Bruxelles, 28.5.2020.

COM(2020) 409 final

2020/0103(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Pandemija bolesti COVID-19 promijenila je gospodarske prognoze Unije i svijeta za sljedećih nekoliko godina. Kratkoročne posljedice te krize u svakoj državi članici ovisit će o trajanju i ozbiljnosti mjera ograničenja kretanja, strukturi proizvodnje i mjerama gospodarske politike koje su poduzete kako bi se ublažile neposredne posljedice krize. Srednjoročne i dugoročne posljedice krize ovisit će o otpornosti gospodarstava pojedinačnih država članica. Kad se uzmu u obzir razlike u kratkoročnim gospodarskim posljedicama i mogućem prostoru za politike, stvarna je opasnost da će se, ako se ne poduzmu odlučne političke mjere, zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 povećati razlike u Uniji.

Kako se mjere ograničenja kretanja budu postupno ukidale, potrebno je strateški planirati oporavak, revitalizaciju gospodarstva i povratak na put održivog rasta. Da bi se to postiglo, morat će se ne samo podržavati javna i privatna ulaganja nego i poboljšati reforme država članica radi suočavanja s osnovnim socijalnim i ekonomskim slabostima njihovih gospodarstava, povećavanja otpornosti i povratka održivom rastu. Stoga je od presudne važnosti podržavati te reforme pružanjem tehničke potpore jačanju administrativnih kapaciteta za pripremu i provedbu reformi koje će poticati otpornost i biti temelj za gospodarstvo.

Ovom se uredbom predlaže uspostavljanje samostalnog instrumenta za tehničku potporu koji će biti dostupan svim državama članicama kao nasljednik Programa potpore strukturnim reformama (SRSP) 1 . Instrument za tehničku potporu omogućit će Komisiji da nastavi dijeliti ciljana stručna iskustva na terenu kako bi države članice raspolagale potrebnim institucijskim i administrativnim kapacitetima za razvoj i provedbu reformi koje stvaraju uvjete povoljne za rast te kako bi države članice mogle ojačati otpornost europskih gospodarstava na temelju efikasnih i funkcionalnih administrativnih struktura. Da bi se postigao taj cilj, instrument će, kao i SRSP, pomagati nacionalnim tijelima država članica koje su zatražile potporu tijekom cijelog ili nekih dijelova procesa reformi.

Iz praktičnih razloga i da bi se čim prije postigao dogovor suzakonodavaca, ovaj prijedlog uredbe temelji se na posljednjem tekstu instrumenta za tehničku potporu iz Komisijina prijedloga o uspostavi Programa potpore reformama (RSP) 2 , o kojem su suzakonodavci raspravljali tijekom posljednjih mjeseci. Prijedlog Programa potpore reformama je povučen.

Komisija je 31. svibnja 2018. predložila Program potpore reformama u okviru prijedloga sektorskih programa Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. Prijedlog je sadržavao instrument za tehničku potporu namijenjen za pomoć državama članicama u boljoj provedbi strukturnih reformi u kontekstu europskog semestra. Vijeće je raspravilo o tekstu prijedloga tijekom finskog i hrvatskog predsjedanja i postiglo načelni dogovor o tom instrumentu. Europski parlament istovremeno je radio na Komisijinu prijedlogu Programa potpore reformama te 20. travnja 2020. podnio nacrt izvješća.

Radi odgovora na nove probleme zbog pandemije bolesti COVID-19 Komisija je istovremeno predložila i uredbu o mehanizmu za oporavak i otpornost 3 , koji će osigurati financijsku potporu velikih razmjera za javna ulaganja i reforme kojima će gospodarstva država članica postati otpornija i bolje pripremljena za budućnost. Instrument za tehničku potporu može pomoći državama članicama u pripremi i provedbi planova za oporavak i otpornost u okviru mehanizma za oporavak i otpornost.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Instrument za tehničku potporu omogućit će Komisiji da nadležnim tijelima država članica pomogne u njihovim nastojanjima da osmisle reforme u skladu sa svojim prioritetima i da poboljšaju svoje kapacitete za izradu i provedbu politika i strategija reformi te da iskoriste dobru praksu i primjere usporedivih država članica. Tehnička potpora bit će posebno potrebna u razdoblju nakon krize. Prijedlog stoga primjereno dopunjava paket mjera koje je Komisija već predložila zbog gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19, konkretno Instrument za oporavak i otpornost, REACT-EU 4 u okviru strukturnih i kohezijskih fondova, izmijenjene prijedloge za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i InvestEU i niz mjera osmišljenih radi odgovora na trenutačnu pandemiju, kao što je „investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus” 5 .

Instrument za tehničku potporu temelji se na uspjehu SRSP-a, o kojem su države članice korisnice neprestano slale pozitivne povratne informacije te za kojim je potražnja uvijek bila veća od proračuna dostupnih u proteklim krugovima odabira (npr. za 2019. je podneseno 508 zahtjeva ukupne vrijednosti 194 milijuna EUR, a moglo se odabrati 263 zahtjeva ukupne vrijednosti 79,3 milijuna EUR; za 2020. je podneseno 609 zahtjeva ukupne vrijednosti 250 milijuna EUR, a moglo se odabrati 228 zahtjeva ukupne vrijednosti 84,7 milijuna EUR). Instrument za tehničku potporu je osmišljen tako da se nadovezuje na postojeći SRSP te je usklađen, dosljedan i komplementaran s postojećim resursima za izgradnju kapaciteta i tehničku pomoć, koji su dostupni u okviru drugih Unijinih programa financiranja. Cilj je tehničke pomoći dostupne u okviru kohezijske politike dionicima pružati pomoć u provedbi programa i projekata koje financira Unija, pri čemu je oblik te pomoći financijska potpora za pripremu, upravljanje, evaluaciju, praćenje, reviziju i kontrolu, dostupna iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda. Tehničkom se pomoći dostupnom u tom kontekstu stoga nastoje stvoriti kapaciteti za upravljanje sredstvima Unije i poticati provedba projekata sufinanciranih u okviru fondova Unije, čime se olakšava iskorištavanje tih sredstava. Centar za tehničku pomoć, dostupan u okviru InvestEU-a, prvenstveno je usmjeren na pripremu velikih (privatnih) investicijskih projekata, a ne na strukturne reforme. Za razliku od njega, Instrument za tehničku potporu usmjeren je na pružanje potpore administrativnim kapacitetima i dugoročnim strukturnim reformama, čime odgovarajuće dopunjava i dodaje vrijednost postojećoj pomoći koja se pruža putem raznih sektorskih programa Unije i mjerama poduzetima pomoću sredstava iz fondova Unije.

Taj je instrument dosljedan sa smjernicama za politike iz europskog semestra jer pruža tehničku potporu provedbi preporuka za pojedine zemlje koje su u tom kontekstu upućene pojedinim državama članicama.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je dosljedan, komplementaran i u sinergiji s drugim politikama Unije.

Cilj je prijedloga za uspostavu mehanizma za oporavak i otpornost osigurati financijsku potporu za javna ulaganja i reforme, osobito u području zelene i digitalne tranzicije, zbog kojih će gospodarstva postati otpornija i pripremljenija za budućnost.

Instrument za tehničku potporu bit će komplementaran s prijedlogom za uspostavu mehanizma za oporavak i otpornost jer će pružati pomoć za jačanje administrativnih kapaciteta država članica te u tom kontekstu pomoć za pripremu i provedbu planova za oporavak i otpornost u kojima se utvrđuju reforme i ulaganja koja će se financirati u okviru mehanizma za oporavak i otpornost i općenito pomoć za nacionalne reforme povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 175. (treći stavak) i članku 197. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

U članku 175. trećem stavku UFEU-a predviđeno je da, ako se pokaže potreba za određenim posebnim djelovanjima izvan okvira fondova, Europski parlament i Vijeće mogu, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, odlučiti o takvim djelovanjima, ne dovodeći pritom u pitanje mjere donesene u okviru drugih politika Unije.

U članku 197. stavku 2. UFEU-a predviđeno je da Unija može poduprijeti napore koje države članice ulažu kako bi poboljšale svoju administrativnu sposobnost za provedbu prava Unije, među ostalim, olakšavanjem razmjene informacija i podupiranjem programa osposobljavanja. Nijedna država članica nije obvezna koristiti se tom potporom. Europski parlament i Vijeće, djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, u tu svrhu utvrđuju potrebne mjere, pri čemu je isključeno bilo kakvo usklađivanje zakona i drugih propisa država članica.

Iz perspektive članaka 175. i 197. UFEU-a cilj je uredbe poboljšati koheziju putem mjera za oporavak, otpornost i konvergenciju predmetnih država članica.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Financiranjem predloženih aktivnosti u okviru predviđene uredbe poštuju se načela europske dodane vrijednosti i supsidijarnosti. Financiranje iz proračuna Unije usmjereno je na aktivnosti čije ciljeve država članica ne može sama ostvariti u dostatnoj mjeri („kriterij nužnosti”) te u kojima se intervencijom Unije može ostvariti dodana vrijednost u odnosu na mjere pojedinačnih država članica.

