EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.5.2020.

COM(2020) 408 final

2020/0104(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Pandemija bolesti COVID-19 promijenila je gospodarske prognoze Unije za sljedećih nekoliko godina.

Kratkoročne posljedice te krize u svakoj državi članici ovisit će o trajanju i ozbiljnosti mjera ograničenja kretanja, strukturi proizvodnje te mjerama gospodarske politike koje su poduzete kako bi se ublažile neposredne posljedice krize. Srednjoročne i dugoročne posljedice ovisit će o intenzitetu udara uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19 na gospodarsku aktivnost u raznim sektorima gospodarstva, o ekonomskoj otpornosti gospodarstava i sposobnosti poduzimanja prikladnih mjera. Rizik od narušavanja ravnopravnog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu može uzrokovati veće gospodarske razlike u Uniji, a ako političko djelovanje ne bude odlučno, negativno utjecati na dugoročni europski rast.

Kako se mjere ograničenja kretanja budu postupno ukidale, za održivi će oporavak biti potrebna strateška politika za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize čime će se potaknuti gospodarska konvergencija i otpornost te pridonijeti dugoročnom održivom rastu. To uključuje omogućivanje usporednog prelaska na zelenije i digitalno društvo te istodobno osiguravanje strateške autonomije Unije. Dosadašnje nam iskustvo govori da se tijekom kriza često drastično manje ulaže. Ipak, iznimno je važno podržati ulaganja u takvoj situaciji. Za sprečavanje trajnog gubitka proizvodnog kapaciteta i radnih mjesta (učinci histereze) potrebno je suočiti se s glavnim gospodarskim i socijalnim izazovima povezanima s krizom te zaštititi gospodarsku i socijalnu otpornost. Za održiv i snažan oporavak potreban je okvir kojim se omogućuju prava ulaganja i reforme. Ključno je i da se u strategijama oporavka koje su izradile države članice predvide izazovi povezani sa zelenom i digitalnom tranzicijom te da se podupiru ulaganja i reforme u tim dvama ključnim područjima.

Predloženim Mehanizmom za oporavak i otpornost (dalje u tekstu „Mehanizam”) osigurat će se velika financijska potpora za javna ulaganja i reforme, zbog kojih će gospodarstva država članica postati otpornija i pripremljenija za budućnost. Mehanizam će pomoći državama članicama da svladaju gospodarske i socijalne izazove koji će biti još izraženiji u razdoblju nakon krize i s kojima se suočavaju u raznim područjima kao što su socijalna pitanja, zapošljavanje, vještine, obrazovanje, istraživanje i inovacije te zdravstvo, ali i u područjima povezanima s javnom upravom i financijskim sektorom. Omogućit će i da se ta ulaganja i reforme usmjere na izazove i potrebe za ulaganjima povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom te time osigurati održiv oporavak. Ulaganje u zelene i digitalne tehnologije, kapacitete i procese za omogućivanje prelaska na čistu energiju te povećanje energetske učinkovitosti u raznim ključnim sektorima gospodarstva pridonijet će otvaranju novih radnih mjesta i održivom rastu, a Uniji omogućiti da maksimalno iskoristi prednost koju donosi vodeća uloga u globalnoj utrci prema oporavku. Osim toga, diversifikacijom ključnih lanaca opskrbe Unija će postati otpornija i manje ovisna. Iznimno je važno utvrditi i pripremiti portfelje relevantnih projekata u skladu s prioritetima iz europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika (dalje u tekstu „europski semestar”).

Mehanizam će biti ključni program Instrumenta Europske unije za oporavak u sklopu revidiranog višegodišnjeg financijskog okvira. Državama članicama pružit će bespovratnu financijsku potporu i zajmove za potporu javnim ulaganjima i reformama, kako se utvrde u njihovim planovima za oporavak i otpornost. Zbog toga će gospodarstva Unije postati otpornija i pripremljenija za budućnost. Zajmovi će dopuniti bespovratnu potporu, a predložit će se u zamjenu za dodatne reforme i ulaganja uz one koji već koriste bespovratnu financijsku potporu. Zajmovi će imati duga razdoblja dospijeća i povoljne kamatne stope koje Unija uživa. Oni će stoga biti posebno zanimljivi i korisni državama članicama s višim troškovima zaduživanja. Kako bi se osiguralo da je dodjela sredstava dobro usklađena s ciljem Mehanizma, bespovratna potpora u okviru Mehanizma posebno će pogodovati zemljama s nižim dohotkom po glavi stanovnika i višom stopom nezaposlenosti zbog velikih gospodarskih i socijalnih izazova s kojima se te zemlje suočavaju.

Komisija predlaže da se puni potencijal proračuna EU-a iskoristi za mobilizaciju ulaganja i pružanje pojačane financijske potpore u ključnim prvim godinama oporavka. Ti se prijedlozi temelje na dvama stupovima:

i. izvanrednom Europskom instrumentu za oporavak u vrijednosti od 808 984,090 milijuna EUR (u sadašnjim cijenama). Time će se privremeno povećati financijski kapaciteti proračuna EU-a jer će se iskoristiti prostor u proračunu EU-a za prikupljanje dodatnih financijskih sredstava na financijskim tržištima. Prikupljenim sredstvima provest će se hitne mjere brzog djelovanja koje su nužne za očuvanje izvora prihoda i oporavak gospodarstva;

ii. ojačanom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2021.–2027. Komisija predlaže jačanje ključnih programa s pomoću Europskog instrumenta za oporavak kako bi se ulaganja hitno usmjerila ondje gdje je to najpotrebnije, ojačalo jedinstveno tržište, poboljšala suradnja u područjima kao što su zdravstvo i upravljanje krizama te Uniji osigurao proračun koji će omogućiti dugoročni prelazak na otporniju, zeleniju i digitalnu Europu.

S obzirom na privremeno razdoblje u kojem se sredstva daju na raspolaganje Mehanizmu, financijsku potporu trebalo bi pojačati i odgovarajuće mjere koje su poduzele države članice u okviru mehanizma pojačano financirati do kraja 2024., a najmanje 60 posto ukupnog iznosa bespovratne financijske potpore trebalo bi dodijeliti do kraja 2022. Komisija i države članice trebale bi iskoristiti preostale godine od 2024. do kraja VFO-a za poticanje provedbe relevantnih mjera na terenu, očekivani oporavak relevantnih gospodarskih i socijalnih sektora te promicanje otpornosti i konvergencije. Ako nakon toga financijska sredstva budu dostupna za Mehanizam i dodijeljena u proračunu Unije, Komisija bi mogla organizirati dodatne pozive na podnošenje prijedloga.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

U revidiranom VFO-u i povezanom sektorskom zakonodavstvu predlažu se novi i ojačani instrumenti za suzbijanje gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Ovaj prijedlog upotpunjuje taj paket mjera, odnosno REACT-EU 3 u okviru strukturnih i kohezijskih fondova i izmijenjene prijedloge za Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i InvestEU [...]. Prijedlog je i dio niza mjera razvijenih kao odgovor na aktualnu pandemiju bolesti COVID-19, kao što je „Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus” 4 .

Predloženi se instrumenti dopunjuju. REACT-EU će biti usmjeren na kratkoročne mjere za otklanjanje posljedica krize povezanih s tržištima rada, zdravstvenom skrbi te malim i srednjim poduzećima (potpora za likvidnost i solventnost) kako bi se gospodarstvima država članica pružila neposredna i izravna potpora. Mehanizmom će se podupirati dugoročne reforme i ulaganja, posebice u zelene i digitalne tehnologije, što će imati trajan učinak na produktivnost i otpornost gospodarstva Unije.

Osim toga, nizom instrumenata politike na razini Unije podupire se provedba strukturnih reformi i ulaganja. U okviru Programa potpore strukturnim reformama trenutačno se pruža tehnička potpora državama članicama za pripremu i provedbu reformi. Iz fondova Unije financiraju se ulagački projekti u područjima politika koja su obuhvaćena fondovima Unije, za koje je potrebna tematska koncentracija financiranja i pod uvjetom da je prije isplate sredstava ispunjen niz uvjeta koji omogućuju provedbu. Programom InvestEU osigurava se financiranje projekata u okviru različitih sastavnica politike, koje nisu nužno povezane s reformama.

Ovaj će prijedlog biti detaljno usklađen sa smjernicama politika iz europskog semestra. Prvo, planovi za oporavak i otpornost koji će se podupirati Mehanizmom morat će pridonijeti učinkovitoj provedbi preporuka za pojedine zemlje koje je Vijeće uputilo državama članicama u kontekstu europskog semestra. Instrumentima iz ovog prijedloga poboljšat će se učinkovitost europskog semestra i pridonijeti svladavanju izazova utvrđenih u tom kontekstu. Drugo, rokovi za dostavu planova za oporavak i otpornost država članica bit će usklađeni s onima iz europskog semestra, a ti će planovi biti priloženi nacionalnom programu reformi. Treće, o napretku u provedbi tih planova izvješćivat će se također u kontekstu europskog semestra.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je dosljedan, komplementaran i u sinergiji s politikama Unije.

Komisija je predložila novi instrument pod imenom SURE 5 za zaštitu Europljana od rizika od nezaposlenosti. Cilj mu je osigurati financijsku pomoć državama članicama u vrijednosti do 100 milijardi EUR kako bi se zaštitila radna mjesta i radnici pogođeni pandemijom koronavirusa. Tim će se zajmovima pomoći državama članicama da amortiziraju nagla povećanja javnih rashoda radi očuvanja radnih mjesta.

Euroskupina se također politički složila da će Europska investicijska banka i Europski stabilizacijski mehanizam poduzećima i državama članicama kojima je to potrebno staviti na raspolaganje financijska sredstva u iznosu od 440 milijardi EUR, a za potonje je jedini uvjet da su namijenjena za izravne i neizravne troškove zdravstvene skrbi, liječenja i prevencije.

Europska središnja banka je, uz dosad nezabilježen europski fiskalni odgovor, poduzela i druge mjere, među ostalim hitni program kupnje vrijedan 750 milijardi EUR uspostavljen zbog pandemije, čime će se ukupna kupljena imovina Europske središnje banke 2020. povećati na 1,1 bilijun EUR kako bi se održala financijska stabilnost na tržištima državnih obveznica.

S obzirom na snažan naglasak na ulaganja i reforme kojima je cilj premostiti izazove povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom, Mehanizmom se dopunjuju i podupiru europski zeleni plan i Digitalna agenda.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Financiranjem predloženih aktivnosti u okviru predviđene uredbe poštuju su načela europske dodane vrijednosti i supsidijarnosti. Financiranje iz proračuna Unije usmjereno je na aktivnosti čije ciljeve država članica ne može sama ostvariti u dostatnoj mjeri („kriterij nužnosti”) te u kojima se intervencijom Unije može ostvariti dodana vrijednost u odnosu na mjere pojedinačnih država članica.

