i transakcija koje su proveli. Ta evidencija mora biti dovoljna da se nadležnim tijelima omogući izvršenje njihovih nadzornih zadaća i provedbenih mjera, a posebno da se utvrdi je li pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ispunio sve obveze, uključujući one s obzirom na klijente ili potencijalne klijente i integritet tržišta.

9.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imaju uspostavljene sustave, postupke i aranžmane za praćenje i otkrivanje zlouporabe tržišta kako je navedeno u glavi VI.  Oni odmah prijavljuju svojem nadležnom tijelu svaku sumnju na moguće okolnosti koje upućuju na zlouporabu tržišta, počinjenu, u tijeku ili vjerojatnu.

Članak 62.
Obavješćivanje nadležnih tijela

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom obavješćuju svoja nadležna tijela o svim promjenama u njihovu upravljačkom tijelu i dostavljaju svojim nadležnim tijelima sve informacije za procjenu usklađenosti s člankom 61.

Članak 63.
Čuvanje kriptoimovine i sredstava klijenata

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju kriptoimovinu koja pripada klijentima ili sredstva za pristup takvoj kriptoimovini uspostavljaju primjerene aranžmane za zaštitu prava vlasništva klijenata, posebno u slučaju nesolventnosti pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, i za sprečavanje upotrebe kriptoimovine klijenta na vlastitom računu, osim uz izričitu suglasnost klijenta.

2.Ako njihovi poslovni modeli ili usluge povezane s kriptoimovinom zahtijevaju držanje sredstava klijenata, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom uspostavljaju odgovarajuće aranžmane za čuvanje prava klijenata i sprečavanje upotrebe sredstava klijenata, kako je definirano na temelju članka 4. stavka 25. Direktive (EU) 2015/2366 67 , za svoj račun.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom odmah polažu sva sredstva klijenta kod središnje banke ili kreditne institucije.

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurali da se sredstva klijenata koja se čuvaju u središnjoj banci ili kreditnoj instituciji čuvaju na računu ili računima koji se mogu zasebno identificirati od računa na kojima se drže sredstva koja pripadaju pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom mogu sami ili putem treće strane pružati platne usluge povezane s uslugom kriptoimovine koju pružaju, pod uvjetom da je sam pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili treća strana institucija za platni promet kako je definirano u članku 4. točki 4. Direktive (EU) 2015/2366.

5.Stavci 2. i 3. ovog članka ne primjenjuju se na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji su institucije za elektronički novac kako je definirano u članku 2. točki 1. Direktive 2009/110/EZ ili institucije za platni promet kako je definirano u članku 4. točki 4. Direktive (EU) 2015/2366.

Članak 64.
Postupak rješavanja pritužbi

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom uvode i provode djelotvorne i transparentne postupke za brzo, pravedno i dosljedno rješavanje pritužbi koje prime od klijenata.

2.Klijenti moraju imati mogućnost besplatno podnijeti pritužbu pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom izrađuju i stavljaju klijentima na raspolaganje obrazac za podnošenje pritužbi i vode evidenciju o svim primljenim pritužbama i svim mjerama poduzetima kao odgovor na pritužbe.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom istražuju sve pritužbe pravodobno i pošteno te u razumnom roku priopćuju ishode takvih istraga svojim klijentima.

Članak 65.
Sprječavanje, utvrđivanje, rješavanje i objavljivanje sukoba interesa

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom uvode i provode djelotvornu politiku sprječavanja, utvrđivanja, rješavanja i objavljivanja sukoba interesa između sebe i:

(a)svojih dioničara ili svake osobe koja je kontrolom s njima izravno ili neizravno povezana;

(b)svojih rukovoditelja i zaposlenika;

(c)svojih klijenata ili između klijenata.

2.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom svojim klijentima i potencijalnim klijentima objavljuju općenitu narav i izvore sukoba interesa te korake koji su poduzeti radi njihova ublažavanja.

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom te informacije objavljuju na svojim internetskim stranicama na istaknutom mjestu.

3.Objava iz stavka 2. dovoljno je precizna, uzimajući u obzir narav svakog klijenta kako bi svakom klijentu bilo omogućeno donošenje utemeljene odluke o usluzi u kontekstu u kojem dolazi do sukoba interesa.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom procjenjuju i barem jednom godišnje preispituju svoju politiku o sukobima interesa te poduzimaju sve odgovarajuće mjere za uklanjanje svih nedostataka.

Članak 66.
Eksternalizacija

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji se za obavljanje operativnih funkcija oslanjaju na treće strane poduzimaju sve razumne korake kako bi izbjegli dodatni operativni rizik. Snose punu odgovornost za ispunjavanje svih svojih obveza na temelju ove glave i u svakom trenutku osiguravaju da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)eksternalizacija ne dovodi do delegiranja odgovornosti pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(b)eksternalizacija ne mijenja odnos između pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i njihovih klijenata ni obveze pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom prema njihovim klijentima;

(c)eksternalizacija ne mijenja uvjete za davanje odobrenja pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom;

(d)treće strane uključene u eksternalizaciju surađuju s nadležnim tijelom matične države članice pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, a eksternalizacija ta nadležna tijela ne sprječava u obavljanju nadzornih funkcija, uključujući pristup na licu mjesta radi stjecanja odgovarajućih informacija potrebnih za obavljanje tih funkcija;

(e)pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imaju stručno znanje i resurse potrebne za ocjenu kvalitete pruženih usluga, za djelotvoran nadzor nad uslugama eksternalizacije i za kontinuirano upravljanje rizicima povezanima s eksternalizacijom;

(f)pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imaju izravan pristup odgovarajućim informacijama usluga eksternalizacije;

(g)pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom osiguravaju da treće strane uključene u eksternalizaciju ispunjavaju standarde utvrđene u odgovarajućim propisima o zaštiti podataka, koji bi bili mjerodavni da te treće strane imaju poslovni nastan u Uniji.

Za potrebe točke (g), pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom dužni su osigurati da standardi utvrđeni u odgovarajućim propisima o zaštiti podataka budu navedeni u ugovoru iz stavka 3.

2.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom imaju politiku o svojoj eksternalizaciji, među ostalim o kriznim planovima i izlaznim strategijama.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom sklapaju pisani ugovor sa svim trećim stranama uključenima u eksternalizaciju. U tom pisanom ugovoru navode se prava i obveze pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i uključenih trećih strana i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom omogućuje se raskid tog ugovora.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i treće strane na zahtjev stavljaju nadležnim tijelima i odgovarajućim tijelima na raspolaganje sve informacije koje tim tijelima omogućuju procjenu usklađenosti eksternaliziranih djelatnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj glavi.

Poglavlje 3.: Obveze pružanja specifičnih usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 67.
Skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje u ime trećih strana sklapaju ugovor sa svojim klijentima u kojem se navode njihove dužnosti i odgovornosti. Takav ugovor obuhvaća barem sljedeće:

(a)identitet ugovornih strana;

(b)narav i opis usluga koje se pružaju;

(c)način komunikacije između pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i klijenta, uključujući klijentov sustav autentikacije;

(d)opis sigurnosnih sustava pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(e)naknade koje primjenjuje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom;

(f)pravo koje se primjenjuje na ugovor.

2.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana vode registar pozicija, otvoren u ime svakog klijenta, koji odgovara pravima svakog klijenta na kriptoimovinu. Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom što prije u taj registar upisuju sva kretanja nakon uputa od svojih klijenata. Njihovi unutarnji postupci osiguravaju da je svako kretanje koje utječe na upis kriptoimovine evidentirano transakcijom koja se redovito upisuje u registar pozicija klijenta.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana uvode politiku skrbništva s internim pravilima i postupcima kojima osiguravaju zaštitu ili kontrolu takve kriptoimovine ili način pristupa kriptoimovini, kao što su kriptografski ključevi.

Tim se pravilima i postupcima osigurava da pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne može izgubiti kriptoimovinu klijenata ili prava povezana s tom imovinom zbog prijevare, kiberprijetnji ili nemara. 

4.Ovisno o slučaju, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana olakšavaju izvršenje prava povezanih s kriptoimovinom. Svaki događaj za koji je vjerojatno da će omogućiti ili izmijeniti prava klijenta upisuje se što prije u registar pozicija klijenta.

5.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana za svoje klijente barem jednom u tri mjeseca i na svaki zahtjev predmetnoga klijenta dostavljaju klijentima izjavu o poziciji kriptoimovine upisane u ime tih klijenata. Ta izjava o poziciji daje se na trajnom mediju. U izjavi o poziciji navodi se predmetna kriptoimovina, njezino stanje, njezina vrijednost i prijenos kriptoimovine tijekom predmetnog razdoblja.

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana što prije dostavljaju svojim klijentima sve informacije o radnjama na kriptoimovini koje zahtijevaju odgovor od tih klijenata.

6.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana osiguravaju da se kriptoimovina koja se čuva u ime njihovih klijenata i način pristupa toj kriptoimovini što prije vrate tim klijentima.

7.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana odvajaju imovinu u ime svojih klijenata od vlastite imovine. Dužni su osigurati da se na DLT-u kriptoimovina čuva na zasebnim adresama od onih na kojima se čuva njihova vlastita kriptoimovina.

8.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za skrbništvo i upravljanje kriptoimovinom u ime trećih strana odgovorni su prema svojim klijentima za gubitak kriptoimovine zbog kvara ili hakiranja do tržišne vrijednosti izgubljene kriptoimovine.

Članak 68.
Upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom  

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom utvrđuju pravila rada platforme za trgovanje. U tim pravilima rada barem se:

(a)utvrđuju zahtjevi te postupci dubinske analize i odobrenja koji se primjenjuju prije uvrštenja kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje;

(b)definiraju kategorije isključenja, ako postoje, koje su vrste kriptoimovine koje neće biti uvrštene za trgovanje na platformi za trgovanje, ako postoje;

(c)utvrđuju politike, postupci i razine naknada, ako postoje, za uvrštenje kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje;

(d)utvrđuju objektivni i razmjerni kriteriji za sudjelovanje u aktivnostima trgovanja, kojima se promiče pošten i otvoren pristup platformi za trgovanje za klijente koji žele trgovati;

(e)utvrđuju zahtjevi za pošteno i uredno trgovanje;

(f)utvrđuju uvjeti pod kojima kriptoimovina ostaje dostupna za trgovanje, uključujući pragove likvidnosti i zahtjeve za povremeno objavljivanje;

(g)utvrđuju uvjeti pod kojima se trgovanje kriptoimovinom može privremeno obustaviti;

(h)utvrđuju postupci kojima se osigurava učinkovita namira transakcija kriptoimovinom i transakcija fiducijarnom valutom.

Za potrebe točke (a), u pravilima rada jasno se navodi da se kriptoimovina ne uvrštava za trgovanje na platformi za trgovanje ako bijela knjiga o kriptoimovini nije objavljena, osim ako je takva kriptoimovina obuhvaćena izuzećem utvrđenim u članku 4. stavku 2.

Prije uvrštenja kriptoimovine za trgovanje, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju ovlaštenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom osiguravaju da je kriptoimovina u skladu s pravilima rada platforme za trgovanje i procjenjuju kvalitetu predmetne kriptoimovine. Pri procjeni kvalitete kriptoimovine platforma za trgovanje uzima u obzir iskustvo, dotadašnje rezultate te ugled izdavatelja i njegova razvojnog tima. Platforma za trgovanje procjenjuje i kvalitetu kriptoimovine na koju se primjenjuje izuzeće utvrđeno u članku 4. stavku 2.

Pravilima rada platforme za trgovanje kriptoimovinom sprječava se uvrštenje za trgovanje kriptoimovine koja ima ugrađenu funkciju anonimizacije, osim ako pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom ili nadležna tijela mogu utvrditi identitet imatelja kriptoimovine i njihove povijesti izvršenih transakcija.

2.Ta pravila rada iz stavka 1. izrađuju se na jednom od službenih jezika matične države članice ili na drugom jeziku koji je uobičajen u području financija. Ta pravila rada objavljuju se na internetskim stranicama predmetnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom ne trguju za vlastiti račun na platformi za trgovanje kriptoimovinom kojom upravljaju, čak ni kada imaju odobrenje za razmjenu kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili za razmjenu kriptoimovine za drugu kriptoimovinu.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom imaju djelotvorne sustave, postupke i aranžmane kako bi osigurali da su njihovi sustavi za trgovanje:

(a)otporni;

(b)imaju dovoljan kapacitet za uredno trgovanje u vrlo stresnim uvjetima na tržištu;

(c)mogu odbiti naloge koji premašuju unaprijed određene pragove volumena i cijena ili su očito pogrešni;

(d)u potpunosti ispitani i ispunjavaju uvjete iz točaka (a), (b) i (c);

(e)podložni djelotvornim aranžmanima za kontinuitet poslovanja kako bi se osigurao kontinuitet njihovih usluga u slučaju kvara sustava za trgovanje.

5.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom objavljuju svaku ponuđenu i traženu cijenu te dubinu tržišta po onim cijenama koje su oglašene za kriptoimovinu u sustavima platforme za trgovanje kriptoimovinom. Predmetni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom stavljaju te informacije na raspolaganje javnosti kontinuirano za vrijeme trgovanja.

6.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom objavljuju cijenu, volumen i vrijeme izvršenih transakcija kriptoimovinom kojom se trguje na njihovim platformama za trgovanje. Objavljuju pojedinosti svih takvih transakcija što je tehnički moguće bliže stvarnome vremenu.

7.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom stavljaju informacije objavljene u skladu sa stavcima 5. i 6. na raspolaganje javnosti na razumno komercijalnoj osnovi i osiguravaju pristup tim informacijama bez diskriminacije. Te se informacije stavljaju na raspolaganje bez naknade 15 minuta nakon objave u strojno čitljivom obliku i ostaju objavljene barem dvije godine.

8.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom dovršavaju konačnu namiru transakcije kriptoimovinom na DLT-u na datum izvršenja transakcija na platformi za trgovanje.

9.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom osiguravaju da su njihove strukture naknada transparentne, poštene, bez diskriminacije i da ne stvaraju poticaje za davanje, izmjenu ili poništavanje naloga ili izvršenje transakcija na način koji pridonosi neurednim uvjetima trgovanja ili zlouporabi tržišta kako je navedeno u glavi VI.

10.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za upravljanje platformom za trgovanje kriptoimovinom održavaju resurse i imaju rezervne kapacitete kako bi u svakom trenutku mogli podnijeti izvješće svojim nadležnim tijelima.

Članak 69.
Razmjena kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili za drugu kriptoimovinu

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za razmjenu kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili drugu kriptoimovinu uspostavljaju komercijalnu politiku bez diskriminacije u kojoj se posebno navodi vrsta klijenata s kojom pristaju poslovati i uvjeti koje klijenti moraju ispuniti.