Cilj je uredbe promicati koheziju podupiranjem država članica u provedbi reformi potrebnih za gospodarski i socijalni oporavak, otpornost i konvergenciju te u jačanju administrativnih kapaciteta za provedbu prava Unije s obzirom na otvorena pitanja s kojima se suočavaju institucije, tijela vlasti, javne uprave, gospodarski sektor i socijalni sektor.

Temeljno je načelo uredbe da se tehnička potpora pruža na temelju dobrovoljnog zahtjeva neke države članice. Svaka država članica sama odlučuje je li djelovanje na razini Unije potrebno s obzirom na mogućnosti dostupne na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Od zajedničkog je interesa Unije provedba mjera tehničke potpore povezanih s gospodarskim i socijalnim oporavkom, otpornosti i konvergencijom te proširivanjem administrativnih kapaciteta država članica za provedbu prava Unije.

Instrument za tehničku potporu zamjenjuje trenutačni SRSP, a uz to je dio inicijativa koje je Komisija poduzela kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 kako bi pomogla državama članicama da ublaže ogromne gospodarske i socijalne posljedice. Djelovanje na razini Unije stoga je nužno za čvrst i brz gospodarski oporavak u Uniji. Te ciljeve države članice ne mogu ostvariti samostalno u dostatnoj mjeri, ali djelovanje na razini Unije može ostvariti dodanu vrijednost donošenjem uredbe kojom se uspostavlja instrument za pružanje veće tehničke potpore za izradu i provedbu vrlo potrebnih strukturnih reformi. Takva bi potpora znatno pridonijela i ublažavanju društvenih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Proporcionalnost

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti jer ne prekoračuje ono što je minimalno potrebno za ostvarivanje navedenog cilja na europskoj razini i ono što je nužno za tu svrhu. Činjenica da je korištenje instrumenta za tehničku potporu dobrovoljno te da se cijeli proces odvija na temelju dogovorene suradnje predstavlja dodatno jamstvo da će se poštovati načelo proporcionalnosti i da će se između država članica i Komisije uspostaviti odnos međusobnog povjerenja i suradnje.

Odabir instrumenta

Ciljevi opisani u prethodnim odjeljcima ne mogu se ostvariti usklađivanjem propisa ili dobrovoljnim djelovanjem država članica. Oni se mogu ostvariti samo donošenjem uredbe. Uredba koja se primjenjuje na sve države članice također je i najprikladniji pravni instrument za organizaciju pružanja tehničke potpore kako bi se osiguralo jednako postupanje s državama članicama.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Instrument za tehničku potporu nadovezuje se na postojeći SRSP za razdoblje 2017.–2020., koji se temelji na Uredbi (EU) 2017/825 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2018/1671 6 . Provedba SRSP-a započela je u rujnu 2017. donošenjem godišnjeg programa rada za 2017. 7 i nastavljena donošenjem naknadnih godišnjih programa rada 8 . U skladu s člankom 16. Uredbe o SRSP-u Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću dostavljati godišnja izvješća o praćenju provedbe Programa 9 te dostaviti izvješće o neovisnoj evaluaciji u sredini programskog razdoblja i izvješće o neovisnoj ex post evaluaciji.

U radnom dokumentu službi Komisije priloženom izvješću o neovisnoj evaluaciji u sredini programskog razdoblja, koji će Komisija uskoro donijeti, razmotrena je uspješnost SRSP-a na temelju evaluacijskih kriterija (relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, usklađenost i dodana vrijednost EU-a) pa su stečene brojne spoznaje. Iako je program donesen nedavno i iako su mnogi programi tehničke potpore još uvijek u početnim fazama provedbe, nalazi pokazuju da SRSP dobro napreduje u ostvarivanju svojih ciljeva. Konkretno, iz evaluacije je vidljivo da je koncept SRSP-a dobro usklađen sa stvarnim potrebama država članica te da je SRSP primjeren instrument za podupiranje država članica u jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta. Zbog visokog stupnja fleksibilnosti i budući da nema zahtjeva za sufinanciranje, moguće je potrebe država članica pretvoriti u izvedive mjere s realističnim rokovima i ispuniti očekivanja država članica. Zaključeno je i da dijeljenje najboljih primjera iz prakse među državama članicama nosi sa sobom znatnu dodanu vrijednost. SRSP je i dobro integriran u proces gospodarskog upravljanja Unije. Godišnji ciklusi SRSP-a i europskog semestra primjereno se dopunjavaju, što omogućava sveobuhvatan i koordiniran pristup strukturnim reformama u državama članicama. Zaključeno je da su visoka razina sudjelovanja svih dionika, znatna stručnost pružatelja tehničke potpore i povoljne političke okolnosti faktori koji pozitivno utječu na postizanje rezultata projekata u okviru SRSP-a. Slaba suradnja među dionicima i promjenjive ili neizvjesne političke okolnosti negativno utječu na uspješnu provedbu projekata pružanja tehničke potpore.

Savjetovanja s dionicima

Zbog hitnosti izrade prijedloga kako bi ga suzakonodavci mogli pravodobno donijeti nije bilo moguće provesti službeno savjetovanje s dionicima. Stajališta dionika uzeta su u obzir tijekom zakonodavnog postupka o prijedlogu Programa potpore reformama.

Procjena učinka

Zbog hitnosti Prijedloga nije provedena procjena učinka. Ovaj prijedlog uredbe u svakom se slučaju temelji na najnovijem dostupnom tekstu radne skupine Vijeća o prijedlogu RSP-a u pogledu instrumenta za tehničku potporu te je dosljedan sa zajedničkim nacrtom izvješća o instrumentima za tehničku potporu iz prijedloga RSP-a koje se sastavili Odbor za proračune i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta i koje je objavljeno 20. travnja 2020. Prijedlog djelomično zamjenjuje izvorni Komisijin prijedlog RSP-a (COD ...), koji se temeljio na procjeni učinka čiji glavni zaključci i dalje vrijede mutatis mutandis.

Temeljna prava

Prijedlog ima pozitivan učinak na očuvanje i poboljšanje temeljnih prava Unije, pod pretpostavkom da će države članice zatražiti i primiti potporu u područjima povezanima s time. Potporom u nekim područjima, na primjer u područjima tržišta rada i socijalnog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, imovine, javne uprave i pravosudnog sustava, može se pružiti potpora temeljnim pravima Unije, kao što su dostojanstvo, sloboda, jednakost, solidarnost, građanska prava i pravda.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Financijska omotnica za provedbu instrumenta za tehničku potporu za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 864 406 000 EUR (u tekućim cijenama).

Odgovarajuća objašnjenja o financijskoj omotnici navedena su u zakonodavnom financijskom izvještaju.

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Kako bi se pratila uspješnost ove uredbe u ostvarivanju ciljeva instrumenta za tehničku potporu, utvrđeni su određeni ključni pokazatelji uspješnosti koji će se redovito prikupljati. Specifični pokazatelji rezultata i učinka definirat će se u pogledu konkretnih projekata s osnovnim i ciljnim vrijednostima kako bi se pratio napredak prema ostvarenju konačnih ciljnih vrijednosti i evaluirao učinak provedenih reformi.

Radi ocjenjivanja djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti i usklađenosti instrumenta provest će se evaluacija u sredini programskog razdoblja i ex post evaluacija. Evaluacije će se provoditi u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 13. travnja 2016. 10 . Evaluacije će uključivati stečena znanja na temelju kojih se identificiraju nedostaci i/ili problemi ili mogućnosti da se djelovanja dodatno poboljšaju i da se optimiziraju njihova primjena i učinak.

Evaluacija uredbe u sredini programskog razdoblja provest će se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njezinoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe. Najkasnije tri godine nakon završetka primjene uredbe Komisija će provesti ex post završnu evaluaciju. Komisija će dostaviti zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Ovom se uredbom uspostavlja instrument za tehničku potporu, kojim će se državama članicama pružati tehnička potpora za provedbu institucijskih reformi, administrativnih reformi i strukturnih reformi kojima se pridonosi održivosti rasta i poboljšava otpornost (članak 1.).

Opći je cilj instrumenta za tehničku potporu promicati koheziju podupiranjem država članica u provedbi reformi potrebnih za gospodarski i socijalni oporavak, otpornost i konvergenciju te u jačanju administrativnih kapaciteta za provedbu prava Unije s obzirom na otvorena pitanja s kojima se suočavaju institucije, tijela vlasti, javne uprave, gospodarski sektor i socijalni sektor. (članak 3.)

Posebni ciljevi instrumenta definirani su (članak 4.) kao pomaganje nacionalnim tijelima u unapređenju njihovih kapaciteta za izradu, razvoj i provedbu reformi, među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućim procesima i metodologijama te učinkovitijim i djelotvornijim upravljanjem ljudskim resursima. Za ostvarivanje tih ciljeva nužna je bliska suradnja s relevantnim državama članicama.

