EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.5.2020.

COM(2020) 403 final

2020/0108(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa InvestEU

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Za potrebe višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021.–2027. potrebno je uspostaviti program EU-a za ulaganja kojim će se ostvariti horizontalni ciljevi u smislu pojednostavnjenja, fleksibilnosti, sinergije i usklađenosti relevantnih politika EU-a. U Komisijinu Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a naglašava se potreba da se „postigne više s manje” i poveća učinak proračuna Unije u vrijeme proračunskih ograničenja i velikih potreba za ulaganjima. Te su se potrebe znatno povećale zbog učinka pandemije bolesti COVID-19 na europsko gospodarstvo i rizika od asimetričnog oporavka na razini cijelog EU-a i unutar država članica.

Zbog toga Komisija povlači svoj prethodni prijedlog o uspostavi programa InvestEU 1 iz svibnja 2018. te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi novi prijedlog. Taj novi prijedlog u potpunosti odražava djelomični dogovor koji su Europski parlament i Vijeće već postigli u travnju 2019 2 . Njime se povećava prvotno predložena financijska omotnica i izmjenjuje područje primjene prijedloga kako bi se u obzir uzele posebne potrebe europskog gospodarstva nakon pandemije.

Kako bi se odgovorilo na gospodarsku i socijalnu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19, Komisijin prijedlog o programu InvestEU iz 2018. potrebno je izmijeniti kako bi bolje odgovarao promijenjenim okolnostima. Izmjene djelomičnog dogovora koji su postigli suzakonodavci sastoje se od povećanja financijske omotnice predviđene za prvotno predloženi program InvestEU kako bi se uzele u obzir općenito veće potrebe za ulaganjima i rizičnije okruženje. Novim se prijedlogom proširuje i područje primjene programa InvestEU. Kako bi se u obzir uzele buduće potrebe europskog gospodarstva i postigla ili zadržala strateška autonomija u ključnim sektorima, programu se dodaje nova sastavnica. Kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi politika Unije, ključno je privući privatni kapital za financiranje ulaganja te istovremeno prilagoditi pristup kako bi on bio relevantniji za provedbu politika. Program InvestEU pridonijet će ostvarenju ciljeva politika Unije u svim slučajevima u kojima je primjerena upotreba povratne potpore za ulaganja.

Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će se BDP EU-a u 2020. smanjiti za oko 7,5 %, što je znatno veće smanjenje nego tijekom financijske krize 2009. i neizbježno će imati negativne socijalne posljedice. Pandemija je pokazala međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i razotkrila neke slabosti, primjerice pretjerano oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima.

Gospodarski pad iziskuje snažan odgovor na razini Unije, posebno kako bi se ojačala otpornost gospodarskih subjekata te tako ojačala i održala autonomija strateških sektora i dugoročno očuvala konkurentnost europskog gospodarstva. To se može postići samo na temelju snažnog jedinstvenog tržišta na kojem vladaju jednaki uvjeti. Ključno je da gospodarstva država članica koja su najteže pogođena pandemijom dobiju potporu programâ u okviru proračuna EU-a.

Nadalje, Komisija bi trebala moći sudjelovati u eventualnom povećanju kapitala (u jednom ili više ciklusa) Europskog investicijskog fonda (EIF), koji će imati ključnu ulogu u podupiranju gospodarskog oporavka izdavanjem jamstava, sekuritizacijom i podupiranjem vlasničkih ulaganja u cijeloj Uniji. U tu bi svrhu u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. trebalo rezervirati financijsku omotnicu od 900 000 000 EUR kako bi Unija, koju predstavlja Komisija, mogla zadržati svoj ukupni udio u kapitalu EIF-a.

•Razlozi i ciljevi 

U okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027. uspostavlja se program InvestEU kao jedinstveni instrument EU-a za potporu ulaganjima za unutarnja djelovanja koji se temelji na uspješnim rezultatima Europskog fonda za strateška ulaganja i postojećih financijskih instrumenata za unutarnje politike. Sastojat će se od sljedeća četiri elementa: i. fonda InvestEU, u okviru kojeg će se osiguravati jamstvo EU-a, ii. savjetodavnog centra InvestEU, u okviru kojeg će se ponajprije pružati tehničku pomoć za izradu projekata, iii. portala InvestEU, u okviru kojeg će se pružati lako dostupna baza podataka za promicanje projekata za koje se traži financiranje i iv. operacija mješovitog financiranja.

Privlačenje privatnih ulaganja u okviru fonda InvestEU temeljit će se na potražnji. Njime će se osobito poticati ulaganja u istraživanje, inovacije, digitalizaciju i održivu infrastrukturu te pružati potpora strateškim poduzećima, no zadovoljavat će se i potrebe socijalnog sektora te malih i srednjih poduzeća. Bit će važno uključiti i male i lokalne projekte.

Izmjene uvedene zbog krize

Sadašnja situacija štetna je za poduzeća u Uniji jer na njih mogu negativno utjecati čimbenici koji su izvan njihove kontrole i kontrole nacionalnih tijela i tijela na razini Unije. Zbog aktualne pandemije bolesti COVID-19 poduzeća u Uniji mogla bi se suočiti s likvidnosnim rizicima koji bi mogli dovesti do nesolventnosti, ali i s više sistemskim rizikom od devalvacije imovine koji bi mogao dovesti do slabljenja strateških sektora industrije Unije. Nadalje, radi rješavanja problema poremećaja u lancima opskrbe tijekom krize, industrija Unije trebala bi ojačati svoj kapacitet za pokrivanje više karika strateških lanaca vrijednosti.

Utvrđivanjem i tretiranjem određenih područja ulaganja kao „strateških” Unija će potaknuti prijeko potrebnu sveobuhvatnu industrijsku transformaciju i povećati autonomiju svojeg gospodarstva, u skladu s općim politikama kao što su strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe i europski zeleni plan. Takve dugoročne prioritete politike trebalo bi kombinirati s mjerama oporavka poduzetima nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19. Ciljane i ambiciozne mjere na razini Unije kojima će se omogućiti potpuno iskorištavanje potencijala jedinstvenog tržišta, neovisno o fiskalnim kapacitetima država članica za podupiranje ulaganja, doprinijet će stvaranju konkurentnije, otpornije i sigurnije Unije budućnosti.

Glavni naglasak sastavnice za europska strateška ulaganja bio bi pružanje potpore krajnjim primateljima koji imaju poslovni nastan u nekoj od država članica i posluju 4 , a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno sa stajališta zelene i digitalne tranzicije i povećane otpornosti u jednom od sljedećih područja:

a)    pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite;

b)    kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, prometa (uključujući željeznički prijevoz tereta), okoliša, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija, 5G, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, obrane, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične infrastrukture;

c)    osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje kritične infrastrukture iz točke (b);

d)    ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući:

i. umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju,

ii. tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije (uključujući obnavljanje i naknadno opremanje mobilne imovine s pomoću tih tehnologija), čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva,

iii. biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale (npr. grafen);

e)    proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u;

f)    opskrbu i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji, uključujući energiju, sirovine, proizvedene materijale ili sigurnost opskrbe hranom, uzimajući u obzir resursnu učinkovitost i kružnost u strateškim lancima vrijednosti; i

g)    kritične tehnologije i inpute za sigurnost Unije i njezinih država članica (kao što su obrambeni i svemirski sektor te kibersigurnost) te roba s dvojnom namjenom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009.

U usporedbi s izvornim sastavnicama politika peta bi sastavnica donijela dodanu vrijednost u trenutačnom kontekstu jer stavlja naglasak na primatelje ili projekte koji imaju veliku stratešku važnost za Europu, što nije istaknuti aspekt ostalih sastavnica. To bi, primjerice, moglo uključivati poduzeća koja posluju u ciljanim industrijama ili mala i srednja poduzeća koja sudjeluju u takvim lancima opskrbe proizvodnjom posebnih komponenti. Takve bi aktivnosti same po sebi mogle biti rizičnije u okruženju nakon pandemije bolesti COVID-19 jer su promotori izloženiji povećanom riziku na strani potražnje ili ponude.

Određena područja, kao što su poluvodiči (uključujući mikroprocesore), podatkovne tehnologije, 5G i kvantne tehnologije, od posebne su važnosti za sigurnost, povjerenje i inovacije. Međutim, potrebna su golema ulaganja da bi se obuhvatio cijeli vrijednosni lanac strateških inputa, koji se ponekad nabavljaju gotovo isključivo iz ograničenih izvora izvan EU-a, steklo i zaštitilo ključno tehnološko znanje te uvela i zamijenila kritična infrastruktura radi smanjenja pretjerane ovisnosti o dobavljačima izvan EU-a.  

Peta bi sastavnica bila usmjerena na posebne projekte (npr. potpora velikim konzorcijima ili javno-privatnim partnerstvima usmjerenima na razvoj određene tehnologije i izgradnju kritične infrastrukture) i financiranje u okviru nje bilo bi raspršenije, primjerice podupiralo bi se stvaranje cijelih ekosustava poduzetnika koji posluju u ciljanim sektorima (npr. inovativna mala i srednja poduzeća koja se bave tehnologijama od potencijalne važnosti za industrijsku biotehnologiju i farmaceutsku industriju). Potporu u okviru te sastavnice trebali bi moći dobiti i važni projekti od zajedničkog europskog interesa.

Zahtjevi u pogledu dodatnosti u okviru pete sastavnice razlikovali bi se od dodatnosti predviđene za izvorne sastavnice programa InvestEU. Primjerice, dodatnost potpore velikim poduzećima u okviru pete sastavnice bila bi održavanje i razvoj njihove proizvodnje u Uniji ili, ako je to potrebno zbog razloga javnog reda ili sigurnosti, pod kontrolom europskih ulagatelja te poticanje uvođenja inovativnih tehnologija, a ne isključivo razmatranja rizika u kontekstu potpore u okviru programa InvestEU. Ta bi potpora bila dopuna potpori u okviru sastavnice koja se odnosi na istraživanja, inovacije i digitalizaciju, koja će biti usmjerena na početni razvoj novih strateških kapaciteta. Osigurat će se posebna sinergija za naknadna ulaganja u rast strateških novoosnovanih poduzeća u EU-u te MSP-ova koji su primili potporu u okviru Europskog vijeća za inovacije (EIC) okvirnih programa EU-a za istraživanje i inovacije (Obzor Europa).

Fond InvestEU

Fond InvestEU uključuje proračunsko jamstvo kojim će se osigurati financijski proizvodi koje nude partneri u provedbi. Usmjeren je na projekte s dodanom vrijednosti EU-a i promiče usklađen pristup financiranju ciljeva politika EU-a. Pruža djelotvornu i učinkovitu kombinaciju financijskih instrumenata EU-a za konkretna područja politika.

Kao jedinstveni program ulaganja za unutarnje politike Unije program InvestEU istovremeno je i instrument politike i instrument za njezinu provedbu.

Opći je cilj programa InvestEU kao instrumenta politike podupirati ciljeve politike Unije mobiliziranjem javnih i privatnih ulaganja u Uniji kako bi se uklonili nedostaci na tržištu i riješio problem nedostatka ulaganja, koji koče ostvarivanje ciljeva EU-a koji se odnose na održivost, konkurentnost i uključivi rast te stratešku autonomiju Unije.

Cilj je osigurati financijska sredstva ekonomskim subjektima s profilom rizika koje privatni financijeri ne mogu ili ne žele uvijek preuzeti i tako potaknuti konkurentnost gospodarstva EU-a, održivi rast, konvergenciju, socijalna otpornost i uključivost te integraciju tržišta kapitala u EU-u u skladu s ciljevima politika EU-a u različitim sektorima. Program InvestEU temelji se na jamstvu EU-a i pridonijet će modernizaciji proračuna EU-a te povećati učinak proračuna EU-a tako što će se „s manje sredstava ostvarivati bolji rezultati”. U slučaju ekonomski isplativih projekata kojima se ostvaruju prihodi, sustavnija uporaba proračunskog jamstva pridonijet će povećanju učinka javnih sredstava.

Program InvestEU trebao bi imati kapacitete za izradu strategije EU-a kojom će se riješiti problem niske razine ulaganja u Uniji, koji je dodatno pogoršan zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Diversifikacijom izvora financiranja i promicanjem održivog financiranja program InvestEU pridonijet će integraciji europskih tržišta kapitala u okviru unije tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta te provedbi europskog zelenog plana i Plana ulaganja za europski zeleni plan. Važan je alat za ostvarivanje ciljeva nove industrijske strategije za Europu. Kao sredstvo na razini Unije kojim se objedinjuju znanja o financijskim pitanjima, tržištima, tehničkim pitanjima i politikama, program InvestEU trebao bi biti katalizator financijskih inovacija kojima se pridonosi ostvarenju ciljeva politika.

Kad je riječ o fondu InvestEU kao instrumentu za provedbu, njegov je cilj učinkovitije izvršavanje proračuna EU-a na temelju proračunskog jamstva, ostvarivanje ekonomije razmjera, povećanje vidljivosti djelovanja EU-a i pojednostavnjenje okvira za izvješćivanje i preuzimanje odgovornosti. Cilj je predložene strukture pojednostavnjenje, veća fleksibilnost i uklanjanje mogućih preklapanja među naoko sličnim instrumentima potpore EU-a.

Osim jamstva EU-a na razini Unije, prijedlogom se predviđa i mogućnost da države članice upotrijebe dio sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja putem posebnog odjeljka iz jamstva EU-a u okviru fonda InvestEU kako bi ostvarile iste ciljeve ako na nacionalnoj ili regionalnoj razini postoje nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne.

Predlaže se da ukupno jamstvo EU-a iznosi do 75 153 850 000 EUR, s posebno dijelom za sastavnicu za europska strateška ulaganja u iznosu do 31 153 850 000 EUR.

Savjetodavni centar InvestEU i portal InvestEU

Savjetodavni centar InvestEU pružat će savjetodavnu potporu i provoditi popratne mjere za razvoj projekata tijekom cijelog ciklusa ulaganja kako bi se potaknulo osmišljavanje i razvoj projekata i pristup financiranju. Usluge savjetodavnog centra InvestEU pružat će se u područjima politika obuhvaćenima programom InvestEU i taj će savjetodavni centar biti jedinstvena točka pristupa za promotore projekata i posrednike. Usluge savjetodavnog centra InvestEU bit će komplementarne aktivnostima tehničke pomoći koje se provode u programima u okviru podijeljenog upravljanja. Kako bi se u okviru sastavnica za europska strateška ulaganja i ostalih četiriju sastavnica mogle u potpunosti iskoristiti sve značajke fonda InvestEU, savjetodavna komponenta i druge popratne mjere programa InvestEU trebale bi biti razmjerne ciljevima prijedloga. Ukupna vrijednost financijske omotnice, uključujući popratne mjere, trebala bi iznositi do 724 733 000 EUR kako bi se zadovoljile potrebe nove sastavnice, kao i sve veće potrebe preostalih četiriju sastavnica u trenutačnim okolnostima.

Naposljetku, portal InvestEU osigurat će veću vidljivost mogućnosti za ulaganja u Uniji i time pomoći promotorima projekata koji prikupljaju financijska sredstva.

U skladu s ovim Prijedlogom datum početka primjene bio bi 1. siječnja 2021.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike

Prijedlog je u potpunosti usklađen s postojećim odredbama politika jer se programom InvestEU pruža jamstvo EU-a u cilju učinkovitog korištenja proračunskih sredstava EU-a kada se operacije kojima se ostvaruju prihodi financiraju u skladu s ciljevima politika EU-a. Među njima su unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, paket „Čista energija za sve Europljane”, Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, Strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, europski akcijski plan obrane i Europski fond za obranu, Svemirska strategija za Europu, Europski stup socijalnih prava, europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan i nova industrijska strategija za Europu. U okviru svojeg područja primjene fond InvestEU pruža financijsku potporu tim strategijama, koje se međusobno nadopunjuju.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Kombiniranjem financiranja u okviru programa s financiranjem bespovratnim sredstvima osigurat će se komplementarnost s drugim programima potrošnje.

Program InvestEU komplementaran je i s europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Kako bi se olakšalo korištenje sredstava iz određenih fondova u okviru podijeljenog upravljanja (Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR)) u okviru financijskih proizvoda, države članice moći će se osloniti na program InvestEU, što je znatno pojednostavnjenje u usporedbi s postojećom situacijom jer će se u tom slučaju primjenjivati samo jedan skup pravila.

Djelovanja u okviru programa InvestEU trebala bi se koristiti na proporcionalan način za uklanjanje određenih nedostataka na tržištu ili rješavanje problema investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, a da pritom ne dolazi do dupliciranja ili istiskivanja privatnih ulaganja te da postoji jasna dodana vrijednost EU-a. Time će se osigurati usklađenost djelovanja u okviru tog programa s pravilima EU-a o državnim potporama, čime će se izbjeći neopravdano narušavanje natjecanja na unutarnjem tržištu.

Komisija će u suradnji s partnerima u provedbi izraditi smjernice o provjeri održivosti, primjenjujući na odgovarajući način kriterije utvrđene [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] na temelju kojih će partneri u provedbi procjenjivati okolišne, klimatske i socijalne učinke financiranih projekata. Takve bi smjernice trebale poduprijeti ciljeve politika utvrđene u europskom zelenom planu i osigurati da se u okviru programa InvestEU ne pruža potpora projektima koji ugrožavaju klimatske, okolišne i socijalne ciljeve Unije. Nadalje, mogle bi se razmotriti ciljane inicijative za financijske proizvode usmjerene na klimatske, okolišne i socijalne prioritete koje je teško ostvariti, primjerice u okviru sastavnice za MSP-ove, te za koje su utvrđeni veći rizici zbog kojih bi bili opravdani dodatni poticaji.

U okviru fonda InvestEU predviđen je i poseban program za mobilizaciju dodatnih ulaganja u korist regija u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju (stup 2 mehanizma za pravednu tranziciju), koji će biti komplementaran s Fondom za pravednu tranziciju (stup 1) i instrumentom za kreditiranje u javnom sektoru (stup 3).

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Prijedlog se temelji na članku 173. (industrija) i članku 175. trećem stavku (ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

U skladu s ustaljenom sudskom praksom navedena pravna osnova odražava glavni sadržaj prijedloga. Postupci propisani za oba članka koji čine pravnu osnovu isti su (redovni zakonodavni postupak).

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost) 

Program InvestEU uključuje ulaganja i pristup financiranju kojima se pruža potpora prioritetima politika EU-a i uklanjaju nedostaci na tržištu i rješava problem nedostatka ulaganja na razini Unije. Njime se podupire izrada inovativnih financijskih proizvoda, njihov razvoj i testiranje na tržištu EU-a, kao i sustavi za njihovo širenje radi uklanjanja novih ili složenih nedostataka na tržištu i rješavanja problema nedostatka ulaganja.

Odjeljak koji se odnosi na države članice i u kojem je sudjelovanje dobrovoljno omogućio bi uklanjanje nedostataka na tržištu i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja koji su specifični za pojedine države članice, što bi se temeljilo na financijskim proizvodima izrađenima na središnjoj razini, čime bi se osigurala učinkovitija geografska raspodjela resursa, ako je to opravdano. Time bi se državama članicama omogućilo da u okviru fonda InvestEU iskoriste dio svojih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda+ (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)).

Predložena struktura koja podrazumijeva dva odjeljka u svakoj sastavnici politika omogućuje djelotvornu primjenu načela supsidijarnosti. Nadalje, na oba odjeljka unutar svake sastavnice primjenjivat će se ista pravila programa InvestEU, čime će se stvoriti jasniji i jednostavniji okvir za korištenja različitih izvora sredstava iz fondova EU-a.

•Proporcionalnost

Za ostvarenje dugoročnih ciljeva EU-a koji se odnose na održivost, konkurentnost, uključiv rast, stratešku autonomiju i otpornost potrebna su znatna ulaganja u različitim područjima politika, koja među ostalim uključuju nove modele mobilnosti, obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, prirodni kapital, inovacije, digitalizaciju, vještine, socijalnu infrastrukturu, kružno gospodarstvo, klimatsku politiku, oceane, osnivanje i rast malih poduzeća te stratešku autonomiju i otpornost Unije.

Treba uložiti više napora u rješavanje problema trajne rascjepkanosti tržišta i trajnih nedostataka na tržištu koji su posljedica nesklonosti ulagatelja iz privatnog sektora preuzimanju rizika te ograničenih kapaciteta javnog sektora i strukturne neučinkovitosti ulagačkog okruženja. Države članice ne mogu same u dovoljnoj mjeri nadoknaditi nedostatak ulaganja.

Djelovanjem na razini EU-a mobilizira se kritična masa resursa kako bi se postigao što veći učinak ulaganja na terenu. Prijedlog ne zamjenjuje ulaganja na razini država članica, već im je komplementaran jer stavlja naglasak na potporu projektima s dodanom vrijednosti EU-a. Nadalje, djelovanjem na razini EU-a ostvaruje se učinak ekonomije razmjera u primjeni inovativnih financijskih proizvoda jer se tako potiču privatna ulaganja u cijelom EU-u i najučinkovitije koriste institucije EU-a i njihovo stručno znanje. Djelovanje na razini EU-a omogućuje pristup diversificiranom portfelju europskih projekata, čime se potiču privatna ulaganja, i pruža prostor za razvoj inovativnih mogućnosti financiranja, koje se mogu dodatno razvijati ili kao takve primjenjivati u svim državama članicama.

Djelovanje na razini EU-a jedino je sredstvo kojim se mogu učinkovito zadovoljiti potrebe za ulaganjima povezane s ciljevima politika na razini cijelog EU-a. Osim toga, i dalje je potrebno provesti strukturne reforme i poboljšati regulatorno okruženje kako bi se riješio problem nedostatka ulaganja u razdoblju 2021.–2027.

Prijedlogom se predviđa potpora poduzećima, lancima vrijednosti i ekosustavima koji su od strateške važnosti i pruža odgovor na slabosti koje je iznijela na vidjelo pandemija bolesti COVID-19. Mobilizacijom privatnih sredstava za potporu ulaganjima i oporavku, u kombinaciji s javnima sredstvima, maksimalno se iskorištavaju proračunska sredstva.

Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za postizanje njegovih ciljeva.

•Odabir instrumenta

Cilj je ovog prijedloga uvesti jedinstveni instrument kojim se pruža proračunsko jamstvo EU-a kako bi se potaknule operacije financiranja i operacije ulaganja koje provode partneri u provedbi u skladu sa zaključcima iz procjene učinka prema kojima je potrebno iskoristiti uspjeh EFSU-a i prethodnih financijskih instrumenata, istovremeno uzimajući u obzir stečeno iskustvo, među ostalim u pogledu sprječavanja rascjepkanosti i mogućih preklapanja. Stoga se predlaže donošenje uredbe.