2.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za razmjenu kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili drugu kriptoimovinu objavljuju fiksnu cijenu kriptoimovine ili način određivanja cijene kriptoimovine za koju predlažu razmjenu za fiducijarnu valutu ili drugu kriptoimovinu.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za razmjenu kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili drugu kriptoimovinu izvršavaju naloge klijenata po cijenama prikazanima u trenutku primitka tih naloga.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za razmjenu kriptoimovine za fiducijarnu valutu ili drugu kriptoimovinu objavljuju pojedinosti naloga i transakcija koje su izvršili, uključujući volumene i cijene transakcija.

Članak 70.
Izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana poduzimaju sve potrebne korake kako bi pri izvršavanju naloga dobili najbolji mogući ishod za svoje klijente, uzimajući u obzir najbolje čimbenike izvršenja koji se odnose na cijenu, troškove, brzinu, vjerojatnost izvršenja i namire, veličinu, narav ili druga razmatranja relevantna za izvršenje naloga, osim ako pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom izvršava naloge za kriptoimovinu slijedom posebnih naputaka koje je dobio od svojih klijenata.

2.Kako bi osigurali usklađenost sa stavkom 2., pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana uspostavljaju i provode djelotvorne mehanizme izvršenja. Osobito uspostavljaju i primjenjuju politiku izvršenja naloga koja im omogućuje postizanje najboljeg mogućeg ishoda za naloge svojih klijenata. Tom politikom izvršenja naloga posebno se predviđa pravovremeno, pošteno i brzo izvršenje naloga klijenata te se sprečava da zaposlenici pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zloupotrijebe informacije o nalozima klijenata.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za izvršavanje naloga za kriptoimovinu u ime trećih strana svojim klijentima pružaju odgovarajuće i jasne informacije o svojoj politici izvršenja naloga i svakoj njezinoj značajnoj izmjeni.

Članak 71.
Usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine dostavljaju sljedeće informacije izdavatelju ili svakoj trećoj strani koja djeluje u njihovo ime, prije sklapanja ugovora s njima:

(a)predmetnu vrstu usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine, među ostalim i je li zajamčen najniži iznos kupnje;

(b)naznaku iznosa naknada za transakciju povezanih s uslugom za predloženu radnju;

(c)vrijeme, proces i cijena koji se razmatraju za predloženu radnju;

(d)informacije o ciljnim kupcima.

Prije pružanja usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine moraju dobiti pristanak izdavatelja ili svake treće strane koja djeluje u njegovo ime u vezi s točkama od (a) do (d).

2.U vezi s pravilima o sukobu interesa iz članka 65. postoje posebna i prikladna pravila za sprječavanje, praćenje, upravljanje i potencijalno otkrivanje svakog sukoba interesa koji proizlazi iz sljedećih situacija:

(a)pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom izvršava usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine vlastitim klijentima;

(b)predložena cijena za usluge provedbe ponude odnosno prodaje kriptoimovine precijenjena je ili podcijenjena.

Članak 72.
Primanje i prijenos naloga u ime trećih strana

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za primanje i prijenos naloga u ime trećih strana uspostavljaju i provode postupke i aranžmane kojima se osigurava pravovremen i pravilan prijenos naloga klijenata za izvršenje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ili drugom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom.

2.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za primanje i prijenos naloga u ime trećih strana ne ostvaruju nikakvu naknadu, popust ni nenovčanu korist od preusmjeravanja naloga klijenata koje prime od klijenata na određenu platformu za trgovanje kriptoimovinom ili drugom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom.

3.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za primanje i prijenos naloga u ime trećih strana ne zloupotrebljavaju informacije o nalozima klijenata u obradi i poduzimaju sve razumne korake kako bi spriječili svoje zaposlenike da zloupotrijebe takve informacije.

Članak 73.
Savjetovanje o kriptoimovini

1.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini procjenjuju kompatibilnost takve kriptoimovine s potrebama klijenata i preporučuju ih samo kada je to u interesu klijenata.

2.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini osiguravaju da fizičke osobe koje pružaju savjete ili informacije o kriptoimovini ili usluzi povezanoj s kriptoimovinom u njihovo ime posjeduju potrebno znanje i iskustvo za ispunjavanje svojih obveza.

3.Za potrebe procjene iz stavka 1., pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini traže informacije o znanju i iskustvu koje klijent ili potencijalni klijent ima u pogledu kriptoimovine, ciljeva, financijske situacije, uključujući kapacitet za gubitke, i osnovnom razumijevanju rizika povezanih s kupnjom kriptoimovine.

Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini upozoravaju klijente da vrijednost kriptoimovine može fluktuirati zbog njezina potencijala za trgovanje.

4.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini donose, održavaju i provode politike i postupke koji im omogućavaju da prikupljaju i procjenjuju sve informacije potrebne za provođenje te procjene za svakog klijenta. Poduzimaju razumne mjere kako bi osigurali pouzdanost prikupljenih informacija o svojim klijentima ili potencijalnim klijentima.

5.Ako klijenti ne dostave informacije propisane stavkom 4. ili ako pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini smatraju, na temelju informacija primljenih na temelju stavka 4., da potencijalni klijenti ili klijenti imaju nedovoljno znanja, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini obavješćuju te klijente ili potencijalne klijente da kriptoimovina ili usluge povezane s kriptoimovinom možda za njih nisu prikladne i upozoravaju ih na rizike povezane s kriptoimovinom. U tom upozorenju o rizicima jasno se navodi rizik od gubitka ukupnog iznosa novca koji je uložen ili zamijenjen za kriptoimovinu. Klijenti izričito potvrđuju da su primili i razumjeli upozorenje koje im je dao predmetni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

6.Pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini za svakog klijenta preispituju procjenu iz stavka 1. svake dvije godine nakon prve procjene obavljene u skladu s tim stavkom.

7.Nakon što obave procjenu iz stavka 1., pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji imaju odobrenje za savjetovanje o kriptoimovini klijentima podnose izvješće sa sažetkom savjeta danih tim klijentima. To izvješće izrađuje se i klijentima priopćava na trajnome mediju. U tom se izvješću barem:

(a)navode zahtjevi i potrebe klijenata;

(b)daje pregled danih savjeta.

Poglavlje 4.: Stjecanje pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 74.
Procjena planiranih stjecanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

1.Svaka fizička ili pravna osoba ili takve osobe koje djeluju zajedno („predloženi stjecatelj”) koje su donijele odluku o stjecanju, izravno ili neizravno, kvalificiranog udjela u pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom ili o dodatnom povećanju, izravno ili neizravno, takvog kvalificiranog udjela u pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom tako da udio glasačkih prava ili kapitala koji imaju dosegne ili premaši 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom postane njihovo društvo kći („predloženo stjecanje”) o tome obavješćuju nadležno tijelo tog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom u pisanom obliku, navodeći veličinu planiranog udjela i informacije propisane u regulatornim tehničkim standardima koje Komisija donese u skladu s člankom 75. stavkom 4.

2.Svaka fizička ili pravna osoba koja je donijela odluku o prodaji, izravno ili neizravno, kvalificiranog udjela u pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom („predloženi prodavatelj”) o tome najprije pisanim putem obavješćuje nadležno tijelo i pritom navodi veličinu tog udjela. Ta osoba obavješćuje nadležno tijelo i ako odluči smanjiti kvalificirani udio tako da se postotak glasačkih prava ili kapitala koji ima smanji ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom prestane biti društvo kći te osobe.

3.Nadležna tijela odmah i u svakom slučaju u roku od dva radna dana od primitka obavijesti koja se zahtijeva na temelju stavka 1. potvrđuje njezin primitak u pisanom obliku predloženom stjecatelju.

4.Nadležna tijela procjenjuju planirano stjecanje iz stavka 1. i informacije propisane regulatornim tehničkim standardima koje je Komisija donijela u skladu s člankom 75. stavkom 4. u roku od 60 radnih dana od dana pisane potvrde primitka iz stavka 3.

Pri potvrđivanju primitka obavijesti nadležna tijela obavješćuju osobe iz stavka 1. o datumu dovršetka procjene.

5.Pri procjeni iz prvog podstavka stavka 4., nadležna tijela od osoba iz stavka 1. mogu zatražiti dodatne informacije potrebne za dovršetak procjene. Takav zahtjev podnosi se prije dovršetka procjene i u svakom slučaju najkasnije 50. radnog dana od dana pisane potvrde primitka iz stavka 3. Ti zahtjevi podnose se pisanim putem i u njima se navodi koje su dodatne informacije potrebne.

Nadležna tijela zaustavljaju procjenu iz prvog podstavka stavka 4. dok ne prime dodatne informacije iz prvog podstavka ovog stavka, ali najdulje na 20 radnih dana. Nijedan daljnji zahtjev nadležnih tijela za dodatne informacije ili pojašnjenja primljenih informacija ne dovodi do dodatnog prekida procjene.

Nadležno tijelo može produljiti prekid iz drugog podstavka ovog stavka do 30 radnih dana ako se osobe iz stavka 1. nalaze ili su uređene pravom izvan Unije.

6.Nadležna tijela koja se, po dovršetku procjene, odluče usprotiviti planiranom stjecanju iz stavka 1. o tome obavješćuju osobe iz stavka 1. u roku od dva radna dana, ali prije dana iz drugog podstavka stavka 4., s produljenjem, ovisno o slučaju, u skladu s drugim i trećim podstavkom stavka 5. U toj se obavijesti navode razlozi za tu odluku.

7.Ako se nadležna tijela ne usprotive planiranom stjecanju iz stavka 1. prije datuma iz drugog podstavka stavka 4., s produljenjem, ovisno o slučaju, u skladu s drugim i trećim podstavkom stavka 5., smatra se da je planirano stjecanje ili prodaja odobrena.

8.Nadležno tijelo može odrediti najdulje razdoblje za zaključenje planiranog stjecanja iz stavka 1. i prema potrebi produljiti taj najdulji rok.

Članak 75.
Sadržaj procjene planiranih stjecanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

1.Pri procjeni iz članka 74. stavka 4. nadležna tijela procjenjuju prikladnost osoba iz članka 74. stavka 1. i financijsku stabilnost planiranog stjecanja s obzirom na sve navedene kriterije:

(a)ugled osoba iz članka 74. stavka 1.;

(b)ugled i iskustvo svake osobe koja će voditi poslovanje pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom nakon planiranog stjecanja ili prodaje;

(c)financijsku stabilnost osoba iz članka 74. stavka 1., posebno s obzirom na vrstu poslovanja kojim se bavi i koju predviđa pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom u vezi s kojim se stjecanje planira;

(d)hoće li pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom moći biti i nastaviti biti usklađen s odredbama ove glave;

(e)postoje li opravdani razlozi za sumnju, u vezi s planiranim stjecanjem, u pranje novca ili financiranje terorizma ili pokušaj pranja novca ili financiranja terorizma u smislu članka 1. Direktive (EU) 2015/849 ili za sumnju da bi planirano stjecanje moglo povećati te rizike.

2.Nadležna tijela mogu se usprotiviti planiranom stjecanju samo kada postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija utvrđenih u stavku 1. ili kada su informacije dostavljene u skladu s člankom 74. stavkom 4. nepotpune ili netočne.

3.Države članice ne uvode prethodne uvjete u vezi s razinom udjela koji je potrebno steći niti svojim nadležnim tijelima dopuštaju da predloženo stjecanje procjenjuju s osnova gospodarskih potreba tržišta.

4.ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda za uvođenje iscrpnog popisa informacija potrebnih za procjenu iz prvog podstavka članka 74. stavka 4. i koje se dostavljaju nadležnim tijelima u vrijeme obavijesti iz članka 74. stavka 1. Potrebne informacije relevantne su za bonitetnu procjenu, proporcionalne su i prilagođene naravi osoba i planiranom stjecanju iz članka 74. stavka 1.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe]. 

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

GLAVA VI.: Sprečavanje zlouporabe tržišta koja uključuje kriptoimovinu

Članak 76. 
Područje primjene pravila o zlouporabi tržišta

Zabrane i zahtjevi utvrđeni u ovoj glavi primjenjuju se na postupanja osoba i postupanje prema kriptoimovini koja je uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom kojom upravlja pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom s odobrenjem ili za koju je podnesen zahtjev za uvrštenje za trgovanje na takvu platformu za trgovanje.

Članak 77. 
Objavljivanje povlaštenih informacija

1.Izdavatelji kriptoimovine što prije obavješćuju javnost o povlaštenim informacijama koje se na njih odnose tako da im javnosti može jednostavno pristupiti i ocijeniti ih na potpun, pravilan i pravodoban način.

2.Izdavatelji kriptoimovine mogu, na vlastitu odgovornost, odgoditi objavljivanje javnosti povlaštenih informacija ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)trenutačno objavljivanje vjerojatno bi narušilo legitimne interese izdavatelja;

(b)odgoda objave vjerojatno ne bi obmanula javnost;

(c)izdavatelji mogu osigurati povjerljivost tih informacija.

Članak 78. 
Zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija

1.Nitko ne smije koristiti povlaštene informacije o kriptoimovini za stjecanje ili za prodaju te kriptoimovine, izravno i neizravno, za vlastiti račun ili za račun treće strane.

2.Nitko tko posjeduje povlaštene informacije o kriptoimovini ne smije:

(a)preporučiti, na temelju tih povlaštenih informacija, da druga osoba stekne ili proda kriptoimovinu na koju se te informacije odnose niti poticati tu osobu na takvo stjecanje ili prodaju;

(b)preporučiti, na temelju tih povlaštenih informacija, da druga osoba otkaže ili izmijeni nalog u vezi s tom kriptoimovinom niti poticati tu osobu na takvo otkazivanje ili izmjenu.

Članak 79. 
Zabrana nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija

Nitko tko posjeduje povlaštene informacije ne smije takve informacije otkrivati nekoj drugoj osobi, osim ako se takve informacije objavljuju u okviru uobičajenog posla ili profesionalnih obveza.

Članak 80. 
Zabrana manipuliranja tržištem

1.Nitko ne smije manipulirati tržištem na način koji uključuje ijednu od sljedećih aktivnosti:

(a)osim ako osoba koja ulazi u transakciju, daje nalog za trgovanje ili poduzima neki drugi postupak utvrdi da je takva transakcija, nalog ili postupak poduzet iz legitimnih razloga, sklapanje transakcije, davanje naloga za trgovanje ili bilo koje druge ponašanje koje:

i. daje ili vjerojatno daje lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene kriptoimovine;

ii. određuje ili vjerojatno određuje cijenu jedne ili više vrsta kriptoimovine na neuobičajenoj ili umjetnoj razini;

(b)sklapanje transakcije, davanje naloga za trgovanje ili neka druga aktivnost ili postupak koji utječe ili vjerojatno utječe na cijenu jedne ili više vrsta pojedinačne kriptoimovine primjenjujući fiktivni postupak ili drugi oblik prijevare ili varke;

(c)širenje informacija putem medija, uključujući internet, ili drugim sredstvima, koje daju ili bi mogle davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene kriptoimovine ili drže ili bi mogle držati cijenu jedne ili više vrsta pojedinačne kriptoimovine na neuobičajenoj ili umjetnoj razini, uključujući širenje glasina, kada je osoba koja je proširila informacije znala ili trebala znati da su one lažne ili obmanjujuće.