Područje primjene odnosi se na širok raspon područja politika koja uključuju područja upravljanja javnim financijama i imovinom, institucijske i administrativne reforme, poslovno okruženje, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanje i osposobljavanje, održivi razvoj, javno zdravstvo, obrazovanje i financijski sektor (članak 5.). Posebna se pozornost pridaje djelovanjima kojima se potiču zelena i digitalna tranzicija.

Ukupna financijska omotnica za provedbu instrumenta za razdoblje 2021.–2027. iznosi 864 406 000 EUR u tekućim cijenama (članak 6.). Uz tu financijsku omotnicu države članice mogu na temelju članka 21. uredbe [sljednika Uredbe o zajedničkim odredbama] 11 instrumentu za tehničku potporu dobrovoljno prenijeti sredstva dodijeljena na temelju programa u okviru podijeljenog upravljanja. Prenesena sredstva izvršavat će se u skladu s pravilima ovog instrumenta i isključivo u korist predmetne države članice (članak 6. stavak 3. i članak 10.).

U svojim prijedlozima za Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. Komisija predlaže da se utvrdi ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u sve programe EU-a, s općim ciljem da se 25 % rashoda EU-a namijeni ostvarenju klimatskih ciljeva. Doprinos ovog instrumenta ostvarenju tog općeg cilja pratit će se putem EU-ova sustava klimatskih pokazatelja na odgovarajućoj razini razdvajanja, uključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne (uvodna izjava 10.).

Instrumentom za tehničku potporu trebalo bi podupirati provedbu reformi kojima se pridonosi održivosti rasta i poboljšava otpornost koje država članica poduzima na vlastitu inicijativu, reformi u kontekstu procesa ekonomskog upravljanja ili mjera za provedbu prava Unije i prioriteta politike Unije te reformi u vezi s provedbom programâ gospodarske prilagodbe. Tim bi se instrumentom trebala pružiti i tehnička potpora za pripremu i provedbu reformi koje se poduzimaju u okviru novog mehanizma za oporavak i otpornost (članak 8.).

Komisija će analizirati zahtjeve za potporu na temelju hitnosti, opsega i ozbiljnosti utvrđenih problema, potreba za potporom u vezi s područjima politike o kojima je riječ, analize socioekonomskih pokazatelja i općih administrativnih kapaciteta države članice. Na temelju te analize i uzimajući u obzir postojeće mjere i djelovanja koji se financiraju iz fondova Unije ili drugih programa Unije, Komisija će s državom članicom dogovoriti prioritetna područja u kojima će se pružati potpora, ciljeve, indikativne rokove, opseg mjera potpore i predviđeni ukupni financijski doprinos, što će se navesti u planu suradnje i potpore (članak 8.).

Vrsta djelovanja prihvatljivih za financiranje u okviru instrumenta za tehničku potporu obuhvaćat će pružanje stručnog znanja u vezi sa savjetovanjem o politikama i/ili njihovim izmjenama, izradom strategija i planova reformi kao i sa zakonodavnim, institucijskim, strukturnim i administrativnim reformama, osiguravanje pomoći stručnjaka, uključujući stručnjaka na terenu, izgradnju kapaciteta i s time povezanih mjera potpore na svim razinama upravljanja, čime se prema potrebi pridonosi i jačanju uloge civilnog društva (članak 7.). Za djelovanja koja se financiraju u okviru instrumenta za tehničku potporu potpora se može osigurati i iz drugih programa, instrumenata ili fondova Unije u okviru proračuna Unije pod uvjetom da se tom potporom ne pokrivaju isti troškovi (članak 11.).

U cilju provedbe instrumenta za tehničku potporu Komisija će provedbenim aktima donositi godišnje programe rada, u kojima će se navoditi mjere za pružanje tehničke potpore i svi elementi propisani Financijskom uredbom 12 (članak 12.).

Utvrđuju se odredbe o izvješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća te opće javnosti (članci 9. i 17.), odredbe o komplementarnosti (članak 13.), odredbe o praćenju provedbe (članak 14.), odredbe o godišnjim izvješćima (članak 15.) i odredbe o evaluaciji (članak 16).

2020/0103 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. stavak treći i članak 197. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 13 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 14 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člancima 120. i 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) države članice dužne su voditi svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije i u kontekstu općih smjernica koje oblikuje Vijeće. Na temelju članka 148. Ugovora države članice provode politike zapošljavanja kojima se uzimaju u obzir smjernice za zapošljavanje. Koordinacija ekonomskih politika država članica stoga je pitanje od zajedničkog interesa.

(2)Člankom 175. Ugovora propisuje se, među ostalim, da države članice koordiniraju svoje ekonomske politike tako da postignu ciljeve ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174.

(3)Izbijanje bolesti COVID-19 početkom 2020. promijenilo je gospodarske prognoze EU-a i svijeta za sljedećih nekoliko godina. EU je utvrdio nove prioritete, koji su povezani s krizom i čiji je poseban fokus na oporavku i otpornosti. Ti prioriteti traže hitan i koordiniran odgovor Unije kako bi se pronašlo rješenje za gospodarske posljedice za države članice i ublažile socijalne i gospodarske posljedice. Aktualna pandemija COVID-a 19 te prethodna gospodarska i financijska kriza pokazale su da razvoj zdravih i otpornih gospodarstava i financijskih sustava utemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama pomaže državama članicama da učinkovitije reagiraju na šokove i da se brže od njih oporave. Reforme koje stvaraju uvjete povoljne za rast i ulaganja namijenjena uklanjanju strukturnih slabosti gospodarstava i jačanju njihove otpornosti stoga će biti ključni za vraćanje gospodarstava na put održivog oporavka i izbjegavanje stvaranja gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika u Uniji.

(4)Na razini Unije europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te se strategije predstavljaju uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se utvrdili i koordinirali prioriteti kojima je potrebna potpora u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. One bi također trebale poslužiti tome da se sredstva Unije koriste na usklađen način i da se u najvećoj mjeri ostvari dodana vrijednost financijske potpore koja se dodjeljuje prije svega iz programa koje Unija podupire u okviru strukturnih i kohezijskih fondova, ali i drugih programa.

(5)Uredbom (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća 15 utvrđen je Program potpore strukturnim reformama (SRSP) za razdoblje od 2017. do 2020. s proračunom od 142 800 000 EUR. Taj je program utvrđen u cilju jačanja kapaciteta država članica za pripremu i provedbu administrativnih i strukturnih reformi kojima se pridonosi održivosti rasta, uključujući putem pomoći za učinkovito i djelotvorno korištenje sredstava iz fondova Unije. Tehničku potporu u okviru tog programa Komisija pruža na zahtjev države članice, a ona može obuhvaćati razna područja politika. Ova je Uredba osmišljena kao nastavak tog programa, koji su države članice pozitivno prihvatile.

(6)Budući da su države članice sve više koristile tehničku pomoć u okviru SRSP-a, putem ove Uredbe trebalo bi uspostaviti instrument za tehničku potporu kako bi im se nastavilo pružati potporu u provođenju reformi.

(7)Uzimajući u obzir europski zeleni plan kao europsku strategiju rasta i prenošenje obveza koje je Unija preuzela u vezi s provedbom Pariškog sporazuma i UN-ovim ciljevima održivog razvoja, Instrument za tehničku potporu pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna EU-a namijenjene klimatskim ciljevima. Relevantna djelovanja trebala bi se utvrditi tijekom pripreme i provedbe instrumenta te preispitati u kontekstu relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja. Time bi se moglo pristupiti i odgovaranju na šira ekološka i socijalna pitanja u Uniji, uključujući zaštitu prirodnog kapitala i potporu kružnom gospodarstvu, te bi to bilo u skladu s Programom održivog razvoja do 2030.

(8)Opći cilj Instrumenta za tehničku potporu trebao bi biti promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije podupiranjem država članica u provedbi reformi potrebnih za postizanje gospodarskog i socijalnog oporavka, otpornosti i konvergencije. U tom cilju instrument bi trebao podupirati jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu prava Unije s obzirom na otvorena pitanja s kojima se suočavaju institucije, tijela vlasti, javne uprave, gospodarski sektor i socijalni sektor.

(9)Posebni ciljevi instrumenta trebali bi biti pomaganje nacionalnim tijelima u unapređenju njihovih kapaciteta za izradu, razvoj i provedbu reformi, među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućim procesima i metodologijama te učinkovitijim i djelotvornijim upravljanjem ljudskim resursima.

(10)Kako bi se državama članicama pomoglo s reformskim potrebama u svim ključnim gospodarskim i društvenim područjima, Komisija bi na zahtjev države članice trebala nastaviti pružati tehničku potporu u širokom rasponu područja politika koja uključuju upravljanje javnim financijama i imovinom, institucijske i administrativne reforme, poslovno okruženje, financijski sektor, tržišta proizvoda, usluga i rada, obrazovanje i osposobljavanje, održivi razvoj, javno zdravstvo i socijalnu skrb. Posebna bi se pozornost trebala davati djelovanjima kojima se potiču zelena i digitalna tranzicija.