Opći su ciljevi uredbe poboljšati koheziju mjerama kojima se jača otpornost država članica, ublažavaju socijalne i gospodarske posljedice krize i podupire zelena i energetska tranzicija, čime se pridonosi oporavku i poticanju potencijala rasta gospodarstava Unije nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. U tu bi se svrhu Mehanizmom za oporavak i otpornost uspostavljenim uredbom trebala pružiti potpora reformama i ulaganjima kojima se odgovara na izazove strukturne prirode u državama članicama.

Prema logici na kojoj se temelji Mehanizam za oporavak i otpornost potpora se pruža na zahtjev predmetne države članice podnesen na dobrovoljnoj osnovi. Stoga svaka država članica odlučuje je li djelovanje na razini Unije potrebno s obzirom na mogućnosti dostupne na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Provedba mjera povezanih s gospodarskim oporavkom i otpornosti pitanje je od zajedničkog interesa Unije.

Radi koordiniranja snažnog odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 i ublažavanja golemih gospodarskih posljedica potrebno je djelovanje na razini Unije. Djelovanje na razini Unije stoga je nužno za čvrst i brz gospodarski oporavak u Uniji. Taj cilj države članice ne mogu same ostvariti u dostatnoj mjeri, dok se djelovanjem na razini Unije može ostvariti dodana vrijednost donošenjem uredbe kojom se uspostavlja instrument u okviru kojeg se državama članicama pruža financijska potpora za izradu i provedbu prijeko potrebnih reformi i ulaganja. Takva bi potpora znatno pridonijela i ublažavanju socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Zbog hitnosti izrade Prijedloga kako bi ga suzakonodavci mogli pravodobno donijeti, nije bilo moguće provesti službeno savjetovanje s dionicima. Stajališta dionika uzeta su u obzir tijekom zakonodavnog postupka o prijedlogu Programa potpore reformama.

•Procjena učinka

Zbog hitnosti Prijedloga nije provedena procjena učinka. Međutim, ovaj Prijedlog uredbe temelji se na izvornom prijedlogu Komisije za Program potpore reformama, koji se temeljio na procjeni učinka čiji glavni zaključci i dalje vrijede mutatis mutandis.

•Temeljna prava

Prijedlog ima pozitivan učinak na očuvanje i poboljšanje temeljnih prava Unije, pod pretpostavkom da će države članice zatražiti i primiti potporu u područjima povezanima s time. Potporom u nekim područjima, na primjer u područjima tržišta rada i socijalnog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, zaštite okoliša, imovine, javne uprave i pravosudnog sustava, može se pružiti potpora temeljnim pravima Unije, kao što su dostojanstvo, sloboda, jednakost, solidarnost, građanska prava i pravda.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Kako bi se pratila uspješnost instrumenta utvrđenog ovom uredbom u ostvarivanju njihovih ciljeva, Komisija je utvrdila određene ključne pokazatelje uspješnosti te će redovito prikupljati relevantne podatke. Bit će potrebno u dogovoru s predmetnom državom članicom dodatno definirati niz pokazatelja na razini pojedinih planova za oporavak i otpornost država članica. Ti će se pokazatelji odnositi na odgovarajuće mikropodatke koji će se prema potrebi agregirati te na druge relevantne podatke. Isplata financijskog doprinosa uslijedit će nakon ispunjenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti dogovorenih s predmetnom državom članicom. Ti će se podaci morati integrirati u namjenski alat za praćenje prema državi članici i području politike.

U tu će svrhu države članice u svoja godišnja izvješća o napretku u okviru europskog semestra uključiti dokaze o napretku u ostvarivanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te Komisiji omogućiti pristup osnovnim podacima, pa i administrativnim podacima, ako to bude potrebno.

Radi ocjenjivanja djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti i usklađenosti instrumenata provest će se evaluacija i ex post evaluacija. Prema potrebi, Komisija će uz evaluaciju priložiti prijedlog za preispitivanje Uredbe. Evaluacije će se provoditi u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 13. travnja 2016. 6 Evaluacije će uključivati stečena znanja na temelju kojih se identificiraju nedostaci i/ili problemi ili mogućnosti da se mjere dodatno poboljšaju i da se optimizira njihova primjena i učinak.

Evaluacija će se provesti nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe. Najkasnije četiri godine nakon završetka primjene uredbe Komisija će provesti ex post završnu evaluaciju. Komisija će dostaviti zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Ovom se Uredbom uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost. Područje primjene instrumenta obuhvaća širok raspon područja politike te područja povezana s kohezijom, usporednom tranzicijom (zelenom i digitalnom), konkurentnošću, produktivnošću, zdravstvom i pametnim inovacijama (članak 3.).

Financijska omotnica iznosi: i. 334 950 000 000 EUR dostupnih za financijsku potporu (bespovratna potpora) i ii. 267 955 000 000 EUR dostupnih za zajmove državama članicama. Iznosi bespovratne potpore financiraju se iz vanjskih namjenskih prihoda u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe. Pravne obveze za najmanje 60 posto bespovratne potpore trebalo bi preuzeti do 31. prosinca 2022. Pravne obveze za preostali iznos trebalo bi preuzeti do 31. prosinca 2024. (članak 5.). Države članice mogle bi dobrovoljno prenijeti sredstva u Mehanizam za oporavak i otpornost iz programa podijeljenog upravljanja (članak 6.).

Na instrument uspostavljen ovom Uredbom primjenjuju se pravila dobrog gospodarskog upravljanja za strukturne i kohezijske fondove utvrđena Uredbom o zajedničkim odredbama (članak 9.). Komisija instrument provodi u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom (članak 6.). Financijska potpora bit će dodatak potpori koja se pruža u okviru drugih fondova i programa Unije te se njome ne mogu pokrivati isti troškovi (članak 8.).

Predviđene su odredbe o izvješćivanju Europskog parlamenta i Vijeća (članak 21.) te šire javnosti (članak 26.), odredbe o komplementarnosti (članak 22.), praćenju provedbe (članak 23.), godišnjim izvješćima (članak 24.) i evaluaciji (članak 25).

Cilj je Mehanizma promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije poboljšanjem otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanjem socijalnih i gospodarskih posljedica krize te podupiranjem zelene i digitalne tranzicije u cilju postizanja klimatski neutralne Europe do 2050., čime bi se pridonijelo obnovi potencijala rasta gospodarstava Unije nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19, potaknulo otvaranje radnih mjesta i promicao održivi rast. U tu će se svrhu u okviru Mehanizma državama članicama pružiti financijska potpora u svrhu postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja (članak 4.). Utvrđena su i pravila o prihvatljivosti u pogledu reformi i ulaganja: države članice trebale bi pripremiti nacionalne planove za oporavak i otpornost kojima se utvrđuje plan reformi i ulaganja za sljedeće četiri godine. Ti bi planovi trebali sadržavati usklađen paket mjera za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja. Planovi bi trebali biti usklađeni s izazovima i prioritetima utvrđenima u europskom semestru, s nacionalnim programima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, planovima za pravednu tranziciju te sporazumima o partnerstvu i operativnim programima donesenima u okviru fondova Unije. Oni bi trebali uključivati mjere za svladavanje izazova s kojima se države članice suočavaju pri provođenju zelene i digitalne tranzicije, čime bi se osigurao održivi oporavak. Ako je država članica izuzeta od praćenja i procjene europskog semestra na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013 7 ili podliježe provjeri u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 8 , na predmetnu državu članicu trebale bi se primjenjivati odredbe ove Uredbe u odnosu na izazove i prioritete u okviru mjera utvrđenih u prethodno navedenim uredbama (članak 14.).

Kako bi moglo utjecati na pripremu i provedbu planova država članica za oporavak i otpornost, Vijeće u okviru europskog semestra može raspravljati o stanju oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji. Ta bi se rasprava trebala temeljiti na Komisijinim strateškim i analitičkim informacijama dostupnima u kontekstu europskog semestra te na informacijama o provedbi planova prethodnih godina, ako su dostupne (uvodna izjava 18.).

Države članice moći će primiti financijski doprinos u obliku bespovratne potpore. Maksimalni iznos po državi članici odredit će se na temelju definiranog ključa za dodjelu (Prilog I.). Ti će se iznosi izračunavati na temelju broja stanovnika, relativne stope nezaposlenosti i obrnuto proporcionalno bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku svake države članice (članak 10.). Financijska omotnica za bespovratnu potporu iz Mehanizma za planove država članica za oporavak i otpornost bit će dostupna u razdoblju do 31. prosinca 2022. Nakon toga Komisija može do 31. prosinca 2024. organizirati pozive na podnošenje prijedloga u skladu s kalendarom europskog semestra i dostupnim sredstvima (članak 11.).

Osim bespovratne potpore, države članice moći će zatražiti i zajam. Zajmom će se nastojati financirati dodatne reforme i ulaganja. Zahtjev za kredit može se podnijeti s planom ili u drugom trenutku uz revidirani plan (članak 12.). Maksimalni opseg zajma za svaku državu članicu neće smjeti premašiti 4,7 % njezina bruto nacionalnog dohotka. Povećanje ograničenog iznosa bit će moguće u iznimnim okolnostima ovisno o raspoloživim sredstvima. Nakon odluke o zahtjevu za zajam Komisija će sklopiti sporazum o zajmu s predmetnom državom članicom (članak 13.).

Države članice morat će Komisiji dostaviti planove za oporavak i otpornost najkasnije do 30. travnja. Planovi bi trebali biti priloženi odgovarajućem nacionalnom programu reformi te se mogu podnijeti zasebno i ranije. U tu svrhu države članice mogu nacrt plana dostaviti ranije s nacrtom nacionalnog proračuna. Planovi bi trebali sadržavati reforme i ulaganja za svladavanje izazova utvrđenih u kontekstu europskog semestra te, među ostalim, objasniti kako se njima jačaju potencijal rasta te gospodarska i socijalna otpornost predmetne države članice te doprinosi jačanju kohezije. Oni bi trebali uključivati i mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju. U planu bi trebalo utvrditi i procijenjene ukupne troškove, odgovarajuće ključne etape, ciljne vrijednosti te okvirne rokove za provedbu reformi i ulaganja. Predloženi plan mogao bi, ako je primjenjivo, uključivati zahtjev za zajam za dodatne reforme i ulaganja (članak 15.). Tijekom provedbe plan se može izmijeniti ako je to opravdano objektivnim okolnostima (članak 18.).