3.REZULTATI RETROSPEKTIVNIH EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Retrospektivne evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Prijedlog se temelji na iskustvu stečenom evaluacijama prethodnih financijskih instrumenata i EFSU-a. Konkretno, u 2018. provedena je neovisna evaluacija EFSU-a 6 , uz nekoliko drugih evaluacija EFSU-a provedenih od njegova uvođenja:

Glavni zaključci tih evaluacija sažeto su navedeni u Komunikaciji Komisije „Plan ulaganja za Europu” (COM(2016) 764) 11 .

U svim je evaluacijama zaključeno da je jamstvo EU-a relevantno i da je EIB-u omogućilo da provede rizičnije operacije i uvede rizičnije proizvode kako bi se pružila potpora većem broju korisnika. Pokazalo se i da je EFSU relevantno sredstvo za mobilizaciju privatnog kapitala. Kad je riječ o upravljanju, neovisna evaluacija iz 2018. naglasila je važnost postojanja Odbora za ulaganja, čime se jamči vjerodostojnost sustava, transparentnost njegovih odluka i kvaliteta tablice pokazatelja, koja se smatra relevantnim instrumentom koji omogućuje dosljednu prezentaciju projekata i sažetke zaključaka o ocjenjivanju.

Na temelju zaključenih operacija u okviru EFSU-a do kraja 2019. mobilizirana su ulaganja u vrijednosti od 401 milijarde EUR, što je 80 % ciljne vrijednosti. Obujam odobrenih operacija do kraja istog razdoblja iznosio je 458 milijardi EUR, što je 92 % ciljne vrijednosti. Mobilizirana ulaganja iz odobrenih operacija do sredine 2018. dosegnula su cilj od 315 milijardi EUR. Očekuje se ostvarenje cilja od 500 milijardi EUR.

U evaluacijama je primijećeno da je udio te vrijednosti veći u državama članicama s dobrom razvijenim institucijskim kapacitetima. Međutim, ako se mobilizirana ulaganja usporede s bruto domaćim proizvodom država članica, u tom je slučaju taj udio manji. Kako bi se poboljšala geografska ravnoteža, u okviru EFSU-a 2.0. ojačana je uloga Europskog savjetodavnog centra za ulaganja.

Stvarni multiplikacijski učinak EFSU-a na dan 31. prosinca 2019. bio je uglavnom u skladu s predviđenom vrijednosti, a to je da se kraja 2019. postigne ukupni opći multiplikacijski učinak od 15,66 u odnosu na ciljnu vrijednost od 15 na kraju razdoblja ulaganja. EFSU je bio djelotvoran u mobilizaciji privatnih ulaganja jer je oko 69 % ulaganja mobilizirano u privatnom sektoru.

Kad je riječ o djelotvornosti, pokazalo se da je jamstvo EU-a djelotvorno sredstvo kojim se povećava obujam rizičnijih operacija koje provodi Europska investicijska banka. Konkretno, za jamstvo EU-a potrebna su manja proračunska sredstva u usporedbi s financijskim instrumentima jer se njime zahtijeva razborita, ali ograničena razina rezervacija u odnosu na financijske obveze. Njime se pokrivaju nepredviđene obveze i stoga se time ostvaruje ekonomija razmjera koja dovode do veće razine mobiliziranih ulaganja za svaki potrošeni euro. Dokazi analizirani u okviru neovisne evaluacije iz 2018. jasno pokazuju da je iznos jamstva EU-a u okviru EFSU-a primjeren te da je i pristup za modeliranje ciljne vrijednosti EFSU-a općenito primjeren i u skladu sa standardima industrije, no predložena su određena poboljšanja.

Pokazalo se da je za proračun EU-a troškovno isplativija uporaba proračunskog jamstva jer se njime ograničavaju isplate naknada za upravljanje partnerima u provedbi. Kad je riječ o EFSU-a, EU-u se pripisuju primici od jamstva EU-a u okviru sastavnice za infrastrukturu i inovacije.

U neovisnoj evaluaciji iz 2016. naglašena je potreba da se bolje definira i pojasni koncept dodatnosti. Stoga je u Uredbu o EFSU-u 2.0 uključeno nekoliko mjera kojima se pojašnjavaju taj koncept i kriteriji te se povećava transparentnost procesa.

U neovisnoj evaluaciji iz 2018., u okviru koje su se mogle ocijeniti samo operacije odobrene u okviru EFSU-a te se stoga nisu mogle ispitati nove mjere uvedene u okviru EFSU-a 2.0, potvrđena je potreba da se dodatno razjasni koncept dodatnosti i definiraju investicijske okolnosti koje nisu optimalne. Konkretno, zaključeno je da su operacije u okviru EFSU-a rizičnije u usporedbi s uobičajenim operacijama Europske investicijske banke (izvan okvira EFSU-a), kako se propisuje Uredbom o EFSU-u. Međutim, razne ankete i intervjui pokazali su da je u okviru dijela EFSU-a koji se odnosi na infrastrukturu i inovacije možda došlo do istiskivanja privatnih ulaganja i tu bi situaciju trebalo izbjeći u okviru programa InvestEU.

U neovisnoj evaluaciji iz 2018. naglašena je i nefinancijska dodana vrijednost privlačenja novih ulagatelja, demonstracija i tržišnog testiranja novih proizvoda i modela financiranja te pružanja potpore pružateljima financijskih usluga da prihvate više standarde za operacije.

Evaluacija koju je EIB proveo 2016. i neovisna evaluacija iz 2018. potvrdile su da je EFSU na početku poremetio upotrebu drugih financijskih instrumenata na razini EU-a jer je ponudio slične financijske proizvode, osobito dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe i dijela instrumenta InnovFin, što je djelomično riješeno na način da su se postojeći instrumenti usmjerili prema novim tržišnim segmentima.

Prijedlog o osnivanju fonda InvestEU temelji se i na iskustvu koje proizlazi iz evaluacija prethodnih financijskih instrumenata koji se odnose na dvadesetogodišnje razdoblje (Instrument za povezivanje Europe, Obzor 2020., COSME itd.) i instrumenata koji su uvedeni prijašnjim financijskim okvirima, kao što je Okvirni program za konkurentnost i inovacije. Općenito, te evaluacije potvrđuju da u Europi i dalje nedostaje ulaganja u sektorima i područjima obuhvaćenima financijskim instrumentima EU-a te da je potpora ulaganjima na razini EU-a i dalje relevantna i potrebna kako bi se ispunili ciljevi politika EU-a. Međutim, u njima je naglašeno i da bi se trebala povećati usklađenost različitih financijskih instrumenata na razini EU-a i drugih inicijativa EU-a, da bi se trebale bolje iskoristiti sinergije s nacionalnim i regionalnim inicijativama te da među postojećim instrumentima postoje preklapanja. Da bi se smanjila moguća preklapanja, potrebna je bolja koordinacija i izrada instrumenata za potporu ulaganjima. Zbog njihova većeg broja potrebno je ojačati mehanizme za opću koordinaciju djelovanja kako bi se izbjeglo nepotrebno povećavanje njihova broja i postigla veća razina sinergije.

Kad je riječ o instrumentima u okviru COSME-a kojima se nudi potpora MSP-ovima koji su ključni za buduću konkurentnost Unije, evaluacije pokazuju da je primjena tih instrumenata otežana zbog nedostataka na tržištu i ograničenog pristupa MSP-ova financiranju. Novoosnovana poduzeća, manji MSP-ovi i poduzeća koja ne raspolažu dovoljnim kapitalom suočavaju se s kontinuiranim i strukturnim tržišnim nedostatkom financiranja dužničkim instrumentima u cijelom EU-u. Revizorski sud naveo je u posebnom izvješću da je instrument za davanje jamstva MSP-ovima imao pozitivan učinak na rast MSP-ova koji su primili potporu. U skladu s preporukama Revizorskog suda potrebna je bolja usmjerenost na korisnike i veća koordinacija s nacionalnim sustavima 12 .

Kad je riječ o financijskim instrumentima u okviru programa Obzor 2020., evaluacije pokazuju da je potrebno riješiti ključan problem pristupa financiranju kako bi se poboljšali inovacijski rezultati u Europi te potvrđuju da su ti instrumenti ostvarili dobre rezultate u kontekstu sve veće potražnje za rizičnim kapitalom u području istraživanja i inovacija te da su Grupi Europske investicijske banke omogućili da pokrije nove rizičnije segmente. Međutim, naglašena je potreba da se poveća razina sinergije s drugim programima financiranja EU-a, kao i potreba da se uklone preostale prepreke u kontekstu pružanja pomoći razvoju inovativnih poduzeća već u ranoj fazi. Naglašeno je i da je relativno mali broj poduzeća koja su primila bespovratna sredstva u okviru Obzora 2020. primilo i potporu u okviru financijskih instrumenata tog programa, što može kočiti širenje poslovanja inovativnih poduzeća.

Fond InvestEU temeljit će se na stečenom iskustvu i bit će usmjeren na primatelje potpora u području istraživanja i inovacija (uključujući inovativne MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije) kako bi im omogućio bolji pristup financiranju u svim fazama razvoja. Iskoristit će sinergiju između financiranja bespovratnim sredstvima i tržišnog financiranja tako što će olakšati njihovo kombiniranje. Nadalje, u reviziji instrumenta jamstva koju je proveo Revizorski sud preporučena je veća usmjerenost na inovativnija poduzeća kao korisnike. Fond InvestEU objedinit će stručno znanje i resurse i tako se više usmjeriti na poduzeća koja se bave rizičnijim inovacijskim aktivnostima.

U području socijalnih pitanja i u pogledu Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI), postoje empirijski dokazi da u Uniji u znatnoj mjeri nedostaju ulaganja u socijalnu infrastrukturu, socijalna poduzeća koja proizvode robu (materijalna imovina) i u socijalne usluge, ideje i ljude (nematerijalna imovina), a ta su ulaganja ključna da bi države članice Unije razvile pravedna i uključiva društva koja se temelje na znanju.

Mikrofinanciranje i socijalna poduzeća u Europi tek se razvijaju i dio su tržišta u nastajanju koje se još nije razvilo. Kako je naglašeno u evaluaciji EaSI-ja na sredini razdoblja koja je provedena 2017., financijskim instrumentima u okviru EaSI-ja pružila se potpora ugroženim skupinama i socijalnim poduzećima olakšao pristup financiranju, čime se postigao značajan socijalni učinak. Iz zaključaka evaluacije proizlazi da potpuni potencijal potvrđen dosad ostvarenim rezultatima opravdava nastavak pružanja potpore ulaganjima u području socijalnih pitanja i da je potrebno povećati financijske kapacitete programa InvestEU.

Izvješće o procjeni učinka programa InvestEU uključuje detaljan sažeti prikaz rezultata evaluacije.

U siječnju 2019. Europski revizorski sud objavio je tematsko izvješće br. 03/2019 o Europskom fondu za strateška ulaganja. U izvješću se navodi da je EFSU djelotvorno privukao financijska sredstva kojima se doprinijelo znatnim dodatnim ulaganjima u EU-u, ali i da su potrebna i određena poboljšanja. Većina tih poboljšanja već je uglavnom uvedena Uredbom o EFSU-u 2.0, dok su druge obuhvaćene zakonodavnim prijedlogom o fondu InvestEU.

Konkretno, programom InvestEU poboljšat će se komplementarnost i izbjeći dupliciranja i preklapanja različitih instrumenata. Nadalje, programom InvestEU dodatno će se ojačati i pojasniti kriteriji povezani s procjenom dodatnosti i procjenom mobiliziranih ulaganja u skladu sa zahtjevima nove Financijske uredbe (EU 2018/1046).

Slijedom preporuke Europskog revizorskog suda da se poboljša geografska raširenost, upravni odbor EFSU-a proveo je 2019. studiju kako bi analizirao temeljne uzroke uočene geografske raširenosti i donio mjere za daljnje poboljšanje geografske ravnoteže uz poštovanje prirode EFSU-a koja se temelji na potražnji.

U svibnju 2020. Europski revizorski sud objavio je tematsko izvješće br. 12/2020 o Europskom savjetodavnom centru za ulaganja (ESCU). U izvješću je zaključeno da se ESCU od kraja 2018. još nije pokazao učinkovitim alatom za poticanje ulaganja u EU-u. Tijekom razdoblja revizije dovršeno je vrlo malo zadataka koji su znatno utjecali na ponudu projekata pogodnih za ulaganja i većina zadataka ESCU-a odnosila se na rane faze ciklusa ulaganja projekta, tako da mogu imati samo dugoročne učinke.

Europski revizorski sud primijetio je da su korisnici vrlo zadovoljni prilagođenim savjetodavnim uslugama ESCU-a te da se većina zadataka ESCU-a odnosila na sektore i države članice visokog prioriteta. Međutim, Europski revizorski sud utvrdio je da je u odnosu na dostupne resurse ESCU zaprimio malo zahtjeva koji su rezultirali istinskim savjetodavnim zadacima. Nadalje, potrebna je jasnija strategija i bolji postupci za praćenje ulaganja potaknutih zadacima ESCU-a. Nadalje, unatoč naporima koje je ESCU uložio, suradnja s partnerima radi poboljšanja geografske pokrivenosti sporo se razvijala zbog pravne složenosti te razlika u spremnosti i kapacitetima za suradnju nacionalnih razvojnih banaka i institucija.

Savjetodavni centar InvestEU općenito će uzeti u obzir preporuke Europskog revizorskog suda i primijeniti stečeno iskustvo u radu ESCU-a, primjerice na sljedeće načine:

–daljnjim razvojem suradnje s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama za razvoj radi poboljšanja lokalne prisutnosti i pristupa savjetodavnim uslugama;

–određivanjem prioriteta i posebnih kriterija za procjenu vrijednosti savjetodavne potpore i razvojem okvira za praćenje uspješnosti;

–poboljšanjem postupaka provjere za procjenu vrijednosti potencijalnih zadataka kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao njihov doprinos;

–procjenom savjetodavnih potreba i vjerojatne potražnje za ciljanim savjetodavnim inicijativama i razvojem projekata koji bi mogli dobiti potporu u okviru jamstva fonda InvestEU.

 •Savjetovanja s dionicima

Prijedlog je dio paketa mjera za suzbijanje negativnih gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 i krizna je mjera. S obzirom na potrebu za hitnim pružanjem potpore europskim poduzećima koja su teško pogođena pandemijom i mjerama ograničenja kretanja, nije bilo moguće provesti savjetovanja s dionicima o elementima koji su novi u usporedbi s izvornim prijedlogom Komisije iz 2018.

Procjena učinka temeljila se na otvorenom javnom savjetovanju o fondovima EU-a u području ulaganja, istraživanja i inovacija, malih i srednjih poduzeća i jedinstvenog tržišta, te osobito na odgovorima koji su se odnosili na potporu EU-a ulaganjima 13 .

U ovom su prijedlogu uzeti u obzir rezultati otvorenog javnog savjetovanja. Konkretno, većina ispitanika izrazila je mišljenje da se postojećom potporom za ulaganja na razini EU-a ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljevi politika, primjerice smanjenje nezaposlenosti, potpora socijalnim ulaganjima, olakšavanje prijelaza na digitalno gospodarstvo i olakšavanje pristupa financiranju, osobito malim i srednjim poduzećima te osiguravanje čistog i zdravog okoliša i potpora industrijskom razvoju.

Ispitanici su naglasili važnost nošenja s izazovima politika na razini EU-a, među ostalim, u područjima kao što su istraživanje, potpora obrazovanju i osposobljavanju, čist i zdrav okoliš i prijelaz na niskougljično i kružno gospodarstvo te smanjenje nezaposlenosti.

Oko 60 % sudionika otvorenog javnog savjetovanja o strateškoj infrastrukturi izrazilo je mišljenje da su poteškoće u pristupu financiranju prepreka koja onemogućuje postojećim programima uspješnije postizanje ciljeva politika.

Većina sudionika podržala je utvrđene mjere kojima bi se moglo pridonijeti pojednostavnjenju i smanjenju administrativnog opterećenja. Te su mjere posebno uključivale smanjenje broja pravila, jasnija i kraća pravila, usklađivanje pravila o fondovima EU-a te stabilan i fleksibilan okvir tijekom programskog razdoblja.

Cilj je programa da se ti rezultati uzmu u obzir te da se naglasak stavi na prioritete politika Unije u kontekstu pružanja potpore u okviru fonda InvestEU. Jedinstvenim skupom pravila koji bi se utvrdili u okviru fonda InvestEU trebao bi se riješiti problem mogućih preklapanja, a krajnjim korisnicima osobito olakšati podnošenje zahtjeva za potporu. InvestEU raspolaže mehanizmom fleksibilnosti koji mu omogućuje prilagodbu tržišnim situacijama i potrebama. Usklađeni su i zahtjevi za izvješćivanje.

•Vanjsko stručno znanje

Provedena je vanjska evaluacija u skladu s člankom 18. stavkom 6. Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja 14 , kako je objašnjeno u pododjeljku „Retrospektivne evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva” 15 .

•Procjena učinka

Prijedlog je dio paketa mjera za suzbijanje negativnih gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 i krizna je mjera. S obzirom na potrebu za hitnim pružanjem potpore europskim poduzećima koja su teško pogođena pandemijom i mjerama ograničenja kretanja, nije bilo moguće službenu procjenu učinka u vezi s elementima koji su novi u usporedbi s izvornim prijedlogom Komisije iz 2018.

Kad je riječ o ostalim elementima, u procjeni učinka 16 predstavljenoj u kontekstu izvornog Komisijina prijedloga iz 2018. detaljno su ispitani glavni izazovi za sljedeći VFO, osobito nedostatak ulaganja i investicijske okolnosti koje nisu optimalne, u različitim područjima, kao što su istraživanja i inovacije, održiva infrastruktura, financiranje MSP-ova i socijalna ulaganja. Analizirani su i objašnjeni odabiri u pogledu strukture predloženog programa InvestEU, upravljanja programom, ciljeva, mjera, financijskih proizvoda i krajnjih korisnika. U procjeni učinka prema potrebi su opisana i razmatrana alternativna rješenja i razlozi predloženih odabira, posebno kad je riječ o uspostavi jedinstvenog instrumenta za potporu ulaganjima, mehanizmima provedbe i partnerima u provedbi te predloženoj upravljačkoj strukturi.

U procjeni učinka naglašava se da je dosadašnje iskustvo uporabe financijskih instrumenata EU-a i proračunskog jamstva EFSU-a pokazalo da je tijekom sljedećeg VFO-a potrebno pojednostavniti, racionalizirati i bolje koordinirati instrumente EU-a za potporu ulaganjima. Iskustvo stečeno primjenom EFSU-a pokazalo je da je uporaba proračunskog jamstva umjesto tradicionalnih financijskih instrumenta, kad je to moguće, učinkovitija i donosi značajne koristi.

U procjeni učinka identificirane su sljedeće glavne značajke fonda InvestEU:

Niz djelovanja predviđenih u okviru fonda InvestEU provodit će se na temelju različitih proizvoda usmjerenih na različite rizike za koje su po prirodi potrebne visoke, srednje ili niske stope rezervacija, ovisno o vrsti dostupnog pokrića osiguranog jamstvom i operacijama koje primaju potporu. Komisija će izdati smjernice i pratiti primjenu i rizike koje podrazumijevaju različiti proizvodi kako bi se osigurala usklađenost općeg portfelja sa stopama rezervacija utvrđenima u prijedlogu.

Odbor za regulatorni nadzor objavio je 27. travnja 2018. pozitivno mišljenje uz određene zadrške 17 . U radnom dokumentu službi Komisije 18 analiziraju se pitanja na koje se osvrnuo navedeni Odbor. U izvješću se bolje objašnjavaju preklapanja između EFSU-a i financijskih instrumenata kojima se centralizirano upravlja te se objašnjava način na koji će se u okviru fonda InvestEU izbjeći preklapanja. Nadalje, detaljnije je objašnjen odabir predložene upravljačke strukture te uloga različitih tijela, što uključuje usporedbu postojećih upravljačkih mehanizama koji se trenutačno primjenjuju na EFSU i financijske instrumente s mehanizmima koji se predlažu u okviru fonda InvestEU. Dodana su i dodatna objašnjenja pretpostavki na kojima se temelji predviđena razina rizika i stopa rezervacija, uključujući dodatna objašnjenja funkcije za procjenu rizika u okviru upravljačke strukture.

•Pojednostavnjenje

Problem investicijskih okolnosti koje nisu optimalne trenutačno se rješava heterogenim i rascjepkanim portfeljem financijskih instrumenata EU-a i EFSU-a. Ta je situacija složena za posrednike i krajnje primatelje, koji se suočavaju s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju.

Cilj je fonda InvestEU pojednostavniti pružanje potpore EU-a ulaganjima uspostavom jedinstvenog okvira kojim se smanjuje složenost. Zbog smanjenog broja sporazuma i primjene jedinstvenog skupa pravila, u okviru fonda InvestEU pojednostavnit će se pristup dobivanja potpore EU-a za krajnje primatelje, upravljačka struktura i upravljanje instrumentima za potporu ulaganjima.

Nadalje, budući da su fondom InvestEU pokrivene sve potrebe politike za pružanje potpore ulaganjima, njime se omogućuje pojednostavnjenje i usklađivanje zahtjeva za izvješćivanje i pokazatelja uspješnosti.

•Temeljna prava

Prijedlog ne utječe na temeljna prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

U skladu s Komunikacijom Komisije o proračunu EU-a za provedbu europskog plana oporavka 19 , uključujući pojačan višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027., proračunski okvir (obveze u tekućim cijenama) predviđen za program InvestEU iznosi 33 524 733 000 EUR, uključujući 724 733 000 EUR za pomoć u razvoju projekata i ostale popratne mjere. Ukupne izdvojene rezervacije iznosit će 33 800 000 000 EUR, od čega je 1 000 000 000 EUR osigurano prihodima, vraćanjima i povratima iz postojećih financijskih instrumenata i EFSU-a. Prihodima i povratima iz fonda InvestEU osiguravaju se i dodatni doprinosi za rezervacije. Iz ukupnog proračunskog okvira koji je prethodno naveden, iznos od 33 000 440 000 EUR stavit će se na raspolaganje u okviru Europskog instrumenta za oporavak na temelju ovlasti utvrđene novom Odlukom o zajedničkim sredstvima.

Prijedlog uključuje zakonodavni financijski izvještaj s dodatnim proračunskim informacijama.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Fond InvestEU (jamstvo EU-a) provodit će se u okviru neizravnog upravljanja. Komisija će s partnerima u provedbi sklopiti potrebne sporazume o jamstvu. Usluge savjetodavnog centra InvestEU pružat će se u okviru neizravnog ili izravnog upravljanja ovisno o vrsti pomoći. Portal InvestEU provodit će se uglavnom u okviru izravnog upravljanja.