(11)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za Instrument za tehničku potporu, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu Međuinstitucijskog sporazuma o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 16 , za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(12)Kako bi se uzele u obzir dodatne potrebe u okviru Instrumenta za tehničku potporu, države članice trebale bi imati mogućnost prenijeti u proračun tog Instrumenta sredstva podijeljenog upravljanja dodijeljena u okviru fondova Unije u skladu s relevantnim postupkom. Prenesena sredstva trebalo bi izvršavati u skladu s pravilima tog instrumenta i isključivo u korist predmetne države članice. Komisija bi predmetnoj državi članici trebala dati povratne informacije o upotrebi dodatnih dobrovoljnih doprinosa.

(13)Instrument za tehničku potporu trebalo bi aktivirati na zahtjev kako bi se poduprle reforme koje država članica poduzima na vlastitu inicijativu, reforme u kontekstu procesa ekonomskog upravljanja ili mjera za provedbu prava Unije i reformi u vezi s provedbom programâ gospodarske prilagodbe. Njime bi trebalo pružiti i tehničku potporu za pripremu i provedbu planova za oporavak koji se poduzimaju na temelju Uredbe (EU) br. YYY/XX.

(14)U skladu s postojećim pravilima i praksom u okviru prethodnog programa, SRSP-a, trebalo bi uspostaviti jednostavan postupak za podnošenje zahtjeva za tehničku potporu. Zbog toga bi se zahtjevi država članica trebali podnositi do 31. listopada kalendarske godine. Uz poštovanje temeljnog načela jednakog postupanja, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, trebalo bi utvrditi odgovarajuće kriterije za analizu zahtjeva koje podnesu države članice. Ti bi se kriteriji trebali temeljiti na hitnosti, ozbiljnosti i opsegu problema te na utvrđenim potrebama za potporom u onim područjima politika u kojima je predviđena tehnička potpora.

(15)Trebalo bi navesti i sadržaj planova suradnje i potpore uz detaljno navođenje mjera za pružanje tehničke potpore državama članicama. U tu bi se svrhu u predviđenim mjerama tehničke potpore i povezanom procijenjenom ukupnom financijskom doprinosu trebale uzeti u obzir mjere i aktivnosti koje se financiraju sredstvima iz fondova ili programa Unije.

(16)U svrhu odgovornosti i transparentnosti te kako bi se osigurala vidljivost djelovanja Unije, podložno određenim uvjetima kojima se štite osjetljive informacije, Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi dostaviti planove suradnje i potpore i Komisija bi, prema potrebi, trebala provoditi komunikacijske aktivnosti.

(17)Trebalo bi utvrditi odredbe o provedbi Instrumenta za tehničku potporu, posebno o načinu upravljanja, oblicima financiranja mjera tehničke potpore i sadržaju programâ rada, koje bi trebalo donijeti provedbenim aktima. S obzirom na to koliko je važno podržati rad država članica na pokretanju i provedbi reformi, potrebno je omogućiti stopu sufinanciranja bespovratnim sredstvima u visini do 100 % prihvatljivih troškova. Kako bi se omogućila brza mobilizacija tehničke potpore u hitnim slučajevima, trebalo bi predvidjeti donošenje posebnih mjera na ograničeno razdoblje. U tu bi svrhu u okviru programa rada Instrumenta za tehničku potporu trebalo izdvojiti ograničeni iznos proračunskih sredstava za posebne mjere.

(18)Kako bi se osigurali učinkovita i usklađena raspodjela sredstava iz proračuna Unije i poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja, djelovanja u okviru ove Uredbe trebala bi biti dosljedna i komplementarna s tekućim programima Unije, a pritom bi trebalo izbjegavati dvostruko financiranje za iste rashode. Komisija i države članice trebale bi se posebno pobrinuti za djelotvornu koordinaciju u svim fazama postupka kako bi očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.

(19)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. potrebno je evaluirati instrument uspostavljen ovom Uredbom na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebno za države članice. Ti bi zahtjevi, prema potrebi, trebali uključivati mjerljive pokazatelje koji bi bili temelj za evaluaciju učinaka instrumenta na terenu.

(20)Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću dostavljati godišnja izvješća o provedbi ove Uredbe. Trebalo bi provesti neovisnu evaluaciju u sredini programskog razdoblja u kojoj će se promatrati ostvarenja ciljeva instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom, učinkovitost instrumenta s obzirom na upotrebu resursa i dodane vrijednosti instrumenta. U neovisnoj ex post evaluaciji trebalo bi uz navedeno uzeti u obzir i dugoročni učinak instrumenta.

(21)Trebalo bi uspostaviti radne programe za uvođenje tehničke potpore. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su na temelju članka 322. Ugovora donijeli Europski parlament i Vijeće. Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (Financijska uredba) 17 i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravne provedbe te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(22)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 18 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 19 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 20 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 21 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 22 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu osiguraju jednakovrijedna prava.

(23)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(24)Ova Uredba ne bi trebala utjecati na nastavak ili izmjenu mjera potpore koje je Komisija odobrila na temelju Uredbe (EU) 2017/825 ili bilo kojeg drugog akta Unije koji se primjenjuje na tu pomoć do 31. prosinca 2020. Mjere odobrene u skladu s Uredbom (EU) 2017/825 trebale bi stoga ostati važeće. U tu bi svrhu trebalo utvrditi i prijelaznu odredbu.

(25)Kako bi se omogućila brza provedba mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Instrument za tehničku potporu („Instrument”).

Njome se određuju ciljevi Instrumenta, proračun za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„tehnička potpora” znači mjere koje pomažu državama članicama u provedbi institucijskih i administrativnih reformi te reformi kojima se pridonosi održivosti rasta i povećanju otpornosti;

(2)„nacionalno tijelo” znači javna tijela na državnoj razini, uključujući tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, i organizacije država članica u smislu članka 2. stavka 42. Financijske uredbe, koji partnerski surađuju u skladu s institucijskim i pravnim okvirima država članica;

(3)„fondovi Unije” znači fondovi obuhvaćeni Uredbom (EU) YYY/XX Europskog parlamenta i Vijeća [sljednik Uredbe o zajedničkim odredbama] 23 ;

(4)„međunarodna organizacijaˮ znači međunarodna organizacija u smislu članka 156. Financijske uredbe te organizacije koje se na temelju tog članka smatraju međunarodnim organizacijama.

Članak 3.
Opći cilj

Opći je cilj Instrumenta promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije podupiranjem država članica u provedbi reformi potrebnih za gospodarski i socijalni oporavak, izgradnju otpornosti i postizanje uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije te u jačanju administrativnih kapaciteta za provedbu prava Unije s obzirom na otvorena pitanja s kojima se suočavaju institucije, vlade, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori.

Članak 4.
Posebni ciljevi

Kako bi se postigao opći cilj iz članka 3., za Instrument postoje i posebni ciljevi povezani s pomaganjem nacionalnim tijelima u unapređenju njihovih kapaciteta za izradu, razvoj i provedbu reformi, među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućim procesima i metodologijama te učinkovitijim i djelotvornijim upravljanjem ljudskim resursima. Ti se posebni ciljevi ostvaruju u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

Članak 5.
Područje primjene

Posebni ciljevi iz članka 4. odnose se na područja politika povezana s kohezijom, konkurentnošću, obrazovanjem, produktivnošću, istraživanjima i inovacijama, pametnim, pravednim, održivim i uključivim rastom, zapošljavanjem i ulaganjima, pri čemu se posebna pozornost pridaje mjerama kojima se potiču zelena i digitalna tranzicija, a osobito na jedno ili više od sljedećeg:

(a)upravljanje javnim financijama i imovinom, proračunski postupak, makrofiskalni okvir, upravljanje dugom i gotovinom, rashodovnu i poreznu politiku, poreznu disciplinu, agresivno porezno planiranje, porezne prijevare i utaje poreza te upravljanje prihodima i carinsku uniju;

(b)institucijsku reformu i učinkovito funkcioniranje javne uprave i e-uprave usmjereno na pružanje usluga, uključujući prema potrebi, pojednostavnjenje pravila, djelotvornu vladavinu prava, reformu pravosudnih sustava i jačanje borbe protiv prijevara, korupcije i pranja novca;

(c)poslovno okruženje, među ostalim za mala i srednja poduzeća i poduzeća socijalnoga gospodarstva, reindustrijalizaciju, razvoj privatnog sektora, tržišta robe i usluga, ulaganja, poduzeća u javnom vlasništvu, postupke privatizacije, trgovinu i izravna strana ulaganja, tržišno natjecanje i javnu nabavu, održivi sektorski razvoj i potporu istraživanjima i inovacijama te digitalizaciju;

(d)obrazovanje i osposobljavanje, politike tržišta rada, uključujući socijalni dijalog, za otvaranje radnih mjesta, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju, prvenstveno za digitalne vještine, medijsku pismenost, aktivno građanstvo, suzbijanje siromaštva i pretjerane dohodovne nejednakosti, rodnu ravnopravnost, promicanje socijalne uključenosti, primjerene i uključive sustave socijalne sigurnosti i socijalne skrbi, pristupačne i priuštive sustave javnog zdravstva i zdravstvene skrbi te politike u području kohezije, azila, migracija i granica;

(e)politike za provedbu digitalne i zelene tranzicije, rješenja e-uprave, e-nabavu, povezivost, pristup i upravljanje podacima, e-učenje, upotrebu rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji, ekološki stup održivog razvoja i zaštite okoliša, klimatsku politiku, mobilnost, promicanje kružnoga gospodarstva, energetsku i resursnu učinkovitost, obnovljive izvore energije, energetsku diversifikaciju i osiguravanje energetske sigurnosti te, u poljoprivrednom sektoru, zaštitu tla i biološke raznolikosti, ribarstvo i održivi razvoj ruralnih područja; i

(f)politike financijskog sektora, uključujući promicanje financijske pismenosti, financijsku stabilnost, pristup financiranju i kreditiranje realnoga gospodarstva; te proizvodnju, pružanje i praćenje kvalitete podataka i statistika.