Komisija će ocijeniti planove na temelju transparentnih kriterija, a posebice: očekuje li se da će se planom učinkovito svladati izazovi utvrđeni u europskom semestru, pridonosi li jačanju potencijala rasta, gospodarske i socijalne otpornosti države članice te ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; uključuje li mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju; i je li procjena troškova koju je dostavila država članica razumna i uvjerljiva te je li razmjerna očekivanom učinku na gospodarstvo. U tu se svrhu uspostavlja sustav za ocjenjivanje prijedloga (Prilog II.). Komisija bi, prema potrebi, ocijenila i zahtjev za zajam predmetne države članice na temelju vjerodostojnosti viših troškova nužnih zbog dodatnih reformi i ulaganja (članak 16.).

Nakon ocjene Komisija će provedbenim aktom donijeti odluku o financijskom doprinosu koji se dodjeljuje državi članici (članak 17.) i, prema potrebi, iznosu zajma. Pod uvjetom da su kriteriji za ocjenjivanje ispunjeni u zadovoljavajućoj mjeri, predmetnoj državi članici dodijelit će se maksimalni predviđeni financijski doprinos ili iznos ukupnog troška plana, ovisno o tome je li trošak plana viši ili niži od maksimalnog financijskog doprinosa predviđenog za tu državu članicu. Ako plan ne ispunjava kriterije za ocjenjivanje u zadovoljavajućoj mjeri, državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos.

Iznos zajma neće biti viši od razlike između ukupnog troška plana za oporavak i otpornost, revidiranog prema potrebi, i maksimalnog financijskog doprinosa. Na taj će se iznos primjenjivati i maksimalna gornja granica za svaku prihvatljivu državu članicu. U iznimnim okolnostima ograničeni iznos mogao bi se i povećati ovisno o raspoloživim sredstvima (članak 12.).

Utvrđena su i pravila o isplati i drugim financijskim pitanjima, među ostalim suspenziji i ukidanju. Naime, država članica može podnijeti zahtjev za plaćanje dvaput godišnje, a financijski doprinos ili dodatna potpora u obliku zajma trebali bi se isplaćivati u obrocima ako se ispune ciljne vrijednosti i ključne etape (članak 19.).

Predmetna država članica svaka će tri mjeseca u okviru europskog semestra izvješćivati o napretku postignutom u ispunjenu reformskih obveza, a ta će se izvješća na odgovarajući način uzeti u obzir u nacionalnim programima reformi. Predviđeno je i izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća (članak 20.).

Komisiji se dodjeljuju provedbene ovlasti za donošenje planova za oporavak i otpornost te za isplatu financijske potpore nakon ispunjenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe o komitologiji (članak 27.).

2020/0104 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. treći stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 9 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 10 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člancima 120. i 121. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Ugovor”) države članice dužne su voditi svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije i u kontekstu općih smjernica koje oblikuje Vijeće. Na temelju članka 148. Ugovora države članice provode politike zapošljavanja kojima se uzimaju u obzir smjernice za zapošljavanje. Koordinacija ekonomskih politika država članica stoga je pitanje od zajedničkog interesa.

(2)Člankom 175. Ugovora propisano je, među ostalim, da države članice koordiniraju svoje ekonomske politike tako da postignu ciljeve ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije iz članka 174.

(3)Na razini Unije europski semestar za koordinaciju europskih politika (dalje u tekstu „europski semestar”), uključujući načela europskog stupa socijalnih prava, okvir je za utvrđivanje prioritetnih nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim reformama. Te bi strategije trebalo predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi kako bi se utvrdili i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima je potrebna potpora u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije.

(4)Pandemija bolesti COVID-19 početkom 2020. promijenila je gospodarske prognoze Unije i svijeta za sljedećih nekoliko godina, zbog čega je bio potreban hitan i koordiniran odgovor Unije kako bi se sve članice mogle suočiti s ogromnim gospodarskim i socijalnim posljedicama. Zbog COVID-a 19 povećali su se i demografski izazovi. Aktualna pandemija COVID-a 19 te prethodna gospodarska i financijska kriza pokazale su da razvoj zdravih i otpornih gospodarstava i financijskih sustava utemeljenih na snažnim gospodarskim i socijalnim strukturama pomaže državama članicama da učinkovitije reagiraju na udare i brže se od njih oporave. Srednjoročne i dugoročne posljedice krize uzrokovane COVID-om 19 uvelike će ovisiti o tome koliko će se brzo gospodarstva država članica oporaviti od krize, što ovisi o fiskalnom prostoru koji države članice imaju na raspolaganju za poduzimanje mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica krize te o otpornosti njihovih gospodarstava. Stoga su potrebne reforme i ulaganja kojima će se ukloniti strukturne slabosti gospodarstava i ojačati njihova otpornost kako bi se gospodarstva vratila na put održivog oporavka i izbjeglo daljnje produbljivanje razlika u Uniji.

(5)Među političkim su prioritetima Unije provedba reformi koje pridonose postizanju visokog stupnja otpornosti domaćih gospodarstava, jačanju sposobnosti prilagodbe i oslobađanju potencijala rasta. One su stoga presudne za održivi oporavak i potporu procesu uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije. To je još potrebnije u razdoblju nakon krize uzrokovane pandemijom kako bi se otvorio put brzom oporavku.

(6)Prijašnja su iskustva pokazala da se tijekom kriza ulaganja često bitno smanjuju. Međutim, u ovoj je situaciji važno podržati ulaganja kako bi se ubrzao oporavak i ojačao dugoročni potencijal rasta. Ulaganje u zelene i digitalne tehnologije, kapacitete i procese za lakši prelazak na čistu energiju te povećanje energetske učinkovitosti u stambenom sektoru i drugim ključnim gospodarskim sektorima važni su za održivi rast i otvaranje radnih mjesta. Osim toga, diversifikacijom ključnih lanaca opskrbe Unija će postati otpornija i manje ovisna.

(7)Nijedan postojeći instrument ne nudi izravnu financijsku potporu koja bi bila povezana s postizanjem rezultata i provedbom reformi i javnih ulaganja država članica kao odgovorom na izazove utvrđene u europskom semestru i s ciljem trajnog učinka na produktivnost i otpornost gospodarstva država članica.

(8)U tom je kontekstu potrebno ojačati postojeći okvir za pružanje potpore državama članicama te putem inovativnog alata državama članicama pružati izravnu financijsku potporu. U tu bi svrhu ovom Uredbom trebalo uspostaviti Mehanizam za oporavak i otpornost (dalje u tekstu „Mehanizam”) kako bi se osigurala znatna i učinkovita financijska potpora za bržu provedbu reformi i povezanih javnih ulaganja u državama članicama. Taj bi Mehanizam trebao biti sveobuhvatan i utemeljen na iskustvu Komisije i država članica stečenom primjenom drugih instrumenata i programa.

(9)Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebali bi se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, prije svega uzimajući u obzir troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. Među ostalim, trebalo bi razmotriti primjenu jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranje koje nije povezano s troškovima iz članka 125. stavka 1. točke (a) Financijske uredbe.

(10)U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja se njome dodjeljuju, u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost trebalo bi provesti mjere za oporavak i otpornost kako bi se ublažile dosad nezabilježene posljedice krize uzrokovane COVID-om 19. Ta dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova utvrđenih u Uredbi [EURI].

(11)U skladu s europskim zelenim planom kao europskom strategijom održivog rasta i obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Mehanizam uspostavljen ovom Uredbom pridonijet će uključivanju klimatskih mjera i ekološke održivosti u politike te postizanju općeg cilja da se 25 % proračunskih rashoda EU-a namijeni klimatskim ciljevima.

(12)Kako bi se ostvarili ti opći ciljevi, tijekom pripreme i provedbe Mehanizma definirat će se relevantna djelovanja, koja će se ponovno ocijeniti u kontekstu relevantnih postupaka evaluacije i preispitivanja. Osim toga, odgovarajuću pozornost trebalo bi obratiti na učinak koji nacionalni planovi dostavljeni na temelju ove Uredbe imaju na poticanje ne samo zelene tranzicije, već i digitalne transformacije. Obje će imati važnu ulogu u ponovnom pokretanju i modernizaciji našega gospodarstva.

(13)Kako bi se omogućilo poduzimanje mjera kojima se Mehanizam povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem i u cilju osiguravanja jedinstvenih uvjeta provedbe, Vijeću bi trebalo dodijeliti ovlast da, na prijedlog Komisije i putem provedbenih akata, suspendira rok za donošenje odluka o prijedlozima planova za oporavak i otpornost te da suspendira plaćanja u okviru ovog Mehanizma u slučaju znatne neusklađenosti u pogledu relevantnih slučajeva povezanih s postupkom gospodarskog upravljanja utvrđenim u Uredbi (EU) XXX/XX Europskog parlamenta i Vijeća [CPR] (…). Vijeću bi također trebalo dodijeliti ovlast da putem provedbenih akata i na prijedlog Komisije ukine suspenzije koje se odnose na iste relevantne slučajeve.

(14)Opći cilj Mehanizma trebao bi biti promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. U tu bi svrhu trebao doprinijeti poboljšanju otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanju socijalnih i gospodarskih posljedica krize te poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju usmjerenu na postizanje klimatski neutralne Europe do 2050., čime bi se obnovio potencijal rasta gospodarstava Unije nakon krize, potaknulo otvaranje radnih mjesta i promicao održivi rast.

(15)Posebni cilj Mehanizma trebao bi biti pružanje financijske potpore u cilju postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja kako se utvrde u planovima za oporavak i otpornost. Taj bi se posebni cilj trebao ostvarivati u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

(16)Kako bi se osigurao njegov doprinos ciljevima Mehanizma, plan za oporavak i otpornost trebao bi sadržavati usklađene mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja. Plan za oporavak i otpornost trebao bi biti usklađen s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, s nacionalnim programima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, planovima za pravednu tranziciju te sporazumima o partnerstvu i operativnim programima donesenima u okviru fondova Unije. Kako bi se potaknula djelovanja koja se u okviru europskog zelenog plana i Digitalne agende smatraju prioritetima, u planu bi trebalo utvrditi i mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju. Te bi mjere trebale omogućiti brzo ostvarivanje ciljnih vrijednosti, ciljeva i doprinosa utvrđenih u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim ažuriranim verzijama. Sve podržane aktivnosti trebalo bi provoditi uz puno poštovanje klimatskih i okolišnih prioriteta Unije.

(17)Ako je država članica izuzeta od praćenja i procjene europskog semestra na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013 11 ili podliježe provjeri u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002 12 , na predmetnu državu članicu trebale bi se primjenjivati odredbe ove Uredbe u odnosu na izazove i prioritete u okviru mjera utvrđenih u prethodno navedenim uredbama.

(18)Kako bi moglo utjecati na pripremu i provedbu planova država članica za oporavak i otpornost, Vijeće bi u okviru europskog semestra trebalo moći raspravljati o stanju oporavka, otpornosti i sposobnosti prilagodbe u Uniji. U svrhu pribavljanja odgovarajućih dokaza ta bi se rasprava trebala temeljiti na Komisijinim strateškim i analitičkim informacijama dostupnima u kontekstu europskog semestra te na informacijama o provedbi planova prethodnih godina, ako su dostupne.