Učinak provedbe programa InvestEU procjenjivat će se na temelju evaluacija. Evaluacije će se provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 20 , u kojem su tri institucije potvrdile da evaluacije postojećeg zakonodavstva i politika trebaju biti temelj za procjene učinka opcija daljnjeg djelovanja. U evaluacijama će se ocijeniti učinci programa InvestEU na terenu na temelju pokazatelja/ciljnih vrijednosti programa InvestEU i detaljne analize mjere u kojoj se može smatrati da je program InvestEU relevantan, učinkovit, djelotvoran, pruža dovoljnu dodanu vrijednost EU-a i u skladu je s ostalim politikama EU-a. U evaluacijama će se razmotriti i stečeno iskustvo kako bi se utvrdili nedostaci/problemi ili potencijal za poboljšanje mjera ili njihovih rezultata te kako bi se maksimalno poboljšala njihova primjena i povećao njihov učinak. Praćenje uspješnosti temeljit će se na pokazateljima utvrđenima u Prijedlogu. Osim tih temeljnih pokazatelja, u smjernicama o ulaganjima ili sporazumima o jamstvu definirat će se detaljniji pokazatelji u pogledu specifičnih financijskih proizvoda koji se trebaju uvesti. Nadalje, izradit će se posebni pokazatelji za savjetodavni centar InvestEU i portal InvestEU.

Od partnera u provedbi zahtijevat će se usklađeno izvješćivanje u skladu s Financijskom uredbom.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Poglavlje I. – Opće odredbe

Općim odredbama definiraju se opći i posebni ciljevi programa InvestEU, koji se naknadno navode i u sastavnicama politika.

Operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje će primiti potporu u obliku jamstva EU-a u okviru fonda InvestEU pridonosi se sljedećem: i. konkurentnosti Unije, uključujući istraživanje, inovacije i digitalizaciju; ii. rastu i zapošljavanju u gospodarstvu Unije, njegovoj održivosti te okolišnoj i klimatskoj dimenziji pridonoseći ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma te otvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta; iii. socijalnoj otpornosti, uključivosti i inovativnosti Unije; iv. promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture, obrazovanja i osposobljavanja; v. integraciji Unijinih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti Unijinih tržišta kapitala, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje. vi. sprječavanju asimetričnog oporavka od krize, čime se promiče ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija; ili vii. oporavku gospodarstva Unije nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19, održavanju i jačanju njezinih strateških lanaca vrijednosti, koji često utječu na nekoliko država članica i regija, te održavanju i intenziviranju aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih s kritičnom infrastrukturom te kritičnim tehnologijama i inputima za poduzeća i potrošače.

Predlaže se da jamstvo EU-a iznosi 75 153 850 000 EUR te da stopa rezervacija iznosi 45 %, odnosno za rezervacije je potrebno 33 800 000 000 EUR (oba iznosa u tekućim cijenama). Okvirna raspodjela jamstva EU-a među sastavnicama politika utvrđena je u Prilogu I. Međutim, za sastavnicu koja se odnosi na europska strateška ulaganja dodijeljena su posebna sredstva za jamstvo EU-a u iznosu do 31 153 850 000 EUR. Vrijednost rezervacija temelji se na vrsti predviđenih financijskih proizvoda i rizičnosti portfelja, uzimajući u obzir iskustvo stečeno primjenom EFSU-a i prethodnih financijskih instrumenata.

Za savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU i popratne mjere predlaže se financijska omotnica u iznosu od 724 733 000 EUR (u tekućim cijenama). Iznos omotnice razmjeran je opsegu jamstva EU-a kako bi se olakšalo korištenje dostupnih sredstava pružanjem odgovarajuće savjetodavne potpore, među ostalim promotorima projekata.

Predviđeno je sudjelovanje trećih zemalja u financijskim proizvodima u okviru sastavnica politika fonda InvestEU, osim sastavnice za europska strateška ulaganja, pod uvjetom da svoj doprinos uplate u gotovini. Ta je mogućnost predviđena posebno kako bi se, u opravdanim slučajevima, dopustio nastavak primjene postojećih aranžmana, među ostalim u području istraživanja, ili kako bi se predvidjele mogućnosti pružanja potpore u vezi s procesima pristupanja. Države članice koje žele iskoristiti dio svojih sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja za doprinos fondu InvestEU mogu to učiniti. Ti se doprinosi dodaju iznosu jamstva EU-a od 75 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama).

Poglavlje II. – Fond InvestEU

U ovom se poglavlju utvrđuje pet sastavnica politika fonda InvestEU i. održiva infrastruktura; ii. istraživanja, inovacije i digitalizacija; iii. mala i srednja poduzeća; iv. socijalna ulaganja i vještine; v. europska strateška ulaganja) i detaljno opisuju njihova područja primjene.

Definiraju se i dva odjeljka u okviru jamstva EU-a: i. odjeljak „EU”; i ii. odjeljak „države članice”, koji će se sastojati od jednog pododjeljka za svaku državu članicu koja odluči dio svojih sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja prenijeti u fond InvestEU.

Posebnim pravilima koja se odnose na odjeljak „države članice” predviđa se sklapanje sporazuma o doprinosu između Komisije i dotične države članice i definiraju se glavni elementi doprinosa, primjerice iznos, stopa rezervacija i nepredviđene obveze. Uredba o zajedničkim odredbama i ostali relevantni pravni instrumenti sadržavat će potrebne odredbe o dodjeli ovlasti. Nakon što se sredstva prenesu u fond InvestEU, na provedbu odjeljka „države članice” primjenjivat će se pravila fonda InvestEU. Komisija partnera u provedbi odabire na temelju prijedloga države članice i potpisuje sporazum o jamstvu s dotičnom državom članicom.

U Komisijinu prijedlogu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. utvrđen je ambiciozniji cilj u pogledu uključivanja klimatskih pitanja u sve programe EU-a, a to je da se 25 % rashoda EU-a namijeni ostvarenju klimatskih ciljeva. Doprinos programa InvestEU ostvarenju tog općeg cilja pratit će se s pomoću EU-ova klimatskog sustava pokazatelja. Postavljen je zaseban ambiciozan cilj da najmanje 60 % ulaganja u okviru sastavnice politika koja se odnosi na održivu infrastrukturu pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša. Komisija će na godišnjoj osnovi dostavljati informacije u kontekstu nacrta godišnjeg proračuna.

Kako bi poduprla potpuno iskorištavanje potencijala programa InvestEU da pridonese ciljevima klimatske politike, Komisija će nastojati utvrditi relevantne aktivnosti u svim fazama procesa pripreme, provedbe, preispitivanja i evaluacije programa InvestEU.

Poglavlje III. – Partnerstvo između Komisije i Grupe Europske investicijske banke

Uspostavlja se partnerstvo između Komisije i Grupe Europske investicijske banke. Osim provedbe 75 % jamstva EU-a, njime su obuhvaćene i određene savjetodavne zadaće povezane s bankovnim aspektima sporazuma o jamstvu, posebno u pogledu financijskog rizika i upravljanja rizicima portfelja. Grupa Europske investicijske banke imat će središnju ulogu i u pružanju savjetodavne potpore u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Nadalje, savjetovat će Komisiju i obavljati operativne zadaće povezane s centrom.

Grupa Europske investicijske banke poduzet će sve potrebne mjere i mjere opreza kako bi se izbjegli sukobi interesa s drugim partnerima u provedbi u vezi sa zadaćama koje obavlja za Komisiju u okviru partnerstva.

Poglavlje IV. – jamstvo EU-a

Ovo poglavlje sadržava odredbe o jamstvu EU-a i njegovoj uporabi. Tim se odredbama predviđa da je jamstvo EU-a neopozivo i da se izdaje na zahtjev predviđa se razdoblje ulaganja, te se utvrđuju zahtjevi za prihvatljive operacije financiranja i operacije ulaganja te prihvatljive vrste financiranja. Pojedinosti o sektorima prihvatljivima za operacije financiranja i operacije ulaganja utvrđene su u Prilogu II.

Nadalje, u ovom se poglavlju utvrđuju uvjeti koji se primjenjuju na partnere u provedbi koji, među ostalim, moraju proći ocjenjivanje na temelju stupova u skladu s Financijskom uredbom i uvjeti koji se primjenjuju na sporazume o jamstvu između Komisije i partnera u provedbi. U poglavlju se navode i zahtjevi koji se odnose na naknadu za jamstvo EU-a te uvjeti za smanjenje naknade u propisno opravdanim slučajevima.

Pri odabiru partnera u provedbi Komisija će razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava, privlačenja stranih ulagatelja, osiguravanja odgovarajuće geografske i sektorske pokrivenosti te doprinosa pružanju novih rješenja za uklanjanje nedostataka na tržištu i rješavanju problema investicijskih okolnosti koje nisu optimalne. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovorâ, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa Europske investicijske banke trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU”. Ona će provoditi 75 % jamstva EU-a. Nacionalne razvojne banke ili institucije također mogu postati partneri u provedbi. Nadalje, i druge međunarodne financijske institucije moći će biti partneri u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

U ovom se poglavlju detaljno opisuje pokriće jamstva EU-a ovisno o različitim vrstama financiranja u okviru tog jamstva.

Poglavlje V. – Upravljanje

Fond InvestEU imat će savjetodavni odbor koji se sastoji od i. predstavnikâ partnera u provedbi; ii. predstavnikâ država članica; iii. stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor; i iv. stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija. Savjetodavni odbor, među ostalim, savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o oblikovanju financijskih proizvoda koji se provode u okviru fonda InvestEU, o tržišnim kretanjima, nedostacima na tržištu i investicijskim okolnostima koje nisu optimalne te o tržišnim uvjetima. Osim toga, razmjenjuje mišljenja o kretanjima na tržištu i najbolje prakse.

Osniva se Upravljački odbor radi utvrđivanja strateških i operativnih smjernica, donošenja metodološkog okvira za rizike, nadgledanja provedbe programa InvestEU, savjetovanja o užem izboru kandidata za članstvo u Odboru za ulaganja, donošenja poslovnika tajništva Odbora za ulaganja i donošenja pravila koja se primjenjuju na operacije s platformama za ulaganja.

Upravni odbor sastoji se od četiriju predstavnika Komisije, triju predstavnika Grupe Europske investicijske banke i dvaju predstavnika drugih partnera u provedbi. Osim toga, Europski parlament imenuje jednog stručnjaka kao člana bez prava glasa. Odborom predsjeda predstavnik Komisije.

Komisija provodi provjeru usklađenosti predloženih operacija financiranja ili operacija ulaganja s politikama kako bi provjerila jesu li usklađene s pravom EU-a prije podnošenja prijedloga Odboru za ulaganja. Kad je riječ o Europskoj investicijskoj banci, predlaže se da se njezini prijedlozi ne podvrgavaju provjeri usklađenosti s politikama jer se podnose Komisiji u okviru postupka predviđenog člankom 19. Protokola br. 5. Samo ako Komisija donese nepovoljno mišljenje u tom postupku, predmetna operacija financiranja ili operacija ulaganja isključuje se iz pokrića jamstva EU-a.

Odbor za ulaganja odobrava upotrebu jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja. Njegovi su članovi vanjski stručnjaci sa stručnim znanjem iz relevantnih sektora. Odbor za ulaganja sastaje se u pet različita sastava u skladu s pet sastavnica politika. U svakom je sastavu šest članova, od kojih su četiri stalni članovi koji sudjeluju u svim sastavima. Pri odabiru preostala dva člana uzimaju se u obzir konkretna područja koja su obuhvaćena određenom sastavnicom politika.

Osniva se neovisno tajništvo koje pomaže Odboru za ulaganja. Administrativno je sjedište tajništva u Komisiji, ali je tajništvo odgovorno predsjedniku Odbora za ulaganja.

Odbor za ulaganja također će biti nadležan za dodjelu jamstva EU-a operacijama obuhvaćenima Uredbom o EFSU-u 21 .

Za sve operacije financiranja i ulaganja potrebno je Odboru za ulaganja podnijeti tablicu pokazatelja. Time će se omogućiti neovisna, transparentna i usklađena procjena zahtjeva za jamstvo. Tablica sadržava detaljne informacije o predmetnoj operaciji financiranja ili operaciji ulaganja, među ostalim o doprinosu operacije ciljevima politike Unije, dodatnosti, nedostatku na tržištu ili investicijskim okolnostima koje nisu optimalne, učinku ulaganja i financijskom profilu.

Poglavlje VI. – Savjetodavni centar InvestEU

Savjetodavni centar InvestEU pružat će savjetodavnu potporu u pronalaženju, pripremi, razvoju, strukturiranju, javnoj nabavi i provedbi projekata, uključujući s time povezanu izgradnju kapaciteta te će biti dostupan promotorima projekata iz javnog i privatnog sektora te financijskim i drugim posrednicima.

Poglavlje VII. – Portal InvestEU

Na temelju iskustva stečenog u radu Europskog portala projekata ulaganja u okviru Plana ulaganja za Europu osnovat će se portal InvestEU, Komisija će provoditi sustavne provjere usklađenosti projekata s pravom i politikama Unije. Osim toga, partneri u provedbi obvezni su razmotriti one projekte u svojem području djelovanja za koje je utvrđeno da su usklađeni. Cilj je portala povećati vidljivost projekata za ulaganja u EU-u kojima je potrebno financiranje. Međutim, projekt se ne mora objaviti na portalu da bi dobio financijska sredstva EU-a. Slično tome, objava projekta na portalu ne znači da će projekt u konačnici dobiti jamstvo EU-a.

Poglavlje VIII. – Odgovornost, praćenje i izvješćivanje, evaluacija i kontrola

Od predsjednika Upravljačkog odbora može se zatražiti da izvijesti Europski parlament ili Vijeće ili da usmeno ili pismeno odgovori na njihova pitanja.

U ovom se poglavlju predviđa redovito praćenje i izvješćivanje, dok se u Prilogu III. utvrđuju pokazatelji na temelju kojih će se mjeriti uspješnost. Ovo poglavlje sadržava i odredbe o reviziji i pravima OLAF-a u pogledu operacija financiranja i operacija ulaganja u trećim zemljama.

Predlaže se da se uporaba jamstva EU-a ispita u okviru privremene i završne evaluacije u skladu sa zahtjevima iz Financijske uredbe. U privremenoj evaluaciji trebat će se razmotriti određene posebne značajke Uredbe, kao što su funkcioniranje modaliteta partnerstva između Komisije i Grupe Europske investicijske banke, raspodjela jamstva EU-a između Grupe Europske investicijske banke i drugih partnera u provedbi te rad savjetodavnog centra InvestEU.

Poglavlje IX. – Transparentnost i vidljivost

Ovo poglavlje sadržava odredbe kojima se osigurava odgovarajuća transparentnost i vidljivost u odnosu na krajnje primatelje i širu javnost.

Poglavlje X. – Prijelazne i završne odredbe

Zadnje poglavlje sadržava odredbe koje se odnose na korištenje prihoda, vraćanja i povrata iz prethodnih programa. Popis tih programa, koji uključuje EFSU, nalazi se u Prilogu IV. U ovom se poglavlju utvrđuje i postupak za donošenje delegiranih akata.

Predviđeno je da se Uredba primjenjuje od 1. siječnja 2021.

2020/0108 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa InvestEU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. i članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 22 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 23 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Zbog potrebnih mjera ograničavanja, gospodarska aktivnost u EU-u znatno se smanjila. Očekuje se da će smanjenje BDP-a EU-a u 2020. iznositi oko 7,5 %, što je znatno više nego tijekom financijske krize 2009. Izbijanje pandemije pokazalo je međusobnu povezanost globalnih lanaca opskrbe i otkrilo neke slabosti kao što je prekomjerno oslanjanje strateških industrija na nediversificirane vanjske izvore opskrbe. Te slabosti treba otkloniti kako bi se poboljšao odgovor Unije na izvanredne situacije te otpornost cijelog gospodarstva, a istodobno zadržala njegova otvorenost tržišnom natjecanju i trgovini u skladu s njegovim pravilima. Očekuje se znatan pad ulaganja. Iako su se prije pandemije udjeli ulaganja u BDP-u u Uniji oporavili, ostali su ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljna da nadoknadi godine nedovoljnih ulaganja nakon krize 2009. Što je još važnije, postojećim razinama i predviđanjima ulaganja ne mogu se zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima s ciljem ponovnog pokretanja i održavanja dugoročnog rasta u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti, među ostalim u području inovacija, vještina, infrastrukture, malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), niti se može omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Slijedom toga, kako bi se ostvarili ciljevi politike Unije i podržao brz i zdrav gospodarski oporavak, potrebna je potpora za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te za smanjenje nedostatka ulaganja u ciljanim sektorima.

(2)U evaluacijama je istaknuto da je zbog raznolikosti financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. došlo do određenih preklapanja njihova područja primjene. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi, nadovezujući se i na iskustva s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSI) uspostavljenim u okviru Plana ulaganja za Europu, trebalo osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financiranja koje se nudi u okviru jedinstvenog sustava proračunskog jamstva, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)Posljednjih je godina Unija donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja, kao što su „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” od 3. ožujka 2010., „Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala” od 30. rujna 2015., „Nova europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018., „Čista energija za sve Europljane” od 30. studenoga 2016., „Zatvaranje kruga — akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” od 2. prosinca 2015., „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” od 20. srpnja 2016., „europski akcijski plan obrane“ od 30. studenoga 2016., „Pokretanje Europskog fonda za obranu” od 7. lipnja 2017., „Svemirska strategija za Europu” od 26. listopada 2016., „Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava“ od 13. prosinca 2017., „europski zeleni plan“ od 11. prosinca 2019., „Plan ulaganja za europski zeleni plan“ od 14. siječnja 2020., „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju“ od 14. siječnja 2020., „Strategija o oblikovanju digitalne budućnosti Europe“, „Podatkovna strategija“ i „Komunikacija o umjetnoj inteligenciji“ od 19. veljače 2020., „Nova industrijska strategija za Europu“ od 10. ožujka 2020. i „Strategija za MSP-ove za održivu i digitalnu Europu“ od 10. ožujka 2020. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice, prema potrebi u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se podupiru ti prioriteti reformi. Te bi strategije trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)Fond InvestEU trebao bi doprinijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomske konvergencije i kohezije Unije, među ostalim u područjima inovacija i digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta Unije te socijalne otpornosti i integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući putem rješenja za njihovu rascjepkanost i diversifikaciju izvora financiranja za poduzeća Unije. U tu bi svrhu fond InvestEU trebao podupirati tehnički i ekonomski isplative projekte uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i, prema potrebi, financijskim doprinosima partnerâ u provedbi. Fond InvestEU trebao bi se temeljiti na potražnji i trebao bi istodobno biti usmjeren na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi se nedovoljno financirala, čime bi se doprinijelo ostvarivanju ciljeva politika Unije. Potpora u okviru fonda InvestEU trebala bi obuhvaćati širok raspon sektora i regija, ali bi se njome trebala izbjegavati prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija te bi se trebao olakšati pristup projektima koji se sastoje od partnerskih subjekata u više regija diljem EU-a.

(6)Kulturni i kreativni sektori ključni su i brzorastući sektori Unije, u okviru kojih se intelektualno vlasništvo i kreativnost pojedinca pretvaraju u gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, ograničavanja društvenih kontakata uvedeno tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 imala su znatan negativan gospodarski učinak na te sektore. Osim toga, nematerijalna priroda imovine u tim sektorima ograničila je pristup privatnom financiranju MSP-ovima i organizacija iz tih sektora koje je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. U okviru programa InvestEU trebalo bi MSP-ovima iz kulturnih i kreativnih sektora nastaviti olakšavati pristup financiranju. Kulturni, kreativni, audiovizualni i medijski sektori ključni su za našu kulturnu raznolikost i demokraciju u digitalnom dobu te su sastavni dio naše suverenosti i autonomije, a strateška ulaganja u audiovizualni i medijski sadržaj i tehnologiju definirat će dugoročni kapacitet za proizvodnju i distribuciju sadržaja širokoj publici preko nacionalnih granica.

(7)U cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja, čime se pridonosi poboljšanju blagostanja, pravednijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji, fondom InvestEU trebalo bi podupirati ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturnu baštinu. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti okolišne i socijalne standarde Unije, uključujući prava radnika. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(8)Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. („Program 2030.“) i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum donesen na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime 24 („Pariški sporazum o klimatskim promjenama“), kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030. Kako bi se ostvarili ti ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja trebala imati istaknutu ulogu u uspostavi fonda InvestEU.

(9)Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u komunikaciji Komisije od 8. ožujka 2018. „Akcijski plan: Financiranje održivog rasta” i komunikaciju Komisije od 14. siječnja 2020. o Planu ulaganja za europski zeleni plan.

(10)Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno 30 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja. 

(11)Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime pratit će se s pomoću sustava Unije za nadzor klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi te odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja 25 ] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU ujedno bi se trebalo doprinijeti provedbi ostalih dimenzija ciljeva održivog razvoja.

(12)Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, unutarnjih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u bioraznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. U pripremu i provedbu ulaganja trebalo bi integrirati zaštitu okoliša te sprečavanje povezanih rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na bioraznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti 26 i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća 27 . Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijama izrađenima u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, bioraznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućila procjena pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i bioraznolikost.

(13)Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture trebali bi biti pod nadzorom partnera u provedbi kako bi se utvrdilo imaju li okolišni, klimatski ili socijalni učinak. Projekti ulaganja koji imaju takav učinak trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u bliskoj suradnji s potencijalnim partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU. Smjernice bi trebale odgovarajuće primjenjivati kriterije utvrđene [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi biti isključeni iz provjere održivosti. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, trebao bi dostaviti obrazloženje Odboru za ulaganja koji je osnovan za potrebe fonda InvestEU. Operacije koje nisu u skladu s postizanjem klimatskih ciljeva ne bi trebale biti prihvatljive za potporu na temelju ove Uredbe.

(14)Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize i krize uzrokovane bolešću COVID-19 umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Stvara i rizik od konsolidacije neravnoteža i utječe na dugoročni razvoj regija. Znatna ulaganja u infrastrukturu Unije, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti te uspostave jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje Unijinih ciljeva održivosti, među ostalim obveza Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i druge sigurne i održive izvore energije s niskom razinom emisija, infrastrukturu u području okoliša, infrastrukturu u području klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima s manjkom ulaganja u kojima su potrebna dodatna ulaganja. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati pojednostavnjeni proces ulaganja kojim se omogućuje vidljivost portfelja projekata i u najvećoj mogućoj mjeri povećavaju sinergije među relevantnim programima Unije u područjima kao što su promet, energetika i digitalizacija. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti i zaštiti, u projekte ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uključiti mjere otpornosti infrastrukture, uključujući njezino održavanje i sigurnost, te u obzir uzeti načela zaštite građana u javnim prostorima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javne prostore, promet, energetiku i drugu kritičnu infrastrukturu, kao što je Europski fond za regionalni razvoj.

(15)Program InvestEU trebao bi, prema potrebi, doprinijeti ciljevima Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 28 i Uredbe o upravljanju 29 te promicati energetsku učinkovitost odluka o ulaganjima.