Članak 6.
Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021.–2027. iznosi 864 406 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Financijska omotnica za Instrument može obuhvaćati i troškove pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koji su potrebni za upravljanje Instrumentom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebno studija, sastanaka stručnjaka, aktivnosti informiranja i komunikacije, uključujući institucijsko priopćivanje političkih prioriteta Unije ako su povezani s ciljevima ove Uredbe, troškove povezane s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i sve druge Komisijine troškove tehničke i administrativne pomoći koji se odnose na upravljanje Instrumentom. Troškovi mogu obuhvaćati i troškove drugih popratnih aktivnosti, kao što su kontrola kvalitete i praćenje projekata tehničke potpore na terenu, te troškove za stručna savjetovanja i stručnjake za ocjenu i provedbu strukturnih reformi.

3.Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Instrument. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ta se sredstva upotrebljavaju u korist predmetne države članice.

POGLAVLJE II.

Tehnička potpora

Članak 7.
Prihvatljiva djelovanja za tehničku potporu

U skladu s ciljevima iz članaka 3. i 4. Instrumentom se financiraju ponajprije sljedeće vrste djelovanja:

(a)pružanje stručnog znanja u vezi sa savjetovanjem o politikama i njihovim izmjenama, izradom strategija i planova reformi kao i sa zakonodavnim, institucijskim, strukturnim i administrativnim reformama;

(b)osiguravanje kratkoročne ili dugoročne pomoći stručnjaka, uključujući stručnjaka na terenu, za obavljanje poslova u određenim područjima ili operativnih aktivnosti, što uključuje prema potrebi i usluge usmenog i pismenog prevođenja te suradnju, administrativnu pomoć, infrastrukturu i opremu;

(c)izgradnja institucijskih, administrativnih ili sektorskih kapaciteta i s time povezanih mjera potpore na svim razinama upravljanja, čime se prema potrebi pridonosi i jačanju uloge civilnog društva, uključujući socijalne partnere, konkretno putem:

i.seminara, konferencija i radionica;

ii.radnih posjeta relevantnim državama članicama ili trećim zemljama kako bi službenici stekli ili unaprijedili svoja stručna znanja o relevantnim pitanjima;

iii.osposobljavanja i razvoja internetskih i drugih modula osposobljavanja za potporu potrebnim profesionalnim vještinama i znanju povezanima s odgovarajućim reformama;

(d)prikupljanje podataka i statistika, izrada zajedničkih metodologija te, prema potrebi, pokazatelja i referentnih mjerila;

(e)organizacija lokalne operativne podrške u područjima kao što su azil, migracije i nadzor granica;

(f)izgradnja informatičkih kapaciteta, uključujući stručno znanje u vezi s razvojem, održavanjem, funkcioniranjem i kontrolom kvalitete informatičke infrastrukture i aplikacija potrebnih za provedbu relevantnih reformi, kibersigurnost te stručno znanje u vezi s programima usmjerenima na digitalizaciju javnih usluga;

(g)studije, istraživanja, analize i ankete, evaluacije i procjene učinka te izrada i objavljivanje vodiča, izvješća i obrazovnog materijala;

(h)komunikacijski projekti usmjereni na učenje, uključujući e-učenje, suradnju, podizanje razine svijesti, aktivnosti širenja znanja i razmjenu dobre prakse; organizacija kampanja za podizanje razine svijesti i informativnih kampanja, medijskih kampanja i događanja, uključujući korporativnu komunikaciju i, prema potrebi, komunikaciju putem društvenih mreža;

(i)prikupljanje i objavljivanje materijala za širenje informacija i rezultata u vezi s tehničkom potporom koja se pruža Instrumentom, među ostalim putem razvoja, funkcioniranja i održavanja sustava i alata koji se temelje na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama; i

(j)sve druge relevantne aktivnosti za potporu općem cilju i posebnim ciljevima utvrđenima u člancima 3. i 4.

Članak 8.
Zahtjev za tehničku potporu

1.Država članica koja želi primiti tehničku potporu iz Instrumenta podnosi Komisiji zahtjev za tehničku potporu u kojem navodi područja politike i prioritete za potporu unutar područje primjene utvrđenog u članku 5. Ti se zahtjevi podnose do 31. listopada kalendarske godine. Komisija može pružiti smjernice o glavnim elementima koje je potrebno uvrstiti u zahtjev za potporu.

2.Države članice mogu podnijeti zahtjev za tehničku potporu u slučajevima koji se odnose na:

(a)reforme koje države članice provode na vlastitu inicijativu, posebno radi podupiranja oporavka [u skladu s Uredbom (EU) br. YYY/XX], ostvarivanja održivoga gospodarskog rasta i otvaranja radnih mjesta te povećanja otpornosti;

(b)provedbu programâ ekonomske prilagodbe za države članice koje primaju financijsku pomoć Unije na temelju postojećih instrumenata, a posebno u skladu s Uredbom (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 24 za države članice europodručja i Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 25 za države članice izvan europodručja;

(c)provedbu reformi kojima se pridonosi održivosti rasta i povećanju otpornosti u kontekstu procesa ekonomskog upravljanja, konkretno preporuka po državama članicama izdanih u kontekstu europskog semestra ili djelovanja povezanih s provedbom prava Unije;

(d)pripremu planova za oporavak i otpornost u skladu s Uredbom (EU) br. YYY/XX i njihovu provedbu u državama članicama.

3.Uzimajući u obzir načela transparentnosti, jednakog postupanja i dobrog financijskog upravljanja i na temelju dijaloga s državom članicom, među ostalim u kontekstu europskog semestra, Komisija analizira zahtjeve za potporu iz stavka 1. na temelju hitnosti, opsega i ozbiljnosti utvrđenih problema, potreba za potporom u vezi s predmetnim područjima politike, analize socioekonomskih pokazatelja i općih administrativnih kapaciteta države članice.

Na temelju te analize i uzimajući u obzir postojeća djelovanja i mjere koji se financiraju iz fondova Unije ili drugih programa Unije, Komisija s predmetnom državom članicom dogovara prioritetna područja u kojima će se pružati potpora, ciljeve, indikativne rokove, opseg mjera potpore i predviđeni ukupni financijski doprinos za takvu tehničku potporu, što se navodi u planu suradnje i potpore.

4.U planu suradnje i potpore iz stavka 3. mjere koje se odnose na planove država članica za oporavak i otpornost u skladu s Uredbom (EU) br. YYY/XX navode se odvojeno od ostalih mjera tehničke potpore.

Članak 9.
Izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća o planovima suradnje i potpore te komuniciranje u vezi s tim planovima

1.Komisija bez nepotrebne odgode, uz pristanak predmetne države članice, dostavlja plan suradnje i potpore Europskom parlamentu i Vijeću. Predmetna država članica može odbiti dati pristanak ako postoje osjetljive ili povjerljive informacije čije bi otkrivanje ugrozilo javne interese države članice.

2.Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1., Komisija dostavlja plan suradnje i potpore Europskom parlamentu i Vijeću u sljedećim okolnostima:

(a)nakon što predmetna država članica izbriše sve osjetljive ili povjerljive informacije čije bi otkrivanje ugrozilo javne interese države članice;

(b)nakon što prođe određeno razumno vrijeme, kad otkrivanje relevantnih informacija ne bi trebalo negativno utjecati na provedbu mjera potpore, a u svakom slučaju najkasnije dva mjeseca nakon donošenja takvih mjera u okviru plana suradnje i potpore.

3.Komisija može voditi komunikacijske aktivnosti radi vidljivosti Unijinih sredstava za mjere potpore predviđene u planovima suradnje i potpore, među ostalim i zajedničkim komunikacijskim aktivnostima s predmetnim nacionalnim tijelima.

Članak 10.
Prijenos sredstava u Instrument

1.Osim financijske omotnice utvrđene u članku 6. stavku 1. proračun za tehničku potporu može uključivati sredstva stečena dobrovoljnim prijenosima iz država članica u skladu s člankom 21. Uredbe [sljednik Uredbe o zajedničkim odredbama] i na temelju postupka iz tog članka, kako je navedeno u članku 6. stavku 3. ove Uredbe.