(19)Kako bi se pružio odgovarajući financijski doprinos razmjeran stvarnim potrebama država članica u pogledu provedbe i dovršetka reformi i ulaganja iz plana za oporavak i otpornost, primjereno je utvrditi maksimalni financijski doprinos koji im je u okviru Mehanizma dostupan kao financijska potpora, odnosno bespovratna financijska potpora. Taj bi se maksimalni doprinos trebao izračunavati na temelju broja stanovnika, relativne stope nezaposlenosti i obrnuto proporcionalno bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku svake države članice.

(20)Potrebno je utvrditi postupak i sadržaj postupka u okviru kojeg države članice dostavljaju prijedloge planova za oporavak i otpornost. U cilju osiguravanja svrsishodnosti postupaka, država članica trebala bi najkasnije do 30. travnja dostaviti plan za oporavak i otpornost u obliku zasebnog priloga nacionalnom programu reformi. Za potrebe brze provedbe države članice trebale bi moći 15. listopada dostaviti nacrt plana i nacrt proračuna za sljedeću godinu.

(21)Kako bi se osigurala odgovornost na nacionalnoj razini i usredotočenost na relevantne reforme i ulaganja, države članice koje žele primiti potporu trebale bi Komisiji dostaviti plan za oporavak i otpornost koji je propisno obrazložen i potkrijepljen dokazima. U planu za oporavak i otpornost trebalo bi utvrditi detaljan skup mjera za njegovu provedbu, uključujući ciljne vrijednosti i ključne etape, te njegov očekivani učinak na potencijal rasta, otvaranje radnih mjesta te gospodarsku i socijalnu otpornost. Trebao bi uključivati i mjere relevantne za zelenu i digitalnu tranziciju te objašnjenje usklađenosti predloženog plana za oporavak i otpornost s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra. Tijekom cijelog procesa trebalo bi težiti ostvarivanju bliske suradnje Komisije i država članica.

(22)Komisija bi trebala ocijeniti plan za oporavak i otpornost koji predloži država članica te blisko surađivati s predmetnom državom članicom. Komisija će u potpunosti poštovati nacionalnu odgovornost za proces, uzet će u obzir obrazloženje i elemente koje dostavi predmetna država članica te ocijeniti očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost koji predloži država članica pridonijeti učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u relevantnoj preporuci za pojedinu zemlju upućenoj predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra; sadržava li plan mjere kojima se učinkovito pridonosi zelenoj i digitalnoj tranziciji te svladavanju izazova koji iz nje proizlaze; očekuje li se da će plan imati trajan učinak u predmetnoj državi članici; očekuje li se da će plan uspješno doprinijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti države članice, ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize i doprinijeti jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije; je li obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji dostavi država članica razumno i uvjerljivo te je li razmjerno očekivanom učinku na gospodarstvo i zapošljavanje; sadržava li predloženi plan za oporavak i otpornost mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koji predstavljaju usklađeno djelovanje; te očekuje li se da će se aranžmanom koji predloži predmetna država članica osigurati učinkovita provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

(23)U prilogu ovoj Uredbi trebalo bi utvrditi odgovarajuće smjernice koje će Komisiji poslužiti kao osnova za transparentnu i pravičnu procjenu planova za oporavak i otpornost te za određivanje financijskog doprinosa u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi. Radi transparentnosti i učinkovitosti u tu bi svrhu trebalo utvrditi sustav za ocjenjivanje prijedloga planova za oporavak i otpornost.

(24)Kako bi se doprinijelo izradi visokokvalitetnih prijedloga, a Komisiji pomoglo u ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice te u ocjenjivanju stupnja njihova ostvarenja, trebalo bi predvidjeti stručna savjetovanja i, na zahtjev države članice, pomoć stručnjaka.

(25)U svrhu pojednostavnjenja financijski doprinos trebao bi se određivati prema jednostavnim kriterijima. Financijski doprinos trebao bi se odrediti na temelju procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji predloži predmetna država članica.

(26)Pod uvjetom da plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za ocjenjivanje, predmetnoj državi članici trebalo bi dodijeliti maksimalni financijski doprinos ako su procijenjeni ukupni troškovi reformi i ulaganja uključenih u plan za oporavak i otpornost jednaki iznosu maksimalnog financijskog doprinosa ili viši od njega. Ako je procijenjeni ukupni trošak niži od maksimalnog financijskog doprinosa, predmetnoj državi članici trebalo bi dodijeliti iznos jednak procijenjenom ukupnom trošku plana za oporavak i otpornost. Ako plan za oporavak i otpornost ne ispunjava kriterije za ocjenjivanje u zadovoljavajućoj mjeri, državi članici ne bi trebalo dodijeliti financijski doprinos.

(27)Kako bi se osiguralo da financijska potpora bude pojačana u prvim godinama nakon krize te kako bi se osigurala usklađenost sa sredstvima dostupnima za ovaj instrument, državama članicama sredstva bi trebala biti dostupna do 31. prosinca 2024. U tu bi svrhu za najmanje 60 posto iznosa raspoloživog za bespovratnu potporu trebalo preuzeti pravne obveze do 31. prosinca 2022. Za preostali bi iznos trebalo preuzeti pravne obveze do 31. prosinca 2024.

(28)Trebalo bi omogućiti da financijska potpora za plan državama članicama pruži u obliku zajma, podložno sklapanju sporazuma o zajmu s Komisijom i na temelju propisno obrazloženog zahtjeva predmetne države članice. Zajmovi kojima se podupire provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebali bi imati dospijeće koje odražava dugoročnost takve potrošnje. Ta dospijeća mogu odstupati od dospijeća sredstava koja Unija posuđuje za financiranje zajmova na tržištima kapitala. Stoga je potrebno predvidjeti mogućnost odstupanja od načela iz članka 220. stavka 2. Financijske uredbe prema kojem dospijeća zajmova za financijsku pomoć ne bi trebalo mijenjati.

(29)Zahtjev za zajam trebalo bi opravdati financijskim potrebama povezanima s dodatnim reformama i ulaganjima uključenima u plan za oporavak i otpornost, posebno relevantnima za zelenu i digitalnu tranziciju, a time i troškom plana koji je viši od maksimalnog financijskog doprinosa koji se dodjeljuje u obliku bespovratnog doprinosa. Trebalo bi omogućiti da se zahtjev za zajam podnese zajedno s dostavljenim planom. Ako se zahtjev za zajam podnosi u drugom trenutku, trebalo bi mu priložiti revidirani plan s dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima. Kako bi se osiguralo pojačano financiranje na početku razdoblja, potporu u obliku zajma države članice trebale bi zatražiti najkasnije do 31. kolovoza 2024. Za potrebe dobrog financijskog upravljanja, ukupni iznos svih zajmova odobrenih na temelju ove Uredbe trebao bi biti ograničen. Osim toga, maksimalni opseg zajmova za svaku državu članicu ne bi trebao premašiti 4,7 % njezina bruto nacionalnog dohotka. U iznimnim okolnostima trebalo bi omogućiti povećanje ograničenog iznosa ovisno o raspoloživim sredstvima. Iz istih razloga dobrog financijskog upravljanja trebalo bi omogućiti da se zajam isplaćuje u obrocima uz uvjet da su ostvareni rezultati.

(30)Trebalo bi omogućiti da država članica tijekom provedbe podnese obrazloženi zahtjev za izmjenu plana za oporavak i otpornost ako je taj postupak opravdan objektivnim okolnostima. Komisija bi trebala ocijeniti obrazloženi zahtjev i donijeti novu odluku u roku od četiri mjeseca.

(31)Radi učinkovitosti i pojednostavnjenja financijskog upravljanja instrumentom financijska potpora Unije planovima za oporavak i otpornost trebala bi se temeljiti na postizanju rezultata koji se mjere u odnosu na ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u odobrenim planovima za oporavak i otpornost. U tu bi svrhu dodatna potpora u obliku zajma trebala ovisiti o dodatnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima u odnosu na one koje su relevantne za financijsku potporu, odnosno bespovratnu potporu.

(32)Za potrebe dobrog financijskog upravljanja trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, suspenziju, ukidanje i povrat sredstava. Radi osiguravanja predvidljivosti državama članicama trebalo bi omogućiti da dvaput godišnje podnose zahtjeve za plaćanje. Plaćanja bi se trebala izvršavati u obrocima te se temeljiti na pozitivnoj ocjeni Komisije o provedbi plana za oporavak i otpornost u državi članici. Trebalo bi omogućiti suspenziju i ukidanje financijskog doprinosa ako država članica plan za oporavak i otpornost ne provede u zadovoljavajućoj mjeri. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće kontradiktorne postupke kako bi se osiguralo da se odlukom Komisije o suspenziji, ukidanju ili povratu plaćenih iznosa poštuje pravo država članica na očitovanje.

(33)U svrhu djelotvornog praćenja provedbe države članice trebale bi svaka tri mjeseca u okviru postupka europskog semestra izvješćivati o napretku u realizaciji plana za oporavak i otpornost. Takva izvješća koja izrade predmetne države članice trebala bi se na odgovarajući način uzeti u obzir u nacionalnim programima reformi te služiti kao alat za izvješćivanje o napretku prema ostvarenju planova za oporavak i otpornost.

(34)U svrhu transparentnosti Komisija bi donesene planove za oporavak i otpornost trebala priopćiti Europskom parlamentu i Vijeću te, prema potrebi, provoditi komunikacijske aktivnosti.

(35)Kako bi se osigurali učinkovita i dosljedna raspodjela sredstava iz proračuna Unije i poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja, djelovanja na temelju ove Uredbe trebala bi biti usklađena s tekućim programima Unije te ih dopunjavati, pri čemu bi trebalo izbjegavati dvostruko financiranje istih rashoda. Komisija i države članice trebale bi se u svim fazama procesa pobrinuti za djelotvornu koordinaciju kako bi se osigurali dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergija izvora financiranja. U tu bi svrhu države članice prilikom dostavljanja svojih planova Komisiji trebale dostaviti i relevantne informacije o postojećem ili planiranom Unijinom financiranju. Financijska potpora u okviru Mehanizma trebala bi biti dodatak potpori koja se pruža u okviru drugih fondova i programa Unije pa bi se reforme i projekti ulaganja koji se financiraju u okviru Mehanizma trebali moći financirati i iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da se takvom potporom ne pokrivaju isti troškovi.

(36)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016., Mehanizam za oporavak i otpornost uspostavljen ovom Uredbom trebalo bi evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom pretjeranu regulaciju i administrativno opterećenje, posebno u odnosu na države članice. Ti bi zahtjevi prema potrebi trebali uključivati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka instrumenata na terenu.