(16)Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže pogodne za okoliš kojom se u najvećoj mogućoj mjeri iskorištava potencijal svih prijevoznih sredstava i ostvaruje sinergija među njima. Programom InvestEU trebala bi se podupirati ulaganja u multimodalna prometna čvorišta, koja unatoč svojem znatnom gospodarskom potencijalu i poslovnom modelu predstavljaju znatan rizik za privatne ulagatelje. Programom InvestEU bi se ujedno moglo doprinijeti razvoju i uvođenju inteligentnih prometnih sustava. Programom InvestEU trebalo bi se doprinijeti jačanju napora za osmišljavanje i primjenu tehnologija kojima se poboljšava sigurnost vozila i prometne infrastrukture.

(17)Razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i načela financiranja održivog plavog gospodarstva, program InvestEU trebao bi doprinijeti politikama Unije koje se odnose na mora i oceane. To može uključivati intervencije u području pomorskog poduzetništva i pomorske industrije, inovativnu i konkurentnu pomorsku industriju, obnovljivu energiju mora i kružno gospodarstvo.

(18)Iako je razina ukupnih ulaganja u Uniji rasla prije krize uzrokovane bolešću COVID-19, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje i inovacije i dalje su bila nedovoljna te se pretpostavlja da ih je kriza znatno pogodila. Nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućili razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji, kako bi ta rješenja bila konkurentna na svjetskim tržištima te kako bi se promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini, u sinergiji s programom Obzor Europa, uključujući Europsko vijeće za inovacije. U tom bi pogledu iskustvo stečeno zahvaljujući financijskim instrumentima uvedenima u okviru programa Obzor 2020. kao što je InnovFin – Financiranje EU-a za inovatore, kojim se inovativnim poduzećima olakšava i ubrzava pristup financiranju, trebalo poslužiti kao čvrsta osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(19)Turizam je važno područje za gospodarstvo Unije i sektor je koji je zbog pandemije bolesti COVID-19 doživio posebno veliko smanjenje. Program InvestEU trebao bi doprinijeti jačanju njegove dugoročne konkurentnosti podupiranjem operacija kojima se promiče održiv, inovativan i digitalni turizam.

(20)Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje i omogućiti koristi od te transformacije svim građanima i poduzećima u Uniji . Čvrsti okvir politike strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, među ostalim u umjetnu inteligenciju, u skladu s programom Digitalna Europa.

(21)Mala i srednja poduzeća čine više od 99 % poduzeća u Uniji te imaju znatnu i ključnu gospodarsku vrijednost. Ona se, međutim, suočavaju s poteškoćama u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalne ekonomije da ostanu konkurentni zahvaljujući sudjelovanju u aktivnostima digitalizacije, internacionalizacije, transformacije u skladu s logikom kružnog gospodarstva, inovacijskim aktivnostima te osiguravanjem da njihova radna snaga stječe nove vještine. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, oni imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagateljima. Inovativna rješenja, kojima primjerice zaposlenici stječu poduzeće ili udio u njemu, također su sve uobičajenija za MSP-ove i poduzeća socijalne ekonomije. Poteškoća u vezi s pristupom financiranju još je veća za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavnjivanjem njihova pristupa financiranju i pružanjem raznolikijih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje vlastitog osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja, osiguravanje vlastite konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim padovima te za jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarskih padova ili šokova, kao i sposobnosti MSP-ova za otvaranje radnih mjesta i stvaranje socijalne dobrobiti. Tom se uredbom ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na uspješne programe Unije kao što je Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) i njime bi se trebali osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća, financiranje za transakcije leasinga i prilika za stavljanje naglaska na specifične, usmjerenije financijske proizvode. Trebalo bi povećati i kapacitete mehanizama za financiranje javnih/privatnih fondova, kao što je Fond za inicijalnu javnu ponudu MSP-ova, kojim se nastoji pružiti potpora MSP-ovima usmjeravanjem većeg broja privatnog i javnog vlasničkog kapitala, posebno u strateška poduzeća.

(22)Kako je navedeno u dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i u Komunikaciji o europskom stupu socijalnih prava te okviru Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Komunikaciji „Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju“ od 14. siječnja 2020., izgradnja uključivije i pravedne Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost mogućnosti posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući prekvalifikaciju radnika i stjecanje dodatnih vještina, među ostalim u regijama koje ovise o gospodarstvu s visokim razinama ugljika i koje su zahvaćene strukturnim prijelazom na niskougljično gospodarstvo. Trebao bi se upotrebljavati za potporu projektima koji stvaraju pozitivne socijalne učinke i povećavaju socijalnu uključenost povećanjem zaposlenosti u svim regijama, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, te poboljšanjem stanja u pogledu rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti, nediskriminacije, pristupačnosti, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenog sektora i sektora socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, beskućništva, digitalne uključivosti, razvoja zajednice, uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU ujedno bi trebao doprinijeti potpori europskih kulturnih i kreativnih aktivnosti sa socijalnim ciljem.

(23)Radi stvaranja protuteže negativnim učincima dubokih društvenih transformacija koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, mikrofinanciranje, etičko financiranje i financiranje socijalnih poduzeća te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja s društvenim učinkom i javno ugovaranje s društvenim ishodima. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se zadovoljila potražnja onih kojima je to najpotrebnije. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi iz siječnja 2018. „Poticanje ulaganja u socijalnu infrastrukturu u Europi”, utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja u okviru socijalne infrastrukture i usluga od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030., među ostalim u području obrazovanja, osposobljavanja, zdravstva i stanovanja. Tome je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se za podupiranje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i otpornije Unije trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i filantropskog kapitala te potpora zaklada i alternativnih pružatelja financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri.

(24)U gospodarskoj krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 raspodjela sredstava na tržištu nije u potpunosti učinkovita a percipirani rizik znatno umanjuje tijek privatnih ulaganja. U takvim je okolnostima ključna značajka fonda InvestEU, tj. smanjenje rizika od ekonomski isplativih projekata za privlačenje privatnog financiranja, posebno vrijedna i trebalo bi je ojačati, među ostalim kako bi se smanjio rizik asimetričnog oporavka. Programom InvestEU trebala bi se moći pružiti ključna potpora poduzećima u fazi oporavka te istodobno usmjeriti pozornost ulagatelja na srednjoročne i dugoročne prioritete politike Unije kao što su europski zeleni plan, Plan ulaganja za europski zeleni plan, strategija o izgradnji digitalne budućnosti Europe i Jaka socijalna Europa za pravednu tranziciju. Time će se znatno povećati kapacitet za preuzimanje rizika Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija i drugih partnera u provedbi radi potpore gospodarskom oporavku.

(25)Pandemija bolesti COVID-19 snažan je udar na gospodarstvo Unije i svjetsko gospodarstvo. Očekuje se da će pad BDP-a EU-a biti mnogo veći nego tijekom financijske krize u 2009., a negativni socijalni učinci bit će neizbježni. Izbijanje pandemije ukazalo je na potrebu za rješavanjem strateških slabosti kako bi se poboljšao odgovor Unije na hitne situacije, kao i otpornost cijelog gospodarstva. Samo otporno, uključivo i integrirano europsko gospodarstvo može očuvati jedinstveno tržište i jednake uvjete u korist i najpogođenijih država članica.

(26)Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru pet sastavnica politika koje odražavaju ključne prioritete politike Unije, i to su: održiva infrastruktura; istraživanja, inovacije i digitalizacija; MSP-ovi; socijalna ulaganja i vještine; i strateška europska ulaganja.

(27)Iako bi sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove prvenstveno trebala biti usmjerena na korist MSP-ova, mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije također bi trebala biti prihvatljiva u okviru te sastavnice politike. I poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebala bi biti prihvatljiva za potporu u okviru preostalih četiriju sastavnica politike.

(28)Glavni bi fokus sastavnice za europska strateška ulaganja trebala biti potpora krajnjim primateljima s poslovnim nastanom u državi članici koji djeluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno s obzirom na zelenu i digitalnu tranziciju i pojačanu otpornost u sljedećim područjima: i. pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite; ii. kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna; iii. osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje takve infrastrukture; iv. ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju, tehnologije obnovljivih izvora energije, tehnologije skladištenja energije uključujući akumulatore, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva, biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale; v. proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u; vi. opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u Uniji; vii. kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, kao što su obrambeni i svemirski sektor te kibersigurnost, te roba s dvojnom namjenom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009. Krajnji primatelji trebali bi imati registrirano sjedište u državi članici i biti aktivni u Uniji u smislu obavljanja znatnih aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji. Projekti koji pridonose diversifikaciji strateških lanaca opskrbe na jedinstvenom tržištu putem operacija na više lokacija u cijelom EU-a trebali bi moći ostvariti korist.

(29)Sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi biti usmjerena i na dobavljače koji imaju poslovni nastan i posluju u Uniji i čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju te kojima bi bila potrebna dugoročna ulaganja ili koji su obuhvaćeni mehanizmom za provjeru izravnih stranih ulaganja. Osim toga, važni projekti od zajedničkog europskog interesa posebno bi trebali imati koristi od sastavnice za europska strateška ulaganja.

(30)Programom InvestEU također bi se trebala pružati potpora financiranju za mobilizaciju ulaganja u korist regija u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.

(31)Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na razini Unije ili pojedine države članice na proporcionalan način, pri čemu bi podržane operacije trebale imati jasnu dodanu vrijednost za Uniju. Odjeljak „države članice” trebao bi državama članicama i regionalnim vlastima preko njihove države članice omogućiti da određenim dijelom svojih sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja pridonesu rezervacijama za jamstvo EU-a kako bi se ono upotrijebilo za operacije financiranja ili operacije ulaganja u cilju uklanjanja specifičnih nedostataka na tržištu ili rješavanju investicijskih okolnosti koje nisu optimalne na njihovim državnim područjima, uključujući u ugroženim i udaljenim područjima, kao što su najudaljenije regije Unije, kako će biti utvrđeno sporazumu o doprinosu u svrhu ostvarivanja ciljeva fondova u okviru podijeljenog upravljanja. Operacije koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(32)Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja za rezervacije za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva EU-a tako da se pruži potporu širem rasponu financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva fondova u okviru podijeljenog upravljanja, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom od nepredviđenih obveza uporabom jamstva EU-a u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnerâ u provedbi u okviru odjeljka „države članice”. Fondovima u okviru podijeljenog upravljanja trebale bi se osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje odredi Komisija i kako je navedeno u sporazumu o doprinosu koji je potpisan s državom članicom na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze. Država članica preuzela bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u predmetnoj državi članici, kao i sve namjensko izdvajanje za regije na temelju pravila fonda InvestEU. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od članka 211. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 30  (Financijska uredba). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz fondova kojima se centralizirano upravlja ili fondova u okviru podijeljenog upravljanja, što olakšava njihovo kombiniranje.

(33)Trebalo bi uspostaviti partnerstvo između Komisije i Grupe EIB-a oslanjajući se na relativne prednosti svakog partnera u cilju osiguravanja najvećeg mogućeg učinka politika, učinkovite uporabe i odgovarajućeg proračunskog nadzora i nadzora nad upravljanjem rizikom čime bi se trebao podupirati učinkovit i uključiv izravan pristup jamstvu EU-a.

(34)Kako bi se potpora mogla usmjeriti na europsko gospodarstvo putem Europskog investicijskog fonda (EIF), Komisija bi trebala moći sudjelovati u jednom potencijalnom povećanju kapitala EIF-a, ili u više njih, kako bi mu se omogućilo da nastavi podupirati europsko gospodarstvo i njegov oporavak. Unija bi trebala moći zadržati svoj ukupni udio u kapitalu EIF-a, imajući u vidu moguće financijske posljedice. U tu bi svrhu u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2027.– 2021. trebalo predvidjeti dovoljnu financijsku omotnicu.

(35)Komisija bi, uz stajalište Grupe EIB-a, prema potrebi trebala zatražiti stajališta drugih potencijalnih partnera u provedbi u vezi sa smjernicama o ulaganjima, sustavom za nadzor klimatske politike, dokumentima sa smjernicama o provjeri održivosti te zajedničkim metodologijama u cilju osiguravanja uključivosti i operativnosti, sve do uspostave upravljačkih tijela, nakon čega bi partneri u provedbi trebali sudjelovati u okviru Savjetodavnog i Upravljačkog odbora programa InvestEU.

(36)Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(37)Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 16. Prijedloga Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju, kojeg su donijele navedene institucije  31 ], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(38)Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 75 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 1 000 000 000 000 EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se indikativno rasporediti među sastavnicama politike. Međutim, sastavnica za europska strateška ulaganja trebala bi imati poseban dio jamstva EU-a.

(39)Komisija je 18. travnja 2019. izjavila da „[n]e dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratne doprinose država članica, bilo da je riječ o doprinosima država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice, u tematske ili višedržavne platforme za ulaganja trebalo bi u načelu smatrati jednokratnim mjerama u smislu članka 5. stavka 1. i članka 9. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 32 i članka 3. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 33 . Osim toga, ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, Komisija je izjavila da će razmotriti u kojoj se mjeri isti tretman kao za EFSU, u kontekstu komunikacije Komisije o fleksibilnosti, može primijeniti na program InvestEU kao instrument koji će naslijediti EFSU u vezi s jednokratnim doprinosima država članica u gotovini kako bi se financirao dodatni iznos jamstva EU-a za potrebe odjeljka ‚države članice’.

(40)Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnerâ u provedbi tako da mu mogu pristupiti financijski posrednici, ako je to primjenjivo, i krajnji primatelji. Odabir partnerâ u provedbi trebao bi biti transparentan i bez sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva povezanim s jamstvom EU-a ne bi se trebao ugroziti izravan pristup partnerâ jamstvu EU-a. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo EU-a u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli proces ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili operacija ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti u odnosu na projekte koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnerâ u provedbi i koji se, bez potpore fonda InvestEU, ne bi mogli provesti, ili se ne bi mogli provesti u istoj mjeri, tijekom razdoblja u kojem se može upotrijebiti jamstvo EU-a iz drugih javnih ili privatnih izvora. Međutim, posebni uvjeti mogu se primjenjivati na kriterij dodatnosti u odnosu na operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja koji proizlaze iz njihova cilja.

(41)Fond InvestEU trebao bi imati upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti razmjerna njegovoj isključivoj svrsi osiguravanja odgovarajuće uporabe jamstva EU-a, u skladu s osiguravanjem političke neovisnosti odluka o ulaganjima. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Savjetodavni odbor, Upravljački odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Ukupnim sastavom upravljačke strukture trebalo bi težiti postizanju rodne ravnoteže. Upravljačka struktura ne bi smjela zadirati niti se miješati u odlučivanje Grupe EIB-a ili drugih partnera u provedbi niti biti zamjena njihovim upravljačkim tijelima.

(42)Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnikâ partnerâ u provedbi, predstavnikâ država članica, jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor te jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija radi razmjene stajališta i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, među ostalim o nedostacima na tržištu na određenim područjima.

(43)Kako bi od početka mogla osnovati Savjetodavni odbor, Komisija bi trebala imenovati predstavnike potencijalnih partnera u provedbi na privremeno razdoblje od jedne godine, nakon čega bi partneri u provedbi koji su potpisali sporazume o jamstvu preuzeli tu odgovornost.

(44)Upravljački odbor sastavljen od predstavnikâ Komisije, partnerâ u provedbi i jednog stručnjaka bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament trebao bi odrediti strateške i operativne smjernice za fond InvestEU.

(45)Komisija bi trebala procijeniti jesu li operacije financiranja i operacije ulaganja koje su predložili partneri u provedbi usklađene s ukupnim pravom i politikama Unije. Odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi.

(46)Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, pri čemu se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(47)Odbor za ulaganja trebao bi od svojeg osnivanja postati odgovoran i za odobravanje jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja u skladu s Uredbom (EU) 2015/1017 kako bi se izbjegle usporedne slične strukture za procjenu prijedloga za upotrebu jamstva EU-a.

(48)Odboru za ulaganja trebalo bi pomagati neovisno tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganja.

(49)Pri odabiru partnerâ u provedbi za pokretanje fonda InvestEU Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i davanja doprinosa iz vlastitih sredstava kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli privatni ulagatelji te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila rješenja za uklanjanje nedostataka na tržištu i investicijskih okolnosti koje nisu optimalne. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa EIB-a trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB-a, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda, s obzirom na to da bi se njihovim iskustvom i mogućnostima na nacionalnoj i regionalnoj razini moglo doprinijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije, i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata. Program InvestEU trebao bi se provoditi tako da se pritom promiču jednaki uvjeti za manje i novije razvojne banke ili institucije. Nadalje, druge međunarodne financijske institucije trebale bi moći postati partneri u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u pogledu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama te ako većinski udio u njima imaju dioničari iz Unije. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom postanu partneri u provedbi.

(50)U svrhu poticanja poboljšane geografske diversifikacije mogu se uspostaviti platforme za ulaganja, u okviru kojih se kombiniraju napori i stručnost partnerâ u provedbi s drugim nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama koje imaju ograničeno iskustvo u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, među ostalim potporom dostupnom u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Kako bi se promicala upotreba platformi za ulaganja u relevantnim sektorima, primjereno je udruživati suulagatelje, javna tijela, stručnjake, obrazovne i istraživačke institucije te institucije za osposobljavanje, relevantne socijalne partnere i predstavnike civilnog društva, kao i druge relevantne aktere na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(51)Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe, uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge međunarodne financijske institucije. Pri odabiru partnerâ u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala u obzir uzeti prijedloge svake države članice, kako su navedeni u sporazumu o doprinosu. U skladu s člankom 154. Financijske uredbe, Komisija treba ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(52)O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi u vlastito ime trebao odlučiti partner u provedbi te bi ih trebao provoditi u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima ili, ako je to primjenjivo, objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje. Komisija bi stoga trebala isključivo uzeti u obzir financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(53)Fond InvestEU trebao bi, prema potrebi, omogućiti neometano i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova, kao što je inovacijski fond za sustav EU-a za trgovanje emisijama, s jamstvom EU-a u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne.

(54)Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje potpore programa InvestEU i potpore drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti drugih iz relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s programom InvestEU.

(55)Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike kroz savjetodavne inicijative koje će provoditi Grupa EIB-a ili drugi savjetodavni partneri ili izravno Komisija. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi promicati geografsku diversifikaciju kako bi se doprinijelo ciljevima Unije u pogledu gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te smanjenja regionalnih razlika. Savjetodavni centar InvestEU trebao bi obratiti posebnu pozornost na objedinjavanje malih projekata u veće portfelje. Komisija, Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri trebali bi blisko surađivati radi osiguravanja učinkovitosti, sinergija i djelotvorne geografske pokrivenosti potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi, kao i Europski savjetodavni centar za ulaganja u okviru Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća 34 . Osim toga, savjetodavni centar InvestEU trebao bi osiguravati središnju pristupnu točku za pomoć u razvoju projekata koja se u okviru savjetodavnog centra InvestEU pruža tijelima vlasti i promotorima projekata.

(56)Komisija bi zajedno s Grupom EIB-a kao glavnim partnerom trebala uspostaviti savjetodavni centar InvestEU, na temelju iskustva stečenog u okviru Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Komisija bi trebala biti odgovorna za usmjeravanje politika u okviru savjetodavnog centra InvestEU i upravljanje središnjom pristupnom točkom. Grupa EIB-a trebala bi osiguravati savjetodavne inicijative u okviru sastavnica politika. Osim toga, Grupa EIB-a trebala bi pružati operativne usluge Komisiji, među ostalim, doprinosom strateškim i političkim smjernicama u pogledu savjetodavnih inicijativa, evidentiranjem postojećih i novih savjetodavnih inicijativa, procjenom potreba za savjetovanjem te pružanjem savjeta Komisiji o najboljim načinima za zadovoljavanje tih potreba putem postojećih ili novih savjetodavnih inicijativa.

(57)Kako bi se osigurao širok geografski doseg savjetodavnih usluga diljem Unije i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi, prema potrebi te uzimajući u obzir postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšalo pružanje savjetodavne potpore na lokalnoj razini i osigurale učinkovitost, sinergije i djelotvorna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te imati koristi od njihovog stručnog znanja i iskorištavati ga.

(58)Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu malim projektima i projektima za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanja i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti, uzimajući u obzir činjenicu da postoje druge službe koje mogu obuhvatiti takva djelovanja i pronaći sinergije s njima.

(59)U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti razvoja tržišta koji su potrebni za osmišljavanje kvalitetnih projekata. Takva bi potpora trebala biti usmjerena i na financijske posrednike koji su ključni kako bi se malim poduzećima olakšao pristup financiranju i pomoglo ostvariti njihov puni potencijal. Nadalje, cilj je savjetodavne potpore stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta u nastajanju, posebno ako se zbog male veličine pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, na primjer u slučaju ekosustava socijalnog financiranja, uključujući filantropske organizacije ili kulturnih i kreativnih sektora. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo uložiti napore kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela vlasti.

(60)Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost projekata ulaganja za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja projekata ulaganja partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(61)U skladu s Uredbom [Instrument Europske unije za oporavak] i u okviru sredstava koja su njime dodijeljena, trebalo bi provesti mjere oporavka i otpornosti u okviru fonda InvestEU kako bi se riješio dosad nezabilježen učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takva dodatna sredstva trebala bi se upotrebljavati tako da se osigura poštovanje rokova predviđenih Uredbom [EURI].

(62) U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 35 , program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(63)Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema građanima Unije, Komisija bi trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(64)Horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se na ovu Uredbu. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se prije svega određuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada, neizravne provedbe te predviđaju provjere odgovornosti financijskih aktera. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a također se odnose na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, s obzirom na to da je poštovanje vladavine prava temeljni preduvjet dobrog financijskog upravljanja i djelotvornog financiranja EU-a.

(65)Financijska uredba primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(66)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Vijeća 36 (Euratom, EZ) br. 2988/95 37 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 38 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939, 39 financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti, uključujući prijevare, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava, te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i progon kaznenih djela kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 40 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u potrebna prava i potrebni pristup u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, kao i Europskom revizorskom sudu, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(67)Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U Uredbu bi trebalo uvrstiti posebnu odredbu kojom bi se jamčila potrebna prava i pristup odgovornom ovlaštenom službeniku, OLAF-u kao i Europskom revizorskom sudu da na sveobuhvatan način izvršavaju svoje nadležnosti.

(68)U skladu s člankom 83. [Prijedloga Odluke Vijeća o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji, uključujući odnose između Europske unije s jedne strane te Grenlanda i Kraljevine Danske s druge strane („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)] 41 , osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa InvestEU i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(69)Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima i tablicom pokazatelja, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, tablicom pokazatelja i izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti te smjernice o ulaganjima trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(70)Programom InvestEU trebalo bi uklanjati nedostatke na tržištu i investicijske okolnosti koje nisu optimalne u cijeloj Uniji i pojedinoj državi članici te, za nove ili složene nedostatke na tržištu, omogućiti testiranje inovativnih financijskih proizvoda i sustava za njihovo širenje na cijelom tržištu Unije. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.Ovom Uredbom osniva se fond InvestEU koji pruža jamstvo EU-a za potporu operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje provode partneri u provedbi koji pridonose ciljevima unutarnjih politika Unije.