2.Sredstva koja neka država članica prenese u skladu sa stavkom 1. upotrebljavaju se isključivo u toj državi članici.

Članak 11.
Dodatno financiranje

Za djelovanja koja se financiraju u okviru Instrumenta potpora se može osigurati i iz drugih programa, instrumenata ili fondova Unije u okviru proračuna Unije pod uvjetom da se tom potporom ne pokrivaju isti troškovi.

Članak 12.
Provedba tehničke potpore

1.Komisija provodi Instrument u skladu s Financijskom uredbom.

2.Mjere u okviru Instrumenta mogu izravno provoditi Komisija ili neizravno subjekti i osobe, osim država članica, u skladu s člankom XX Financijske uredbe. Konkretno, potpora Unije za djelovanja predviđena u članku 7. dostupna je u obliku:

(a)bespovratnih sredstava;

(b)ugovora o javnoj nabavi;

(c)nadoknade troškova vanjskih stručnjaka, uključujući stručnjake iz nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela država članica koje pružaju ili primaju potporu;

(d)doprinosa uzajamnim fondovima koje su osnovale međunarodne organizacije; i

(e)djelovanja koja se provode u okviru neizravnog upravljanja.

3.Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti nacionalnim tijelima država članica, grupi Europske investicijske banke, međunarodnim organizacijama, javnim ili privatnim tijelima te subjektima koji imaju zakoniti poslovni nastan u:

(a)državama članicama;

(b)zemljama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, u skladu s uvjetima određenima u tom sporazumu.

Stopa sufinanciranja za bespovratna sredstva iznosi do 100 % prihvatljivih troškova.

4.Mjere tehničke potpore mogu se osigurati u suradnji s tijelima drugih država članica i međunarodnim organizacijama.

5.Tehničku potporu mogu pružati i pojedinačni stručnjaci koje se može pozvati da sudjeluju u odabranim aktivnostima organiziranima gdje god je to potrebno za ostvarivanje posebnih ciljeva iz članka 4.

6.U cilju pružanja tehničke potpore Komisija provedbenim aktima donosi godišnje programe rada i o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće.

U programima rada navodi se dodjela sredstava za Instrument. U njima se utvrđuju i mjere potrebne za njihovu provedbu, u skladu s općim ciljem i posebnim ciljevima iz članaka 3. i 4., kriteriji za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava te svi elementi propisani Financijskom uredbom.

7.Kako bi se osigurala pravovremena dostupnost resursa, ograničeni dio programa rada namjenjuje se za posebne mjere u slučaju nepredviđenih i propisno opravdanih hitnih razloga koji zahtijevaju trenutačan odgovor, uključujući ozbiljan poremećaj gospodarstva ili bitne okolnosti koje ozbiljno utječu na gospodarske ili socijalne uvjete u državi članici i koje su izvan njezine kontrole.

Komisija može na zahtjev države članice koja želi primiti tehničku potporu donijeti posebne mjere, u skladu s ciljevima i djelovanjima definiranima u okviru Instrumenta, za pružanje tehničke potpore nacionalnim tijelima kako bi se odgovorilo na hitne potrebe. Te su posebne mjere privremenog karaktera i povezane s okolnostima navedenima u članku 8. stavku 2. Posebne mjere prestaju se provoditi nakon šest mjeseci i mogu se zamijeniti mjerama za tehničku potporu u skladu s uvjetima navedenima u članku 8.

POGLAVLJE III.

Komplementarnost, praćenje i evaluacija

Članak 13.
Koordinacija i komplementarnost

1.Komisija i predmetne države članice u razmjeru s njihovim nadležnostima potiču sinergiju i osiguravaju učinkovitu koordinaciju Instrumenta za tehničku potporu s drugim programima i instrumentima Unije, a osobito koordinaciju s mjerama koje se financiraju iz fondova Unije. U tu svrhu:

(a)jamče komplementarnost, sinergiju, usklađenost i dosljednost različitih instrumenata na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini, osobito u pogledu mjera koje se financiraju iz fondova Unije, u fazi planiranja i tijekom njihove provedbe;

(b)optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo dupliciranje napora; i

(c)osiguravaju blisku suradnju među nadležnima za provedbu na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini kako bi se pružila usklađena i usmjerena potpora putem Instrumenta.

2.Komisija nastoji osigurati komplementarnost i sinergiju s potporom koju pružaju druge relevantne međunarodne organizacije.

Članak 14.
Praćenje provedbe

1.Komisija prati provedbu Instrumenta i mjeri postizanje općeg cilja i posebnih ciljeva utvrđenih u člancima 3. i 4. Pokazatelji koje treba upotrebljavati za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije ove Uredbe u pogledu ostvarivanja općeg cilja i posebnih ciljeva utvrđeni su u Prilogu. Praćenje provedbe mora biti usmjereno i razmjerno aktivnostima koje se provode u okviru Instrumenta.

2.Sustav za izvješćivanje o uspješnosti mora učinkovito, djelotvorno i pravodobno prikupljati podatke za praćenje provedbe Instrumenta i rezultate. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 15.
Godišnje izvješće

1.Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o provedbi ove Uredbe.

2.Godišnje izvješće sadržava informacije o:

(a)zahtjevima za potporu koje su podnijele države članice u skladu s člankom 8. stavkom 1.;

(b)analizi primjene kriterija iz članka 8. stavka 2. na temelju kojih se analiziraju zahtjevi za potporu koje su podnijele države članice;

(c)planovima suradnje i potpore iz članka 8. stavka 3.;

(d)posebnim mjerama donesenima na temelju članka 12. stavka 7.; i

(e)provedbi mjera potpore. 

Članak 16.
Evaluacija u sredini programskog razdoblja i ex post evaluacija

1.Četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija dostavlja izvješće o neovisnoj evaluaciji provedbe ove Uredbe izvršenoj u sredini programskog razdoblja. Komisija tim institucijama podnosi i izvješće o neovisnoj ex post evaluaciji najkasnije tri godine od završetka razdoblja iz članka 1.

2.U izvješću o evaluaciji u sredini programskog razdoblja posebno se ocjenjuje u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi Instrumenta iz članaka 3. i 4., učinkovitost upotrebe resursa i europska dodana vrijednost. U njemu se isto tako utvrđuje jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni.

3.Izvješće o ex post evaluaciji sastoji se od opće procjene provedbe ove Uredbe i uključuje informacije o njezinu dugoročnom učinku.

POGLAVLJE IV.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 17.
Informiranje, komunikacija i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije dužni su priznati porijeklo i pobrinuti se za vidljivost financiranja Unije (osobito u promidžbi aktivnosti i njihovih rezultata) pružanjem usklađenih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacija različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Informativne i komunikacijske aktivnosti koje se odnose na Instrument, djelovanja i rezultate provodi Komisija. Financijski izvori dodijeljeni Instrumentu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 3. i 4.

Članak 18.
Prijelazne odredbe

1.Na tehničku potporu pokrenutu najkasnije 31. prosinca 2020. na temelju Uredbe (EU) br. 2017/825 ta se uredba primjenjuje sve do završetka provedbe te potpore.

2.Financijskom omotnicom iz članka 6. stavka 1. mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći, što uključuje praćenje, komunikaciju i evaluaciju koji su obvezni na temelju Uredbe (EU) 2017/825, a koji nisu dovršeni do 31. prosinca 2020.

3.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2020. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 6. stavku 2. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2020.

Članak 19.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament    Za Vijeće

Predsjednik    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski učinak

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu

1.2.Predmetna područja politike u strukturi ABM/ABB 26  

kohezija;

gospodarski i financijski poslovi

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 27  

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

 Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Cilj je Instrumenta promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije podupiranjem država članica u provedbi reformi potrebnih za gospodarski i socijalni oporavak, izgradnju otpornosti i postizanje konvergencije te u jačanju administrativnih kapaciteta za provedbu prava Unije s obzirom na otvorena pitanja s kojima se suočavaju institucije, vlade, javna uprava te gospodarski i socijalni sektori.

1.4.2.Posebni ciljevi i predmetne aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br.

Instrument za tehničku potporu na zahtjev država članica pomaže nacionalnim tijelima u unapređenju njihovih kapaciteta za izradu, razvoj i provedbu reformi, među ostalim i razmjenom dobre prakse, odgovarajućim procesima i metodologijama te učinkovitijim i djelotvornijim upravljanjem ljudskim resursima. 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Tehnička potpora trebala bi pomoći u povećanju administrativnih kapaciteta država članica za provedbu prioritetnih reformi radi gospodarskog i socijalnog oporavka, izgradnje otpornosti i postizanja konvergencije te za provedbu prava Unije u relevantnim područjima politike u kojima se takva potpora pruža (na zahtjev): upravljanje javnim financijama i imovinom; proračunski postupak; upravljanje dugom i prihodima; borba protiv utaje poreza; institucijska reforma, javna uprava i e-uprava; poslovno okruženje; obrazovanje i osposobljavanje; zdravlje; tržište rada; te provedba digitalne i zelene tranzicije i politika financijskog sektora.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Pokazateljima rezultata mjerit će se rezultati aktivnosti tehničke potpore, kao što su donošenje strategije, donošenje novog zakona/akta ili izmjena postojećeg, donošenje (novih) postupaka i mjera za poboljšanje provedbe reformi.