2.Sljedeći postupci smatraju se, među ostalim, manipuliranjem tržištem:

(a)osiguravanje vladajućeg položaja u ponudi kriptoimovine ili potražnji za kriptoimovinom koji ima ili vjerojatno ima učinak određivanja, izravno ili neizravno, kupovnih ili prodajnih cijena i stvara ili vjerojatno stvara druge nepoštene trgovinske uvjete;

(b)izdavanje naloga za platformu za trgovanje kriptoimovinom, uključujući njihovo povlačenje ili izmjenu, svim dostupnim sredstvima trgovanja, a koje proizvodi jedan od učinaka iz stavka 1. točke (a):

i. ometajući ili odgađajući funkcioniranje platforme za trgovanje kriptoimovinom ili aktivnostima koje će vjerojatno imati taj učinak;

ii. otežavajući drugim osobama da prepoznaju stvarne naloge na platformi za trgovanje kriptoimovinom ili aktivnostima koje će vjerojatno imati taj učinak, uključujući davanje naloga koji dovode do destabilizacije normalnog funkcioniranja platforme za trgovanje kriptoimovinom;

iii. stvarajući lažni ili obmanjujući signal o ponudi ili potražnji ili cijeni kriptoimovine, posebno davanjem naloga za započinjanje ili pogoršanje trenda ili aktivnostima koje će vjerojatno imati taj učinak;

(c)iskorištavanje povremenog ili redovitog pristupa tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o kriptoimovini, a da od ranije postoji stajalište o toj kriptoimovini, i naknadno ostvarivanje dobiti od učinaka mišljenja koje je izneseno o cijeni te kriptoimovine, a da taj sukob interesa istodobno nije otkriven javnosti na pravilan i djelotvoran način.

Glava VII.: Nadležna tijela, EBA i ESMA

Poglavlje 1.: Ovlasti nadležnih tijela i suradnja između nadležnih tijela, EBA-e i ESMA-e

Članak 81.
Nadležna tijela

1.Države članice imenuju nadležna tijela odgovorna za obavljanje funkcija i izvršavanje dužnosti predviđenih u ovoj Uredbi te o tome obavješćuju EBA-u i ESMA-u.

2.Ako imenuju više od jednog nadležnog tijela u skladu sa stavkom 1., države članice određuju njihove zadaće i imenuju jedno od tih tijela kao jedinstvenu točku za kontakt za prekograničnu administrativnu suradnju između nadležnih tijela te s EBA-om i ESMA-om.

3.ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje popis nadležnih tijela imenovanih u skladu sa stavkom 1.

Članak 82.
Ovlasti nadležnih tijela

1.Kako bi ispunila svoje dužnosti na temelju glava II., III., IV. i V. ove Uredbe, nadležna tijela imaju, u skladu s nacionalnim pravom, najmanje sljedeće nadzorne i istražne ovlasti:

(a)od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom te fizičkih ili pravnih osoba koje ih kontroliraju ili koje su pod njegovom kontrolom zahtijevati da dostave informacije i dokumente;

(b)od članova upravljačkog tijela pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevati da dostave informacije;

(c)privremeno obustaviti ili od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevati da privremeno obustavi pružanje usluge povezane s kriptoimovinom na najviše 10 uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju ako postoji osnovana sumnja u povredu ove Uredbe;

(d)zabraniti pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom ako utvrde povredu ove Uredbe;

(e)objaviti ili zahtijevati od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom da objavi sve bitne informacije koje mogu utjecati na pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom kako bi se osigurala zaštita potrošača ili nesmetano funkcioniranje tržišta;

(f)objaviti činjenicu da pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne ispunjava svoje obveze;

(g)privremeno obustaviti ili od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevati da privremeno obustavi pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom ako nadležna tijela smatraju da je situacija pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom takva da bi pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom bilo protivno interesima potrošača;

(h)prenijeti postojeće ugovore drugom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom ako se pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom oduzme odobrenje za rad u skladu s člankom 56., podložno pristanku klijenata i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji je primatelj;

(i)ako postoji razlog za pretpostavku da neka osoba pruža uslugu povezanu s kriptoimovinom bez odobrenja za rad, zahtijevati informacije i dokumente od te osobe;

(j)ako postoji razlog za pretpostavku da neka osoba izdaje tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca bez odobrenja za rad, zahtijevati informacije i dokumente od te osobe;

(k)u hitnim slučajevima, ako postoji razlog za pretpostavku da neka osoba pruža usluge povezane s kriptoimovinom bez odobrenja za rad, naložiti trenutni prekid aktivnosti bez prethodnog upozorenja ili roka;

(l)od izdavatelja kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu i tokene e-novca, ili osoba koje traže uvrštenje na platformi za trgovanje kriptoimovinom i od osoba koje ih kontroliraju ili koje oni kontroliraju zahtijevati da dostave informacije i dokumente;

(m)od članova upravljačkih tijela izdavatelja kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu i tokene e-novca, ili osoba koje traže uvrštenje te kriptoimovine za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom zahtijevati da dostave informacije;

(n)od izdavatelja kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu i tokene e-novca, zahtijevati da u svoje bijele knjige o kriptoimovini uvrste dodatne informacije ako je to potrebno radi zaštite potrošača ili financijske stabilnosti;

(o)privremeno obustaviti javnu ponudu kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, ili uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom, na najviše 10 uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju ako postoji osnovana sumnja u povredu ove Uredbe;

(p)zabraniti javnu ponudu kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, ili uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ako utvrde povredu ili osnovano sumnjaju u povredu ove Uredbe;

(q)privremeno obustaviti ili od platforme za trgovanje kriptoimovinom zahtijevati da privremeno obustavi trgovanje kriptoimovinom, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, na najviše 10 uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju ako postoji osnovana sumnja u povredu ove Uredbe;

(r)zabraniti trgovanje kriptoimovinom, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, na platformi za trgovanje kriptoimovinom ako utvrde povredu ove Uredbe;

(s)objaviti činjenicu da izdavatelj kriptoimovine, uključujući izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, ili osoba koja zahtijeva uvrštenje za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom ne ispunjava svoje obveze;

(t)objaviti ili zahtijevati od izdavatelja kriptoimovine, uključujući izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, da objavi sve bitne informacije koje mogu utjecati na procjenu javno ponuđene kriptoimovine ili kriptoimovine uvrštene za trgovanje na platformi za trgovanje kako bi se osigurala zaštita ulagatelja ili nesmetano funkcioniranje tržišta;

(u)privremeno obustaviti ili od relevantne platforme za trgovanje kriptoimovinom zahtijevati da privremeno obustavi trgovanje kriptoimovinom, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, ako smatra da je situacija izdavatelja takva da bi trgovanje bilo protivno interesima potrošača;

(v)u hitnim slučajevima, ako postoji razlog za pretpostavku da neka osoba izdaje tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca bez odobrenja za rad ili da neka osoba izdaje kriptoimovinu bez bijele knjige o kriptoimovini dostavljene u skladu s člankom 7., naložiti trenutni prekid aktivnosti bez prethodnog upozorenja ili roka;

(w)zatražiti privremenu obustavu postupanja koje nadležno tijelo smatra suprotnim ovoj Uredbi;

(x)provoditi izravni nadzor ili istragu na mjestima koja nisu privatni stambeni prostori fizičkih osoba te u tu svrhu ulaziti u prostore radi pristupa dokumentima i drugim podacima u bilo kojem obliku ako postoji opravdana sumnja da dokumenti i drugi podaci povezani s predmetom inspekcijskog pregleda ili istrage mogu biti relevantni za dokazivanje povrede ove Uredbe.

Nadzorne i istražne ovlasti koje se izvršavaju u odnosu na izdavatelje tokena e-novca ne dovode u pitanje ovlasti dodijeljene relevantnim nadležnim tijelima na temelju nacionalnih propisa kojima se prenosi Direktiva 2009/110/EZ.

2.Kako bi ispunila svoje dužnosti na temelju glave VI. ove Uredbe, nadležna tijela imaju, u skladu s nacionalnim pravom, najmanje sljedeće nadzorne i istražne ovlasti pored ovlasti iz stavka 1.:

(a)pristupiti svakom dokumentu i podacima u bilo kojem obliku te dobiti ili uzeti preslike tog dokumenta i podataka;

(b)zahtijevati ili zatražiti informacije od svake osobe, uključujući i one osobe koje su uzastopno uključene u prijenos naloga ili obavljaju predmetne operacije, kao i od njihovih nalogodavaca, i prema potrebi pozivati i ispitivati te osobe s ciljem dobivanja informacija;

(c)ulaziti u prostorije fizičkih i pravnih osoba radi zapljene dokumenata i podataka u bilo kojem obliku ako postoji opravdana sumnja da dokumenti ili podaci povezani s predmetom nadzora ili istrage mogu biti relevantni za dokazivanje trgovanja na temelju povlaštenih informacija ili manipuliranja tržištem povredom ove Uredbe;

(d) proslijediti predmete u kazneni postupak;

(e)u mjeri u kojoj je to dopušteno nacionalnim pravom, zatražiti postojeće zapise o podatkovnom prometu koje posjeduje telekomunikacijski operater ako postoji opravdana sumnja u povredu i ako takvi zapisi mogu biti relevantni za istragu povrede članaka 77., 78., 79. i 80.;

(f)tražiti zamrzavanje ili oduzimanje imovine, ili oboje;

(g)izreći privremenu zabranu obavljanja djelatnosti;

(h) poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da je javnost točno obaviještena, među ostalim ispravljanjem neistinitih ili obmanjujućih objavljenih informacija, što uključuje zahtjev da izdavatelj kriptoimovine ili druga osoba koja je objavila ili širila neistinite ili obmanjujuće informacije objavi izjavu s ispravkom.

3.Ako je to potrebno prema nacionalnom pravu, nadležno tijelo može od relevantnog pravosudnog tijela zatražiti da odluči o primjeni ovlasti iz stavaka 1. i 2.

4.Nadležna tijela izvršavaju svoje dužnosti i ovlasti iz stavaka 1. i 2. na bilo koji od sljedećih načina:

(a)izravno;

(b)u suradnji s drugim tijelima;

(c)u okviru svoje odgovornosti delegiranjem na ta tijela;

(d)podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

5.Države članice osiguravaju postojanje primjerenih mjera kako bi nadležna tijela imala sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za ispunjavanje svojih dužnosti.

6.Smatra se da osoba koja dostavi informacije nadležnom tijelu u skladu s ovom Uredbom ne krši ograničenja u vezi s objavljivanjem informacija koja su uvedena ugovorom, zakonom ili drugim propisom i ni na koji se način ne smatra odgovornom za takvo obavješćivanje.

Članak 83.
Suradnja nadležnih tijela

1.Nadležna tijela međusobno surađuju za potrebe ove Uredbe. Razmjenjuju informacije bez nepotrebne odgode te surađuju u istražnim radnjama, nadzornim aktivnostima i aktivnostima izvršavanja zakonodavstva.

Ako, u skladu s člankom 92. stavkom 1., utvrde kaznenopravne sankcije za povredu ove Uredbe, države članice osiguravaju uspostavu odgovarajućih mjera kako bi nadležna tijela imala sve potrebne ovlasti za suradnju s pravosudnim, državnoodvjetničkim ili kaznenopravnim tijelima unutar svoje nadležnosti radi zaprimanja posebnih informacija o kaznenim istragama ili kaznenim postupcima pokrenutima zbog povreda ove Uredbe te dosatve takvih informacija drugim nadležnim tijelima te EBA-i i ESMA-i, kako bi i one ispunile svoje obveze u pogledu suradnje za potrebe ove Uredbe.

2.Nadležno tijelo može odbiti postupanje po zahtjevu za informacije ili zahtjevu za suradnju u istrazi samo u nekoj od sljedećih iznimnih okolnosti:

(a)ako bi ispunjavanje zahtjeva vjerojatno negativno utjecalo na njegovu vlastitu istragu, izvršavanje zakonodavstva ili kaznenu istragu;

(b)ako je već pokrenut sudski postupak u vezi s istim djelima i protiv istih fizičkih ili pravnih osoba pred tijelima države članice kojoj je zahtjev upućen;

(c)ako je donesena pravomoćna presuda u odnosu na te fizičke ili pravne osobe za iste radnje u državi članici kojoj je upućen zahtjev.

3.Nadležna tijela na zahtjev i bez nepotrebne odgode dostavljaju sve informacije koje su propisane za potrebe ove Uredbe.

4.Nadležno tijelo može zatražiti pomoć nadležnog tijela druge države članice u vezi s izravnim nadzorom ili istragom.

Nadležno tijelo koje od nadležnog tijela druge države članice primi zahtjev za izravni nadzor ili istragu može poduzeti bilo koju od sljedećih mjera:

(a)sâmo provesti izravni nadzor ili istragu;

(b)dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da sudjeluje u izravnom nadzoru ili istrazi;

(c)dopustiti nadležnom tijelu koje je podnijelo zahtjev da sâmo provede izravni nadzor ili istragu;

(d)podijeliti određene zadaće povezane s nadzornim aktivnostima s drugim nadležnim tijelima.

5.Nadležna tijela mogu se obratiti ESMA-i u situacijama u kojima je zahtjev za suradnju, posebno za razmjenu informacija, odbijen ili se po njemu ne postupi u prihvatljivom roku.

Ne dovodeći u pitanje članak 258. UFEU-a, ESMA u takvim slučajevima može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

6.Odstupajući od stavka 5., nadležna tijela mogu se obraTITI EBA-i u situacijAMA u kojima je zahtjev za suradnju, posebno radi razmjene informacija, u vezi s izdavateljem tokena vezanih uz imovinu ili e-tokena ili uslugama povezanima s kriptoimovinom povezanih s tokenima vezanima uz imovinu ili tokenima e-novca, odbijen ili se po njemu ne postupi u razumnom roku.

Ne dovodeći u pitanje članak 258. UFEU-a, EBA u takvim slučajevima može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

7.Nadležna tijela blisko koordiniraju svoj nadzor kako bi se utvrdile i ispravile povrede ove Uredbe, razvijale i promicale najbolje prakse, olakšala suradnja, potaknulo dosljedno tumačenje te u slučaju neslaganja omogućila procjena u nekoliko jurisdikcija.

Za potrebe prvog podstavka, EBA i ESMA imaju ulogu koordinatora nadležnih tijela i kolegija, kako je navedeno u člancima 99. i 101., radi zajedničke nadzorne kulture i dosljednih nadzornih praksi, jedinstvenih postupaka i dosljednih pristupa te jačanja dosljednosti u rezultatima nadzora, posebice u pogledu područja nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak.

8.Ako nadležno tijelo utvrdi povredu bilo kojeg zahtjeva na temelju ove Uredbe ili ima razloga za pretpostavku takve povrede, o svojim nalazima dovoljno detaljno obavješćuje nadležno tijelo subjekta ili subjekata za koje se sumnja da su odgovorni za takvu povredu.