2.Ovom se Uredbom uspostavlja i mehanizam za savjetodavnu potporu kako bi se pružila potpora razvoju projekata za ulaganja i pristupu financiranju te, u vezi s tim, pomoć u izgradnji kapaciteta („savjetodavni centar InvestEU”). Njome se uspostavlja i baza podataka koja omogućuje vidljivost projekata za koje promotori projekata prikupljaju financijska sredstva i koja ulagateljima pruža informacije o mogućnostima ulaganja („portal InvestEU)”.

3.Ovom se Uredbom utvrđuju ciljevi programa InvestEU, njegov proračun i iznos jamstva EU-a za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

1.    Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„program InvestEU” znači fond InvestEU, savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU i operacije mješovitog financiranja zajedno;

(2)„jamstvo EU-a” znači opće, neopozivo i bezuvjetno proračunsko jamstvo proračuna Unije koje se daje na zahtjev, u okviru kojeg proračunska jamstva u skladu s člankom 219. stavkom 1. Financijske uredbe proizvode učinke stupanjem na snagu pojedinačnih sporazuma o jamstvu s partnerima u provedbi;

(3)„sastavnica politika” znači ciljano područje za potporu jamstvom EU-a kako je utvrđeno u članku 7. stavku 1.;

(4)„odjeljak” znači dio jamstva EU-a definiran u smislu podrijetla sredstava kojima je poduprto;

(5)„operacija mješovitog financiranja” znači operacija financirana iz proračuna Unije u kojoj se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili povratni oblici potpore iz proračuna Unije ili i jedni i drugi s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija ili komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja; za potrebe ove definicije programi Unije koji se financiraju iz izvora različitih od proračuna Unije, kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), mogu se izjednačiti s programima Unije koji se financiraju iz proračuna Unije;

(6)„EIB” znači Europska investicijska banka;

(7)„Grupa EIB-a” znači EIB i njegova društva kćeri i drugi subjekti osnovani u skladu s člankom 28. stavkom 1. Protokola br. 5 o Statutu Europske investicijske banke priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u (Statut EIB-a);

(8)„financijski doprinos” znači doprinos partnera u provedbi u obliku vlastitog kapaciteta za preuzimanje rizika koji se pruža prema načelu pari passu s jamstvom EU-a ili u drugom obliku koji omogućuje učinkovitu provedbu programa InvestEU uz istodobno osiguravanje odgovarajuće usklađenosti interesa;

(9)„sporazum o doprinosu” znači pravni instrument kojim Komisija i jedna ili više država članica utvrđuju uvjete jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” kako je utvrđeno u članku 9.;

(10)„financijski proizvod” znači financijski mehanizam ili aranžman prema čijim uvjetima partner u provedbi osigurava izravno ili posredno financiranje krajnjim primateljima koristeći se bilo kojom vrstom financiranja iz članka 15.;

(11)„operacije financiranja i/ili operacije ulaganja” znači operacije kojima se krajnjim primateljima financijska sredstva osiguravaju izravno ili neizravno putem financijskih proizvoda, koje partner u provedbi provodi u vlastito ime i osigurava u skladu sa svojim internim pravilima, politikama i postupcima te koje su prikazane u financijskim izvještajima partnera u provedbi, ili, ako je to primjenjivo, objavljene u bilješkama uz financijske izvještaje;

(12)„fondovi u okviru podijeljenog upravljanja” znači fondovi u okviru kojih je predviđena mogućnost dodjele dijela sredstava na ime rezervacija za proračunsko jamstvo u odjeljku fonda InvestEU koji se odnosi na države članice, to jest Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i [Fond za pravednu tranziciju] 42 ;

(13)„sporazum o jamstvu” znači pravni instrument u okviru kojega Komisija i partner u provedbi utvrđuju uvjete za predlaganje operacija financiranja ili operacija ulaganja kako bi im se pružilo jamstvo EU-a, za pružanje jamstva EU-a za te operacije te za njihovu provedbu u skladu s odredbama ove Uredbe;

(14)„partner u provedbi” znači prihvatljivi partner, kao što je financijska institucija ili drugi financijski posrednik, s kojim je Komisija sklopila sporazum o jamstvu;

(15)„važan projekt od zajedničkog europskog interesa” znači projekt koji ispunjava sve kriterije utvrđene u Komunikaciji Komisije „Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem” (SL C 188, 20.6.2014., str. 4.) ili njezinim naknadnim izmjenama;

(16) „savjetodavni centar InvestEU” znači tehnička pomoć definirana u članku 24.;

(17) „savjetodavni sporazum” znači pravni instrument kojim Komisija i savjetodavni partner utvrđuju uvjete za provedbu savjetodavnog centra InvestEU;

(18)„savjetodavna inicijativa” znači tehnička pomoć i savjetodavne usluge kojima se podupiru ulaganja, uključujući aktivnosti izgradnje kapaciteta, a koje pružaju savjetodavni partneri, vanjski pružatelji usluga s kojima je Komisija sklopila ugovor ili izvršne agencije;

(19)„savjetodavni partner” znači prihvatljivi partner, kao što je financijska institucija ili drugi subjekt, s kojim je Komisija sklopila savjetodavni sporazum radi provedbe jedne ili više savjetodavnih inicijativa, osim savjetodavnih inicijativa koje provode vanjski pružatelji usluga s kojima je Komisija sklopila ugovor ili izvršne agencije;

(20)„portal InvestEU” znači baza podataka definirana u članku 25.;

(21)„smjernice o ulaganjima” znači smjernice utvrđene delegiranim aktom iz članka 7. stavka 7.;

(22)„platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani račun, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način putem kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja, a može obuhvaćati:

(a)nacionalnu ili podnacionalnu platformu koja okuplja više projekata ulaganja na državnom području određene države članice;

(b)prekograničnu, višedržavnu, regionalnu ili makroregionalnu platformu koja okuplja partnere iz više država članica, regija ili trećih zemalja zainteresirane za projekte ulaganja na određenom zemljopisnom području;

(c)tematsku platformu koja okuplja projekte ulaganja u određenom sektoru;

(23)„mikrofinanciranje” znači mikrofinanciranje kako je definirano u članku [2. točki 11.] Uredbe [[ESF+] broj];

(24)„nacionalna razvojna banka ili institucija” ili „NRBI” znači pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske aktivnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;

(25)„malo i srednje poduzeće” ili „MSP” znači mikro, malo ili srednje poduzeća u smislu Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ 43 ;

(26)„malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji nije MSP i koji ima do 499 zaposlenika;

(27)„socijalno poduzeće” znači socijalno poduzeće kako je definirano u članku [2. točki 15.] Uredbe [[ESF+] broj];

(28) „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi programa InvestEU

1.Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pridonosi:

(a)    konkurentnosti Unije, uključujući istraživanje, inovacije i digitalizaciju;

(b)    rastu i zapošljavanju u gospodarstvu Unije, održivosti gospodarstva Unije i njegovoj okolišnoj i klimatskoj dimenziji doprinosom ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma te otvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta;

(c)    socijalnoj otpornosti, uključivosti i inovativnosti Unije;

(d)    promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture, obrazovanja i osposobljavanja;

(e)    integraciji tržišta kapitala u Uniji i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti tržišta kapitala u Uniji, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje.

(f)    promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; ili

(g)    održivom i uključivom oporavku gospodarstva Unije nakon krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 održavanjem i jačanjem njezinih strateških lanaca vrijednosti te održavanjem i intenziviranjem aktivnosti od strateške važnosti za Uniju povezanih s kritičnom infrastrukturom, transformacijskim tehnologijama, revolucionarnim inovacijama i inputima za poduzeća i potrošače.

2.Posebni su ciljevi programa InvestEU sljedeći:

(a)    potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja povezanima s održivom infrastrukturom u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (a);

(b)    potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja povezanima s istraživanjem, inovacijama i digitalizacijom, uključujući potporu za unapređenje inovativnih poduzeća i uvođenje tehnologija na tržište, u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (b);

(c)    poboljšanje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za MSP-ove i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te povećanje globalne konkurentnosti takvih MSP-ova;

(d)    poboljšanje pristupa mikrofinanciranju i financiranju i povećanje mogućnosti mikrofinanciranja i financiranja za socijalna poduzeća kako bi se poduprle operacije financiranja i operacije ulaganja povezane sa socijalnim ulaganjem, kompetencijama i vještinama te razvila i konsolidirala tržišta socijalnih ulaganja u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (d);

(e)    potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u sektorima iz članka 7. stavka 1. točke (e) kako bi se održala i učvrstila strateška autonomija Unije i njezina gospodarstva.

Članak 4.

Proračun i iznos jamstva EU-a

1.Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 75 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 45 %. Za rezervacije na temelju te stope rezervacija uzima se u obzir i iznos iz članka 34. stavka 3. prvog podstavka točke (a). 

Za potrebe odjeljka „države članice” iz članka 8. stavka 1. točke (b) može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a, uz uvjet da države članice dodijele odgovarajuće iznose u skladu s [člankom 10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] 44 i člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] broj] 45 .

Za potrebe odjeljka „države članice” može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a u obliku novca koji daju države članice. Taj se iznos smatra vanjskim namjenskim prihodom u skladu s člankom 21. stavkom 5. drugom rečenicom Financijske uredbe.

Jamstvo EU-a iz prvog podstavka uvećava se i za doprinose trećih zemalja iz članka 5., uz uvjet da su u cijelosti pokriveni rezervacijama u obliku novca u skladu s člankom 218. stavkom 2. Financijske uredbe.

2.Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 31 153 850 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (e).

Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 41 500 000 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za operacije kojima se provode mjere iz članka 2. Uredbe [EURI] za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točaka od (a) do (d).

Od iznosa iz stavka 1. prvog podstavka iznos od 2 500 000 000 EUR (u tekućim cijenama) dodjeljuje se za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točaka od (a) do (d).

Iznosi iz prvog i drugog podstavka raspoloživi su tek od datuma iz članka 4. stavka 3. Uredbe [EURI].

Indikativna raspodjela jamstva EU-a za potrebe odjeljka „EU” utvrđena je u Prilogu I. ovoj Uredbi. Komisija prema potrebi može izmijeniti iznose iz Priloga I. i povećati iznos iz prvog podstavka za najviše 15 % za svaki cilj. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o svakoj takvoj izmjeni.

3.Financijska omotnica za provedbu mjera predviđenih u poglavljima VI. i VII. iznosi 724 733 000 EUR (u tekućim cijenama).

4.Iznos naveden u stavku 3. može se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć u provedbi programa InvestEU, primjerice aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, među ostalim i za korporativne informatičke sustave.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene fondu InvestEU

Odjeljak „EU” fonda InvestEU iz članka 8. stavka 1. točke (a) i sve sastavnice politika iz članka 7. stavka 1., osim sastavnice za europska strateška ulaganja, mogu primati doprinose iz sljedećih trećih zemalja za sudjelovanje u određenim financijskim proizvodima u skladu s člankom 218. stavkom 2. Financijske uredbe:

Članak 6.

Provedba i oblici Unijina financiranja

1.Jamstvo EU-a provodi se u okviru neizravnog upravljanja s tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka ii., iii., v. i vi. Financijske uredbe. Drugi oblici financiranja Unije na temelju ove Uredbe provode se u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s Financijskom uredbom, uključujući bespovratna sredstva koja se provode u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe i operacije mješovitog financiranja koje se provode u skladu s ovim člankom, što neometanije i uz osiguravanje učinkovite i usklađene potpore politikama Unije.

2.Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a koje su dio operacije mješovitog financiranja kojom se potpora na temelju ove Uredbe kombinira s potporom koja se pruža u okviru jednog ili više drugih programa Unije ili koje su obuhvaćene Fondom za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama:

3.Operacije mješovitog financiranja koje uključuju financijske instrumente koji se u cijelosti financiraju u okviru drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama bez uporabe jamstva EU-a na temelju ove Uredbe u skladu su s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojeg se potpora dodjeljuje.

4.U skladu s člankom 6. stavkom 2., o bespovratnim oblicima potpore i financijskim instrumentima iz proračuna Unije koji su dio operacije mješovitog financiranja iz stavaka 2. i 3. ovog članka odlučuje se na temelju pravila relevantnog programa Unije, a provode se okviru operacije mješovitog financiranja u skladu s ovom Uredbom i glavom X. Financijske uredbe.

POGLAVLJE II.

Fond InvestEU

Članak 7.

Sastavnice politika

1.Fond InvestEU djeluje u okviru sljedećih pet sastavnica politika u okviru kojih će se uklanjati nedostaci na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u području primjene svake od njih:

(a)    sastavnice politika održive infrastrukture, koja uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući multimodalni prijevoz, sigurnosti na cestama, među ostalim u skladu s Unijinim ciljem da do 2050. više ne bude prometnih nesreća koje imaju smrtne posljedice ili uzrokuju teške ozljede, obnove i održavanja željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito obnovljive energije, energetske učinkovitosti u skladu s okvirom energetske politike do 2030., projekata obnove zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezane energetske, skladišne, digitalne i prijevozne sustave, poboljšanja razine međupovezanosti, digitalne povezivosti i digitalnog pristupa, među ostalim u ruralnim područjima, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, voda, uključujući unutarnje plovne putove, gospodarenja otpadom u skladu s hijerarhijom otpada i kružnim gospodarstvom, prirodne i druge okolišne infrastrukture, kulturne baštine, turizma, opreme, mobilne imovine i primjene inovativnih tehnologija kojima se doprinosi Unijinim ciljevima okolišne ili klimatske otpornosti ili socijalne održivosti te koje ispunjavaju Unijine standarde okolišne ili socijalne održivosti;

(b)    sastavnice politika koja se odnosi na istraživanja, inovacije i digitalizaciju, koja uključuje istraživačke aktivnosti, aktivnosti razvoja proizvoda i inovacijske aktivnosti, prijenos tehnologija i rezultata istraživanja na tržište radi potpore čimbenicima kojima se potiče razvoj tržišta i suradnji među poduzećima, demonstraciju i uvođenje inovativnih rješenja te potporu unapređenju inovativnih poduzeća, kao i digitalizaciju industrije Unije;

(c)    sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove, koja uključuje pristup financiranju i mogućnosti financiranja prvenstveno za MSP-ove, uključujući inovativne MSP-ove i MSP-ove koji posluju u kulturnim i kreativnim sektorima, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(d)    sastavnice politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine, koja uključuje mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća, socijalnu ekonomiju i mjere za promicanje rodne ravnopravnosti, vještina, obrazovanja, osposobljavanja i povezanih usluga, socijalnu infrastrukturu, uključujući zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu te socijalno i studentsko stanovanje, socijalne inovacije, zdravstvenu i dugotrajnu skrb, uključivost i pristupačnost, kulturne i kreativne aktivnosti sa socijalnim ciljem te integraciju ranjivih osoba, uključujući državljane trećih zemalja;

(e)    sastavnice politika za europska strateška ulaganja, koja uključuje strateško ulaganje za potporu krajnjim primateljima koji imaju poslovni nastan u državi članici i posluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno sa stajališta zelene i digitalne tranzicije i povećane otpornosti, u nekom od sljedećih područja:

i.    pružanje kritične zdravstvene skrbi, proizvodnja i stvaranje zaliha lijekova, medicinskih proizvoda i medicinske opreme, jačanje kapaciteta za odgovor na zdravstvene krize i sustava civilne zaštite;

ii.    kritična infrastruktura, bilo da je fizička ili virtualna, uključujući infrastrukturne elemente koji su određeni kao ključni u području energetike, prometa, okoliša, zdravlja, sigurnih digitalnih komunikacija, 5G, interneta stvari, internetskih uslužnih platformi, sigurnog računalstva u oblaku, obrade ili pohrane podataka, plaćanja i financijske infrastrukture, aeronautike, obrane, komunikacija, medija, obrazovanja i osposobljavanja, izborne infrastrukture i osjetljivih objekata te zemljišta i nekretnina ključnih za korištenje takve kritične infrastrukture;

iii.    osiguravanje robe i usluga ključnih za rad i održavanje kritične infrastrukture iz podtočke ii.;

iv.    ključne razvojne, transformacijske, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije ako je ulaganje strateški važno za industrijsku budućnost Unije, uključujući:

(a) umjetnu inteligenciju, lanac blokova, softver, robotiku, poluvodiče, mikroprocesore, tehnologije rubnog računalstva u oblaku, računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, kvantne tehnologije, fotoniku, industrijsku biotehnologiju;

(b) tehnologije obnovljive energije, tehnologije skladištenja energije uključujući baterije, održive prometne tehnologije, čisti vodik i gorivne članke, dekarbonizacijske tehnologije za industriju, hvatanje i skladištenje ugljika, tehnologije kružnog gospodarstva;

(c) biomedicinu, nanotehnologije, lijekove i napredne materijale;

v.    proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u EU-u;

vi.    opskrba i stvaranje zaliha kritičnih inputa za javne aktere, poduzeća ili potrošače u EU-u, uključujući energiju ili sirovine ili sigurnost opskrbe hranom, uzimajući u obzir resursnu učinkovitost i kružnost u strateškim lancima vrijednosti;

vii.    kritične tehnologije i inputi za sigurnost Unije i njezinih država članica, primjerice obrambeni i svemirski sektor i kibersigurnost, te roba s dvojnom namjernom kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009.

Osim toga, u slučaju ulaganja u svemir, obranu i kibersigurnost i u određenim vrstama projekata sa stvarnim i izravnim utjecajem na ključne sektore, krajnje primatelje ne kontrolira treća zemlja ni subjekti iz treće zemlje, a njihove izvršne upravljačke strukture nalaze se u Uniji radi zaštite sigurnosti Unije i njezinih država članica.

Upravljački odbor određuje potrebne zahtjeve u pogledu kontrole i izvršnog upravljanja krajnjih primatelja za druga područja u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja i kontrole posrednika u okviru te sastavnice u svjetlu primjenjivih uvjeta javnog reda ili sigurnosti.

2.Ako operacija financiranja ili operacija ulaganja predložena Odboru za ulaganja iz članka 23. potpada pod više sastavnica politika, ona se pripisuje sastavnici kojoj pripada njezin glavni cilj ili glavni cilj većine njezinih potprojekata, osim ako je u smjernicama o ulaganjima određeno drukčije.

3.Operacije financiranja i operacije ulaganja nadziru se kako bi se utvrdilo imaju li učinak na okoliš ili klimu ili socijalni učinak. Ako te operacije imaju takav učinak, podliježu provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti kako bi se štetni utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i ostvarile što veće koristi za klimu, okoliš i socijalnu dimenziju. U tu svrhu promotori projekata koji traže financiranje dostavljaju odgovarajuće informacije na temelju smjernica iz stavka 4. Projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama isključuju se iz provjere. Projekti koji nisu u skladu s klimatskim ciljevima nisu prihvatljivi za potporu na temelju ove Uredbe. Ako partner u provedbi zaključi da nije potrebno provesti provjeru održivosti, o tome pruža obrazloženje Odboru za ulaganja.

4.Komisija će izraditi smjernice o održivosti kojima se, u skladu s okolišnim i socijalnim ciljevima i standardima Unije, omogućuje sljedeće:

(a)kada je riječ o prilagodbi, osiguravanje otpornosti na moguće štetne utjecaje klimatskih promjena na temelju procjene rizika i ranjivosti na klimatske promjene, među ostalim relevantnim mjerama prilagodbe, a kada je riječ o ublažavanju, uključivanje cijene emisija stakleničkih plinova i pozitivnih učinaka mjera za ublažavanje klimatskih promjena u analizu troškova i koristi;

(b)uzimanje u obzir ukupnog utjecaja projekata u smislu glavnih sastavnica prirodnog kapitala povezanih sa zrakom, vodom, zemljištem i bioraznolikošću;

(c)procjena društvenog učinka projekata, među ostalim na rodnu ravnopravnost, na socijalnu uključenost određenih područja ili dijelova stanovništva i na gospodarski razvoj područja i sektora na koje utječu strukturni izazovi poput potrebe za dekarbonizacijom gospodarstva;

(d)utvrđivanje projekata koji nisu usklađeni s postizanjem klimatskih ciljeva;

(e)dostavljanje smjernica partnerima u provedbi za potrebe nadzora predviđenog u stavku 3.

5.Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se doprinosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša na temelju smjernica koje će izraditi Komisija.

6.Partneri u provedbi primjenjuju cilj da barem 60 % ulaganja u sastavnici politika održive infrastrukture doprinosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša.

Komisija zajedno s partnerima u provedbi nastoji osigurati da se dio jamstva EU-a koji se koristi za sastavnicu politika održive infrastrukture raspodijeli u cilju postizanja ravnoteže među različitim područjima iz stavka 1. točke (a).

7.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 33. radi dopune ove Uredbe definiranjem smjernica o ulaganjima za svaku sastavnicu politika. Smjernice o ulaganjima pripremaju se u bliskoj suradnji s Grupom EIB-a i drugim potencijalnim partnerima u provedbi.

8.    Za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru sastavnice politika za europska strateška ulaganja u svemirskom i obrambenom sektoru te u području kibersigurnosti u smjernicama za ulaganja mogu se utvrditi ograničenja u pogledu prijenosa i licenciranja prava intelektualnog vlasničkih prava za ključne tehnologije i tehnologije koje imaju ključnu ulogu u zaštiti sigurnosti Unije i njezinih država članica.

9.Komisija stavlja informacije o primjeni i tumačenju smjernica o ulaganjima na raspolaganje partnerima u provedbi, Odboru za ulaganja i savjetodavnim partnerima.

Članak 8.

Odjeljci

1.Sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. sastoje se od odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Ti su odjeljci usmjereni na uklanjanje nedostataka na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne, i to:

(a)odjeljak „EU” usmjeren je na sljedeće situacije:

i.    nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne koji su povezani s prioritetima politika Unije;

ii.    nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u cijeloj Uniji ili u pojedinoj državi članici; ili

iii.    nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne koji zahtijevaju razvoj inovativnih financijskih rješenja i tržišnih struktura, a posebno nove ili složene nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne;

(b)odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u jednoj ili više regija ili država članica u cilju ostvarivanja ciljeva politika uključenih fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili dodatnog iznosa država članica na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka, posebice kako bi se uklanjanjem neravnoteža među regijama ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u Uniji.

2.Odjeljci iz stavka 1. međusobno se, prema potrebi, nadopunjuju, u cilju potpore određenoj operaciji financiranja ili operaciji ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpore iz oba odjeljka.

Članak 9.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na odjeljak „države članice”

1.Iznosi koje dodjeljuje država članica na dobrovoljnoj osnovi u skladu s člankom [10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] broj] upotrebljavaju se za rezervacije za jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” kojim su obuhvaćene operacije financiranja i operacije ulaganja u dotičnoj državi članici ili za moguće doprinose iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja za savjetodavni centar InvestEU. Ti se iznosi koriste kako bi se doprinijelo ostvarenju ciljeva politike utvrđenih u sporazumu o partnerstvu iz članka 7. Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj], u programima ili u strateškom planu u okviru ZPP-a koji doprinose programu InvestEU.