Pokazateljima učinka mjerit će se ciljevi utvrđeni u planovima suradnje i potpore, koji su, među ostalim, ostvareni zahvaljujući primljenoj tehničkoj potpori.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Strukturne reforme izmjene su kojima se trajno mijenja struktura gospodarstva ili institucijski i regulatorni okvir u kojem poduzeća i građani posluju. Ako se dobro odaberu i provedu, strukturne reforme mogu pomoći u strateškom planiranju gospodarskog i društvenog oporavka, otpornosti i konvergencije među državama članicama. Očekuje se da bi se time stabilizirao oporavak i potaknuo održivi rast država članica.

Cilj je Instrumenta za tehničku potporu da se vladama i drugim tijelima država članica na njihov zahtjev pruži pomoć pri osmišljavanju i provedbi strukturnih reformi za potporu oporavku. Instrumentom se namjerava pridonijeti općem cilju jačanja kohezije te gospodarskog i društvenog oporavka, otpornosti i konvergencije.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

S obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 strateško planiranje oporavka reforme u državama članicama potrebno je popratiti znatnom tehničkom potporom radi jačanja njihovih administrativnih kapaciteta za pripremu i provedbu reformi kojima će se potaknuti otpornosti i poduprijeti taj oporavak u socijalnom i gospodarskom pogledu.

U tom bi kontekstu dodanu vrijednost imao instrument na razini Unije usmjeren na pružanje prilagođenog stručnog znanja u korist svih država članica koje zatraže potporu na terenu. Ta dodana vrijednost zatim bi se odrazila na potrebne institucijske i administrativne kapacitete za provedbu reformi i stabilizaciju oporavka u državama članicama.

Osim toga, Instrumentom za tehničku potporu poticat će se uzajamno povjerenje i daljnja suradnja između država članica i Komisije u suočavanju s društvenim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19.

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post)

Iako je provedba strukturnih reformi u državama članicama i dalje u nacionalnoj nadležnosti, gospodarski i društveni učinak aktualne krize uzrokovane COVID-om 19 istaknuo je snažne veze među gospodarstvima država članica. Iz toga proizlazi da reforme kojima se podupire oporavak od te krize ne mogu biti isključivo nacionalno pitanje. O koordinaciji ekonomskih politika za oporavak od te krize raspravljat će se u kontekstu europskog semestra. Instrumentom za tehničku potporu nastojat će se pratiti nacionalna tijela država članica koje to zatraže u svim ili određenim fazama procesa reformi, među ostalim pružanjem dodatne potpore za provedbu reformi u okviru europskog semestra. Time će se pridonijeti otpornosti, konvergenciji te gospodarskom i društvenom oporavku država članica. Taj se učinak stoga neće osjetiti samo na nacionalnoj razini, nego i u oporavku cijele Unije zbog pozitivnih učinaka prelijevanja.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Instrument za tehničku potporu nastavak je postojećeg Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017.–2020., koji je stupio na snagu 20. svibnja 2017.

U radnom dokumentu službi Komisije priloženom izvješću o neovisnoj evaluaciji u sredini programskog razdoblja, koji će Komisija uskoro donijeti, razmotrena je uspješnost SRSP-a na temelju evaluacijskih kriterija (relevantnost, djelotvornost, učinkovitost, dosljednost i dodana vrijednost EU-a) pa su stečene brojne spoznaje:

— koncept SRSP-a usklađen je sa stvarnim potrebama država članica i SRSP je primjeren instrument za podupiranje država članica u jačanju administrativnih i institucionalnih kapaciteta,

— zbog visokog stupnja fleksibilnosti i budući da nema zahtjeva za sufinanciranje, moguće je potrebe država članica pretvoriti u izvedive mjere s realističnim rokovima i ispuniti očekivanja država članica,

— zaključeno je i da dijeljenje najboljih primjera iz prakse među državama članicama nosi sa sobom znatnu dodanu vrijednost. SRSP je i dobro integriran u proces gospodarskog upravljanja EU-a,

— godišnji ciklusi SRSP-a i europskog semestra primjereno se dopunjavaju, što omogućava sveobuhvatan i koordiniran pristup strukturnim reformama u državama članicama,

— zaključeno je da su visoka razina sudjelovanja svih dionika, znatna stručnost pružatelja tehničke potpore i povoljne političke okolnosti faktori koji pozitivno utječu na postizanje rezultata projekata u okviru SRSP-a, i

— slaba suradnja među dionicima i promjenjive ili neizvjesne političke okolnosti negativno utječu na uspješnu provedbu projekata pružanja tehničke potpore.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

Prijedlog je dosljedan, komplementaran i u sinergiji s drugim politikama Unije.

Cilj je prijedloga o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost osigurati financijsku potporu za javna ulaganja i reforme. Instrument za tehničku potporu pružit će sinergiju s Mehanizmom za oporavak i otpornost podupiranjem pripreme i provedbe planova te njihovih reformi tijekom pripreme i provedbe. Instrument je kompatibilan s tehničkom pomoći dostupnom u okviru kohezijske politike jer je ta tehnička pomoć usko usmjerena na pomaganje dionicima u izgradnji kapaciteta za upravljanje sredstvima Unije i poticanje provedbe projekata koji se sufinanciraju iz fondova Unije. Slično tomu, centar za tehničku pomoć dostupan u okviru programa InvestEU uglavnom je usmjeren na pripremu velikih (privatnih) projekata ulaganja, a ne na strukturne reforme. Za razliku od njega, cilj je Instrumenta za tehničku potporu pružiti sredstva za podupiranje dugoročnih strukturnih reformi.

1.6.Trajanje i financijski učinak

 Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

   prijedlog/inicijativa na snazi od GGGG do GGGG

   financijski utjecaj od 2021. do 2027.

 Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

provedba s početnim razdobljem od GGGG. do GGGG.,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 28

  Izravno upravljanje koje provodi Komisija

 putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

   putem izvršnih agencija.

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

 međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

 EIB-u i Europskom investicijskom fondu

tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe

 tijelima javnog prava

 tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Nije primjenjivo.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Prijedlog uključuje obveze u pogledu praćenja i evaluacije. Ostvarivanje posebnih ciljeva pratit će se na temelju pokazatelja iz prijedloga; Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću jednom godišnje podnositi izvješće o provedbi Uredbe.

Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti izvješće o privremenoj evaluaciji i izvješće o ex post evaluaciji.

Izvješće o evaluaciji u sredini programskog razdoblja sadržavat će informacije o ostvarivanju ciljeva Uredbe, učinkovitosti, djelotvornosti, relevantnosti, usklađenosti i dodanoj europskoj vrijednosti Uredbe. U njemu će se razmotriti i jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni. Izvješće o ex post evaluaciji sastojat će se od opće procjene Uredbe i uključivat će informacije o njezinu dugoročnom učinku.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

Rizici koji se odnose na odabir partnera (npr. međunarodne financijske institucije i korisnici), fazu ugovaranja (prenošenje zahtjeva Komisije u ugovornu dokumentaciju), praćenje i financijske transakcije (nepoštovanje postupaka koje je propisala Komisija) i mjerenje uspješnosti (neostvarivanje unaprijed utvrđenih ciljeva).

Za ublažavanje tih rizika provodit će se sljedeće mjere:

— praćenje utvrđenog postupka evaluacije prije donošenja odluke o dodjeli,

ex ante provjera koju provodi služba za upravljanje programom i financijska provjera koju provodi financijska služba,

— hijerarhijsko potvrđivanje djelovanja u okviru odgovarajućih procedura,

ex ante ocjena za ovlašteno tijelo (ocjena stupova), i

ex post kontrole za uklanjanje sustavnih nedostataka ex ante kontrola i doprinos ispravcima neopravdano isplaćenih iznosa.

2.2.2.Informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole

Instrument može izravno provoditi Komisija ili se može provoditi neizravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe. Instrument se temelji se na iskustvu SRSP-a, kojim se upravlja izravno i neizravno, a administrativna jednostavnost tog programa pokazala se privlačnom. Kako bi se osigurali kontinuitet i koherentnost okvira za tri instrumenta, najprikladniji je izbor izravno upravljanje (a prema potrebi i neizravno upravljanje). Prema potrebi, s obzirom na ciljeve politike i kontrole, koristit će se i neizravno upravljanje s međunarodnim organizacijama. Strategija kontrole smatra se primjerenom i uravnoteženom za suzbijanje tradicionalnog rizika povezanog s izravnim ili neizravnim upravljanjem (nabavom i ugovorima o bespovratnim sredstvima i doprinosima, kako je opisano u točki 2.2.1.).