9.ESMA nakon savjetovanja s EBA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju informacije koje razmjenjuju nadležna tijela u skladu sa stavkom 1.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

10.ESMA nakon savjetovanja s EBA-om izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju standardni obrasci, predlošci i postupci za suradnju i razmjenu informacija među nadležnim tijelima.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do... [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Članak 84.
Suradnja s EBA-om i ESMA-om

1.Za potrebe ove Uredbe, nadležna tijela blisko surađuju s ESMA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 i s EBA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010. Razmjenjuju informacije radi obavljanja svojih dužnosti na temelju ovog poglavlja i poglavlja 2. ove glave.

2.Nadležno tijelo koje traži pomoć obavješćuje EBA-u i ESMA-u o svakom zahtjevu iz članka 83. stavka 4.

U slučaju izravnog nadzora ili istrage s prekograničnim učinkom, ESMA koordinira izravni nadzor ili istragu ako to od nje zatraži neko od nadležnih tijela. Ako se izravni nadzor ili istraga s međudržavnim učinkom odnosi na izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca, ili na usluge povezane s kriptoimovinom povezane s tokenima vezanima uz imovinu ili tokenima e-novca, EBA koordinira nadzor ili istragu na zahtjev jednog od nadležnih tijela.

3.Nadležna tijela bez odgode dostavljaju EBA-i i ESMA-i sve informacije koje su im potrebne za obavljanje njihovih dužnosti u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 1093/2010 odnosno člankom 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za primjenu ovog članka, ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojima se utvrđuju standardni obrasci, modeli i postupci za suradnju i razmjenu informacija između nadležnih tijela te s EBA-om i ESMA-om.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do... [unijeti datum 12 mjeseca nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 85.
Suradnja s drugim tijelima

Ako izdavatelj kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, ili pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, obavlja djelatnosti koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, nadležna tijela surađuju s tijelima odgovornima za nadzor takvih drugih djelatnosti kako je predviđeno u relevantnim propisima Unije ili nacionalnim propisima, među ostalim s poreznim tijelima.

Članak 86.
Obveza obavješćivanja

Države članice obavješćuju Komisiju, EBA-u i ESMA-u o zakonima i drugim propisima, uključujući sve relevantne kaznenopravne odredbe, kojima se provode odredbe ove glave najkasnije do… [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Države članice obavješćuju Komisiju i ESMA-u bez nepotrebne odgode o svim njihovim naknadnim izmjenama.

Članak 87. 
Obveza čuvanja poslovne tajne

1.Sve informacije koje nadležna tijela razmjenjuju na temelju ove Uredbe, a koje se odnose na poslovne ili operativne uvjete i druga gospodarska ili osobna pitanja, smatraju se povjerljivima i podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne, osim ako nadležno tijelo u vrijeme njihova priopćenja navede da je takve informacije dopušteno objavljivati ili ako je njihovo objavljivanje potrebno u svrhu pravnog postupka.

2.Obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se na sve fizičke ili pravne osobe koje rade ili su radile za nadležna tijela. Informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne ne smiju se otkriti drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili tijelu, osim na temelju odredaba utvrđenih pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Članak 88. 
Zaštita podataka

Kad je riječ o obradi osobnih podataka u okviru ove Uredbe nadležna tijela obavljaju svoje zadaće za potrebe ove Uredbe u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 68 .

Osobne podatke obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe EBA i ESMA obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 69 .

Članak 89.
Mjere opreza

1.Ako nadležno tijelo države članice domaćina ima jasne i dokazive razloge za pretpostavku da je pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili izdavatelj kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, počinio nepravilnosti, ono o tome obavješćuje nadležno tijelo matične države članice i ESMA-u.

Ako se nepravilnosti odnose na izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca ili uslugu kriptoimovine povezanu s tokenima vezanima uz imovinu ili tokenima e-novca, nadležno tijelo države članice domaćina obavješćuje i EBA-u.

2.Ako, unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo države članice domaćina, pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili izdavatelj kriptoimovine ustraje u kršenju ove Uredbe, nadležno tijelo države članice domaćina, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice, ESMA-u i, prema potrebi, EBA-u, poduzima sve odgovarajuće mjere zaštite potrošača te o tome obavješćuje Komisiju, ESMA-u i, prema potrebi, EBA-u bez nepotrebne odgode.

3.Ako se ne slaže s nekom od mjera koje je poduzelo drugo nadležno tijelo u skladu sa stavkom 2. ovog članka, nadležno tijelo može uputiti predmet ESMA-i. ESMA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Odstupajući od prvog podstavka, ako se mjere odnose na izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili tokena e-novca ili uslugu kriptoimovine povezanu s tokenima vezanima uz imovinu ili tokenima e-novca, nadležno tijelo može uputiti predmet EBA-i. EBA može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 90.
Suradnja s trećim zemljama

1.Nadležna tijela država članica prema potrebi sklapaju sporazume o suradnji s nadzornim tijelima trećih zemalja o razmjeni informacija i izvršenju obveza koje u trećim zemljama proizlaze iz ove Uredbe. Tim se sporazumima o suradnji osigurava barem učinkovita razmjena informacija kojom se nadležnim tijelima omogućuje da izvršavaju svoje dužnosti u okviru ove Uredbe.

Nadležno tijelo obavješćuje EBA-u, ESMA-u i druga nadležna tijela kad predlaže sklapanje takvog sporazuma.

2.Ako je to moguće, ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om olakšava i koordinira izradu sporazuma o suradnji između nadležnih tijela i relevantnih nadzornih tijela trećih zemalja.

ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda koji sadržavaju predložak sporazuma o suradnji koji bi nadležna tijela država članica trebala koristiti kad je to moguće.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu]. 

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om ujedno olakšava i koordinira, kad je to moguće, razmjenu informacija između nadležnih tijela dobivenih od nadzornih tijela trećih zemalja koje mogu biti relevantne za poduzimanje mjera na temelju poglavlja 2.

4.Nadležna tijela sklapaju sporazume o suradnji kojima se uređuje razmjena informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja, ali samo ako objavljene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je barem istovjetna onoj iz članka 87. Takva razmjena informacija odvija se radi obavljanja zadaća tih nadležnih tijela.

Članak 91.
Postupanje nadležnih tijela s pritužbama

1.Nadležna tijela uvode postupke kojima se klijentima i drugim zainteresiranim stranama, uključujući potrošačka udruženja, omogućuje podnošenje pritužbi nadležnim tijelima u vezi s navodnim povredama ove Uredbe koje počine izdavatelj kriptoimovine, uključujući tokene vezane uz imovinu ili tokene e-novca, i pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom. Pritužbe bi se u svim slučajevima trebale primati u pisanom ili elektroničkom obliku i na službenom jeziku države članice u kojoj se pritužba podnosi ili na jeziku koji prihvaćaju nadležna tijela te države članice.

2.Informacije o postupcima podnošenja pritužbi iz stavka 1. objavljuju se na internetskim stranicama svakog nadležnog tijela i dostavljaju se EBA-i i ESMA-i. ESMA u svojem registru kriptoimovine iz članka 57. objavljuje upućivanja na dijelove internetskih stranica nadležnih tijela koji se odnose na postupke podnošenja pritužbi.

Poglavlje 2.: Administrativne mjere i kazne koje izriču nadležna tijela

Članak 92.
Administrativne sankcije i druge administrativne mjere

1.Ne dovodeći u pitanje kaznenopravne sankcije i ne dovodeći u pitanje nadzorne ovlasti nadležnih tijela iz članka 82., države članice daju ovlast nadležnim tijelima, u skladu s nacionalnim pravom, za poduzimanje odgovarajućih administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera u vezi s barem sljedećim povredama:

(a)povrede članaka od 4. do 14.;

(b)povrede članaka 17. i 21., članaka od 23. do 36. i članka 42.;

(c)povrede članaka od 43. do 49., osim članka 47.;

(d)povrede članka 56. i članaka od 58. do 73.;

(e)povrede članaka od 76. do 80.;

(f)izostanak suradnje ili nepridržavanje pravila tijekom istrage, nadzora ili nepoštovanje zahtjeva iz članka 82. stavka 2.

Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama iz prvog podstavka ako povrede iz točaka (a), (b), (c), (d) ili (e) tog podstavka već podliježu kaznenim sankcijama prema njihovu nacionalnom pravu, do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu]. Ako tako odluče, države članice detaljno obavješćuju Komisiju, ESMA-u i EBA-u o odgovarajućim dijelovima svojeg kaznenog prava.

Države članice do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu] detaljno obavješćuju Komisiju, EBA-u i ESMA-u o pravilima iz prvog i drugog podstavka. One Komisiju, ESMA-u i EBA-u bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih pravila.

2.Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast za izricanje barem sljedećih administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera u slučaju povreda iz stavka 1. točke (a):

(a)javna izjava u kojoj se navodi odgovorna fizička osoba ili pravni subjekt i vrsta povede u skladu s člankom 82.;

(b)nalog kojim se od odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta traži da prekine postupanje koje predstavlja povredu;

(c)najviše administrativne novčane kazne u iznosu najmanje dvaput većem od iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutih gubitaka zbog povrede, ako ih je moguće utvrditi;

(d)u slučaju pravne osobe, najviše administrativne novčane kazne u iznosu od najmanje 5 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe] ili 3 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe u skladu s posljednjim raspoloživim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje sastavlja konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU 70 , odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema relevantnom pravu Unije u području računovodstva, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva;

(e)u slučaju fizičke osobe, najviše administrativne novčane kazne u iznosu od najmanje 700 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast za izricanje barem sljedećih administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera u slučaju povreda iz stavka 1. točke (b):

(a)javna izjava u kojoj se navodi odgovorna fizička ili pravna osoba i vrsta povrede;

(b)nalog kojim se od odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta traži da prekine postupanje koje predstavlja povredu;

(c)najviše administrativne novčane kazne u iznosu najmanje dvaput većem od iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutih gubitaka zbog povrede, ako ih je moguće utvrditi;

(d)u slučaju pravne osobe, najviše administrativne novčane kazne od najmanje 15 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe na temelju posljednjih dostupnih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo.

4.Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast za izricanje barem sljedećih administrativnih sankcija i drugih administrativnih mjera u slučaju povreda iz stavka 1. točke (c):

(a)javna izjava u kojoj se navodi odgovorna fizička ili pravna osoba i vrsta povrede;

(b)nalog kojim se od odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta traži da prekine postupanje koje predstavlja povredu;

(c)najviše administrativne novčane kazne u iznosu najmanje dvaput većem od iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutih gubitaka zbog povrede, ako ih je moguće utvrditi;

(d)u slučaju pravne osobe, najviše administrativne novčane kazne od najmanje 15 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe na temelju posljednjih dostupnih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo.

5.Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast za izricanje barem sljedećih administrativnih kazni i drugih upravnih mjera u slučaju povreda iz stavka 1. prvog podstavka točke (d):

(a)javna izjava u kojoj se navodi odgovorna fizička ili pravna osoba i vrsta povrede;

(b)nalog kojim se od fizičke ili pravne osobe zahtijeva da prestane s povredom i da takvo postupanje više ne ponovi;

(c)zabrana obavljanja upravljačke funkcije u takvim društvima svakom članu upravljačkog tijela pravne osobe odgovorne za povredu ili svakoj drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za povredu;

(d)najviše administrativne novčane kazne u najmanje dvostrukom iznosu koristi ostvarene povredom ako se ta korist može utvrditi, čak i ako premašuje najviše iznose utvrđene u točki (e);

(e)u slučaju pravne osobe, najviše administrativne novčane kazne u iznosu od najmanje 500 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan... [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe] ili najviše 5 % ukupnog godišnjeg prometa te pravne osobe na temelju posljednjih dostupnih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo. Ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje sastavlja konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća, odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema relevantnom pravu Unije u području računovodstva, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva;

(f)u slučaju fizičke osobe, najviše administrativne novčane kazne u iznosu od najmanje 500 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan... [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].

6.Države članice, u skladu s nacionalnim pravom, osiguravaju da nadležna tijela imaju ovlast za izricanje barem sljedećih administrativnih sankcija i poduzimanja barem sljedećih administrativnih mjera u slučaju povreda iz točke (e) prvog podstavka stavka 1.:

(a)nalog kojim se osobi odgovornoj za povredu nalaže prestanak takvog ponašanja i da takvo ponašanje više ne ponavlja;

(b)povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog povrede, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(c)javno upozorenje u kojem se navodi osoba odgovorna za povredu i narav povrede;

(d)oduzimanje ili privremena obustava odobrenja za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(e)privremena zabrana obavljanja upravljačke funkcije u pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom svakom članu upravljačkog tijela pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za povredu;

(f)u slučaju uzastopnih povreda članka 78., 79. ili 80., trajna zabrana obavljanja upravljačke funkcije u pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom svakom članu upravljačkog tijela pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za povredu;

(g)privremena zabrana trgovanja za vlastiti račun svakom članu upravljačkog tijela pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za povredu;

(h)najviše administrativne novčane kazne u iznosu barem tri puta većem od iznosa ostvarene dobiti ili gubitka izbjegnutoga zahvaljujući povredi, kada ih je moguće utvrditi;

(i)u slučaju fizičke osobe, najviše administrativne novčane kazne u iznosu od najmanje 5 000 000 EUR ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe];

(j)u slučaju pravne osobe, najviše administrativne novčane kazne u iznosu od najmanje 15 000 000 EUR ili 15 % ukupnog godišnjeg prometa pravne osobe prema posljednjim dostupnim financijskim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo ili, u državama članicama čija valuta nije euro, odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti na dan [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Ako je pravna osoba matično društvo ili društvo kći matičnog društva koje sastavlja konsolidirane financijske izvještaje u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća, odgovarajući ukupni godišnji promet jest ukupni godišnji promet ili odgovarajuća vrsta prihoda prema relevantnom pravu Unije u području računovodstva, u skladu s posljednjim raspoloživim konsolidiranim izvještajima koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.

7.Države članice mogu tim nadležnim tijelima dodijeliti ovlasti pored onih iz stavaka od 2. do 6. i mogu predvidjeti više razine sankcija od onih koje su utvrđene u tom stavku za fizičke i pravne osobe odgovorne za povredu.

Članak 93.
Izvršavanje ovlasti nadzora i izricanja kazni

1.Pri utvrđivanju vrste i razine administrativne kazne ili druge administrativne mjere koja se izriče u skladu s člankom 92. nadležna tijela uzimaju u obzir do koje je mjere povreda namjerna ili proizlazi iz nemara i sve druge relevantne okolnosti, među ostalim, prema potrebi, sljedeće:

(a)ozbiljnost i trajanje povrede;

(b)stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe odgovorne za povredu;

(c)financijsku snagu fizičke ili pravne osobe odgovorne za povredu, na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(d)važnost stečene dobiti ili izbjegnutog gubitka fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za povredu, ako ih je moguće utvrditi;

(e)gubitke koje su zbog povrede ostvarile treće osobe, ako ih je moguće utvrditi;

(f)razinu suradnje fizičke ili pravne osobe odgovorne za povredu s nadležnim tijelom, ne dovodeći u pitanje povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(g)prethodne povrede fizičke ili pravne osobe koja je odgovorna za povredu;

(h)mjere koje je osoba odgovorna za povredu poduzela da bi spriječila ponavljanje povrede;

(i)utjecaj povrede na potrošače ili interese ulagatelja.