(37)Primjereno je da Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja godišnje izvješće o provedbi Mehanizma uspostavljenog ovom Uredbom. To bi izvješće trebalo sadržavati informacije o napretku koji su države članice ostvarile u okviru odobrenih planova za oporavak i otpornost; također bi trebalo sadržavati informacije o opsegu primitaka dodijeljenih Mehanizmu u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak u prethodnoj godini, raščlanjenom po proračunskim linijama, te o iznosima prikupljenima putem Instrumenta Europske unije za oporavak koji su doprinijeli postizanju ciljeva Mehanizma.

(38)Trebalo bi provesti neovisnu evaluaciju u pogledu postizanja ciljeva Mehanizma uspostavljenog ovom Uredbom, učinkovitosti upotrebe sredstava iz Mehanizma i njegovoj dodanoj vrijednosti. Ako je to potrebno, evaluaciji bi trebalo priložiti prijedlog izmjena ove Uredbe. Osim toga, trebalo bi provesti neovisnu ex post evaluaciju dugotrajnog učinka instrumenata. 

(39)Komisija bi putem provedbenih akata trebala utvrditi planove za oporavak i otpornost koje trebaju provesti države članice te im dodijeliti odgovarajući financijski doprinos. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Provedbene ovlasti koje se odnose na donošenje planova za oporavak i otpornost te isplatu financijske potpore nakon ispunjenja relevantnih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti trebala bi izvršavati Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 13 . Nakon donošenja provedbenog akta predmetna država članica i Komisija trebale bi dogovoriti posebne operativne aranžmane tehničke prirode, u kojima se detaljno utvrđuju rokovi provedbe, pokazatelji za ključne etape i ciljne vrijednosti te pristup osnovnim podacima. Kako bi operativni aranžmani ostali relevantni s obzirom na okolnosti provedbe plana za oporavak i otpornost, trebalo bi omogućiti sporazumnu izmjenu elemenata takvih tehničkih aranžmana. Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se pobliže određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravne provedbe te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(40)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 14 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 15 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 16 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 17 , financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage i kazneni progon prijevara i drugih kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 18 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu osiguraju jednakovrijedna prava.

(41)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe države članice ne mogu same ostvariti u dostatnoj mjeri, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(42)Kako bi se omogućila brza provedba mjera predviđenih ovom Uredbom, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe i financijska omotnica

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost (dalje u tekstu „Mehanizam”).

Njome se utvrđuju njegovi ciljevi, financiranje, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„fondovi Unije” znači fondovi obuhvaćeni Uredbom (EU) YYY/XX Europskog parlamenta i Vijeća [sljednica Uredbe o zajedničkim odredbama] 19 ;

2.„financijski doprinos” znači bespovratna financijska potpora dostupna za dodjelu ili dodijeljena državama članicama u okviru Mehanizma; i

3.„europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika” (dalje u tekstu „europski semestar”) znači postupak utvrđen člankom 2.a Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. 20  

Članak 3.
Područje primjene

Područje primjene Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog ovom Uredbom odnosi se na područja politike povezana s ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom, zelenom i digitalnom tranzicijom, zdravstvom, konkurentnošću, otpornošću, produktivnošću, obrazovanjem i vještinama, istraživanjem i inovacijama, pametnim, održivim i uključivim rastom, zapošljavanjem i ulaganjima te stabilnošću financijskih sustava.

Članak 4.
Opći i posebni ciljevi

1.Opći je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije poboljšanjem otpornosti i sposobnosti prilagodbe država članica, ublažavanjem socijalnih i gospodarskih posljedica krize te podupiranjem zelene i digitalne tranzicije, čime se pridonosi obnovi potencijala rasta gospodarstava Unije, potiče otvaranje radnih mjesta nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 i promiče održivi rast.

2.Kako bi se postigao taj opći cilj, poseban je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost pružiti državama članicama financijsku potporu u cilju postizanja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti reformi i ulaganja kako se utvrde u njihovim planovima za oporavak i otpornost. Taj posebni cilj ostvaruje se u bliskoj suradnji s predmetnim državama članicama.

Članak 5.
Sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak

1.U okviru ovog Mehanizma mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] financiraju se:

(a) u iznosu od 334 950 000 000 EUR iz članka 3. stavka 2. točke (a) podtočke ii. Uredbe [EURI] u sadašnjim cijenama, koji je dostupan za bespovratnu potporu, podložno članku 4. stavcima 4. i 8. Uredbe [EURI].

Taj iznos čini vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;

(b) u iznosu od 267 955 000 000 EUR iz članka 3. stavka 2. točke (b) Uredbe [EURI] u sadašnjim cijenama, koji je dostupan za potporu u obliku zajma državama članicama u skladu s člancima 12. i 13., podložno članku 4. stavku 5. Uredbe [EURI].

2.Iznos iz stavka 1. točke (a) također može obuhvaćati troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, koje su potrebne za upravljanje svakim instrumentom i ostvarivanje njegovih ciljeva, posebice studija, sastanaka stručnjaka te informacijskih i komunikacijskih mjera, uključujući institucijsku komunikaciju o političkim prioritetima Unije, u mjeri u kojoj se odnose na ciljeve ove Uredbe, troškove povezane s IT mrežama za obradu i razmjenu informacija, institucijske alate informacijske tehnologije i sve ostale troškove tehničke i administrativne pomoći koji nastanu Komisiji za upravljanje svakim instrumentom. Troškovi mogu obuhvaćati i troškove drugih popratnih aktivnosti, kao što je kontrola kvalitete i praćenje projekata na terenu, te troškove za stručna savjetovanja i stručnjake za ocjenu i provedbu reformi i ulaganja.

Članak 6.
Sredstva iz programa podijeljenog upravljanja

Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Mehanizam. Komisija ta sredstva izvršava izravno u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe. Ta se sredstva upotrebljavaju u korist predmetne države članice.

Članak 7.
Provedba

Komisija provodi Mehanizam za oporavak i otpornost u okviru izravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom.

Članak 8.
Dodatnost i dodatno financiranje

Potpora u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost dodatno se pruža uz potporu u okviru drugih fondova i programa Unije. Reforme i projekti ulaganja mogu dobiti potporu iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da takva potpora ne pokriva iste troškove.

Članak 9.
Mjere kojima se Mehanizam povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem

1.U slučaju znatne neusklađenosti u pogledu bilo kojeg slučaja navedenog u članku 15. stavku 7. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o […][CPR], Vijeće na prijedlog Komisije provedbenim aktom donosi odluku o suspenziji roka za donošenje odluke na koju se upućuje u članku 17. stavcima 1. i 2. ili suspenziji plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost.

Odluka o suspenziji plaćanja iz stavka 1. primjenjuje se na zahtjeve za plaćanje podnesene nakon datuma odluke o suspenziji.

Suspenzija roka iz članka 17. primjenjuje se od sljedećeg dana od dana donošenja odluke iz stavka 1.

U slučaju suspenzije plaćanja primjenjuje se članak 15. stavak 9. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o (...).

2.U bilo kojem od slučajeva iz članka 15. stavka 11. Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi o […], Vijeće na prijedlog Komisije provedbenim aktom donosi odluku o ukidanju suspenzije roka ili plaćanja iz prethodnog stavka.

Relevantni postupci ili plaćanja nastavljaju se sljedećeg dana od dana ukidanja suspenzije.

POGLAVLJE II.

Financijski doprinos, postupak dodjele i zajmovi

Članak 10.
Maksimalni financijski doprinos

Za svaku državu članicu izračunava se maksimalni financijski doprinos za dodjelu iznosa iz članka 5. stavka 1. točke (a) primjenom metode utvrđene u Prilogu I. na temelju broja stanovnika, relativne stope nezaposlenosti i obrnuto proporcionalno bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku svake države članice.

Članak 11.
Dodjela financijskog doprinosa

1.Komisija u razdoblju do 31. prosinca 2022. stavlja na raspolaganje za dodjelu 334 950 000 000 EUR iz članka 5. stavka 1. točke (a). Svaka država članica može podnijeti zahtjeve u iznosu do svojeg maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. za provedbu svojih planova za oporavak i otpornost.

2.U razdoblju nakon 31. prosinca 2022. do 31. prosinca 2024. Komisija može organizirati pozive na podnošenje prijedloga u skladu s kalendarom europskog semestra ako su dostupna financijska sredstva. Komisija u tu svrhu objavljuje indikativni kalendar poziva na podnošenje prijedloga koji će se organizirati u tom razdoblju i u svakom pozivu na podnošenje prijedloga navodi iznos dostupan za dodjelu. Svaka država članica može predložiti da joj se dodijeli do maksimalnog iznosa koji odgovara njezinu dijelu iznosa dostupnog za dodjelu iz Priloga I. kako bi provela plan za oporavak i otpornost. 

Članak 12.
Zajmovi

1.Komisija može do 31. prosinca 2024. državi članici na zahtjev dodijeliti potporu u obliku zajma za provedbu njezinih planova za oporavak i otpornost.

2.Država članica može zatražiti zajam istodobno s podnošenjem plana za oporavak i otpornost iz članka 15. ili u drugom trenutku do 31. kolovoza 2024. U potonjem slučaju zahtjevu se prilaže revidirani plan koji uključuje dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti.

3.U zahtjevu za zajam država članica navodi:

(a)razloge za potporu u obliku zajma opravdane većim financijskim potrebama povezanima s dodatnim reformama i ulaganjima;

(b)dodatne reforme i ulaganja u skladu s člankom 15.;

(c)viši trošak predmetnog plana za oporavak i otpornost u odnosu na iznos maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. ili na financijski doprinos dodijeljen planu za oporavak i otpornost na temelju članka 17. stavka 3. točke (b).

4.Potpora u obliku zajma za plan za oporavak i otpornost predmetne države članice ne smije biti viša od razlike između ukupnog troška plana za oporavak i otpornost, kako je prema potrebi revidiran, i maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. Maksimalni opseg zajma za svaku državu članicu ne smije premašiti 4,7 % njezina bruto nacionalnog dohotka.

5.Odstupajući od stavka 4., iznos potpore u obliku zajma može se u iznimnim okolnostima povećati ovisno o raspoloživosti sredstava.

6.Potpora u obliku zajma isplaćuje se u obrocima ako su ispunjene ključne etape i ciljne vrijednosti u skladu s člankom 17. stavkom 4. točkom (g).

7.Komisija donosi odluku o zahtjevu za potporu u obliku zajma u skladu s člankom 17. Ako je potrebno, plan za oporavak i otpornost mijenja se u skladu s time.