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i ocjena očekivane razine rizika od pogreške

Na temelju zadnjih informacija (dostupnih u planu upravljanja Službe za potporu strukturnim reformama (sadašnje Glavne uprave REFORM) i godišnjem izvješću o radu iz 2018.), procjenjuje se da je troškovna učinkovitost kontrola manja od 5 %.

Troškovi osoblja procjenjuju se metodom približnih vrijednosti koja se temelji na analizi organigrama i opisima radnih mjesta, a vanjski troškovi kontrola temelje se na vrijednostima odgovarajućih ugovora i povezanih plaćanja.

Uzimajući u obzir predloženi način upravljanja, procjenu rizika i predložene mjere za ublažavanje rizika, očekivana stopa pogrešaka je niska.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

U okviru Instrumenta provodit će se različite mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti.

U skladu s Komisijinom strategijom borbe protiv prijevara kojom je obuhvaćen cjelokupni ciklus rashoda, GU REFORM provest će poseban akcijski plan za borbu protiv prijevara, uzimajući u obzir proporcionalnost te troškove i koristi mjera koje će se provoditi. To će se uglavnom temeljiti na iskustvu stečenom tijekom provedbe trenutačne strategije za borbu protiv prijevara GU-a REFORM.

Odgovarajući postupci unutarnje kontrole primjenjivat će se na svim razinama upravljanja kako bi se razumno zajamčilo ostvarenje sljedećih ciljeva: djelotvornosti, učinkovitosti i ekonomičnosti poslovanja; pouzdanosti izvješćivanja; zaštite imovine i informacija; odgovarajućeg upravljanja rizicima u pogledu zakonitosti i pravilnosti temeljnih transakcija i sprečavanja, otkrivanja, uklanjanja posljedica prijevara i nepravilnosti te daljnjeg postupanja.

U akcijskom planu za borbu protiv prijevara bit će opisan sustav ex ante i ex post provjera na temelju sustava upozorenja te će se odrediti postupci koje osoblje treba primijeniti u slučaju otkrivanja prijevare ili nepravilnosti. Također će sadržavati informacije o organizaciji suradnje s OLAF-om.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
Naslov 2: Kohezija i vrijednosti

Dif./nedif. 29

zemalja EFTA-e 30

zemalja kandidatkinja 31

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

2

 06.01 04 01 (Rashodi za potporu Instrumentu za tehničku potporu)

Dif./nedif.

NE

NE

NE

NE

2

06.02.02 (Instrument za tehničku potporu – operativna tehnička potpora)

Dif.

NE

NE

NE

NE

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

2

Kohezija i vrijednosti

GU REFORM

Godina
2021.

Godina
2022.

Godina
2023.

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

06.02.02 (Instrument za tehničku potporu – operativna tehnička potpora)

Obveze

(1)

114,364

116,692

119,065

121,486

123,956

126,476

128,367

850,406

Plaćanja

(2)

56,382

84,658

97,685

102,053

104,886

107,981

107,853

188,908

850,406

Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 32  

06.04 04 01 (Rashodi za potporu Instrumentu za tehničku potporu)

(3)

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

14,000

UKUPNA odobrena sredstva
za GU REFORM

Obveze

=1+1a+3

116,364

118,692

121,065

123,486

125,956

128,476

130,367

864,406

Plaćanja

=2+2a

+3

58,382

86,658

99,685

104,053

106,886

109,981

109,853

188,908

864,406



Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2021.

Godina
2022.

Godina
2023.

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

GU: REFORM

• Ljudski resursi

29,890

31,945

31,945

31,945

31,945

31,945

31,945

221,560

• Ostali administrativni rashodi

1,400

1,655

1,695

1,695

1,695

1,695

1,695

11,530

UKUPNO GU REFORM

Odobrena sredstva

31,290

33,600

33,640

33,640

33,640

33,640

33,640

233,090

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 7
višegodišnjeg financijskog okvira
 

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

31,290

33,600

33,640

33,640

33,640

33,640

33,640

233,090

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2021.

Godina
2022.

Godina
2023.

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 1 – 7
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Obveze

154,720

157,030

157,070

157,070

157,070

157,070

156,060

0,000

1096,090

Plaćanja

75,791

126,065

150,999

157,070

157,070

157,070

157,070

114,955

1096,090

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.2.1.Sažetak

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2021. 33

Godina
2022.

Godina
2023.

Godina
2024.

Godina
2025.

Godina
2026.

Godina
2027.

UKUPNO

NASLOV 7
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

29,890

31,945

31,945

31,945

31,945

31,945

31,945

221,560

Ostali administrativni rashodi

1,400

1,655

1,695

1,695

1,695

1,695

1,695

11,530

Međuzbroj za NASLOV 7
višegodišnjeg financijskog okvira

31,290

33,600

33,640

33,640

33,640

33,640

33,640

233,090

Izvan NASLOVA 7 34
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

Ostali administrativni rashodi

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

14,000

Međuzbroj
izvan NASLOVA 7

višegodišnjeg financijskog okvira

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

2,000

14,000

UKUPNO

33,290

35,600

35,640

35,640

35,640

35,640

35,640

247,090

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

XX 01 01 01 (sjedište i predstavništva Komisije)

162

173

173

173

173

173

173

XX 01 01 02 (delegacije)

XX 01 05 01 (neizravno istraživanje)

10 01 05 01 (izravno istraživanje)

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 35

XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)

69

74

74

74

74

74

74

XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)

XX 01 04 yy  36

— u sjedištima

— u delegacijama

XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)

10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)

Druge proračunske linije (navesti)

UKUPNO

231

247

247

247

247

247

247

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Vanjsko osoblje

3.2.3.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

   Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

   Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti predmetne proračunske linije i odgovarajuće iznose.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

3.2.4.Doprinos trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva



3.3.Procijenjeni učinak na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

   na vlastita sredstva

   na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:

Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu

Učinak prijedloga/inicijative 37

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013, SL L 129, 19.5.2017., str. 1.–16.
(2)    2018/0213 (COD), Bruxelles, 31.5.2018., COM(2018) 391 final.
(3)    [COD…]
(4)    SL…
(5)    SL…
(6)    Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 129, 19.5.2017., str. 1.–16. kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2018/1671, SL L 284, 12.11.2018., str. 3.–5. (Uredba o SRSP-u).
(7)    Prilog Provedbenoj odluci Komisije o donošenju programa rada za 2017. i o financiranju Programa potpore strukturnim reformama i stavljanju izvan snage Odluke C(2017) 3093, 2017., C(2017) 5780 final.
(8)     https://ec.europa.eu/info/publications/structural-reform-support-programme-financing-decisions-and-annual-work-programmes_en
(9)     https://ec.europa.eu/info/publications/annual-monitoring-reports_en
(10)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.)
(11)    SL C, , str. .
(12)    SL C, , str. .
(13)    SL C, , str. .
(14)    SL C, , str. .
(15)    Uredba (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (SL L 129, 19.5.2017., str. 1.).
(16)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.)
(17)    Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(18)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(19)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(20)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.1.1996., str. 2.).
(21)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(22)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(23)    SL C, , str. .
(24)    Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).
(25)    Uredba Vijeća (EZ) br. 332/2002 od 18. veljače 2002. o uspostavi instrumenta srednjoročne financijske pomoći platnim bilancama država članica (SL L 53, 23.2.2002., str. 1.).
(26)    ABM: Activity-Based Management (upravljanje na temelju aktivnosti); ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).
(27)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.
(28)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html
(29)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva
(30)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.
(31)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
(32)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(33)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.
(34)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(35)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(36)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(37)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

Bruxelles, 28.5.2020.

COM(2020) 409 final

PRILOG

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu


PRILOG

Pokazatelji

Postizanje ciljeva iz članka 3. i članka 4. mjeri se na osnovi sljedećih pokazatelja, podijeljenih po državama članicama i području intervencije.

Pokazatelji se upotrebljavaju u skladu s dostupnim podacima i informacijama, uključujući kvantitativne i/ili kvalitativne podatke.

   Pokazatelji ostvarenja:

(a)broj dovršenih planova suradnje i potpore

(b)broj provedenih aktivnosti tehničke potpore

(c)rezultati aktivnosti tehničke potpore, kao što su akcijski planovi, planovi, smjernice, priručnici i preporuke

   Pokazatelji rezultata:

(d)rezultati aktivnosti tehničke potpore, kao što su donošenje strategije, donošenje novog zakona/akta ili izmjena postojećeg, donošenje (novih) postupaka i mjera za poboljšanje provedbe reformi

Pokazatelji učinka:

(e)ciljevi iz planova suradnje i potpore koji su ostvareni, između ostalog, zbog primljene tehničke potpore

Komisija provodi ex post evaluaciju iz članka 16. kako bi utvrdila veze između pružene tehničke potpore i provedbe relevantnih mjera u predmetnoj državi članici u cilju povećanja otpornosti, održivog rasta, radnih mjesta i kohezije.