2.Pri izvršavanju svojih ovlasti izricanja administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera na temelju članka 92. nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da su izvršavanje njihovih ovlasti nadzora i istraga te administrativne kazne i druge administrativne mjere koje izriču djelotvorni i primjereni na temelju ove Uredbe. Ona koordiniraju svoje postupanje kako bi izbjegla udvostručavanja i preklapanja u izvršavanju svojih nadzornih i istražnih ovlasti te u izricanju administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera u prekograničnim predmetima.

Članak 94.
Pravo na žalbu

Države članice osiguravaju da sve odluke donesene na temelju ove Uredbe budu propisno obrazložene i da se na te odluke može podnijeti žalba pred sudom. Pravo na žalbu pred sudom primjenjuje se i ako u roku od šest mjeseci od podnošenja zahtjeva za odobrenje za rad pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, koji sadržava sve potrebne informacije, još nije donesena odluka.

Članak 95.
Objava odluka

1.Odluku o izricanju administrativnih kazni ili drugih administrativnih mjera za povredu ove Uredbe nadležna tijela objavljuju na svojim službenim internetskim stranicama odmah nakon što se fizičku ili pravnu osobu na koju se odluka odnosi obavijesti o toj odluci. Objava uključuje barem informacije o vrsti i prirodi povrede te identitetu odgovornih fizičkih ili pravnih osoba. Ta se obveza ne primjenjuje na odluke kojima se izriču mjere istražne prirode.

2.Ako nadležno tijelo smatra da je objava identiteta pravnih subjekata ili identiteta ili osobnih podataka fizičkih osoba neproporcionalna, na temelju procjene svakog slučaja posebno s obzirom na proporcionalnost objave tih podataka, ili ako bi takva objava ugrozila istragu u tijeku, nadležna tijela poduzimaju jednu od sljedećih mjera:

(a)odgoda objave odluke o izricanju kazne ili mjere do trenutka kad razlozi za neobjavljivanje prestanu postojati;

(b)objava odluke o izricanju kazne ili mjere na anonimnoj osnovi na način koji je u skladu s nacionalnim pravom, ako se tom anonimnom objavom osigurava djelotvorna zaštita predmetnih osobnih podataka;

(c)odluka o izricanju kazne ili mjere ne objavljuje se ako opcije utvrđene u točkama (a) i (b) nisu dostatne da se osigura: 

i. stabilnost financijskih tržišta;

ii. proporcionalnost objave takve odluke u odnosu na mjere koje se smatraju blažima po svojoj naravi.

U slučaju odluke o objavi kazne ili mjere anonimnim putem, kako je navedeno u točki (b) prvom podstavku, objava odgovarajućih podataka može se odgoditi za razumno razdoblje ako se predviđa da će u tom razdoblju razlozi za anonimnu objavu prestati postojati.

3.Ako postoji pravo žalbe na odluku o izricanju kazne ili mjere pred relevantnim pravosudnim ili drugim tijelima, nadležna tijela na svojim službenim internetskim stranicama odmah objavljuju te informacije i sve naknadne informacije o ishodu takve žalbe. Povrh toga, objavljuje se i svaka odluka kojom se poništava prethodna odluka o izricanju kazne ili mjere.

4.Nadležna tijela osiguravaju da je sadržaj objavljen u skladu s ovim člankom dostupan na njihovim službenim internetskim stranicama najmanje pet godina od trenutka objave. Osobni podaci sadržani u objavi pohranjuju se na službenim internetskim stranicama nadležnog tijela samo u trajanju koje je potrebno u skladu s važećim pravilima o zaštiti podataka.

Članak 96.
Izvješćivanje ESMA-e i EBA-e o kaznama i administrativnim mjerama

1.Nadležno tijelo svake godine dostavlja ESMA-i i EBA-i zbirne informacije o svim administrativnim kaznama i drugim administrativnim mjerama koje su izrečene u skladu s člankom 92. ESMA te informacije objavljuje u svojem godišnjem izvješću.

Ako se države članice, u skladu s člankom 92. stavkom 1., odluče za određivanje kaznenopravnih sankcija za povrede odredbi iz tog stavka, njihova nadležna tijela dostavljaju EBA-i i ESMA-i godišnje anonimizirane i zbirne podatke o svim poduzetim kaznenim istragama i izrečenim kaznenopravnim sankcijama. ESMA podatke o izrečenim kaznenopravnim sankcijama objavljuje u godišnjem izvješću.

2.Ako nadležno tijelo javno objavi administrativne kazne, druge administrativne mjere ili kaznenopravne sankcije, ono o njima istodobno izvješćuje ESMA-u.

3.Nadležna tijela obavješćuju EBA-u i ESMA-u o svim izrečenim administrativnim kaznama ili drugim administrativnim mjerama koje su izrečene, ali nisu objavljene, uključujući svaku s njima povezanu žalbu i njezin ishod. Države članice osiguravaju da nadležna tijela dobiju informacije i pravomoćnu presudu povezanu sa svakom izrečenom kaznenopravnom sankcijom te je dostavljaju EBA-i i ESMA-i. ESMA vodi središnju bazu podataka o kaznama i administrativnim mjerama o kojima je obaviještena samo za potrebe razmjene informacija između nadležnih tijela. Toj bazi podataka mogu pristupiti samo EBA, ESMA i nadležna tijela, a ažurira se na temelju informacija koje dostave nadležna tijela.

Članak 97.

Prijava povreda i zaštita osoba koje prijavljuje povrede

Direktiva (EU) 2019/1937 71 primjenjuje se na prijave povreda ove Uredbe i zaštitu osoba koje prijavljuju takve povrede.

Poglavlje 3.: Nadzorne odgovornosti EBA-e u pogledu izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i značajnih tokena e-novca te kolegija nadzornih tijela

Članak 98.
Nadzorne odgovornosti EBA-e u pogledu izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i značajnih tokena e-novca

1.Ako je token vezan uz imovinu klasificiran kao značajan u skladu s člankom 39. ili člankom 40., izdavatelj takvih tokena vezanih uz imovinu obavlja svoje djelatnosti pod nadzorom EBA-e.

EBA izvršava ovlasti nadležnih tijela dodijeljene na temelju članaka 21., 37. i 38. s obzirom na izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu.

2.Ako izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu pruža usluge povezane s kriptoimovinom ili izdaje kriptoimovinu koja nisu značajni tokeni vezani uz imovinu, takve usluge i djelatnosti ostaju pod nadzorom nadležnog tijela matične države članice.

3.Ako je token vezan uz imovinu klasificiran kao značajan u skladu s člankom 39., EBA provodi ponovnu nadzornu procjenu kako bi osigurala da izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu poštuju zahtjeve na temelju glave III.

4.Ako je token e-novca klasificiran kao značajan u skladu s člankom 50. ili 51., EBA je odgovorna za usklađenost izdavatelja takvih značajnih tokena e-novca sa zahtjevima utvrđenima u članku 52.

Članak 99.
Kolegiji za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu

1.U roku od 30 kalendarskih dana od donošenja odluke o klasifikaciji tokena vezanog uz imovinu kao značajnog, EBA osniva, upravlja i predsjeda savjetodavnim kolegijem nadzornih tijela za svakog izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu kako bi olakšala izvršavanje svojih nadzornih zadaća na temelju ove Uredbe.

2.Članovi kolegija su:

(a)EBA, koja predsjeda kolegijem;

(b)ESMA;

(c)nadležno tijelo matične države članice u kojoj izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ima poslovni nastan;

(d) nadležna tijela najvažnijih kreditnih institucija ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji osiguravaju skrbništvo nad pričuvnom imovinom u skladu s člankom 33.;

(e)ovisno o slučaju, nadležna tijela za najvažnije platforme za trgovanje kriptoimovinom ako su značajni tokeni vezani uz imovinu uvršteni za trgovanje;

(f)ovisno o slučaju, nadležna tijela za najvažnije pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom zadužena za osiguravanje likvidnosti značajnih tokena vezanih uz imovinu u skladu s prvim podstavkom članka 35. stavka 4;

(g)ovisno o slučaju, nadležna tijela za subjekte koji osiguravaju funkcije kako je navedeno u članku 30. stavku 5. točki (h);

(h)ovisno o slučaju, nadležna tijela za najvažnije pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji pružaju uslugu kriptoimovine iz članka 3. stavka 1. točke 10. u odnosu na značajne tokene vezane uz imovinu;

(i)ESB;

(j)ako izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ima poslovni nastan u državi članici čija valuta nije euro ili ako je valuta koja nije euro uključena u pričuvu, nacionalne središnje banke te države članice;

(k)odgovarajuća nadzorna tijela trećih zemalja s kojima je EBA sklopila administrativni sporazum u skladu s člankom 108.

3.Nadležno tijelo države članice koje nije član kolegija može zatražiti od kolegija sve informacije koje su važne za obavljanje njegovih nadzornih zadaća.

4.Kolegij osigurava, ne dovodeći u pitanje odgovornosti nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom:

(a)pripremu neobvezujućeg mišljenja iz članka 100.;

(b)razmjenu informacija u skladu s člankom 107.;

(c)sporazum o dobrovoljnom povjeravanju zadaća među svojim članovima, uključujući delegiranje zadaća na temelju članka 120.;

(d)koordinaciju planova nadzora na temelju procjene rizika koju obavlja izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu u skladu s člankom 30. stavkom 9.

Kako bi se olakšalo obavljanje zadaća dodijeljenih kolegijima na temelju prvog podstavka, članovi kolegija iz stavka 2. imaju pravo sudjelovati u utvrđivanju dnevnog reda za sastanke kolegija, posebno dodavanjem točaka na dnevni red pojedinog sastanka.

5.Osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu svih njegovih članova.

Tim sporazumom utvrđuju se praktične odredbe za funkcioniranje kolegija, uključujući detaljna pravila o:

(a)postupcima glasovanja iz članka 100. stavka 4.;

(b)postupcima za utvrđivanje dnevnog reda za sastanke kolegija;

(c)učestalosti sastanaka kolegija;

(d)obliku i opsegu informacija koje EBA dostavlja članovima kolegija, posebno u pogledu informacija o procjeni rizika iz članka 30. stavka 9.;

(e)primjerenim minimalnim rokovima u kojima članovi kolegija procjenjuju relevantnu dokumentaciju;

(f)modalitetima komunikacije članova kolegija.

Sporazumom se mogu utvrditi i zadaće koje se povjeravaju EBA-i ili drugom članu kolegija.

6.Kako bi se osiguralo dosljedno i usklađeno funkcioniranje kolegijâ, EBA u suradnji s ESMA-om i Europskim sustavom središnjih banaka izrađuje nacrt regulatornih standarda kojima se određuju uvjeti pod kojima se subjekti iz točaka od (d) do (h) stavka 2. trebaju smatrati najrelevantnijima i pojedinosti praktičnih odredbi iz stavka 5.

EBA taj nacrt regulatornih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 100.
Neobvezujuća mišljenja kolegija za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu

1.Kolegij za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu može izdati neobvezujuće mišljenje o sljedećem: 

(a)nadzornoj ponovnoj procjeni iz članka 98. stavka 3.;

(b)svakoj odluci kojom se od izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu zahtijeva viši iznos regulatornog kapitala ili kojom se takvom izdavatelju dopušta niži iznos regulatornog kapitala u skladu s člankom 41. stavkom 4.;

(c)svakom ažuriranju plana uredne likvidacije izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu u skladu s člankom 42.;

(d)svakoj promjeni poslovnog modela izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu u skladu s člankom 21. stavkom 1.;

(e)nacrtu izmjene bijele knjige o kriptoimovini u skladu s člankom 21. stavkom 2.;

(f)svim mjerama predviđenima u skladu s člankom 21. stavkom 3.;

(g)svim predviđenim nadzornim mjerama u skladu s člankom 112.;

(h)svakom predviđenom sporazumu o razmjeni informacija s nadzornim tijelom treće zemlje u skladu s člankom 108.;

(i)svakom delegiranju nadzornih zadaća s EBA-e na nadležno tijelo u skladu s člankom 120.;

(j)svakoj predviđenoj promjeni odobrenja za rad ili svakoj predviđenoj nadzornoj mjeri subjektima i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 99. stavka 2. točaka od (d) do (h).

2.ako kolegij izda mišljenje u skladu sa stavkom 1. na zahtjev bilo kojeg člana kolegija i nakon njegova donošenja većinom glasova članova kolegija u skladu sa stavkom 4., u to se mišljenje mogu uvrstiti preporuke za uklanjanje nedostataka predviđenog djelovanja ili mjere koje predviđa EBA ili nadležna tijela.

3.EBA olakšava donošenje mišljenja u skladu s njezinom funkcijom opće koordinacije u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

4.Većinsko mišljenje kolegija donosi se običnom većinom glasova njegovih članova.

U kolegijima s najviše 12 članova, najviše dva člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U kolegijima s više od 12 članova, najviše tri člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član s pravom pravo glasa ima jedan glas.

Ako je član kolegija u skladu s člankom 99. stavkom 2. točkom (i), ESB ima dva glasa.

Nadzorna tijela trećih zemalja iz članka 99. stavka 2. točke (k) nemaju pravo glasa o mišljenju kolegija.

5.EBA i nadležna tijela na odgovarajući način razmatraju mišljenje kolegija doneseno u skladu sa stavkom 1., uključujući sve preporuke za uklanjanje nedostataka predviđenog djelovanja ili predviđene nadzorne mjere koja se odnosi na izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili na subjekte i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 99. stavka 2. točaka od (d) do (h). Ako se ne slaže s mišljenjem kolegija, uključujući sve preporuke za uklanjanje nedostataka predviđenog djelovanja ili predviđene nadzorne mjere, EBA ili nadležno tijelo u svojoj odluci navodi cjelovito obrazloženje i objašnjenje svakog značajnog odstupanja od tog mišljenja ili preporuka.

Članak 101.
Kolegij za izdavatelje značajnih tokena elektroničkog novca

1.U roku od 30 kalendarskih dana od donošenja odluke o klasifikaciji tokena e-novca kao značajnog, EBA osniva, upravlja i predsjeda savjetodavnim kolegijem nadzornih tijela za svakog izdavatelja značajnih tokena e-novca kako bi olakšala izvršavanje svojih nadzornih zadaća na temelju ove Uredbe.