Dodatni iznos koji država članica dodijeli na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka koristi se za rezervacije za dio jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice”.

2.Utvrđivanje dijela jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” ovisi o sklapanju sporazuma o doprinosu između države članice i Komisije.

Četvrti podstavak ovog stavka i stavak 5. ovog članka ne primjenjuju se na dodatni iznos koji je država članica osigurala na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka.

Odredbe ovog članka koje se odnose na iznose dodijeljene u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama broj] ili člankom 75. stavkom 1. Uredbe [Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] nisu primjenjive na sporazum o doprinosu koji se odnosi na dodatni iznos koji osigurava država članica na koji se upućuje u članku 4. stavku 1. trećem podstavku.

Država članica i Komisija sklapaju sporazum o doprinosu ili izmjenu sporazuma o doprinosu u roku od četiri mjeseca od Komisijine odluke o odobravanju sporazuma o partnerstvu u skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe [Uredba o zajedničkim odredbama] ili strateškog plana u okviru ZPP-a na temelju Uredbe [Uredba o ZPP-u] ili istodobno s Komisijinom odlukom o izmjeni programa u skladu s člankom 10. Uredbe [Uredba o zajedničkim odredbama] ili strateškog plana u okviru ZPP-a u skladu s člankom 107. Uredbe [Uredba o ZPP-u].

Dvije ili više država članica mogu s Komisijom sklopiti sporazum o zajedničkom doprinosu.

Odstupajući od članka 211. stavka 1. Financijske uredbe, stopa rezervacija za jamstvo EU-a u odjeljku „države članice” iznosi 40 % i može se prilagoditi naviše ili naniže u svakom sporazumu o doprinosu kako bi se uzeli u obzir rizici povezani s financijskim proizvodima koji se namjeravaju upotrijebiti.

3.Sporazum o doprinosu sadržava barem sljedeće elemente:

(a)    ukupni iznos dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice” koji se odnosi na dotičnu državu članicu, njegovu stopu rezervacija, iznos doprinosa iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja, fazu uspostave rezervacija u skladu s godišnjim financijskim planom te iznos nepredviđene obveze koji iz toga proizlazi i koji će se pokriti uzajamnim jamstvom koje pruža dotična država članica;

(b)    strategiju države članice koja uključuje financijske proizvode i njihovu minimalnu financijsku polugu, geografsku pokrivenost, uključujući, prema potrebi, regionalnu pokrivenost, tipove projekata, razdoblje ulaganja te, ako je to primjenjivo, kategorije krajnjih primatelja i prihvatljivih posrednika;

(c)    jednog ili više potencijalnih partnera u provedbi predloženih u skladu s člankom 14. stavkom 1. četvrtim podstavkom te obvezu Komisije da obavijesti dotičnu državu članicu o odabranom partneru ili partnerima u provedbi;

(d)    doprinos iz fondova u okviru podijeljenog upravljanja za savjetodavni centar InvestEU;

(e)    obveze dostave godišnjih izvješća državi članici, uključujući izvješćivanje o relevantnim pokazateljima povezanima s ciljevima politika obuhvaćenima sporazumom o partnerstvu, programom ili strateškim planom u okviru ZPP-a na koje se upućuje u sporazumu o doprinosu;

(f)    odredbe o naknadi za dio jamstva EU-a iz odjeljka „države članice”;

(g)    moguće kombiniranje sa sredstvima iz odjeljka „EU” u skladu s člankom 8. stavkom 2., uključujući slojevitu strukturu kojom se postiže bolje pokriće rizika

4.Komisija sporazume o doprinosu izvršava u okviru sporazuma o jamstvu koje sklapa s partnerima u provedbi u skladu s člankom 16. i u okviru savjetodavnih sporazuma koje sklapa sa savjetodavnim partnerima u skladu s člankom 24. stavkom 1. drugim podstavkom.

Ako se u roku od devet mjeseci od sklapanja sporazuma o doprinosu ne sklopi sporazum o jamstvu, sporazum o doprinosu se sporazumno raskida ili produljuje. Ako u roku od devet mjeseci od sklapanja sporazuma o doprinosu za iznos iz sporazuma o doprinosu nije u cijelosti preuzeta obveza na temelju jednog ili više sporazuma o jamstvu, iznos se na odgovarajući način prilagođava. Neiskorišteni iznos rezervacija koji se odnosi na iznose koje su države članice dodijelile u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o ZPP-u]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] broj]. Neiskorišteni iznos rezervacija koji se odnosi na iznose koje su države članice dodijelile na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka ove Uredbe vraća se državi članici.

Ako sporazum o jamstvu nije propisno izvršen u roku iz članka [10. stavka 6.)] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili članka [75. stavka 6.] Uredbe [[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] broj], sporazum o doprinosu izmjenjuje se. Neiskorišteni iznos rezervacija koji se odnosi na iznose koje su države članice dodijelile u skladu s člankom [10. stavkom 1. Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama]] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o ZPP-u]] ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 6.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 6.] Uredbe [[Uredba o strateškim planovima u okviru ZPP-a] broj]. Neiskorišteni iznos rezervacija koji se odnosi na iznose koje su države članice dodijelile na temelju članka 4. stavka 1. trećeg podstavka ove Uredbe vraća se državi članici.

5.Na rezervacije za dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” utvrđen sporazumom o doprinosu primjenjuju se sljedeća pravila.

(a)    Nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka svi godišnji viškovi rezervacija izračunani usporedbom iznosa rezervacija propisanog na temelju stope rezervacija iz sporazuma o doprinosu i stvarnog iznosa rezervacija ponovno se koriste u skladu s [člankom 10. stavkom 7.] [Uredbe o zajedničkim odredbama] i člankom [75. stavkom 7.] [[Uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a] broj].

(b)    Odstupajući od članka 213. stavka 4. Financijske uredbe, nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka godišnja nadopuna rezervacija nije moguća dok je taj dio jamstva EU-a raspoloživ u odjeljku „države članice”.

(c)    Komisija odmah obavješćuje državu članicu ako razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a padne ispod 20 % početnih rezervacija zbog aktiviranja tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”.

(d)    Ako razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” dosegne 10 % početnih rezervacija, dotična država članica na zahtjev Komisije u zajednički fond za rezervacije iz članka 212. Financijske uredbe izdvaja do 5 % početnih rezervacija.

POGLAVLJE III.

PARTNERSTVO IZMEĐU KOMISIJE I GRUPE EIB-a

Članak 10.

Opseg partnerstva

1.    Komisija i Grupa EIB-a sklapaju partnerstvo na temelju ove Uredbe u cilju potpore provedbi programa InvestEU te poticanja dosljednosti, uključivosti i dodatnosti te učinkovitog korištenja. U skladu s ovom Uredbom i kako je razrađeno u sporazumima iz stavka 3., Grupa EIB-a:

(a)    provodi dio jamstva EU-a iz članka 12. stavka 4.;

(b)    podupire provedbu odjeljka „EU” fonda InvestEU i, prema potrebi, odjeljka „države članice”, a posebno:

i.    doprinosi, zajedno s potencijalnim partnerima u provedbi, smjernicama o ulaganjima u skladu s člankom 7. stavkom 7., doprinosi izradi tablice pokazatelja u skladu s člankom 21. te doprinosi drugim dokumentima u kojima su utvrđene operativne smjernice za fond InvestEU;

ii.    određuje, zajedno s Komisijom i potencijalnim partnerima u provedbi, metodologiju rizika i sustav mapiranja rizika koji se odnose na operacije financiranja i operacije ulaganja partnerâ u provedbi kako bi se omogućilo ocjenjivanje takvih operacija s pomoću zajedničke ljestvice rejtinga,

iii.    na zahtjev Komisije i u dogovoru s dotičnim potencijalnim partnerima u provedbi, provodi ocjenjivanje sustava tog potencijalnog partnera u provedbi i pruža prilagođene tehničke savjete o tim sustavima, ako je to potrebno i u mjeri u kojoj se to zahtijeva zaključcima revizije procjene na temelju stupova radi provedbe financijskih proizvoda koje je predvidio taj potencijalni partner u provedbi;

iv.    daje neobvezujuće mišljenje o bankarskim aspektima, posebno o financijskom riziku i financijskim uvjetima povezanima s dijelom jamstva EU-a koje se dodjeljuje partneru u provedbi, osim Grupe EIB-a, kako je utvrđeno u sporazumu o jamstvu koji se sklapa s tim partnerom u provedbi; 

v.    provodi simulacije i projekcije financijskog rizika i naknade za agregirani portfelj na temelju pretpostavki dogovorenih s Komisijom;

vi.    mjeri financijski rizik agregiranog portfelja i dostavlja financijska izvješća o agregiranom portfelju; i

vii.    pruža usluge restrukturiranja i naplate kako je utvrđeno u sporazumu iz stavka 3. točke (b) Komisiji, na zahtjev Komisije i u dogovoru s partnerom u provedbi, u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (g) ako partner u provedbi više nije odgovoran za nastavak aktivnosti restrukturiranja i naplate u skladu s relevantnim sporazumom o jamstvu;

(c)    može poduprijeti nacionalnu banku ili instituciju u izgradnji kapaciteta iz članka 24. stavka 2. točke (h) i pružati druge usluge u vezi s provedbom financijskih proizvoda koji se podupiru jamstvom EU-a ako to zatraži ta nacionalna razvojna banka ili institucija;

(d)    u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU:

i.        prima sredstva u iznosu do 525 000 000 EUR za savjetodavne inicijative iz članka 24. i operativne zadaće iz podtočke ii. ove točke iz financijske omotnice iz članka 4. stavka 3.;

ii.    savjetuje Komisiju i obavlja operativne zadaće utvrđene u sporazumu iz stavka 3. točke (c) tako što:

–    podupire Komisiju pri ustrojavanju, uspostavi i radu savjetodavnog centra InvestEU;

–    izrađuje ocjenu zahtjeva za savjetodavnu potporu za koje Komisija smatra da nisu obuhvaćene postojećim savjetodavnim inicijativama kako bi potkrijepila odluku Komisije o dodjeli sredstava u vezi sa savjetodavnim zahtjevima primljenima u okviru središnje pristupne točke definirane u članku 24. stavku 2. točki (a);

–    na zahtjev nacionalnih razvojnih banaka ili institucija, pruža potporu tim bankama ili institucijama u izgradnji kapaciteta iz članka 24. stavka 2. točke (h) u vezi s njihovim savjetodavnim sposobnostima kako bi mogle sudjelovati u savjetodavnim inicijativama;

–    na zahtjev Komisije i potencijalnog savjetodavnog partnera, te uz suglasnost Grupe EIB-a, sklapa u ime Komisije sporazum sa savjetodavnim partnerom o provedbi savjetodavnih inicijativa.

Grupa EIB-a osigurava da se njezine zadaće iz prvog podstavka točke (d) podtočke ii. provode potpuno neovisno o njezinoj ulozi savjetodavnog partnera.

Prema potrebi, Komisija na temelju zaključaka mišljenja Grupe EIB-a iz točke (b) podtočke iv. prvog podstavka ovog stavka stupa u kontakt s partnerom u provedbi. Komisija o svojoj odluci obavješćuje Grupu EIB-a.

2.    Bankarske informacije koje Komisija dostavlja Grupi EIB-a u skladu sa stavkom 1. točkom (b) podtočkama ii., iv., v. i vi. ograničene su na informacije koje su neophodne kako bi Grupa EIB-a mogla ispuniti svoje obveze na temelju tih točaka. Komisija u bliskom dijalogu s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi utvrđuje prirodu i opseg tih bankarskih informacija, uzimajući u obzir zahtjeve za dobro financijsko upravljanje jamstvom EU-a, legitimne interese partnera u provedbi u pogledu komercijalno osjetljivih informacija i potrebe Grupe EIB-a u svrhu ispunjavanja njezinih obveza na temelju tih točaka.

3.    Uvjeti partnerstva utvrđuju se u sporazumima, među ostalim:

(a)    u pogledu odobravanja i provedbe dijela jamstva EU-a utvrđenog u članku 12. stavku 4.:

i.    sporazumu o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a; ili

ii.        zasebnim sporazumima o jamstvu između Komisije i Grupe EIB-a i njezinih društava kćeri ili drugih subjekata osnovanih u skladu s člankom 28. stavkom 1. Statuta EIB-a, ovisno o slučaju;

(b)    sporazumu između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa stavkom 1. točkama (b) i (c);

(c)    sporazumu između Komisije i Grupe EIB-a u vezi sa savjetodavnim centrom InvestEU;

(d)    sporazumima o uslugama između Grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka i institucija u vezi s izgradnjom kapaciteta i drugim uslugama koje se pružaju u skladu sa stavkom 1. točkom (c).

4.    Ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 3. i članak 24. stavak 4. ove Uredbe, troškovi Grupe EIB-a nastali u obavljanju zadaća iz stavka 1. točaka (b) i (c) ovog članka u skladu su s uvjetima sporazuma iz stavka 3. točke (b) i mogu se pokriti iz vraćanja ili prihoda koji se mogu pripisati jamstvu EU-a ili iz rezervacija, u skladu s člankom 211. stavkom 4. i stavkom 5. Financijske uredbe, ili se isplatiti iz omotnice iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove, s time da je ukupna gornja granica iznosa 10 000 000 EUR.

5.    Troškovi Grupe EIB-a za obavljanje operativnih zadaća iz stavka 1. točke (d) podtočke ii. u cijelosti se pokrivaju i isplaćuju iz iznosa iz stavka 1. točke (d) podtočke i. nakon što Grupa EIB-a obrazloži te troškove, s time da je ukupna gornja granica iznosa 15 000 000 EUR.

Članak 11.

Sukob interesa

1.    U okviru partnerstva iz članka 10. Grupa EIB-a poduzima sve potrebne mjere i mjere opreza kako bi se izbjegli sukobi interesa s drugim partnerima u provedbi, među ostalim uspostavom posebnog i neovisnog tima za zadaće iz članka 10. stavka 1. točke (b) podtočaka od iii. do vi. Na taj tim primjenjuju se stroga pravila o povjerljivosti, koja se nastavljaju primjenjivati i na članove koji su napustili tim.

2.    Grupa EIB-a i drugi partneri u provedbi bez odlaganja obavješćuju Komisiju o svakoj situaciji koja predstavlja sukob interesa ili bi do njega mogla dovesti. U slučaju sumnje Komisija utvrđuje postoji li sukob interesa i o svojem zaključku obavješćuje Grupu EIB-a. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere. O tim mjerama i njihovim rezultatima obavješćuje se Upravljački odbor.

3.    Grupa EIB-a poduzima potrebne mjere opreza kako bi se izbjegle situacije u kojima bi moglo doći do sukoba interesa pri radu savjetodavnog centra InvestEU, posebno u vezi s njezinim operativnim zadaćama povezanima s njezinom ulogom podupiranja Komisije iz članka 10 stavka 1. točke (d) podtočke ii. U slučaju sukoba interesa Grupa EIB-a poduzima odgovarajuće mjere.

POGLAVLJE IV.

Jamstvo EU-a

Članak 12.

Jamstvo EU-a

1.    Jamstvo EU-a se kao neopozivo i bezuvjetno jamstvo koje se daje na zahtjev odobrava partnerima u provedbi u skladu s člankom 219. stavkom 1. Financijske uredbe te se izvršava u okviru neizravnog upravljanja u skladu s glavom X. te uredbe.

2.    Naknada za jamstvo EU-a povezana je sa značajkama i profilom rizika financijskih proizvoda, pri čemu se uzima u obzir priroda temeljnih operacija financiranja i operacija ulaganja te ostvarenje ciljeva politika koji se žele postići tim financijskim proizvodima.

Ako je to opravdano prirodom ciljeva politika koji se žele postići financijskim proizvodom i potrebom da financijski proizvodi budu cjenovno pristupačni ciljanim krajnjim primateljima, trošak financiranja koje se osigurava krajnjem korisniku može se smanjiti ili se mogu poboljšati uvjeti financiranja prilagodbom naknade za jamstvo EU-a ili, prema potrebi, pokrivanjem nepodmirenih administrativnih troškova koje snosi partner u provedbi iz proračuna EU-a, posebno:

(a)    ako bi stresni uvjeti na financijskom tržištu spriječili realiziranje operacije financiranja ili operacije ulaganja po tržišnim cijenama; ili

(b)    ako je to potrebno za poticanje operacija financiranja i operacija ulaganja u sektorima ili područjima s ozbiljnim nedostacima na tržištu ili investicijskim okolnostima koje nisu optimalne ili za lakšu uspostavu platformi za ulaganja,

u mjeri u kojoj smanjenje naknade za jamstvo EU-a ili pokrivanje nepodmirenih administrativnih troškova koje snosi partner u provedbi nemaju bitan utjecaj na rezervacije za jamstvo EU-a.

Smanjenje naknade za jamstvo EU-a u potpunosti je namijenjeno krajnjim primateljima.

3.    Uvjeti iz članka 219. stavka 4. Financijske uredbe primjenjuju se na svakog partnera u provedbi na temelju portfelja.

4.    75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU”, kako je navedeno u članku 4. stavku 1. prvom podstavku, u iznosu od 56 365 380 000 EUR dodjeljuje se Grupi EIB-a. Grupa EIB-a osigurava ukupni financijski doprinos u iznosu od 9 418 270 000 EUR. Taj se doprinos osigurava na način i u obliku kojim se olakšava provedba fonda InvestEU i postizanje ciljeva iz članka 14. stavka 2.

5.    Preostalih 25 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” dodjeljuje se drugim partnerima u provedbi, koji također osiguravaju financijski doprinos koji će se utvrditi u sporazumima o jamstvu.

6.    Treba uložiti najveće moguće napore kako bi se na kraju razdoblja ulaganja obuhvatio velik broj sektora i regija i izbjegla prekomjerna sektorska ili geografska koncentracija. Ti napori uključuju poticaje za manje ili manje sofisticirane nacionalne razvojne banke i institucije koje imaju komparativnu prednost zbog svoje lokalne prisutnosti, znanja i sposobnosti ulaganja. Komisija razvija usklađeni pristup kako bi poduprla te napore.

7.     Potpora u okviru jamstva EU-a iz članka 4. stavka 2. prvog i drugog podstavka odobrava se prema uvjetima iz članka 4. stavka 6. Uredbe [EURI]. U drugim slučajevima potpora u okviru jamstva EU-a može se odobriti za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom za razdoblje ulaganja koje završava 31. prosinca 2027.

Ugovori između partnera u provedbi i krajnjeg primatelja ili financijskog posrednika ili drugog subjekta iz članka 15. stavka 1. točke (a) u okviru jamstva EU-a iz članka 4. stavka 2. prvog i drugog podstavka potpisuje se u roku od jedne godine nakon što je partner u provedbi odobrio relevantnu operaciju financiranja ili operaciju ulaganja. U drugim slučajevima ugovori između partnera u provedbi i krajnjeg primatelja ili financijskog posrednika ili drugog subjekta iz članka 15. stavka 1. točke (a) potpisuju se do 31. prosinca 2028.

Članak 13.

Prihvatljive operacije financiranja i operacije ulaganja

1.    U okviru fonda InvestEU podupiru se samo operacije financiranja i operacije ulaganja koje:

(a)    ispunjavaju uvjete iz članka 209. stavka 2. točaka od (a) do (e) Financijske uredbe, posebno u pogledu nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne i dodatnosti iz članka 209. stavka 2. točaka (a) i (b) Financijske uredbe te Priloga V. ovoj Uredbi i, prema potrebi, maksimiziranja privatnih ulaganja u skladu s člankom 209. stavkom 2. točkom (d) Financijske uredbe;

(b)    doprinose ciljevima politika Unije i obuhvaćene su opsegom područja prihvatljivih za operacije financiranja i operacije ulaganja unutar odgovarajuće sastavnice politika u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi;

(c)    ne osiguravaju financijsku potporu isključenim aktivnostima iz točke B Priloga V. ovoj Uredbi; i

(d)    usklađene su sa smjernicama o ulaganjima.

2.    Uz projekte smještene u Uniji ili u prekomorskoj zemlji ili području povezanom s državom članicom iz Priloga II. UFEU-u, iz fonda InvestEU mogu se podupirati sljedeći projekti i operacije putem operacija financiranja i operacija ulaganja u okviru sastavnica politika osim sastavnice za europska strateška ulaganja:

(a)    projekti u kojima sudjeluju subjekti koji se nalaze ili imaju poslovni nastan u jednoj ili više država članica i kojima su obuhvaćene jedna ili više trećih zemalja, uključujući zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, zemlje koje su obuhvaćene područjem primjene europske politike susjedstva, EGP-a ili EFTA-e, prekomorska zemlja ili područje iz Priloga II. UFEU-u ili pridružena treća zemlja, neovisno o tome postoji li partner u tim trećim zemljama ili prekomorskim zemljama ili područjima;

(b)    operacije financiranja i operacije ulaganja u trećim zemljama iz članka 5. koje su doprinijele određenom financijskom proizvodu.

3.    Iz fonda InvestEU mogu se podupirati operacije financiranja i operacije ulaganja kojima se osigurava financiranje za krajnje primatelje koji su pravni subjekti s poslovnim nastanom u nekoj od sljedećih zemalja ili područja:

(a)    državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području povezanom s državom članicom iz Priloga II. UFEU-u

(b)    trećoj zemlji pridruženoj programu InvestEU u skladu s člankom 5.;

(c)    ako je to primjenjivo, trećoj zemlji iz stavka 2. točke (a);

(d)    drugim trećim zemljama ako je to potrebno za financiranje projekta u zemlji ili području iz točaka od (a) do (c).

Neovisno o prvom podstavku, krajnji primatelji i posrednici u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja su pravni subjekti koji ispunjavanju zahtjeve iz uvodne rečenice i drugog podstavka te u skladu s člankom 7. stavkom 1. trećim podstavkom točkom (e).

Članak 14.

Odabir partnerâ u provedbi osim Grupe EIB-a

1.    Komisija odabire partnere u provedbi koji nisu Grupa EIB-a u skladu s člankom 154. Financijske uredbe.

Partneri u provedbi mogu formirati skupinu. Partner u provedbi može biti član jedne ili više skupina.

Za odjeljak „EU” prihvatljivi partneri jesu oni koji su iskazali interes u pogledu dijela jamstva EU-a iz članka 12. stavka 5.

Kada je riječ o odjeljku „države članice”, dotična država članica može za partnere u provedbi predložiti jednog ili više partnera među onima koji su iskazali interes. Dotična država članica također može predložiti Grupu EIB-a kao partnera u provedbi i o vlastitom trošku može sklopiti ugovor s Grupom EIB-a za pružanje usluga navedenih u članku 10.

Ako dotična država članica ne predloži partnera u provedbi, Komisija postupa u skladu s trećim podstavkom ovog stavka te kao partnere u provedbi odabire prihvatljive partnere koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja na dotičnom geografskom području.