Članak 13.
Sporazum o zajmu

1.Prije sklapanja sporazuma o zajmu s predmetnom državom članicom Komisija ocjenjuje:

(a)smatraju li se obrazloženje zahtjeva za zajam i njegov iznos razumnima i uvjerljivima u odnosu na dodatne reforme i ulaganja; i

(b)jesu li dodatne reforme i ulaganja u skladu s kriterijima iz članka 16. stavka 3.

2.Ako zahtjev za zajam ispunjava kriterije iz stavka 1., Komisija nakon donošenja odluke iz članka 17. stavka 2. sklapa sporazum o zajmu s predmetnom državom članicom. Osim elemenata utvrđenih u članku 220. stavku 5. Financijske uredbe, sporazum o zajmu sadržava:

(a)iznos zajma u eurima;

(b)prosječno dospijeće; članak 220. stavak 2. Financijske uredbe ne primjenjuje se na to dospijeće;

(c)formulu za određivanje cijene i razdoblje raspoloživosti zajma;

(d)maksimalni broj obroka i raspored otplate;

(e)ostale elemente potrebne za provedbu potpore u obliku zajma u vezi s predmetnim reformama i projektima ulaganja u skladu s odlukom iz članka 17. stavka 2.

3.U skladu s člankom 220. stavkom 5. točkom (e) Financijske uredbe troškove povezane s pozajmljivanjem sredstava za zajmove iz ovog članka snose države članice korisnice.

4.Komisija utvrđuje potrebne mehanizme za upravljanje operacijama pozajmljivanja u vezi sa zajmovima odobrenima u skladu s ovim člankom.

5.Država članica koja prima zajam odobren u skladu s ovim člankom otvara namjenski račun za upravljanje primljenim zajmom. Osim toga, ta država članica prosljeđuje glavnicu i kamate dospjele na temelju bilo kojeg povezanog zajma na račun koji je odredila Komisija u skladu s mehanizmima iz prethodnog stavka dvadeset radnih dana sustava TARGET2 prije odgovarajućeg datuma dospijeća.

POGLAVLJE III.

Planovi za oporavak i otpornost

Članak 14.
Prihvatljivost

1.U skladu s ciljevima iz članka 4. države članice izrađuju nacionalne planove za oporavak i otpornost. Tim se planovima utvrđuje raspored reformi i ulaganja predmetne države članice za sljedeće četiri godine. Planovi za oporavak i otpornost koji su prihvatljivi za financiranje u okviru ovog instrumenta obuhvaćaju usklađeni paket mjera za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja.

2.Planovi za oporavak i otpornost usklađeni su s izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra, posebice onima koji su relevantni za zelenu i digitalnu tranziciju ili proizlaze iz njih. Planovi za oporavak i otpornost usklađeni su i s informacijama koje su države članice uključile u nacionalne programe reformi u okviru europskog semestra, u svoje nacionalne energetske i klimatske planove i njihove ažurirane verzije u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 21 , u teritorijalne planove za pravednu tranziciju u okviru Fonda za pravednu tranziciju 22 te u sporazume o partnerstvu i operativne programe u okviru fondova Unije.

3.Ako je država članica izuzeta od praćenja i procjene europskog semestra na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013 ili podliježe provjeri u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 332/2002, na predmetnu državu članicu primjenjuju se odredbe utvrđene u ovoj Uredbi u odnosu na izazove i prioritete u okviru mjera utvrđenih u prethodno navedenim uredbama.

Članak 15.
Plan za oporavak i otpornost

1.Država članica koja želi primiti potporu u okviru Mehanizma dostavlja Komisiji plan za oporavak i otpornost kako je definirano u članku 14. stavku 1.

2.Plan za oporavak i otpornost koji predmetna država članica predstavi čini prilog njezinu nacionalnom programu reformi te se službeno podnosi najkasnije do 30. travnja. Država članica može dostaviti nacrt plana s nacrtom proračuna za sljedeću godinu od 15. listopada prethodne godine.

3.Plan za oporavak i otpornost mora biti propisno obrazložen i potkrijepljen dokazima. U njemu su posebice sadržani:

(a)objašnjenje načina na koji će se države članice posvetiti izazovima i prioritetima koji su relevantni za pojedinu zemlju i utvrđeni u kontekstu europskog semestra;

(b)objašnjenje načina na koji plan pridonosi jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti predmetne države članice, ublažavanju gospodarskih i socijalnih posljedica krize i jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i konvergencije;

(c)objašnjenje načina na koji će mjere iz plana pridonijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji ili izazovima koji iz njih proizlaze;

(d)predviđene ključne etape, ciljne vrijednosti i okvirni rokovi za provedbu reformi u razdoblju od najviše četiri godine te ulaganja u razdoblju od najviše sedam godina;

(e)predviđeni projekti ulaganja i povezano razdoblje ulaganja;

(f)procijenjeni ukupni trošak reformi i ulaganja obuhvaćenih podnesenim planom za oporavak i otpornost (odnosno „procijenjeni ukupni trošak plana za oporavak i otpornost”) potkrijepljen odgovarajućim obrazloženjem i objašnjenjem kako je razmjeran očekivanom učinku na gospodarstvo;

(g)prema potrebi, informacije o postojećem ili planiranom Unijinom financiranju;

(h)popratne mjere koje bi mogle biti potrebne;

(i)obrazloženje usklađenosti plana za oporavak i otpornost;

(j)aranžmani za učinkovitu provedbu plana za oporavak i otpornost u predmetnoj državi članici, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje;

(k)prema potrebi, zahtjev za potporu u obliku zajma i dodatne ključne etape iz članka 12. stavaka 2. i 3. te njihovi elementi; i

(l)sve ostale bitne informacije.

4.Države članice mogu pri pripremi prijedloga za plan za oporavak i otpornost zatražiti od Komisije da organizira razmjenu dobre prakse kako bi državama članicama koje podnose zahtjev moglo pomoći iskustvo drugih država članica. Države članice mogu zatražiti i tehničku potporu u okviru Instrumenta za tehničku potporu u skladu s njegovom uredbom.

Članak 16.
Ocjena Komisije

1.Pri ocjeni plana za oporavak i otpornost Komisija blisko surađuje s predmetnom državom članicom. Komisija može iznijeti primjedbe ili zatražiti dodatne informacije. Predmetna država članica dostavlja tražene dodatne informacije te prema potrebi može revidirati plan prije njegove službene dostave.

2.Pri ocjeni plana za oporavak i otpornost te određivanju iznosa koji će se dodijeliti predmetnoj državi članici, Komisija uzima u obzir analitičke informacije o predmetnoj državi članici dostupne u kontekstu europskog semestra, kao i obrazloženje i elemente koje je dostavila predmetna država članica, kako je navedeno u članku 15. stavku 3., te sve ostale relevantne informacije, među ostalim informacije sadržane u nacionalnom programu reformi i nacionalnom energetskom i klimatskom planu predmetne države članice te, prema potrebi, informacije u okviru tehničke potpore dobivene putem Instrumenta za tehničku potporu.

3.Komisija ocjenjuje važnost i usklađenost plana za oporavak i otpornost i njegova doprinosa zelenoj i digitalnoj tranziciji te u tu svrhu uzima u obzir sljedeće kriterije:

(a)očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost pridonijeti učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju upućenima predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra;

(b)sadržava li plan mjere kojima se učinkovito pridonosi zelenoj i digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze;

(c)očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost imati trajan učinak na predmetnu državu članicu;

(d)očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost uspješno pridonijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti države članice, ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize i pridonijeti jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

(e)je li obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je dostavila država članica razumno i uvjerljivo te je li razmjerno očekivanom učinku na gospodarstvo i zapošljavanje;

(f)sadržava li plan za oporavak i otpornost mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koje čine usklađeno djelovanje;

(g)očekuje li se da će se aranžmanima koje je predložila predmetna država članica osigurati učinkovita provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

4.Ako je predmetna država članica zatražila potporu u obliku zajma iz članka 12., Komisija ocjenjuje ispunjava li zahtjev za potporu u obliku zajma kriterije iz članka 13. stavka 1., a posebice ispunjavaju li dodatne reforme i ulaganja na koje se odnosi zahtjev za zajam kriterije za ocjenjivanje iz stavka 3.

5.Komisiji pri ocjenjivanju planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice mogu pomoći stručnjaci.

Članak 17.
Odluka Komisije

1.Komisija provedbenim aktom donosi odluku u roku od četiri mjeseca nakon što država članica službeno dostavi plan za oporavak i otpornost. Ako Komisija pozitivno ocijeni plan za oporavak i otpornost, u toj se odluci navode reforme i projekti ulaganja koje ta država članica treba provesti, uključujući ključne etape i ciljne vrijednosti, te financijski doprinos dodijeljen u skladu s člankom 11.

2.Ako predmetna država članica zatraži potporu u obliku zajma, u odluci se navode i iznos potpore u obliku zajma iz članka 12. stavaka 4. i 5. te dodatne reforme i projekti ulaganja koje ta država članica treba provesti i koji su obuhvaćeni tom potporom u obliku zajma, uključujući dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti.

3.Financijski doprinos iz stavka 1. određuje se na temelju procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je predložila predmetna država članica, kako je ocijenjen u skladu s kriterijima iz članka 16. stavka 3. Iznos financijskog doprinosa utvrđuje se kako slijedi:

(a)ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost jednak ili veći u odnosu na maksimalni financijski doprinos iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen predmetnoj državi članici jednak je ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10.;

(b)ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost niži od maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen državi članici jednak je iznosu procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(c)ako plan za oporavak i otpornost nije u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., predmetnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos.

4.Odlukom iz stavka 1. utvrđuje se i:

(a)iznos financijskog doprinosa koji se isplaćuje u obrocima nakon što država članica u zadovoljavajućoj mjeri ostvari relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti potrebne za provedbu plana za oporavak i otpornost;

(b)opis reformi i projekata ulaganja te iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(c)razdoblje provedbe plana za oporavak i otpornost kako slijedi:

(1)u pogledu izvršenja ulaganja, razdoblje ulaganja u roku kojeg se projekt ulaganja mora provesti završava najkasnije sedam godina nakon donošenja odluke;

(2)u pogledu dovršetka reformi, razdoblje u roku kojeg se reforme moraju provesti završava najkasnije četiri godine nakon donošenja odluke;

(d)aranžmani i rokovi za provedbu plana za oporavak i otpornost;

(e)relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti;  

(f)aranžmani na temelju kojih se Komisiji omogućuje pristup osnovnim relevantnim podacima; i

(g)prema potrebi, iznos zajma koji se isplaćuje u obrocima te dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s isplatom potpore u obliku zajma.

5.Ako Komisija planu za oporavak i otpornost da negativnu ocjenu, obvezna je u roku od četiri mjeseca od dostave prijedloga države članice priopćiti propisno obrazloženu ocjenu.