2.Članovi kolegija su:

(a)EBA kao predsjedateljice;

(b)nadležno tijelo matične države članice ako izdavatelj tokena e-novca ima odobrenje za rad kao kreditna institucija ili kao institucija za elektronički novac;

(c)ESMA;

(d)nadležna tijela za najvažnije kreditne institucije koje osiguravaju skrbništvo sredstvima primljenima u zamjenu za značajne tokene e-novca;

(e)nadležna tijela najvažnijih institucija za platni promet koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 11. Direktive (EU) 2015/2366 i koje pružaju usluge platnog prometa u odnosu na značajne tokene e-novca;

(f)ovisno o slučaju, nadležna tijela za najvažnije platforme za trgovanje kriptoimovinom ako su značajni tokeni e-novca uvršteni za trgovanje;

(g)ovisno o slučaju, nadležna tijela za najvažnije pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom koji pružaju uslugu kriptoimovine iz članka 3. stavka 1. točke 10. u odnosu na značajne tokene e-novca;

(h)ESB ako izdavatelj značajnih tokena e-novca ima poslovni nastan u državi članici čija je valuta euro ili ako je značajni token e-novca vezan uz euro;

(i)ako izdavatelj značajnih tokena e-novca ima poslovni nastan u državi članici čija valuta nije euro ili ako je značajni token e-novca vezan uz valutu koja nije euro, nacionalne središnje banke te države članice;

(j)odgovarajuća nadzorna tijela trećih zemalja s kojima je EBA sklopila upravni sporazum u skladu s člankom 108.

3.Nadležno tijelo države članice koje nije član kolegija može zatražiti od kolegija sve informacije koje su relevantne za obavljanje njegovih nadzornih zadaća.

4.Kolegij osigurava, ne dovodeći u pitanje odgovornosti nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom:

(a)pripremu neobvezujućeg mišljenja iz članka 102.;

(b)razmjenu informacija u skladu s ovom Uredbom;

(c)sporazum o dobrovoljnom povjeravanju zadaća među svojim članovima, uključujući delegiranje zadaća na temelju članka 120.

Kako bi se olakšalo obavljanje zadaća dodijeljenih kolegijima na temelju prvog podstavka, članovi kolegija iz stavka 2. imaju pravo sudjelovati u utvrđivanju dnevnog reda za sastanke kolegija, posebno dodavanjem točaka na dnevni red pojedinog sastanka.

5.Osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu svih njegovih članova.

Tim sporazumom utvrđuju se praktične odredbe o funkcioniranju kolegija, uključujući detaljna pravila o:

(a)postupcima glasovanja iz članka 102.;

(b)postupcima za utvrđivanje dnevnog reda za sastanke kolegija;

(c)učestalosti sastanaka kolegija;

(d)obliku i opsegu informacija koje nadležno tijelo za izdavatelja značajnih tokena e-novca dostavlja članovima kolegija;

(e)primjerenim minimalnim rokovima u kojima članovi kolegija procjenjuju relevantnu dokumentaciju;

(f)modalitetima komunikacije među članovima kolegija.

Sporazumom se mogu utvrditi i zadaće koje se povjeravaju nadležnom tijelu izdavatelja značajnih tokena e-novca ili drugom članu kolegija.

6.Kako bi se osiguralo dosljedno i usklađeno funkcioniranje kolegijâ, EBA u suradnji s ESMA-om i Europskim sustavom središnjih banaka izrađuje nacrt regulatornih standarda kojima se određuju uvjeti pod kojima se subjekti iz točaka od (d) do (g) stavka 2. trebaju smatrati najrelevantnijima i pojedinosti praktičnih odredbi iz stavka 5.

EBA taj nacrt regulatornih standarda dostavlja Komisiji do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 102.
Neobvezujuća mišljenja kolegija za izdavatelje značajnih tokena elektroničkog novca

1.Kolegij za izdavatelje značajnih tokena e-novca može izdati neobvezujuće mišljenje o sljedećem:

(a)svakoj odluci kojom se od izdavatelja značajnih tokena e-novca zahtijeva viši iznos regulatornog kapitala ili kojom se takvom izdavatelju dopušta niži iznos regulatornog kapitala u skladu s člankom 31. i člankom 41. stavkom 4.;

(b)svakom ažuriranju plana uredne likvidacije izdavatelja značajnih tokena e-novca u skladu s člankom 42.;

(c)nacrtu izmjene bijele knjige o kriptoimovini u skladu s člankom 46. stavkom 10.;

(d)svakom predviđenom povlačenju odobrenja za rad izdavatelja značajnih tokena e-novca kao kreditne institucije ili u skladu s Direktivom 2009/110/EZ;

(e)svim predviđenim nadzornim mjerama u skladu s člankom 112.;

(f)svakom predviđenom sporazumu o razmjeni informacija s nadzornim tijelom treće zemlje;

(g)svakom delegiranju nadzornih zadaća s nadležnog tijela za izdavatelja značajnih tokena e-novca na EBA-u ili drugo nadležno tijelo ili s EBA-e na nadležno tijelo u skladu s člankom 120.;

(h)svakoj predviđenoj promjeni odobrenja za rad ili svakoj predviđenoj nadzornoj mjeri subjektima i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 101. stavka 2. točaka od (d) do (g).

2.ako kolegij izda mišljenje u skladu sa stavkom 1. na zahtjev bilo kojeg člana kolegija i nakon njegova donošenja većinom glasova članova kolegija u skladu sa stavkom 4., u to se mišljenje mogu uvrstiti preporuke za uklanjanje nedostataka predviđenog djelovanja ili mjere koje predviđaju nadležna tijela ili EBA.

3.EBA olakšava donošenje mišljenja u skladu s njezinom funkcijom opće koordinacije u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

4.Većinsko mišljenje kolegija donosi se običnom većinom glasova njegovih članova.

U kolegijima s najviše 12 članova, najviše dva člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član s pravom pravo glasa ima jedan glas. U kolegijima s više od 12 članova, najviše tri člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član s pravom pravo glasa ima jedan glas.

Ako je član kolegija u skladu s člankom 101. stavkom 2. točkom (h), ESB ima dva glasa.

Nadzorna tijela trećih zemalja iz članka 101. stavka 2. točke (j) nemaju pravo glasa o mišljenju kolegija.

5.Nadležno tijelo izdavatelja značajnih tokena e-novca, EBA ili svako nadležno tijelo za subjekte i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 101. stavka 2. točaka od (d) do (g) na odgovarajući način razmatra mišljenje kolegija doneseno u skladu sa stavkom 1., uključujući sve preporuke za uklanjanje nedostataka svakog predviđenog djelovanja ili nadzorne mjere. Ako se ne slaže s mišljenjem kolegija, uključujući sve preporuke s ciljem rješavanja nedostataka predviđenog djelovanja ili nadzorne mjere, EBA ili nadležno tijelo u svojoj odluci navodi cjelovito obrazloženje i objašnjenje svakog značajnog odstupanja od tog mišljenja ili preporuka.

Poglavlje 4.: Ovlasti i nadležnosti EBA-e u pogledu izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i značajnih tokena e-novca

Članak 103.
Izvršavanje ovlasti iz članaka od 104. do 107.

Ovlasti koje su u skladu s člancima od 104. do 107. dodijeljene EBA-i, dužnosniku ili drugoj osobi koju EBA ovlasti ne koriste se kao osnova za zahtjev za objavljivanje informacija koje podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 104.
Zahtjev za informacije

1.Kako bi izvršavala svoje dužnosti na temelju članka 98., EBA može putem jednostavnog zahtjeva ili odluke zatražiti od sljedećih osoba da dostave sve potrebne informacije koje joj omogućuju obavljanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom:

(a)izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili osobe koja kontrolira ili koju izravno ili neizravno kontrolira izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu;

(b)trećih strana iz članka 30. stavka 5. točke (h) s kojima izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu imaju ugovorni odnos;

(c)pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 35. stavka 4. koji pruža likvidnost za značajne tokene vezane uz imovinu;

(d)kreditnih institucija ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji osiguravaju skrbništvo nad pričuvnom imovinom u skladu s člankom 33.;

(e)izdavatelja značajnih tokena e-novca ili osobe koju kontrolira ili koju izravno ili neizravno kontrolira izdavatelj značajnih tokena e-novca;

(f)institucija za platni promet koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 11. Direktive (EU) 2015/2366 i koje pružaju usluge platnog prometa u odnosu na značajne tokene e-novca;

(g)fizičkih ili pravnih osoba zaduženih za distribuciju značajnih tokena e-novca u ime izdavatelja značajnih tokena e-novca;

(h)pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koji pružaju uslugu kriptoimovine iz članka 3. stavka 1. točke 10. u odnosu na značajne tokene vezane uz imovinu ili značajne tokene e-novca;

(i)platforme za trgovanje kriptoimovinom koja je uvrstila značajni token vezan uz imovinu ili značajni token e-novca za trgovanje;

(j)upravljačkog tijela osoba iz točaka od (a) do (i).

2.U svakom jednostavnom zahtjevu za dostavu informacija iz stavka 1.:

(a)upućuje se na ovaj članak kao pravnu osnovu tog zahtjeva;

(b)navodi se svrha zahtjeva;

(c)navode se informacije koje se traže;

(d)navodi se rok za dostavu informacija;

(e)navodi se iznos kazne koja se izriče u skladu s člankom 113. ako su dostavljene informacije netočne ili neistinite.

3.Pri slanju zahtjeva za dostavljanje informacija u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke, EBA:

(a)upućuje na ovaj članak kao pravnu osnovu tog zahtjeva;

(b)navodi svrhu zahtjeva;

(c)navodi informacije koje se traže;

(d)određuje rok za dostavu informacija;

(e)navodi periodične novčane kazne predviđene člankom 114. ako se zahtijeva dostavljanje informacija;

(f)navodi kaznu predviđenu člankom 113. ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili neistiniti;

(g)navodi pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe EBA-e i pravo na preispitivanje te odluke pred Sudom Europske unije (Sud) u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

4.Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ovlaštene zakonom ili njihovim statutom, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih klijenata. Potonji snose punu odgovornost ako su dostavljene informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.

5.EBA bez odgode šalje presliku običnog zahtjeva ili svoje odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacije imaju prebivalište ili poslovni nastan.

Članak 105.
Opće istražne ovlasti

1.S ciljem izvršavanja svojih dužnosti na temelju članka 98. ove Uredbe, EBA može provoditi istrage izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavatelja značajnih tokena e-novca. U tu svrhu, službenici i druge osobe koje EBA ovlasti imaju ovlast:

(a)pregledati svu evidenciju, podatke, postupke i druge materijale relevantne za obavljanje njezinih zadaća, bez obzira na kojem se mediju čuvaju;

(b)izraditi ili dobivati ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i drugih materijala;

(c)pozvati i tražiti od izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca ili njihova upravljačkog tijela ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumente koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;

(d)ispitati sve druge fizičke ili pravne osobe koje pristanu na takvo ispitivanje radi prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e)tražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

Kolegij za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu kako je navedeno u članku 99. ili kolegij za izdavatelje značajnih tokena e-novca kako je navedeno u članku 101. obavješćuje se bez odgode o svim zaključcima koji mogu biti relevantni za obavljanje njegovih zadataka.

2.Službenici i druge osobe koje EBA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti na temelju pisanog odobrenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se odobrenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 114. ako se tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali, ili odgovori na pitanja postavljena izdavateljima značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavateljima značajnih tokena e-novca ne dostave ili su nepotpuni te kazne iz članka 113. ako su odgovori na pitanja postavljena izdavateljima značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavateljima značajnih tokena e-novca netočni ili neistiniti.

3.Izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavatelji značajnih tokena e-novca dužni su se podvrgnuti istragama pokrenutima na temelju EBA-ine odluke. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 114., pravni lijekovi koji su na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010 i pravo na preispitivanje odluke pred Sudom.

4.Pravodobno prije istrage iz stavka 1. EBA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj će se istraga provoditi. Službenici predmetnih nadležnih tijela na zahtjev EBA-e pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih zadaća. Na zahtjev, istragama mogu prisustvovati i službenici predmetnog nadležnog tijela.

5.Ako je u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom za zahtjev za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e) potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za takvo odobrenje. Takvo odobrenje može se zatražiti i kao preventivna mjera.

6.Ako zaprimi zahtjev za odobrenje zahtjeva za evidenciju telefonskih razgovora ili prometa podataka iz stavka 1. točke (e), nacionalno pravosudno tijelo provjerava:

(a)je li odluka iz stavka 3. koju je donijela EBA vjerodostojna;

(b)jesu li sve mjere koje se trebaju poduzeti proporcionalne, a ne proizvoljne ili pretjerane.

7.Za potrebe stavka 6. točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od EBA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti EBA-ine sumnje u povredu ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirodi uključenosti osobe na koju se primjenjuju prisilne mjere. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za istragom i ne traži informacije o EBA-inu spisu. Zakonitost EBA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1093/2010.

Članak 106.
Izravni nadzor

1.Radi izvršenja svojih dužnosti na temelju članka 98. ove Uredbe, EBA može provoditi potrebni izravni nadzor u poslovnom prostoru izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavatelja značajnih tokena e-novca.

Kolegij za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu iz članka 99. ili kolegij za izdavatelje značajnih tokena e-novca iz članka 101. obavješćuje se bez odgode o svim zaključcima koji mogu biti relevantni za obavljanje njegovih zadaća.

2.Službenici i druge osobe koje EBA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ulaziti u poslovni prostor osoba na koje se primjenjuje EBA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti propisane u članku 105. stavku 1. Imaju i ovlast za pečaćenje poslovnih prostora i knjiga ili evidencije tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za nadzor.

3.Pravodobno prije nadzora, EBA šalje obavijest o nadzoru nadležnom tijelu države članice u kojoj se provodi nadzor. Ako je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, EBA nakon slanja obavijesti odgovarajućem nadležnom tijelu može obaviti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti izdavatelju značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelju značajnih tokena e-novca.

4.Službenici i druge osobe koje EBA ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti na temelju pisanog odobrenja u kojem se navode predmet i svrha nadzora i periodične novčane kazne predviđene člankom 114. ako se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

5.Izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelj značajnih tokena e-novca obvezan je podvrgnuti se izravnom nadzoru koji se nalaže EBA-inom odlukom. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, datum njegova početka te periodične novčane kazne predviđene člankom 114., pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010 te pravo na preispitivanje te odluke pred Sudom.

6.Službenici nadležnog tijela države članice u kojoj se provodi nadzor, te osobe koje imaju ovlaštenje ili ih je imenovalo nadležno tijelo države članice u kojoj se provodi nadzor, na zahtjev EBA-e aktivno pomažu službenicima i ostalim osobama koje imaju ovlaštenje EBA-e. Službenici nadležnog tijela predmetne države članice mogu i prisustvovati izravnom nadzoru.

7.EBA od nadležnih tijela može zatražiti i da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravni nadzor, kako je propisano ovim člankom i člankom 105. stavkom 1.

8.ako službenici i druge osobe u pratnji koje imaju odobrenje EBA-e utvrde da se neka osoba protivi nadzoru koji se nalaže u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo predmetne države članice pruža im potrebnu pomoć i prema potrebi traži pomoć policije ili sličnog tijela kaznenog progona, kako bi im omogućili provedbu izravnog nadzora.

9.Ako je u skladu s nacionalnim pravom za izravni nadzor iz stavka 1. ili za pomoć iz stavka 7. potrebno odobrenje pravosudnog tijela, podnosi se zahtjev za takvo odobrenje. Takvo odobrenje može se zatražiti i kao preventivna mjera.