2.    Pri odabiru partnerâ u provedbi Komisija osigurava da se portfeljem financijskih proizvoda u okviru fonda InvestEU ostvaruju sljedeći ciljevi:

(a)    maksimalno pokrivanje ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(b)    maksimalno povećanje učinka jamstva EU-a s pomoću vlastitih sredstava koje osigurava partner u provedbi;

(c)    prema potrebi, maksimalno povećanje privatnih ulaganja;

(d)    promicanje inovativnih financijskih rješenja i rješenja za rizike kako bi se riješili nedostaci na tržištu i investicijske okolnosti koje nisu optimalne;

(e)    ostvarenje geografske diversifikacije s pomoću postupne dodjele jamstva EU-a i omogućavanje financiranja manjih projekata;

(f)    osiguravanje dostatne diversifikacije rizika.

3.    Pri odabiru partnerâ u provedbi Komisija uzima u obzir i sljedeće:

(a)    mogući trošak i naknadu za proračun Unije;

(b)    kapacitete partnera u provedbi da temeljito primijeni zahtjeve iz članka 155. stavaka 2. i 3. Financijske uredbe u pogledu izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara, utaje poreza, pranja novca, financiranja terorizma i nekooperativnih jurisdikcija.

4.    Kao partneri u provedbi mogu se odabrati nacionalne razvojne banke ili institucije ako ispune zahtjeve utvrđene u ovom članku.

Članak 15.

Prihvatljive vrste financiranja

1.    Jamstvo EU-a može se upotrijebiti za pokriće rizika za sljedeće vrste financiranja koje osiguravaju partneri u provedbi:

(a)    krediti, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili poboljšanja kreditne kvalitete, uključujući podređeni dug ili vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja, koji se osiguravaju izravno ili neizravno preko financijskih posrednika, fondova, platformi za ulaganja ili drugih instrumenata kako bi se zatim prenijeli krajnjim primateljima;

(b)    financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugoj financijskoj instituciji koja toj instituciji omogućuju da provodi financiranje iz točke (a).

Financiranje iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka može biti obuhvaćeno jamstvom EU-a samo ako je odobreno, stečeno ili izdano u korist operacija financiranja ili operacija ulaganja iz članka 13. stavka 1. i ako je financiranje partnera u provedbi odobreno u skladu sa sporazumom o financiranju ili transakcijom koje je partner u provedbi potpisao ili sklopio nakon potpisivanja sporazuma o jamstvu, a koji nisu istekli niti su otkazani.

2.    Operacije financiranja i operacije ulaganja preko fondova ili drugih posredničkih struktura podupiru se jamstvom EU-a u skladu s odredbama utvrđenima u smjernicama o ulaganjima čak i ako te strukture ulažu manji dio svojih uloženih iznosa izvan Unije i u treće zemlje iz članka 13. stavka 2. ili ulažu manji dio svojih uloženih iznosa u imovinu koja nije prihvatljiva imovina na temelju ove Uredbe.

Smjernicama o ulaganjima mogu se utvrditi dodatna ograničenja u pogledu udjela iznosa uloženih izvan Unije u operacije financiranja i operacije ulaganja putem fondova ili drugih posredničkih struktura u okviru sastavnice za europska strateška ulaganja, uključujući moguće klauzule o izlasku iz takvih ulaganja.

Članak 16.

Sporazumi o jamstvu

1.    Komisija sa svakim partnerom u provedbi sklapa sporazum o jamstvu kojim se utvrđuje davanje jamstva EU-a do iznosa koji određuje Komisija.

Ako partneri u provedbi formiraju skupinu, sporazum o jamstvu sklapa se između Komisije i svakog partnera u provedbi unutar skupine ili jednog partnera u provedbi u ime skupine.

2.    Sporazum o jamstvu sadržava:

(a)    iznos i uvjete financijskog doprinosa koji osigurava partner u provedbi;

(b)    uvjete financiranja ili jamstava koje partner u provedbi daje drugom pravnom subjektu koji sudjeluje u provedbi, ako je to slučaj;

(c)    detaljna pravila o davanju jamstva EU-a, u skladu s člankom 18., uključujući o pokriću portfelja određenih vrsta instrumenata te odgovarajućim događajima koji mogu dovesti do aktiviranja jamstva EU-a;

(d)    naknadu za preuzimanje rizika koja se dodjeljuje razmjerno udjelu preuzimanja rizika Unije i partnera u provedbi ili kako je prilagođena u propisno opravdanim slučajevima u skladu s člankom 12. stavkom 2.;

(e)    uvjete plaćanja;

(f)    obvezu partnera u provedbi da prihvati odluke Komisije i Odbora za ulaganja o uporabi jamstva EU-a u korist predložene operacije financiranja ili operacije ulaganja, ne dovodeći u pitanje odlučivanje partnera u provedbi u pogledu predložene operacije bez jamstva EU-a;

(g)    odredbe i postupke u vezi s naplatom potraživanja koja se povjerava partneru u provedbi;

(h)    financijsko i operativno izvješćivanje i praćenje operacija financiranja i operacija ulaganja u okviru jamstva EU-a;

(i)    ključne pokazatelje uspješnosti, posebice u pogledu uporabe jamstva EU-a, ispunjavanja ciljeva i kriterija utvrđenih u člancima 3., 7. i 13. te mobiliziranja privatnog kapitala;

(j)    ako je primjenjivo, odredbe i postupke u vezi s operacijama mješovitog financiranja;

(k)    ostale relevantne odredbe u skladu sa zahtjevima članka 155. stavka 2. i glave X. Financijske uredbe;

(l)    postojanje odgovarajućih mehanizama za odgovor na moguću zabrinutost privatnih ulagatelja.

3.    Sporazumom o jamstvu propisuje se i da se naknada koju se može pripisati Uniji iz operacija financiranja i operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom isplaćuje nakon odbitka nepodmirenih plaćanja povezanih s aktiviranjem jamstva EU-a.

4.    Osim toga, sporazumom o jamstvu propisuje se i da se iznosi koji se duguju partneru u provedbi u vezi s jamstvom EU-a odbijaju od ukupnog iznosa naknade, prihoda i vraćanja koje partner u provedbi duguje Uniji iz operacija financiranja i operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Ako taj iznos nije dovoljan za pokriće iznosa koji se duguje partneru u provedbi u skladu s člankom 17. stavkom 3., preostali se iznos naplaćuje iz rezervacija za jamstvo EU-a.

5.    Ako se sporazum o jamstvu sklapa u okviru odjeljka „države članice”, njime se može predvidjeti sudjelovanje predstavnika dotične države članice ili dotičnih regija u praćenju provedbe tog sporazuma o jamstvu.

Članak 17.

Uvjeti uporabe jamstva EU-a

1.    Davanje jamstva EU-a ovisi o stupanju na snagu sporazuma o jamstvu s odgovarajućim partnerom u provedbi.

2.    Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene su jamstvom EU-a samo ako ispunjavaju kriterije utvrđene u ovoj Uredbi i relevantnim smjernicama o ulaganjima i ako je Odbor za ulaganja zaključio da te operacije ispunjavaju zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a. Partneri u provedbi odgovorni su za osiguravanje da operacije financiranja i operacije ulaganja budu u skladu s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima.

3.    Komisija partneru u provedbi nije dužna platiti nikakve administrativne troškove i pristojbe u vezi s provedbom operacija financiranja i operacija ulaganja u okviru jamstva EU-a, osim ako se zbog prirode ciljeva politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom koji treba provesti te cjenovnom dostupnošću za ciljane krajnje primatelje ili vrstom osiguranog financiranja partneru u provedbi omogućuje da Komisiji opravdano dokaže da je potrebno napraviti iznimku. Pokriće tih troškova iz proračuna Unije ograničava se na iznos koji je strogo potreban za provedbu relevantnih operacija financiranja i operacija ulaganja te se osigurava samo u mjeri u kojoj troškovi nisu pokriveni prihodima koje partneri u provedbi primaju u vezi s dotičnim operacijama financiranja i operacijama ulaganja. Aranžmani u pogledu provizija propisuju se u sporazumu o jamstvu i u skladu su s člankom 16. stavkom 4. te člankom 209. stavkom 2. točkom (g) Financijske uredbe.

4.    Osim toga, partner u provedbi može upotrijebiti jamstvo EU-a za plaćanje odgovarajućeg dijela troškova naplate u skladu s člankom 16. stavkom 4., osim ako su ti troškovi odbijeni od naplaćenih iznosa.

Članak 18.

Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1.    Naknada za preuzimanje rizika raspodjeljuje se između Unije i partnera u provedbi razmjerno njihovu udjelu u preuzimanju rizika u portfelju operacija financiranja i operacija ulaganja ili, ovisno o slučaju, u pojedinačnim operacijama financiranja i operacijama ulaganja. Naknada za jamstvo EU-a može se smanjiti u propisno opravdanim slučajevima iz članka 12. stavka 2.

Partner u provedbi preuzima na vlastiti rizik odgovarajuću izloženost prema operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje se podupiru jamstvom EU-a, osim u iznimnim slučajevima kada su ciljevi politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom takvi da im partner u provedbi realno ne bi mogao doprinijeti vlastitom kapacitetom za preuzimanje rizika.

2.    Jamstvo EU-a pokriva:

(a)    za dužničke proizvode iz članka 15. stavka 1. točke (a):

ii.    restrukturiranje gubitaka;

(b)    za vlasnička i kvazivlasnička ulaganja iz članka 15. stavka 1. točke (a): uložene iznose i s njima povezane troškove financiranja i gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro;

(c)    za financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugoj financijskoj instituciji u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (b): iskorištene iznose i s njima povezane troškove financiranja.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) podtočke i., za podređeni dug odgođeno plaćanje, smanjeno plaćanje ili zahtjev za izlazak smatraju se prestankom ispunjavanja obveza.

3.    Ako Unija izvrši plaćanje partneru u provedbi na temelju aktiviranja jamstva EU-a, na Uniju se prenose pripadajuća prava partnera u provedbi povezana s njegovim operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima jamstvom EU-a u mjeri u kojoj ta prava i dalje postoje.

Partner u provedbi u ime Unije izvršava naplatu potraživanja za subrogirane iznose i isplaćuje Uniji naplaćene iznose.

POGLAVLJE V.

UPRAVLJANJE

Članak 19.

Savjetodavni odbor

1.    Komisiju i Upravljački odbor osnovan u skladu s člankom 20. savjetuje Savjetodavni odbor.

2.    Savjetodavni odbor nastoji osigurati rodnu ravnotežu i sastoji se od:

(a)     jednog predstavnika svakog partnera u provedbi;

(b)     jednog predstavnika svake države članice;

(c)     jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor;

(d)     jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija.

3.    Savjetodavnim odborom predsjeda predstavnik Komisije. Potpredsjednik je predstavnik Grupe EIB-a.

Savjetodavni odbor redovito se sastaje, a najmanje dvaput godišnje, na zahtjev predsjednika.

4.    Savjetodavni odbor:

(a)    savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o oblikovanju financijskih proizvoda koji će se uvesti u skladu s ovom Uredbom;

(b)    savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o kretanjima na tržištu, tržišnim uvjetima, nedostacima na tržištu i investicijskim okolnostima koje nisu optimalne;

(c)    razmjenjuje mišljenja o kretanjima na tržištu i najbolje prakse.

5.    Komisija imenuje prve članove Savjetodavnog odbora koji predstavljaju partnere u provedbi osim Grupe EIB-a nakon savjetovanja s potencijalnim partnerima u provedbi. Njihov je mandat ograničen na godinu dana.

Članak 20.

Upravljački odbor

2.    Upravljački odbor među predstavnicima Komisije bira predsjednika na mandat od četiri godine koji se može jednom obnoviti. Predsjednik dvaput godišnje izvješćuje predstavnike država članica u Savjetodavnom odboru o provedbi i funkcioniranju programa InvestEU.

Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora objavljuje se čim ga Upravljački odbor odobri.

3.    Upravljački odbor:

(a)    pruža strateške i operativne smjernice za partnere u provedbi, uključujući smjernice za oblikovanje financijskih proizvoda i druge operativne politike i postupke potrebne za funkcioniranje fonda InvestEU;

(b)    donosi metodološki okvir za rizike koji je Komisija razvila u suradnji s Grupom EIB-a i drugim partnerima u provedbi;

(c)    nadzire provedbu programa InvestEU;

(d)    daje savjete, uzimajući u obzir stajališta svih svojih članova, u pogledu užeg izbora kandidata za Odbor za ulaganja prije njihova odabira u skladu s člankom 23. stavkom 2.;

(e)    donosi poslovnik tajništva Odbora za ulaganja iz članka 23. stavka 4.;

(f)    donosi pravila koja se primjenjuju na operacije s platformama za ulaganja.

4.    Upravljački odbor u raspravama nastoji postići suglasnost, čime se omogućuje da se u najvećoj mogućoj mjeri uzmu u obzir stajališta svih članova. Ako članovi ne mogu postići konsenzus, Upravljački odbor odluke donosi kvalificiranom većinom svojih članova s pravom glasa, koja se sastoji od najmanje sedam glasova.

Članak 21.

Tablica pokazatelja

1.    Utvrđuje se tablica pokazatelja kako bi se osiguralo da Odbor za ulaganja može provoditi neovisnu, transparentnu i usklađenu procjenu zahtjeva za korištenje jamstva EU-a za operacije financiranja ili operacije ulaganja koje su predložili partneri u provedbi.

2.    Partneri u provedbi ispunjavaju tablicu pokazatelja za svoje prijedloge operacija financiranja i operacija ulaganja.

3.    Tablica pokazatelja obuhvaća sljedeće elemente:

(a)    opis predloženih operacija financiranja i operacija ulaganja;

(b)    kako predložena operacija pridonosi ciljevima politike EU-a;

(c)    opis dodatnosti;

(d)    opis nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne;

(e)    financijski i tehnički doprinos partnera u provedbi;

(f)    učinak ulaganja;

(g)    financijski profil operacije financiranja ili operacije ulaganja;

(h)    dopunske pokazatelje.

4.    Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 33. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem dodatnih elemenata tablice pokazatelja, među ostalim detaljnih pravila za tablicu pokazatelja namijenjenih partnerima u provedbi.

Članak 22.

Provjera usklađenosti s politikama

1.    Komisija provodi provjeru kako bi se uvjerila da su operacije financiranja i operacije ulaganja koje su predložili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a usklađene s pravom i politikama Unije.

2.    EIB-ove operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru područja primjene ove Uredbe nisu pokrivene jamstvom EU-a ako Komisija da nepovoljno mišljenje u okviru postupka iz članka 19. Statuta EIB-a.

Članak 23.

Odbor za ulaganja

1.    Osniva se u cijelosti neovisan Odbor za ulaganja za fond InvestEU („Odbor za ulaganja”). Odbor za ulaganja:

2.    Odbor za ulaganja sastaje se u pet različitih sastava u skladu s pet sastavnica politika iz članka 7. stavka 1.

Svaki sastav Odbora za ulaganja čini šest plaćenih vanjskih stručnjaka. Stručnjaci se biraju, a imenuje ih Komisija na preporuku Upravljačkog odbora. Stručnjaci se imenuju na mandat od najviše četiri godine koji se može jednom obnoviti. Naknadu im isplaćuje Unija. Komisija na preporuku Upravljačkog odbora članu Odbora za ulaganja koji već obnaša tu dužnost može obnoviti mandat bez provedbe postupka utvrđenog u ovom stavku.

Stručnjaci moraju imati visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u strukturiranju i financiranju projekata ili u financiranju MSP-ova ili korporacija.

Sastavom Odbora za ulaganja osigurava se da Odbor raspolaže temeljitim znanjem o sektorima koji su obuhvaćeni sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1. i temeljitim znanjem o geografskim tržištima u Uniji te da je Odbor za ulaganja u cjelini rodno uravnotežen.

Pet članova stalni su članovi svakog od pet sastava Odbora za ulaganja. Najmanje jedan od stalnih članova ima iskustvo u području održivih ulaganja. Osim toga, u svakom od pet sastava dva su stručnjaka s iskustvom u području ulaganja u sektorima koji su obuhvaćeni odgovarajućom sastavnicom politika. Upravljački odbor imenuje članove Odbora za ulaganja u odgovarajući sastav ili sastave Odbora. Odbor za ulaganja bira predsjednika među svojim stalnim članovima.

3.    Pri sudjelovanju u aktivnostima Odbora za ulaganja njegovi članovi izvršavaju svoje dužnosti nepristrano i u isključivom interesu fonda InvestEU. Oni ne traže niti slijede upute partnerâ u provedbi, institucija Unije, država članica ni bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Životopisi i izjave o nepostojanju sukoba interesa svih članova Odbora za ulaganja objavljuju se i redovno ažuriraju. Svaki član Odbora za ulaganja bez odgode Komisiji i Upravljačkom odboru dostavlja sve informacije potrebne za kontinuiranu potvrdu nepostojanja sukoba interesa.

Upravljački odbor može preporučiti Komisiji da člana Odbora razriješi s dužnosti ako taj član ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom stavku ili iz drugih propisno opravdanih razloga.

4.    Kada djeluje u skladu s ovim člankom, Odboru za ulaganja potporu pruža tajništvo. Tajništvo je neovisno i odgovorno predsjedniku Odbora za ulaganja. Administrativno je sjedište tajništva u Komisiji. Poslovnikom tajništva osigurava se povjerljivost razmjene informacija i dokumenata između partnerâ u provedbi i relevantnih upravljačkih tijela. Grupa EIB-a može podnijeti svoje prijedloge za operacije financiranja i operacije ulaganja izravno Odboru za ulaganja te o njima obavješćuje tajništvo. 

Dokumentacija koju dostavljaju partneri u provedbi sastoji se od standardiziranog obrasca zahtjeva, tablice pokazatelja iz članka 21. i svih ostalih dokumenata koje Odbor za ulaganja smatra relevantnima, posebno opisa prirode nedostatka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne i načina na koji će se ta situacija poboljšati operacijom financiranja ili operacijom ulaganja te pouzdane procjene operacije kojom se dokazuje dodatnost operacije financiranja ili operacije ulaganja. Tajništvo provjerava potpunost dokumentacije koju su dostavili partneri u provedbi osim Grupe EIB-a. Odbor za ulaganja može od dotičnog partnera u provedbi zatražiti pojašnjenja u vezi s prijedlogom operacije ulaganja ili operacije financiranja, među ostalim i zahtjevom da predstavnik dotičnog partnera u provedbi bude osobno prisutan tijekom rasprave o navedenoj operaciji. Ocjena projekta koju je proveo partner u provedbi nije obvezujuća za Odbor za ulaganja za potrebe pokrivanja operacije financiranja ili operacije ulaganja jamstvom EU-a.

Odbor za ulaganja koristi se tablicom pokazatelja iz članka 21. u svojoj procjeni i provjeri predloženih operacija financiranja i operacija ulaganja.

5.    Odbor za ulaganja zaključke donosi običnom većinom svih svojih članova, pod uvjetom da takva obična većina uključuje najmanje jednog nestalnog člana sastava koji se odnosi na sastavnicu politika u okviru koje se prijedlog donosi. Ako je ishod neodlučan, predsjednik Odbora za ulaganja ima odlučujući glas.

Zaključci Odbora za ulaganja kojima se za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja odobrava pokriće jamstvom EU-a javno su dostupni te sadržavaju obrazloženje odluke o odobrenju i informacije o operaciji, osobito njezin opis, identitet promotora ili financijskih posrednika te ciljeve operacije. U zaključcima se upućuje i na opću ocjenu na temelju tablice pokazatelja.

Relevantna tablica pokazatelja mora se učiniti javno dostupnom, ako je to primjenjivo, nakon potpisivanja ugovora o operaciji financiranja ili operaciji ulaganja odnosno potprojektu.

Informacije koje moraju biti javno dostupne na temelju drugog i trećeg podstavka ne smiju sadržavati poslovno osjetljive informacije ili osobne podatke koji se u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka ne smiju otkriti. Poslovno osjetljive dijelove zaključaka Odbora za ulaganja Komisija na zahtjev šalje Europskom parlamentu i Vijeću u skladu sa strogim zahtjevima povjerljivosti.

Odbor za ulaganja dvaput godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja popis svih zaključaka Odbora za ulaganja donesenih u posljednjih šest mjeseci, kao i s tim povezane objavljene tablice pokazatelja. Dostavljeni dokumenti uključuju i odluke kojima se odbija uporaba jamstva EU-a te podliježu strogim zahtjevima povjerljivosti.

Tajništvo Odbora za ulaganja dotičnom partneru u provedbi pravodobno stavlja na raspolaganje zaključke Odbora za ulaganja.

Tajništvo Odbora za ulaganja u središnju bazu podataka unosi sve informacije povezane s prijedlozima operacija financiranja i operacija ulaganja koje se dostavljaju Odboru za ulaganja, kao i zaključke Odbora za ulaganja o tim prijedlozima.

6.    Ako Odbor za ulaganja zaprimi zahtjev za odobrenje uporabe jamstva EU-a za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja koja uključuje instrument, program ili strukturu koja obuhvaća potprojekte, to odobrenje odnosi se i na te potprojekte, osim ako Odbor za ulaganja zadrži pravo da svaki potprojekt odobri zasebno. Odbor za ulaganja nema pravo zasebno odobravati potprojekte u vrijednosti manjoj od 3 000 000 EUR.

7.    Ako to smatra potrebnim, Odbor za ulaganja može uputiti Komisiji sva operativna pitanja povezana s primjenom ili tumačenjem smjernica o ulaganjima.

8.    Od datuma svojeg osnivanja Odbor za ulaganja nadležan je i za odobravanje uporabe jamstva EU-a na temelju Uredbe (EU) 2015/1017 za preostalo razdoblje ulaganja u skladu s tom Uredbom. Prijedlozi se ocjenjuju u skladu s kriterijima utvrđenima u toj Uredbi. Te prijedloge ocjenjuju sastavi Odbora za ulaganja koji su odgovorni za sastavnicu za održivu infrastrukturu i sastavnicu za europska strateška ulaganja. Članak 22. ne primjenjuje se na takve prijedloge.

POGLAVLJE VI.

Savjetodavni centar InvestEU

Članak 24.

Savjetodavni centar InvestEU

1.    Komisija uspostavlja savjetodavni centar InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU pruža savjetodavnu potporu u pronalaženju, pripremi, razvoju, strukturiranju, javnoj nabavi i provedbi projekata ulaganja i jačanju kapaciteta promotora projekata i financijskih posrednika za provedbu operacija financiranja i operacija ulaganja. Ta se potpora može prema potrebi odnositi na bilo koju fazu projektnog ciklusa ili financiranja subjekata kojima se pruža potpora.