6.Aranžmani i rokovi za provedbu iz točke (d), relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz točke (e), aranžmani na temelju kojih se Komisiji omogućuje pristup osnovnim relevantnim podacima iz točke (f) i, prema potrebi, dodatne ključne etape i ciljne vrijednosti povezane s isplatom potpore u obliku zajma iz točke (g) stavka 4. dodatno se prikazuju u operativnom aranžmanu koji predmetna država članica i Komisija dogovaraju nakon donošenja odluke iz stavka 1.

7.Provedbeni akti iz stavaka 1. i 2. donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

Članak 18.
Izmjena plana za oporavak i otpornost države članice

1.Ako zbog objektivnih okolnosti predmetna država članica više ne može djelomično ni u cijelosti provesti plan za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, predmetna država članica može Komisiji dostaviti obrazloženi zahtjev za izmjenu ili zamjenu odluka iz članka 17. stavaka 1. i 2. Država članica u tu svrhu može predložiti izmijenjeni ili novi plan za oporavak i otpornost.

2.Ako smatra da razlozi koje je navela predmetna država članica opravdavaju izmjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost, Komisija ocjenjuje novi plan u skladu s odredbama članka 16. i u roku od četiri mjeseca od službene dostave zahtjeva donosi novu odluku u skladu s člankom 17.

3.Ako smatra da razlozi koje je navela predmetna država članica ne opravdavaju izmjenu relevantnog plana za oporavak i otpornost, Komisija odbacuje zahtjev u roku od četiri mjeseca od njegove službene dostave, nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od jednog mjeseca očituje o njezinim zaključcima.

POGLAVLJE IV.

Financijske odredbe

Članak 19.
Pravila o isplati, suspenziji i ukidanju financijskih doprinosa

1.Odluka iz članka 17. stavka 1. pojedinačna je pravna obveza u smislu Financijske uredbe, koja se može temeljiti na ukupnim obvezama. Prema potrebi, proračunske obveze mogu se rasporediti na više godina u godišnje obroke.

2.Isplata financijskih doprinosa predmetnoj državi članici u skladu s ovim člankom izvršava se u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima i ovisno o raspoloživosti sredstava. Odluke Komisije iz ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 27. stavka 2.

3.Nakon što ispuni relevantne dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti navedene u planu za oporavak i otpornost odobrenom u provedbenom aktu Komisije, predmetna država članica Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za isplatu financijskog doprinosa i, prema potrebi, tranše zajma. Takve zahtjeve za isplatu države članice Komisiji mogu podnositi dvaput godišnje. Komisija u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva ocjenjuje jesu li relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u odluci iz članka 17. stavka 1. provedene u zadovoljavajućoj mjeri. Za potrebe ocjene u obzir se uzima i operativni aranžman iz članka 17. stavka 6. Komisiji mogu pomagati stručnjaci.

Ako je ocjena Komisije pozitivna, ona donosi odluku kojom se odobrava isplata financijskog doprinosa u skladu s Financijskom uredbom.

4.Ako Komisija tijekom ocjenjivanja iz stavka 3. utvrdi da ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u odluci iz članka 17. stavka 1. nisu u zadovoljavajućoj mjeri ostvarene, suspendira se isplata cijelog ili djelomičnog iznosa financijskog doprinosa. Predmetna država članica može se očitovati o Komisijinoj ocjeni u roku od jednog mjeseca od obavijesti o ocjeni.

Suspenzija se ukida ako država članica poduzme potrebne mjere kojima se jamči ostvarenje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz članka 17. stavka 1. u zadovoljavajućoj mjeri.

5.Odstupajući od članka 116. stavka 2. Financijske uredbe, rok za plaćanje počinje teći od datuma obavijesti predmetnoj državi članici o pozitivnoj ocjeni u skladu sa stavkom 3. drugim podstavkom ili od datuma obavijesti o ukidanju suspenzije u skladu sa stavkom 4. drugim podstavkom.

6.Ako predmetna država članica u roku od šest mjeseci od suspenzije ne poduzme potrebne mjere, Komisija ukida iznos financijskog doprinosa u skladu s člankom 14. stavkom 1. Financijske uredbe, nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od obavijesti očituje o njezinim zaključcima.

7.Ako predmetna država članica u roku od 18 mjeseci od datuma donošenja odluke iz članka 17. stavka 1. ne postigne konkretan napredak u pogledu bilo koje relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, iznos financijskog doprinosa ukida se u skladu s člankom 14. stavkom 1. Financijske uredbe.

Komisija donosi odluku o ukidanju financijskog doprinosa nakon što predmetnoj državi članici omogući da se u roku od dva mjeseca od obavijesti očituje o Komisijinoj ocjeni prema kojoj nije postignut konkretan napredak. 

8.Odredbe ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis na dodatnu potporu u obliku zajma u skladu s odredbama sporazuma o zajmu iz članka 13. i odluke iz članka 17. stavka 2.

POGLAVLJE V.

Izvješćivanje i informiranje

Članak 20.
Izvješćivanje države članice u okviru postupka europskog semestra

Predmetna država članica u okviru postupka europskog semestra svaka tri mjeseca izvješćuje o napretku postignutom u provedbi planova za oporavak i otpornost, što uključuje i operativni aranžman iz članka 17. stavka 6. Tromjesečna izvješća država članica u tu se svrhu na odgovarajući način uzimaju u obzir u nacionalnim programima reformi, koji će služiti kao alat za izvješćivanje o napretku prema dovršetku planova za oporavak i otpornost.

Članak 21.
Izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća te komunikacija o planovima za oporavak i otpornost država članica

1.Komisija bez nepotrebne odgode dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću planove za oporavak i otpornost odobrene u provedbenom aktu Komisije u skladu s člankom 17. Predmetna država članica može zatražiti od Komisije da izbriše osjetljive ili povjerljive informacije čije bi otkrivanje ugrozilo javne interese države članice.

2.Komisija se može uključiti u komunikacijske aktivnosti kojima se jamči vidljivost Unijinih sredstava za financijsku potporu predviđenu u odgovarajućem planu za oporavak i otpornost, među ostalim i zajedničkim komunikacijskim aktivnostima s predmetnim nacionalnim tijelima.

POGLAVLJE VI.

Komplementarnost, praćenje i evaluacija

Članak 22.
Koordinacija i komplementarnost

Komisija i predmetne države članice, u mjeri u kojoj im je to dopušteno u okviru njihovih nadležnosti, potiču sinergiju i osiguravaju učinkovitu koordinaciju instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom s drugim programima i instrumentima Unije, a osobito koordinaciju s mjerama koje se financiraju sredstvima fondova Unije. U tu svrhu oni:

(a)jamče komplementarnost, sinergiju, usklađenost i dosljednost različitih instrumenata na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini, osobito u pogledu mjera koje se financiraju iz fondova Unije, u fazi planiranja i tijekom njihove provedbe;

(b)optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo dupliciranje napora; i

(c)osiguravaju blisku suradnju među tijelima nadležnima za provedbu na razini Unije te na nacionalnoj i, prema potrebi, regionalnoj razini kako bi se postigli ciljevi instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom.

Članak 23.
Praćenje provedbe

1.Komisija prati provedbu Mehanizma i mjeri postizanje ciljeva utvrđenih u članku 4. Pokazatelji koje treba upotrebljavati za izvješćivanje o napretku i za potrebe praćenja i evaluacije Mehanizma u pogledu ostvarivanja općih i posebnih ciljeva utvrđeni su u Prilogu III. Praćenje provedbe mora biti usmjereno i razmjerno aktivnostima koje se provode u okviru Mehanizma.

2.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe aktivnosti i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.

Članak 24.
Godišnje izvješće

1.Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o provedbi Mehanizma iz ove Uredbe.

2.Godišnje izvješće sadržava informacije o napretku koje su predmetne države članice ostvarile u pogledu planova za oporavak i otpornost u okviru Mehanizma.

3.Godišnje izvješće sadržava i sljedeće informacije:

(a)opseg primitaka koji su prethodne godine dodijeljeni Mehanizmu u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak, raščlanjen po proračunskim linijama; i

(b)doprinos iznosa prikupljenih u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak u smislu ostvarivanja ciljeva Mehanizma.

4.Za potrebe izvješćivanja o aktivnostima iz stavka 2. Komisija može, prema potrebi, upotrijebiti sadržaj relevantnih dokumenata koje je Komisija službeno donijela u okviru postupka europskog semestra.

Članak 25.
Evaluacija i ex post evaluacija Mehanizma

1.Četiri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija dostavlja neovisno izvješće o evaluaciji njezine provedbe te neovisno izvješće o ex post evaluaciji najkasnije tri godine od kraja 2027.

2.U izvješću o evaluaciji posebice se ocjenjuje u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi, učinkovitost upotrebe resursa i europska dodana vrijednost. U njemu se isto tako utvrđuje jesu li svi ciljevi i djelovanja i dalje relevantni.

3.Evaluaciji se prema potrebi prilaže prijedlog za izmjene ove Uredbe.

4.Izvješće o ex post evaluaciji sastoji se od opće procjene instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom i uključuje informacije o njegovu dugoročnom učinku.

POGLAVLJE VII.

Komunikacija i završne odredbe

Članak 26.
Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i razmjerne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćavanja u pogledu instrumenta uspostavljenog ovom Uredbom, njegovih djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena instrumentu uspostavljenom ovom Uredbom također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 4.

Članak 27.
Postupak odbora

1.    Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 28.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski učinak

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike u strukturi ABM/ABB 23  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 24  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i predmetne aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski učinak

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–X financijski učinak od 2021. do 2024. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. za odobrena sredstva za plaćanje

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 25

X Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i ocjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

Osim administrativnih rashoda u okviru naslova 7 višegodišnjeg financijskog okvira, predloženi rashodi povezani s Mehanizmom za oporavak i otpornost pokrit će se iznosom od 267 955 000 000 EUR (u sadašnjim cijenama) u obliku zajmova i iznosom od 334 950 000 000 EUR (u sadašnjim cijenama) dostupnim kao vanjski namjenski prihodi u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe, koji proizlaze iz poslova zaduživanja Unije kako je utvrđeno Uredbom (EU) XXX/XX [Uredba o EURI-ju].

Od tog iznosa, do 42 000 000 EUR može se namijeniti za administrativne rashode.

Okvirna raščlamba rashoda je sljedeća (u milijunima EUR u sadašnjim cijenama):

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7 višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

2,250

2,250

2,250

2,250

2,250

2,250

2,250

15,750

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

NASLOV 7 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	2,250	2,250	2,250	2,250	2,250	2,250	2,250	15,750
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj za NASLOV 7 višegodišnjeg financijskog okvira	2,250	2,250	2,250	2,250	2,250	2,250	2,250	15,750

Izvan NASLOVA 5 31 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	6,000	6,000	6,000	6,000	6,000	6,000	6,000	42,000
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj izvan NASLOVA 7 višegodišnjeg financijskog okvira	6,000	6,000	6,000	6,000	6,000	6,000	6,000	42,000

UKUPNO

8,250

8,250

8,250

8,250

8,250

8,250

8,250

57,750

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih strana

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode. 