10.Ako zaprimi zahtjev za odobrenje izravnog nadzora iz stavka 1. ili pružanja pomoći iz stavka 7., nacionalno pravosudno tijelo provjerava:

(a)je li odluka iz stavka 4. koju je donijela EBA vjerodostojna;

(b)jesu li sve mjere koje se trebaju poduzeti proporcionalne, a ne proizvoljne ili pretjerane.

11.Za potrebe stavka 10. točke (b), nacionalno pravosudno tijelo može od EBA-e zatražiti detaljna obrazloženja, posebno o osnovanosti EBA-ine sumnje u povredu ove Uredbe, ozbiljnosti povrede na koju se sumnja te prirode uključenosti osobe na koju se primjenjuju prisilne mjere. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne preispituje potrebu za istragom i ne traži informacije o EBA-inu spisu. Zakonitost EBA-ine odluke preispituje samo Sud u postupku utvrđenom u Uredbi (EU) br. 1093/2010.

Članak 107.
Razmjena informacija

Kako bi mogli izvršavati svoje dužnosti na temelju članka 98. i ne dovodeći u pitanje članak 84., EBA i nadležna tijela bez nepotrebne odgode međusobno razmjenjuju informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe. Nadležna tijela u tu svrhu s EBA-om razmjenjuju sve informacije o sljedećim osobama:

(a)izdavateljem značajnih tokena vezanih uz imovinu ili osobom koja kontrolira ili koju izravno ili neizravno kontrolira izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu;

(b)trećim stranama iz članka 30. stavka 5. točke (h) s kojima izdavatelji značajnih tokena vezanih uz imovinu imaju ugovorni odnos;

(c)pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom iz članka 35. stavka 4. koji osigurava likvidnost za značajne tokene vezane uz imovinu;

(d)kreditnim institucijama ili pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom koji osiguravaju skrbništvo nad pričuvnom imovinom u skladu s člankom 33.;

(e)izdavateljem značajnih tokena e-novca ili osobom koja kontrolira ili koju izravno ili neizravno kontrolira izdavatelj značajnih tokena e-novca;

(f)institucijama za platni promet koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 11. Direktive (EU) 2015/2366 i koje pružaju usluge platnog prometa u odnosu na značajne tokene e-novca;

(g)fizičkim ili pravnim osobama zaduženima za distribuciju značajnih tokena e-novca u ime izdavatelja značajnih tokena e-novca;

(h)pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom koji pružaju uslugu kriptoimovine iz članka 3. stavka 1. točke 10. u odnosu na značajne tokene vezane uz imovinu ili značajne tokene e-novca;

(i)platformom za trgovanje kriptoimovinom koja je uvrstila značajni token vezan uz imovinu ili značajni token e-novca za trgovanje;

(j)upravljačkim tijelom osoba iz točaka od (a) do (i).

Članak 108.
Administrativni sporazumi o razmjeni informacija između EBA-e i trećih zemalja

1.Kako bi mogla izvršavati svoje dužnosti na temelju članka 98., EBA može sklapati administrativne sporazume o razmjeni informacija s nadzornim tijelima trećih zemalja samo ako informacije koje se objavljuju podliježu jamstvu čuvanja poslovne tajne koje je barem jednakovrijedno onome utvrđenom u članku 111.

2.Informacije iz stavka 1. razmjenjuju se radi izvršenja zadaća EBA-e ili tih nadzornih tijela.

3.S obzirom na prijenos osobnih podataka u treću zemlju, EBA primjenjuje Uredbu (EU) br. 2018/1725.

Članak 109.
Objavljivanje informacija iz trećih zemalja

EBA može objaviti informacije koje primi od nadzornih tijela trećih zemalja samo ako su EBA ili nadležno tijelo dobili izričitu suglasnost od nadzornog tijela koje je tu informaciju dostavilo i, ovisno o slučaju, ako se informacije objavljuju samo u svrhu za koju je nadzorno tijelo dalo svoju suglasnost ili ako je takvo objavljivanje potrebno u svrhu sudskog postupka.

Članak 110.
Suradnja s drugim tijelima

Ako izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelj značajnih tokena e-novca obavlja djelatnosti koje nisu obuhvaćene ovom Uredbom, EBA surađuje s tijelima odgovornima za nadzor takvih drugih djelatnosti kako je predviđeno relevantnim propisima Unije ili nacionalnim propisima, među ostalim s poreznim tijelima.

Članak 111.
Obveza čuvanja poslovne tajne

Obveza čuvanja poslovne tajne odnosi se na EBA-u i sve osobe koje rade ili su radile za EBA-u ili druge osobe kojima je EBA delegirala zadaće, uključujući revizore i stručnjake s kojima je EBA sklopila ugovor.

Članak 112.
EBA-ine nadzorne mjere

1.Ako utvrdi da je izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu počinio neku od povreda navedenih u Prilogu V., EBA može poduzeti jednu ili više mjera navedenih u nastavku:

(a)donijeti odluku kojom se od izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu zahtijeva da prestane s povredom;

(b)donijeti odluku kojom se izriču kazne ili periodične novčane kazne u skladu s člancima 113. i 114.;

(c)donijeti odluku kojom se od izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu zahtijeva da dostavi dopunske informacije, ako je to potrebno za zaštitu potrošača;

(d)donijeti odluku kojom se od izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu zahtijeva da privremeno obustavi javnu ponudu kriptoimovine na najviše 10 uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju ako postoji osnovana sumnja u povredu ove Uredbe;

(e)donijeti odluku kojom se zabranjuje javna ponuda značajnih tokena vezanih uz trgovinu ako utvrdi povredu ili osnovano sumnja u povredu ove Uredbe;

(f)donijeti odluku kojom se od relevantne platforme za trgovanje kriptoimovinom koja je uvrstila značajne tokene vezane uz imovinu za trgovanje zahtijeva da privremeno obustavi trgovanje na najviše 10 uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju ako postoji osnovana sumnja u povredu ove Uredbe;

(g)donijeti odluku kojom se zabranjuje trgovanje značajnim tokenima vezanima uz imovinu na platformi za trgovanje kriptoimovinom ako utvrdi povredu ove Uredbe;

(h)donijeti odluku kojom se od izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu zahtijeva da objavi sve bitne informacije koje mogu utjecati na procjenu javno ponuđenih značajnih tokena vezanih uz trgovinu ili uvrštenih za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom kako bi se osigurala zaštita ulagatelja ili nesmetano funkcioniranje tržišta;

(i)izdati upozorenja o činjenici da izdavatelj značajnih tokena vezanih uz trgovinu ne ispunjava svoje obveze;

(j)oduzeti odobrenje za rad izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu.

2.Ako EBA utvrdi da je izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu počinio jednu od povreda navedenih u Prilogu VI., može poduzeti jednu ili više mjera navedenih u nastavku:

(a)donijeti odluku kojom se od izdavatelja značajnih tokena e-novca zahtijeva da prestane s povredom;

(b)donijeti odluku kojom se izriču kazne ili periodične novčane kazne u skladu s člancima 113. i 114.;

(c)izdati upozorenja o činjenici da izdavatelj značajnih tokena e-novca ne ispunjava svoje obveze.

3.EBA pri poduzimanju mjera iz stavaka 1. i 2. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a)trajanju i učestalosti povrede;

(b)je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na drugi način može povezati s takvim djelom;

(c)je li povreda otkrila ozbiljne ili sistemske slabosti u postupcima izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca ili u njegovim politikama i mjerama upravljanja rizicima;

(d)je li povreda počinjena s namjerom ili iz nemara;

(e)stupnju odgovornosti izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca odgovornog za povredu;

(f)financijskoj snazi izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca odgovornog za povredu na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(g)utjecaju povrede na interese imatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena e-novca;

(h)značaju dobiti koju je ostvario izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena e-novca koji je odgovoran za povredu, gubitaka koje je izbjegao ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće osobe, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(i)razini suradnje izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena e-novca koji je odgovoran za povredu s EBA-om, ne dovodeći u pitanje povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(j)prethodnim povredama koje je počinio izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelj tokena e-novca odgovoran za povredu;

(k)mjerama koje je izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelj značajnih tokena e-novca poduzeo nakon povrede kako bi spriječio ponavljanje takve povrede.

4.Prije poduzimanja radnji iz točaka od (d) do (g) i točke (j) stavka 1., EBA obavješćuje ESMA-u i, ako su značajni tokeni vezani uz imovinu vezani uz valute Unije, središnje banke koje izdaju te valute.

5.Prije poduzimanja radnji iz točaka od (a) do (c) iz stavka 2., EBA obavješćuje nadležno tijelo izdavatelja značajnih tokena e-novca i središnju banku koja izdaje valutu uz koju je značajni token e-novca vezan.

6.EBA o svakoj radnji poduzetoj u skladu sa stavcima 1. i 2. bez nepotrebne odgode obavješćuje izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca odgovornog za povredu i o toj radnji obavješćuje nadležna tijela predmetnih država članica i Komisiju. EBA sve takve odluke javno objavljuje na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od datuma donošenja odluke.

7.Javna objava iz stavka 6. uključuje sljedeće:

(a)izjavu kojom se potvrđuje pravo osobe odgovorne za povredu na podnošenje žalbe na odluku Sudu;

(b)ako je to relevantno, izjavu kojom se potvrđuje da je podnesena žalba i da takva žalba ne odgađa izvršenje odluke;

(c)izjavu kojom se potvrđuje da EBA-in Odbor za žalbe može suspendirati primjenu osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 113.
Kazne

1.EBA donosi odluku o izricanju kazne u skladu sa stavkom 3. ili 4. ako, u skladu s člankom 116. stavkom 8., utvrdi:

(a)da je izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu namjerno ili iz nemara počinio neku od povreda iz Priloga V.;

(b)da je izdavatelj značajnih tokena e-novca namjerno ili iz nemara počinio neku od povreda iz Priloga VI.

Smatra se da je povreda počinjena s namjerom ako EBA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da je takav izdavatelj ili njegovo upravljačko tijelo djelovalo s namjerom počinjenja povrede.

2.EBA pri poduzimanju mjera iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a)trajanju i učestalosti povrede;

(b)je li povreda prouzročila ili olakšala financijsko kazneno djelo ili se na drugi način može povezati s takvim djelom;

(c)je li povreda otkrila ozbiljne ili sistemske slabosti u postupcima izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca ili u njegovim politikama i mjerama upravljanja rizicima;

(d)je li povreda počinjena s namjerom ili iz nemara;

(e)stupnju odgovornosti izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca odgovornog za povredu;

(f)financijskoj snazi izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca odgovornog za povredu na koju upućuje ukupni promet odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovina odgovorne fizičke osobe;

(g)utjecaju povrede na interese imatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena e-novca;

(h)značaju dobiti koju je ostvario izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu koji je odgovoran za povredu, gubitaka koje je izbjegao ili gubitaka koje su zbog povrede pretrpjele treće osobe, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi;

(i)razini suradnje izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena e-novca koji je odgovoran za povredu s EBA-om, ne dovodeći u pitanje povrat ostvarene dobiti ili gubitaka koje je ta osoba izbjegla;

(j)prethodnim povredama koje je počinio izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelj značajnih tokena e-novca odgovoran za povredu;

(k)mjerama koje je izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelj značajnih tokena e-novca poduzeo nakon povrede kako bi spriječio ponavljanje takve povrede.

3.Za izdavatelje značajnih tokena vezanih uz imovinu, najviši iznos kazne iz stavka 1. jest do 15 % godišnjeg prometa kako je definirano u mjerodavnom pravu Unije u prethodnoj poslovnoj godini ili dvostruki iznos dobiti koja je ostvarena ili gubitaka koji su izbjegnuti zbog povrede, ako se oni mogu utvrditi.

4.Za izdavatelje značajnih tokena e-novca, najviši iznos kazne iz stavka 1. jest do 5 % godišnjeg prometa kako je definirano u mjerodavnom pravu Unije u prethodnoj poslovnoj godini ili dvostruki iznos dobiti koja je ostvarena ili gubitaka koji su izbjegnuti zbog povrede, ako se oni mogu utvrditi.

Članak 114.
Periodične novčane kazne

1.EBA odlukom nameće periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a)osobu da prestane s povredom u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 112.;

(b)osobu iz članka 104. stavka 1.:

i. da dostavi sve informacije koje se traže odlukom u skladu s člankom 104.;

ii. da se podvrgne istrazi i posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke ili druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom u skladu s člankom 105.;

iii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 106.

2.Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna izriče se za svaki dan kašnjenja.

3.Neovisno o stavku 2., iznos periodičnih novčanih kazni iznosi 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Izračunava se od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4.Periodična novčana kazna izriče se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o EBA-inoj odluci. Nakon isteka tog razdoblja EBA preispituje tu mjeru.

Članak 115.
Objava, narav, izvršenje i raspodjela kazni i periodičnih novčanih kazni

1.EBA javno objavljuje svaku kaznu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 113. i 114. osim ako bi takva objava ozbiljno ugrozila financijsku stabilnost ili prouzročila neproporcionalnu štetu uključenim stranama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EU) 2016/6791 72 .

2.Kazne i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 113. i 114. administrativne su prirode.

3.Ako odluči da neće izreći kazne ili novčane kazne, EBA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela predmetne države članice i navodi razloge za svoju odluku.

4.Kazne i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 113. i 114. izvršive su.

5.Izvršenje se uređuje pravilima parničnog postupka koji je na snazi u državi na čijem se području provodi.

6.Iznosi kazni i periodičnih novčanih kazni raspodjeljuju se u opći proračun Europske unije.

Članak 116.
Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje kazni

1.Ako pri obavljanju svojih zadaća na temelju članka 98. EBA utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati povredu navedenu u Prilogu V. ili Prilogu VI. ili više takvih povreda, EBA za istragu tog predmeta imenuje svojeg neovisnog istražitelja. Imenovani službenik ne sudjeluje niti je sudjelovao izravno ni neizravno u postupku nadzora izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja značajnih tokena e-novca i svoje funkcije obavlja neovisno o EBA-i.

2.Istražitelj iz stavka 1. istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te dostavlja EBA-i cijeli spis sa svojim zaključcima.

3.Istražitelj je u svrhu obavljanja svojih zadaća ovlašten zatražiti informacije u skladu s člankom 104. i provoditi istragu i izravni nadzor u skladu s člancima 105. i 106. Pri izvršenju tih ovlasti istražitelj ispunjava uvjete iz članka 103.

4.Pri obavljanju svojih zadaća istražitelj ima pristup svim dokumentima i informacijama koje EBA prikupi tijekom svojih nadzornih aktivnosti.

5.Nakon završetka svoje istrage i prije podnošenja spisa sa svojim nalazima EBA-i, istražitelj daje osobama koje su predmet istraga priliku za očitovanje o pitanjima koja su predmet istrage. Istražitelj svoje nalaze temelji samo na činjenicama o kojima su se predmetne osobe mogle očitovati.