(1)    2018/0213 (COD). Bruxelles, 31.5.2018. COM(2018) 391 final.

(2)    2019/0161 (COD), Bruxelles, 24.7.2019. COM(2019) 354 final.

(3)    SL…

(4)    SL…

(5)    COM(2020) 139 final, Bruxelles, 2.4.2020.

(6)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.) [samo upućivanja na SL na prvoj stranici].

(7)    SL L 140 od 27.5.2013.

(8)    SL L 53 od 23.2.2002.

(9)    SL C , , str. .

(10)    SL C, , str. .

(11)    SL L 140 od 27.5.2013.

(12)    SL L 53 od 23.2.2002.

(13)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(14)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(15)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(16)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(17)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(18)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(19)    SL C, , str. .

(20)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2.8.1997., str. 1.).

(21)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.

(22)    […]

(23)    ABM: Activity-Based Management (upravljanje na temelju aktivnosti); ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju aktivnosti).

(24)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(25)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(26)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva

(27)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(28)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(29)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(30)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(31)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(32)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(33)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(34)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 25 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.5.2020.

COM(2020) 408 final

PRILOZI

Prijedlogu

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost

PRILOG I.

Metoda za izračun maksimalnog financijskog doprinosa, odnosno bespovratne financijske potpore po državi članici u okviru Mehanizma

Ovim se Prilogom utvrđuje metoda za izračun maksimalnog financijskog doprinosa dostupnog svakoj državi članici. Metodom se uzima u obzir:

·broj stanovnika,

·obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku,

·prosječna stopa nezaposlenosti tijekom posljednjih 5 godina u odnosu na prosjek EU-a u razdoblju 2015.–2019.

Kako bi se izbjegla prekomjerna koncentracija resursa:

·obrnuto proporcionalni BDP po stanovniku ograničen je na 150 % prosjeka EU-a,

·odstupanje stope nezaposlenosti pojedine zemlje od prosjeka EU-a ograničeno je na 150 % prosjeka EU-a,

·kako bi se uzela u obzir u načelu stabilnija tržišta rada bogatijih država članica (čiji je BND po stanovniku iznad prosjeka EU-a), odstupanje njihove stope nezaposlenosti od prosjeka EU-a ograničeno je na 75 %.

Maksimalni financijski doprinos za državu članicu u okviru Mehanizma () definira se na sljedeći način:

pri čemu:

FS (financijska potpora) je dostupna financijska omotnica u okviru Mehanizma iz članka 5. stavka 1. točke (a),

je ključ za dodjelu za državu članicu i, definiran kao:

,

pri čemu je 1, 

te pri čemu je i  0,75 za države članice u kojima je

pri čemu:

je ključ za dodjelu za zemlju i,

je bruto domaći proizvod po stanovniku zemlje i 2019.,

 je ponderirani prosječni bruto domaći proizvod po stanovniku za države članice EU-27 u 2019.,

je ukupan broj stanovnika 2019. u zemlji i,

je ukupan broj stanovnika u državama članicama EU-27 u 2019.,

je prosječna stopa nezaposlenosti u zemlji i u razdoblju 2015.–2019., 

je prosječna stopa nezaposlenosti u EU-27 u razdoblju 2015.–2019. 

Primjenom te metode dobivaju se sljedeći udjeli i iznosi maksimalnog financijskog doprinosa po državi članici:

PRILOG II.

Smjernice za ocjenjivanje u okviru Mehanizma

1. Područje primjene

Ove smjernice za ocjenjivanje trebale bi, zajedno s ovom Uredbom, Komisiji poslužiti kao osnova za transparentno i pravično ocjenjivanje prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice i za određivanje financijskog doprinosa u skladu s ciljevima i svim drugim relevantnim zahtjevima iz ove Uredbe. One su osnova za primjenu kriterija za ocjenjivanje i određivanje financijskih doprinosa iz članka 16. stavka 3. i članka 17. stavka 3.

Svrha je ovih smjernica za ocjenjivanje sljedeća:

(a) pružiti dodatne upute za postupak ocjenjivanja prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice;

(b) detaljnije obrazložiti kriterije za ocjenjivanje i utvrditi sustav ocjenjivanja kako bi se zajamčio pravedan i transparentan postupak; te

(c) definirati vezu između Komisijine ocjene provedene na temelju kriterija za ocjenjivanje i određivanja financijskog doprinosa koji se navodi u odluci Komisije o odabranim planovima za oporavak i otpornost.

Smjernice su alat koji Komisiji olakšava ocjenjivanje prijedloga planova za oporavak i otpornost koje dostave države članice te kojim se osigurava da se planovima za oporavak i otpornost podupiru reforme i javna ulaganja koji su relevantni i imaju visoku dodanu vrijednost, istovremeno osiguravajući jednako postupanje prema državama članicama.

2. Kriteriji za ocjenjivanje

U skladu s člankom 16. stavkom 3. Komisija ocjenjuje važnost i usklađenost planova za oporavak i otpornost i njihova doprinosa zelenoj i digitalnoj tranziciji te u tu svrhu uzima u obzir sljedeće kriterije:

(a)očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost pridonijeti učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju upućenima predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra;

(b)sadržava li plan mjere kojima se učinkovito pridonosi zelenoj i digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze;

(c)očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost imati trajan učinak na predmetnu državu članicu;

(d)očekuje li se da će plan za oporavak i otpornost uspješno pridonijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti države članice, ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize i pridonijeti jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

(e)je li obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je dostavila država članica razumno i uvjerljivo te je li razmjerno očekivanom učinku na gospodarstvo i zapošljavanje;

(f)sadržava li plan za oporavak i otpornost mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koje čine usklađeno djelovanje;

(g) očekuje li se da će se aranžmanima koje je predložila predmetna država članica osigurati učinkovita provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

Komisija nakon postupka ocjenjivanja planovima za oporavak i otpornost koje države članice dostave dodjeljuje ocjene prema svakom od kriterija iz članka 16. stavka 3. u svrhu ocjenjivanja važnosti i usklađenosti planova i određivanja financijskog doprinosa u skladu s člankom 17. stavkom 3.

Radi jednostavnosti i učinkovitosti, dodjeljuju se ocjene od A do C, kako je utvrđeno u nastavku.

2.1. Očekuje se da će plan za oporavak i otpornost pridonijeti učinkovitom svladavanju izazova utvrđenih u relevantnim preporukama za pojedinu zemlju upućenima predmetnoj državi članici ili u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u okviru europskog semestra.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje elemente u nastavku.

Područje primjene

Ocjena

2.2. Plan sadržava mjere kojima se učinkovito pridonosi zelenoj i digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje elemente u nastavku.

Područje primjene

Ocjena

2.3. Očekuje se da će plan za oporavak i otpornost imati trajan učinak na predmetnu državu članicu.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje elemente u nastavku.

Područje primjene

Ocjena

2.4. Očekuje se da će plan za oporavak i otpornost uspješno pridonijeti jačanju potencijala rasta, otvaranju radnih mjesta te gospodarskoj i socijalnoj otpornosti države članice, ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize i pridonijeti jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje elemente u nastavku.

Područje primjene

Ocjena

2.5. Obrazloženje procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koji je dostavila država članica razumno je i uvjerljivo te razmjerno očekivanom učinku na gospodarstvo i zapošljavanje.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje elemente u nastavku.

Područje primjene

Ocjena

2.6. Plan za oporavak i otpornost sadržava mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koji čine usklađeno djelovanje.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje elemente u nastavku.

Područje primjene

Ocjena

2.7. Očekuje se da će se aranžmanima koje predloži predmetna država članica osigurati učinkovita provedba plana za oporavak i otpornost, uključujući predložene ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

Komisija u okviru ovog kriterija ocjenjuje elemente u nastavku.

Područje primjene

Ocjena

3. Određivanje financijskog doprinosa u okviru proračunskog instrumenta za oporavak i otpornost

U skladu s člankom 17. stavkom 3. Komisija određuje financijski doprinos uzimajući u obzir važnost i usklađenost plana za oporavak i otpornost koji je predložila predmetna država članica, kako je ocijenjen u skladu s kriterijima iz članka 17. stavka 3. U tu svrhu primjenjuje sljedeće kriterije:

(a)ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost jednak ili veći u odnosu na maksimalni financijski doprinos iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen predmetnoj državi članici jednak je ukupnom iznosu maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10.;

(b)ako je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., a iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost niži od maksimalnog financijskog doprinosa iz članka 10. za tu državu članicu, financijski doprinos dodijeljen državi članici jednak je iznosu procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost;

(c)ako plan za oporavak i otpornost nije u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima utvrđenima u članku 16. stavku 3., predmetnoj državi članici ne dodjeljuje se financijski doprinos.

Za potrebe provedbe ovog podstavka primjenjuju se sljedeće formule:

–za točku (a):

–za točku (b):

–pri čemu:

–i se odnosi na predmetnu državu članicu,

–MFC je maksimalni financijski doprinos za predmetnu državu članicu,

–C je iznos procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost.

Na temelju rezultata i ocjena iz postupka ocjenjivanja vrijedi sljedeće:

PRILOG III.

Pokazatelji

Postizanje ciljeva iz članka 4. mjeri se na osnovi sljedećih pokazatelja, raščlanjenih po državi članici i području intervencije.

Pokazatelji se upotrebljavaju u skladu s dostupnim podacima i informacijama, uključujući kvantitativne i/ili kvalitativne podatke.

   Pokazatelji ostvarenja:

(a)broj planova za oporavak i otpornost odobrenih provedbenim aktom Komisije;

(b)ukupni financijski doprinos dodijeljen planu za oporavak i otpornost.

   Pokazatelji rezultata: 

(c)broj provedenih planova za oporavak i otpornost. 

Pokazatelji učinka utvrđeni ovom Uredbom

(d)Ciljevi utvrđeni u planu za oporavak i otpornost koji su ostvareni zahvaljujući ukupnoj financijskoj potpori (uključujući potporu u obliku zajma ako je dodijeljena) primljenoj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog ovom Uredbom.

Komisija provodi ex post evaluaciju iz članka 25. kako bi utvrdila vezu između ukupne financijske potpore (uključujući potporu u obliku zajma ako je dodijeljena) iz Mehanizma za oporavak i otpornost i provedbe relevantnih mjera u predmetnoj državi članici u cilju pospješivanja oporavka, otpornosti, održivog rasta, zapošljavanja i kohezije.