6.Pravo dotičnih osoba na obranu u potpunosti se poštuje tijekom istraga u skladu s ovim člankom.

7.Po dostavi spisa sa svojim zaključcima EBA-i, istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo uvida u spis, pri čemu se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije koje utječu na treće strane ili interne pripremne dokumente EBA-e.

8.EBA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev osoba koje su predmet istrage nakon očitovanja u skladu s člankom 117. utvrđuje je li izdavatelj značajnih tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelj značajnih tokena e-novca koji je predmet istrage počinio jednu ili više povreda navedenih u Prilogu V. ili Prilogu VI. te ako jest, poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 112. i/ili izriče kaznu u skladu s člankom 113.

9.Istražitelj ne sudjeluje u raspravama EBA-e niti na drugi način intervenira u EBA-in postupak odlučivanja.

10.Komisija u skladu s člankom 121. donosi delegirane akte do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu] kojima se pobliže određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje kazni ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, o naplati kazni ili periodičnih novčanih kazni te o rokovima zastare za izricanje i izvršenje kazni i periodičnih novčanih kazni.

11.Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje upućuju na počinjenje kaznenog djela, EBA te predmete upućuje odgovarajućim nadležnim tijelima radi istrage i mogućega kaznenog progona. Nadalje, EBA se suzdržava od izricanja kazne ili periodične novčane kazne u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene na temelju identičnih ili sličnih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

Članak 117.
Saslušanje relevantnih osoba

1.Prije donošenja odluke u skladu s člancima 112., 113. i 114. EBA omogućuje osobama koje su predmet postupka da se očituju o zaključcima koji su o njima doneseni. EBA svoje odluke temelji samo na nalazima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se ako su potrebne hitne mjere kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijsku stabilnost ili zaštitu potrošača. EBA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dotičnim osobama daje priliku za očitovanje što prije nakon donošenja odluke.

3.U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet istraga. Imaju pravo uvida u EBA-in spis, pri čemu se poštuje legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente EBA-e.

Članak 118.
Preispitivanje u postupku pred Sudom

Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je EBA izrekla kaznu ili periodičnu novčanu kaznu ili koju drugu sankciju ili administrativnu mjeru u skladu s ovom Uredbom. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu kaznu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 119.
Naknade za nadzor

1.EBA naplaćuje naknade izdavateljima značajnih tokena vezanih uz imovinu i izdavateljima značajnih tokena e-novca u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 3. Te naknade pokrivaju rashode EBA-e povezane s nadzorom izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu i nadzorom izdavatelja značajnih tokena e-novca u skladu s člankom 98., kao i nadoknadom troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 120.

2.Iznos naknada koje se naplaćuju pojedinačnom izdavatelju značajnih tokena vezanih uz imovinu proporcionalan je veličini njegove pričuvne imovine i pokriva sve troškove koje snosi EBA pri obavljanju svojih nadzornih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

Iznos naknada koje se naplaćuju pojedinačnom izdavatelju značajnih tokena e-novca proporcionalan je iznosu e-novca izdanog u zamjenu za sredstva i pokriva sve troškove koje snosi EBA za obavljanje svojih nadzornih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

3.Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 121. do [unijeti datum 12 mjeseci nakon stupanja na snagu] kojim se određuje vrsta naknada, slučajevi u kojima se zaračunavaju naknade, iznos naknada i način njihova plaćanja te metodologija za izračun najvišeg iznosa koji EBA može naplatiti po subjektu u skladu sa stavkom 2.

Članak 120.
EBA-ino delegiranje zadaća nadležnim tijelima

1.Ako je to potrebno za pravilno izvršavanje zadaća nadzora izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu ili značajnih tokena e-novca, EBA može određene nadzorne zadaće delegirati nadležnom tijelu države članice. Takve specifične nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlast za upućivanje zahtjeva za informacije u skladu s člankom 104. i za provedbu istrage i izravnog nadzora u skladu s člancima 105. i 106.

2.Prije delegiranja pojedine zadaće EBA se savjetuje s relevantnim nadležnim tijelom o:

(a)opsegu zadaće koja se delegira;

(b)rokovima za obavljanje te zadaće; te

(c)prijenosu potrebnih informacija od EBA-i EBA-i.

3.U skladu s uredbom o naknadama koju Komisija donese u skladu s člankom 119. stavkom 3., EBA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove obavljanja delegiranih zadaća.

4.EBA preispituje odluku iz stavka 1. u primjerenim vremenskim razmacima. Delegiranje se može povući u svakom trenutku.

Glava VIII.: Delegirani i provedbeni akti

Članak 121.
Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 2., članka 39. stavka 6., članka 116. stavka 10. i članka 119. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od 36 mjeseci od... [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 2, članka 39. stavka 6., članka 116. stavka 10. i članka 119. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u toj odluci. Opoziv ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 2., članka 39. stavka 6., članka 116. stavka 10. i članka 119. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament i Vijeće u roku od tri mjeseca od datuma priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Glava IX. Prijelazne i završne odredbe

Članak 122.
Izvješće

1.Komisija do [36 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Europskom parlamentu i Vijeću, nakon savjetovanja s EBA-om i ESMA-om, dostavlja izvješće o primjeni ove Uredbe, kojemu prema potrebi prilaže zakonodavni prijedlog.

2.Izvješće sadržava sljedeće:

(a)broj izdanja kriptoimovine u EU-u, broj bijelih knjiga o kriptoimovini upisanih kod nadležnih tijela, vrstu kriptoimovine koja se izdaje i njezinu tržišnu kapitalizaciju, količinu kriptoimovine uvrštene za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom;

(b)procjenu broja rezidenata EU-a koji koriste ili ulažu u kriptoimovinu izdanu u EU-u;

(c)broj i vrijednost prijevara, hakiranja i krađa kriptoimovine prijavljenih u EU-u, vrste prijevarnog ponašanja, broj pritužbi koje su zaprimili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i izdavatelji tokena vezanih uz imovinu, broj pritužbi koje su zaprimila nadležna tijela i predmete zaprimljenih pritužbi;

(d)broj izdavatelja tokena vezanih uz imovinu koji imaju odobrenje za rad na temelju ove Uredbe i analizu kategorija imovine uključene u pričuvu, veličinu pričuve i volumen plaćanja tokenima vezanima uz imovinu;

(e)broj izdavatelja značajnih tokena vezanih uz imovinu koji imaju odobrenje za rad na temelju ove Uredbe i analizu kategorija imovine uključene u pričuvu, veličinu pričuve i volumen plaćanja značajnim tokenima vezanima uz imovinu;

(f)broj izdavatelja tokena e-novca koji imaju odobrenje za rad na temelju ove Uredbe i Direktive 2009/110/EZ te analizu valuta kojom su tokeni e-novca osigurani, veličinu pričuve i volumen plaćanja tokenima e-novca;

(g)broj izdavatelja značajnih tokena e-novca koji imaju odobrenje za rad na temelju ove Uredbe i Direktive 2009/110/EZ te analizu valuta kojom su značajni tokeni e-novca osigurani, veličinu pričuve i volumen plaćanja značajnim tokenima e-novca;

(h)procjenu funkcioniranja tržišta usluga povezanih s kriptoimovinom u Uniji, uključujući razvoj tržišta i trendove, uzimajući u obzir iskustvo nadzornih tijela, broj pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom s odobrenjem za rad i njihov prosječni udio na tržištu;

(i)procjenu razine zaštite potrošača, među ostalim iz perspektive operativne otpornosti izdavatelja kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, integriteta tržišta i financijske stabilnosti predviđene ovom Uredbom;

(j)procjenu primjerenosti područja primjene usluga povezanih s kriptoimovinom obuhvaćenih ovom Uredbom i potrebne prilagodbe definicija utvrđenih u ovoj Uredbi;

(k)procjenu treba li uspostaviti režim jednakovrijednosti za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, izdavatelja tokena vezanih uz imovinu ili izdavatelja tokena e-novca iz trećih zemalja na temelju ove Uredbe;

(l)procjenu primjerenosti izuzeća na temelju članaka 4. i 15.;

(m)procjenu utjecaja ove Uredbe na pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kriptoimovine, uključujući utjecaj na pristup financiranju za mala i srednja poduzeća te na razvoj novih platnih instrumenata;

(n)opis kretanja u poslovnim modelima i tehnologijama na tržištu kriptoimovine;

(o)procjenu jesu li potrebne kakve izmjene mjera utvrđenih u ovoj Uredbi radi zaštite potrošača, integriteta tržišta i financijske stabilnosti;

(p)primjenu administrativnih kazni i drugih administrativnih mjera;

(q)ocjenu suradnje između nadležnih tijela, EBA-e i ESMA-e te procjenu prednosti i nedostataka nadležnih tijela i EBA-e koji su odgovorni za nadzor na temelju ove Uredbe;

(r)troškove usklađenosti s ovom Uredbom za izdavatelje kriptoimovine osim tokena vezanih uz imovinu i tokena e-novca kao postotak iznosa ostvarenog izdavanjem kriptoimovine;

(s)troškove za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom radi usklađenja s ovom Uredbom kao postotak njihovih operativnih troškova;

(t)troškove za izdavatelje tokena vezanih uz imovinu i izdavatelje tokena e-novca radi usklađenja s ovom Uredbom kao postotak njihovih operativnih troškova;

(u) broj i iznos administrativnih kazni i kaznenopravnih sankcija koje nadležna tijela i EBA izreknu zbog povreda ove Uredbe.

Članak 123.
Prijelazne mjere

1.Članci od 4. do 14. ne primjenjuju se na kriptoimovinu, osim tokena vezanih uz imovinu i tokena e-novca, koja je javno ponuđena u Uniji ili koja je uvrštena za trgovanje na platformi za trgovanje kriptoimovinom prije [unijeti datum stupanja na snagu].

2.Odstupajući od ove Uredbe, pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom koji su pružali svoje usluge u skladu s mjerodavnim pravom prije [unijeti datum stupanja na snagu] mogu to nastaviti činiti do [unijeti datum 18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu] ili dok ne dobiju odobrenje za rad u skladu s člankom 55., što god nastupi ranije.

3.Odstupajući od članaka 54. i 55., države članice mogu primijeniti pojednostavnjeni postupak za zahtjeve za odobrenje koje između [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe] i [unijeti datum 18 mjeseci nakon stupanja na snagu] podnesu subjekti koji su u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe imali odobrenje za pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju nacionalnih propisa. Nadležna tijela osiguravaju ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u poglavljima 2. i 3. glave IV. prije davanja odobrenja za rad u skladu s takvim pojednostavnjenim postupcima.

4.EBA izvršava svoje nadzorne dužnosti u skladu s člankom 98. od dana stupanja na snagu delegiranih akata iz članka 39. stavka 6.

Članak 124. 
Izmjena Direktive (EU) 2019/1937

U dijelu I.B Priloga Direktivi (EU) 2019/1937 dodaje se sljedeća točka:

„xxi. Uredbom (EU) …./… Europskog parlamenta i Vijeća od… o tržištima kriptoimovine (EU) 2021/XXX i izmjeni Direktive (EU) 2019/37 (SL L …) 73 .”

Članak 125.
Prijenos izmjene Direktive (EU) 2019/1937

1.Države članice do… [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] donose, objavljuju i primjenjuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 97. Međutim, ako taj datum dolazi prije datuma prijenosa iz članka 26. stavka 1. Direktive (EU) 2019/1937, primjena takvih zakona i drugih propisa odgađa se do datuma prijenosa iz članka 26. stavka 1. Direktive (EU) 2019/1937.

2.Države članice Komisiji, EBA-i i ESMA-i dostavljaju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje donesu u području obuhvaćenom člankom 97.

Članak 126.
Stupanje na snagu i primjena

1.Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.Ova se Uredba primjenjuje od [unijeti datum 18 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu].

3.Međutim, odredbe utvrđene u glavi III. i glavi IV. primjenjuju se od [unijeti datum stupanja na snagu].

4.Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative139

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela]

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse EBA-e i ESMA-e

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na 

⌧ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 74  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Posebni ciljevi 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

·broj i volumen izdanja kriptoimovine u EU-u,

·broj subjekata koji u EU-u imaju odobrenje za pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom,

·broj subjekata koji u EU-u imaju odobrenje za izdavanje kriptoimovine vezane uz imovinu ili značajnih tokena vezanih uz imovinu,

·broj i vrijednost slučajeva prijevara i krađe kriptoimovine u EU-u,

·broj subjekata koji imaju odobrenje nacionalnih nadležnih tijela za tržišnu infrastrukturu DLT u okviru pilot-režima,

·volumen transakcija kojima se trguje i koje se namiruju tržišnom infrastrukturom DLT,

·broj slučajeva zlouporabe tržišta koji uključuju kriptoimovinu, a koji su prijavljeni nacionalnim nadležnim tijelima i koje ta tijela istražuju,

·tržišna kapitalizacija kriptoimovine vezane uz imovinu i značajnih tokena vezanih uz imovinu,

·volumen plaćanja tokenima vezanima uz imovinu i značajnim tokenima vezanima uz imovinu,

·procjena jesu li druga kriptoimovina/infrastrukture ili sudionici na tržištu koji upotrebljavaju DLT i/ili trguju kriptoimovinom dosegli istemski važnu razinu,

·broj i volumen financijskih instrumenata koji se izdaju kao kriptoimovina u EU-u,

·broj prospekata financijskih instrumenata kao kriptoimovine koje su odobrila nacionalna nadležna tijela,

·broj subjekata kojima su nacionalna nadležna tijela dala odobrenje za pružanje usluga na temelju postojećih propisa EU-a (primjerice MiFID II/MiFIR, CSDR, SFD) i koji upotrebljavaju DLT/financijske instrumente u obliku kriptoimovine,

·volumen transakcija kojima trguju i koje namiruju pružatelji usluga koji imaju odobrenje za rad na temelju postojećih propisa EU-a (primjerice MiFID II/MiFIR, CSDR, SFD) i koji upotrebljavaju DLT/financijske instrumente u obliku kriptoimovine.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

⌧ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 75   

◻ Izravno upravljanje Komisije koje obavljaju

–◻    izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

⌧ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

ESMA: <03.10.04>			2022. 79	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO
Glava 1.:	Obveze	(1)	0,059	0,118	0,118	0,118	0,118	0,118	0,649
	Plaćanja	(2)	0,059	0,118	0,118	0,118	0,118	0,118	0,649
Glava 2.:	Obveze	(1a)	0,010	0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,110
	Plaćanja	(2a)	0,010	0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,110
Glava 3.:	Obveze	(3a)
	Plaćanja	(3b)
UKUPNA odobrena sredstva  za ESMA-u: <03.10.04>	Obveze	=1+1a +3a	0,069	0,138	0,138	0,138	0,138	0,138	0,759
	Plaćanja	=2+2a +3b	0,069	0,138	0,138	0,138	0,138	0,138	0,759

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

UKUPNA odobrena sredstva  iz NASLOVA 7.  višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela] 

–☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)