2.    Savjetodavni centar InvestEU posebno:

(a)    osigurava središnju pristupnu točku, kojom upravlja Komisija i u okviru koje je i smještena, za pomoć u razvoju projekata u okviru savjetodavnog centra InvestEU za javna tijela i za promotore projekata;

(b)    distribuira javnim tijelima i promotorima projekata sve dostupne dodatne informacije u vezi sa smjernicama o ulaganjima koje pruža Komisija, uključujući informacije o njihovoj primjeni ili tumačenju;

(c)    prema potrebi, pomaže promotorima projekata pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve iz članaka 3. i 7. i kriterije prihvatljivosti iz članka 13. te olakšava razvoj važnih projekata od zajedničkog europskog interesa i mehanizama za objedinjavanje malih projekata, uključujući putem platformi za ulaganja iz točke (f) ovog stavka, pod uvjetom da se tom pomoći ne dovode u pitanje zaključci Odbora za ulaganja u pogledu pokrića tih projekata jamstvom EU-a;

(d)    podupire aktivnosti i iskorištava lokalno znanje kako bi se olakšala uporaba potpore fonda InvestEU u cijeloj Uniji te aktivno doprinosi, ako je to moguće, cilju sektorske i geografske raznolikosti fonda InvestEU potporom partnerima u provedbi pri pokretanju i razvoju mogućih operacija financiranja i operacija ulaganja;

(e)    olakšava uspostavu platformi za suradnju namijenjenih za uzajamnu razmjenu podataka, stručnog znanja i najboljih praksi za podupiranje portfelja projekata i sektorskog razvoja;

(f)    pruža proaktivnu savjetodavnu potporu u vezi s uspostavom platformi za ulaganja, uključujući prekogranične i makroregionalne platforme za ulaganja, kao i platforme za ulaganja koje objedinjuju male i srednje projekte u jednoj ili više država članica po tematskom ili regionalnom ključu;

(g)    podupire kombiniranje s bespovratnim sredstvima ili financijskim instrumentima, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih izvora, kako bi se ojačale sinergije i usklađenost među instrumentima Unije te maksimizirao učinak poluge i učinak programa InvestEU;

(h)    podupire aktivnosti izgradnje kapaciteta za razvoj organizacijskih kapaciteta, vještina i postupaka te za povećanje spremnosti na ulaganje organizacija kako bi javna tijela i promotori projekata mogli izgraditi portfelje projekata, razviti mehanizme financiranja i platforme za ulaganja te upravljati projektima, a financijski posrednici provesti operacije financiranja i operacije ulaganja u korist subjekata koji su suočeni s otežanim pristupom financiranju, među ostalim i potporom izgradnji kapaciteta za procjenu rizika ili specifičnog sektorskog znanja;

(i)    pruža savjetodavnu potporu za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanja i inovacije stjecanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

3.    Savjetodavni centar InvestEU dostupan je promotorima projekata iz javnog i privatnog sektora, među ostalim MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, javnim tijelima, nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama te financijskim i drugim posrednicima.

4.    Komisija sa svakim savjetodavnim partnerom sklapa savjetodavni sporazum o provedbi jedne savjetodavne inicijative ili više njih. Moguće je naplatiti naknade za usluge iz stavka 2. kako bi se djelomično pokrili troškovi pružanja tih usluga, osim za usluge koje se pružaju promotorima projekata iz javnog sektora ili neprofitnim ustanovama, koje se ne naplaćuju kad je to opravdano. Naknade koje se naplaćuju MSP-ovima za te usluge iz stavka 2. ograničavaju se na jednu trećinu troškova pružanja tih usluga.

5.    Kako bi se ostvario cilj iz stavka 1. i olakšalo pružanje savjetodavne potpore, savjetodavni centar InvestEU koristi se stručnim znanjem Komisije, Grupe EIB-a i drugih savjetodavnih partnera.

6.    Svaka savjetodavna inicijativa uključuje mehanizam podjele troškova između Komisije i savjetodavnog partnera, osim ako Komisija prihvati snositi sve troškove savjetodavne inicijative u opravdanom slučaju u kojem je to potrebno zbog specifičnosti savjetodavne inicijative i u kojem je osigurano dosljedno i pravično postupanje prema dotičnim savjetodavnim partnerima.

7.    Savjetodavni centar InvestEU prema potrebi je prisutan na lokalnoj razini. Prisutnost na lokalnoj razini posebice se osigurava u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti kako bi mogao pružati savjetodavnu potporu iz stavka 1., uključujući potporu provedbi i prihvatu malih projekata.

8.    Radi pružanja savjetodavne potpore iz stavka 1. i olakšavanja pružanja te savjetodavne potpore na lokalnoj razini, savjetodavni centar InvestEU kad je to moguće surađuje s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i koristi se njihovim stručnim znanjem. Prema potrebi, sporazumi o suradnji s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama sklapaju se u okviru savjetodavnog centra InvestEU, s barem jednom nacionalnom razvojnom bankom ili institucijom po državi članici.

9.    Partneri u provedbi prema potrebi predlažu promotorima projekata koji podnose zahtjev za financiranje, osobito malih projekata, da za svoje projekte zatraže potporu savjetodavnog centra InvestEU kako bi se prema potrebi poboljšala priprema njihovih projekata i omogućila procjena mogućnosti objedinjavanja projekata.

Prema potrebi, partneri u provedbi i savjetodavni partneri obavješćuju promotore projekata i o mogućnosti uvrštavanja njihovih projekata na portal InvestEU iz članka 25.

POGLAVLJE VII.

Portal InvestEU

Članak 25.

Portal InvestEU

1.    Komisija uspostavlja portal InvestEU. Portal InvestEU je baza projekata s relevantnim informacijama o svakom projektu koja je lako dostupna i prilagođena korisnicima.

2.    Portal InvestEU promotorima projekata omogućuje da projekte za koje traže financiranje učine vidljivima ulagateljima. Uvrštavanjem projekata na portal InvestEU ne dovode se u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe ili u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili odluke o javnom financiranju.

3.    Na portal InvestEU uvrštavaju se samo projekti koji su u skladu s pravom i politikama Unije.

4.    Komisija projekte koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. dostavlja relevantnim partnerima u provedbi. Prema potrebi, ako postoji savjetodavna inicijativa, Komisija takve projekte dostavlja i savjetodavnom centru InvestEU.

5.    Partneri u provedbi pregledavaju projekte koji potpadaju pod njihovo geografsko područje i područje poslovanja.

POGLAVLJE VIII.

ODGOVORNOST, praćenje i izvješćivanje, evaluacija i kontrola

Članak 26.

Odgovornost

1.    Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Upravljačkog odbora izvješćuje instituciju koja je to zahtijevala o uspješnosti fonda InvestEU, među ostalim sudjelovanjem na saslušanju u Europskom parlamentu.

2.    Predsjednik Upravljačkog odbora usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su fondu InvestEU uputili Europski parlament ili Vijeće u roku od pet tjedana od dana njihova primitka.

Članak 27.

Praćenje i izvješćivanje

1.    Pokazatelji za izvješćivanje o napretku programa InvestEU prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu III.

2.    Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno te da ti podaci omogućuje odgovarajuće praćenje portfelja rizika i jamstva. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za partnere u provedbi, savjetodavne partnere i druge primatelje sredstava Unije, prema potrebi.

3.    Komisija izvješćuje o provedbi programa InvestEU u skladu s člancima 241. i 250. Financijske uredbe. U skladu s člankom 41. stavkom 5. Financijske uredbe godišnjim izvješćem pružaju se informacije o razini provedbe tog programa u odnosu na njegove ciljeve i pokazatelje uspješnosti. U tu svrhu svaki partner u provedbi Komisiji jednom godišnje dostavlja informacije koje su joj potrebne da ispuni svoje obveze izvješćivanja, uključujući informacije o funkcioniranju jamstva EU-a.

4.    Partneri u provedbi svakih šest mjeseci Komisiji dostavljaju izvješće o operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, razvrstanima prema potrebi u odjeljak „EU” i odjeljak „države članice”. Svaki partner u provedbi također podnosi informacije o odjeljku „države članice” državi članici čiji odjeljak provodi. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima za uporabu jamstva EU-a i s ključnim pokazateljima uspješnosti utvrđenima u Prilogu III. ovoj Uredbi. Izvješće uključuje i operativne, statističke, financijske i računovodstvene podatke o svakoj operaciji financiranja i operaciji ulaganja i procjenu očekivanih novčanih tokova na razini odjeljka i sastavnice politika i fonda InvestEU. Jednom godišnje izvješće Grupe EIB-a a, prema potrebi, i drugih partnera u provedbi, uključuje i informacije o preprekama ulaganjima koje su uočene pri provođenju operacija financiranja i operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Izvješća sadržavaju informacije koje partneri u provedbi dostavljaju u skladu s člankom 155. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe.

5.    Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka programa InvestEU prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 33. kako bi izmijenila ovu Uredbu preispitivanjem ili nadopunom pokazatelja iz Priloga III. kada se to smatra potrebnim te odredaba o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

Članak 28.

Evaluacija 

1.    Evaluacije programa InvestEU provode se tako se njihovi rezultati mogu uzeti u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.    Komisija do 30. rujna 2024. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisno izvješće o privremenoj evaluaciji programa InvestEU, posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a, o ispunjenju obveza Grupe EIB-a na temelju članka 10. stavka 1. točaka (b) i (c), o dodjeli jamstva EU-a iz članka 12. stavaka 4. i 5., o provedbi savjetodavnog centra InvestEU, o dodjeli proračunskih sredstava iz članka 10. stavka 1. točke (d) podtočke i. te o članku 7. stavku 6. Evaluacijom se posebice pokazuje kako je uključivanje partnera u provedbi i savjetodavnih partnera u provedbu programa InvestEU doprinijelo postizanju ciljeva programa InvestEU, kao i ciljeva politike EU-a, osobito s obzirom na dodanu vrijednost te geografsku i sektorsku ravnotežu operacija financiranja i operacija ulaganja za koje se pružila potpora. Evaluacijom se ocjenjuje i primjena provjere održivosti u skladu s člankom 7. stavkom 3. i fokus na MSP-ove postignut u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove iz članka 7. stavka 1. točke (c).

3.    Na kraju provedbe programa InvestEU, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. stavku 3., Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi neovisno izvješće o završnoj evaluaciji programa InvestEU, posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a.

4.    Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5.    Partneri u provedbi i savjetodavni partneri daju svoj doprinos i Komisiji dostavljaju informacije potrebne za provedbu evaluacija iz stavaka 2. i 3.

6.    U skladu s člankom 211. stavkom 1. Financijske uredbe Komisija svake tri godine u godišnje izvješće iz članka 250. Financijske uredbe uključuje preispitivanje primjerenosti stope rezervacija iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe u odnosu na stvarni profil rizičnosti operacija financiranja i operacija ulaganja pokrivenih jamstvom EU-a. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 33. ove Uredbe kako bi na temelju tog preispitivanja izmijenila ovu Uredbu prilagodbom stope rezervacija iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe za najviše 15 %.

Članak 29.

Revizije

Revizije uporabe financiranja Unije koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 30.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu InvestEU na temelju odluke donesene u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju drugog pravnog instrumenta, ona odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu dodjeljuje potrebna prava i potrebni pristup koji su nužni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti. Kad je riječ o OLAF-u, takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

POGLAVLJE IX.

Transparentnost i vidljivost 

Članak 31.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.    Partneri u provedbi i savjetodavni partneri priznaju podrijetlo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, djelotvorne i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

Primjena zahtjeva iz prvog podstavka na projekte u obrambenom i svemirskom sektoru podliježe poštovanju obveza povjerljivosti ili tajnosti.

2.    Partneri u provedbi i savjetodavni partneri obavješćuju krajnje primatelje, uključujući MSP-ove, o postojanju potpore iz programa InvestEU ili obvezuju druge financijske posrednike da te krajnje primatelje obavijeste o toj potpori tako što te informacije jasno ističu u relevantnom sporazumu o pružanju potpore iz programa InvestEU, posebno u slučaju MSP-ova, radi bolje obaviještenosti javnosti i bolje vidljivosti.

3.    Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa InvestEU, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu InvestEU također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se ti prioriteti odnose na ciljeve navedene u članku 3.

POGLAVLJE X.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Sudjelovanje u povećanju kapitala Europskog investicijskog fonda

Unija upisuje udjele u budućim povećanjima kapitala Europskog investicijskog fonda tako da njezin relativni udio u kapitalu ostane na sadašnjoj razini. Upis udjela i plaćanje do 900 000 000 EUR uplaćenog dijela udjela provodi se u skladu s uvjetima koje odobrava glavna skupština Fonda.

Članak 33.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.    Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. Ako se delegirani akti odnose na aktivnosti koje provode ili u kojima sudjeluju Grupa EIB-a ili drugi partneri u provedbi, Komisija se prije pripreme tih delegiranih akata savjetuje s Grupom EIB-a i potencijalnim partnerima u provedbi.

2.    Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 7., članka 21. stavka 4., članka 27. stavka 5. i članka 28. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.    Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 7., članka 21. stavka 4., članka 27. stavka 5. i članka 28. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.    Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.    Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.    Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 7., članka 21. stavka 4., članka 27. stavka 5. i članka 28. stavka 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 34.

Prijelazne odredbe

1.    Odstupajući od članka 209. stavka 3. prvog i posljednjeg podstavka Financijske uredbe, prihodi, vraćanja i povrati od financijskih instrumenata uspostavljenih programima iz Priloga IV. ovoj Uredbi mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe, uzimajući u obzir članak [4.] Uredbe [instrument za kreditiranje u javnom sektoru].

2.    Odstupajući od članka 213. stavka 4. točke (a) Financijske uredbe, svi viškovi rezervacija za jamstvo EU-a uspostavljeno Uredbom (EU) 2015/1017 mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe, uzimajući u obzir članak [4.] [Uredbe] [instrument za kreditiranje u javnom sektoru].

3.     Iznos od 33 000 440 000 EUR (u tekućim cijenama) iz članka 3. stavka 2. točke (c) podtočke i. Uredbe [EURI] upotrebljava se:

(a)za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe u iznosu od 32 800 000 000 EUR (u tekućim cijenama), uz sredstva navedena u članku 211. stavku 4. prvom podstavku Financijske uredbe,

(b)za provedbu mjera predviđenih u poglavljima V. i VI. te mjera iz članka 2. stavka 2. druge rečenice Uredbe [EURI], podložno članku 4. stavcima 4. i 8. te uredbe, u iznosu od 200 440 000 EUR (u tekućim cijenama).

Taj se iznos smatra vanjskim namjenskim prihodom u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe.

Članak 35.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative 

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

◻ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 46  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

x spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Osnova prijedloga/inicijative 

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

1.5.Trajanje i financijski učinak 

x Ograničeno trajanje

–x    na snazi od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.

–Financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2030. za odobrena sredstva za plaćanje za rezervacije u okviru jamstva EU-a.

◻ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 47   

x Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–x putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻    putem izvršnih agencija.

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

x Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–x međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–x EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–x tijelima javnog prava

–x tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

–x tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda 

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

			2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
02.0201 Jamstvo za program InvestEU	Obveze	(1)	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.
	Plaćanja	(2)	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.	p.m.
02.0202 Jamstvo InvestEU – rezervacije za zajednički fond za rezervacije (CPF)	Obveze	(1)	404,322	412,872	11,604	13,371	17,673	19,511	20,646		900,000
	Plaćanja	(2)	200,036	415,183	204,374	48,920	7,059	11,396	13,032		900,000
02.0203 Savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU te popratne mjere	Obveze	(1)	72,658	73,658	76,158	76,158	73,658	73,658	74,397		520,345
	Plaćanja	(2)	38,172	66,572	82,772	84,772	84,272	81,772	82,011		520,345
02.0101 Rashodi za potporu za program InvestEU	Obveze = plaćanja	(3)	0,564	0,564	0,564	0,564	0,564	0,564	0,564		3,948
UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa	Obveze	=1+3	477,544	487,094	88,326	90,093	91,895	93,733	95,607		1424,293
	Plaćanja	=2+3	238,772	482,319	287,710	134,256	91,895	93,733	95,607		1424,293

Uz financijsku omotnicu utvrđenu u prethodnim tablicama bit će dostupno još 33 000,440 milijuna EUR (u tekućim cijenama) kao vanjski namjenski prihodi u smislu članka 21. stavka 5. Financijske uredbe kao financiranje iz Instrumenta Europske unije za oporavak. Od toga se najviše 8960 milijuna EUR može namijeniti za administrativne rashode, uključujući troškove za vanjsko osoblje.

Bit će potreban poseban iznos od 191 milijuna EUR za pokrivanje savjetodavnih usluga, tehničke pomoći i drugih popratnih mjera.

Okvirna raspodjela rashoda iz vanjskih namjenskih prihoda:

Program InvestEU			2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
Rashodi poslovanja iz vanjskih namjenskih prihoda iz Instrumenta Europske unije za oporavak	Obveze	(1)	9643,720	9836,720	6688,720	6822,320					32 991,480
	Plaćanja	(2)	817,000	6040,913	6042,912	6042,913	6042,913	4409,913	3592,913		32 991,480
Rashodi za administrativnu potporu iz vanjskih namjenskih prihoda iz Instrumenta Europske unije za oporavak	Obveze = plaćanja	(3)	1,280	1,280	1,280	1,280	1,280	1,280	1,280		8,960
Ukupni vanjski namjenski prihodi	Obveze	=1+3	9645,000	9838,000	6690,000	6823,600	1,280	1,280	1,280		33 000,440
	Plaćanja	=2+3	818,280	6044,193	6044,193	6044,193	6044,193	4411,193	3594,193		33 000,440

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

7.

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–x Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

NASLOV 7.  višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj za NASLOV 7.  višegodišnjeg financijskog okvira

Izvan NASLOVA 7.  višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi 51	1,280	1,280	1,280	1,280	1,280	1,280	1,280	8,960
Ostali administrativni rashodi 52	0,564	0,564	0,564	0,564	0,564	0,564	0,564	3,948
Međuzbroj izvan NASLOVA 7.  višegodišnjeg financijskog okvira	1,844	1,844	1,844	1,844	1,844	1,844	1,844	12,908

UKUPNO

1,844

1,844

1,844

1,844

1,844

1,844

1,844

12,908

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–x    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

GU ECFIN/BUDG se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja. Dodatno vanjsko osoblje financirat će se isključivo iz namjenskih prihoda.

Opis zadaća:

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–x    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–x    na ostale prihode

navesti jesu li prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda x    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U skladu s člankom 28. stavkom 1. prijedloga prihodi, vraćanja i povrati bit će raspoređeni u sljedeću proračunsku liniju rashoda: 02.02.02 Rezervacije za jamstvo InvestEU + 02.02.03 Savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU te popratne mjere

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije): Namjenski prihodi iz fonda InvestEU prvenstveno će se dodijeliti za podmirenje naknada.

[Ti prihodi ne odnose se na prihode ostvarene na temelju Prijedloga uredbe o Instrumentu Europske unije za oporavak]

(1)    COM(2018) 439.

(2)    2018/229 (COD).

(3)    COM(2020) 102.

(4)    Odnosno trebaju imati registrirano sjedište u jednoj od država članica i biti aktivni u Uniji u smislu da obavljaju znatne aktivnosti u pogledu osoblja, proizvodnje, istraživanja i razvoja ili drugih poslovnih aktivnosti u Uniji.

(5)    COM(2020) 102.

(6)    SWD(2018) 316 final.

(7)    http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52016SC0297&from=EN

(8)    https://www.eca.europa.eu/Lists/News/NEWS1611_11/OP16_02_hr.pdf

(9)    http://www.eib.org/infocentre/publications/all/evaluation-of-the-functioning-of-the-efsi.htm

(10)    https://ec.europa.eu/commission/publications/independent-evaluation-investment-plan_en

(11)    http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2016/EN/COM-2016-764-F1-EN-MAIN.PDF

(12)    https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=44174

(13)    Riječ je o jednom dijelu otvorenog javnog savjetovanja o ulaganjima, istraživanju i inovacijama, malim i srednjim poduzećima i jedinstvenom tržištu.https://ec.europa.eu/info/consultations/public-consultation-eu-funds-area-investment-research-innovation-smes-and-single-market_hr

(14)    SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(15)    https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/efsi_evaluation_-_final_report.pdf

(16)    SWD(2018) 314 final.

(17)     https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/2/2018/EN/SEC-2018-293-1-EN-MAIN-PART-1.PDF

(18)    SWD(2018) 314 final.

(19)    COM(2020) 442 final.

(20)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).

(21)    Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

(22)    SL C […], […], str. […].

(23)    SL C […], […], str. […].

(24)

   SL L 282, 19.10.2016., str. 4.

(25)    COM(2018) 353.

(26)    SL L 309, 13.12.1993., str. 3.

(27)    Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).

(28)    Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(29)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(30)

   Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(31)    COM(2018) 323 final.

(32)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2.8.1997., str. 1.).

(33)    Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 209, 2.8.1997., str. 6.).

(34)    Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

(35)    SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(36)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(37)    Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(38)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(39)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(40)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).

(41)    SEC(2018)310; SWD(2018) 337.

(42)    COM(2020) 22 final.

(43)    Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(44)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(45)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(46)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(47)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(48)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(49)    Vanjski namjenski prihodi:

(50)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(51)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(52)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(53)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.5.2020.

COM(2020) 403 final

PRILOG

Prijedlogu UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa InvestEU

PRILOG II.
Prihvatljiva područja za operacije financiranja i operacije ulaganja

Operacije financiranja i operacije ulaganja u sastavnicama koje nisu sastavnica za europska strateška ulaganja mogu pripadati jednom ili više sljedećih područja:

operacije financiranja i operacije ulaganja u sastavnici za europska strateška ulaganja pripadaju područjima iz članka 7. stavka 1. točke (e). Posebno mogu biti obuhvaćeni važni projekti od zajedničkog europskog interesa.

1.    Razvoj energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, prelazak na čistu energiju i obveze preuzete na temelju Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, posebice:

(a)    širenjem proizvodnje, opskrbe i uporabe čiste i održive obnovljive energije te drugih sigurnih i održivih izvora energije i energetskih rješenja s nultim i niskim emisijama;

(b)    energetskom učinkovitošću i štednjom energije (s naglaskom na smanjenju potražnje putem upravljanja potražnjom i obnove zgrada);

(c)    razvojem, unapređenjem i modernizacijom održive energetske infrastrukture, među ostalim posebno na razini prijenosa i distribucije, tehnologije pohrane, elektroenergetske međupovezanosti država članica i pametnih mreža;

(d)    razvojem inovativnih sustava za opskrbu toplinskom energijom i kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije s nultim i niskim emisijama;

(e)    proizvodnjom i opskrbom održivim sintetičkim gorivima iz obnovljivih/ugljično neutralnih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s nultim i niskim emisijama, kao i biogorivima, biomasom i alternativnim gorivima, među ostalim gorivima za sve vrste prijevoza, u skladu s ciljevima Direktive 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 1 ; i

(f)    infrastrukturom za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetskim postrojenjima i proizvodnim postrojenjima prema energetskoj tranziciji.

2.    Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, posebice:

(a)    projektima kojima se podupiru razvoj infrastrukture transeuropske prometne mreže (TEN-T), uključujući održavanje i sigurnost infrastrukture, gradska čvorišta mreže TEN-T, morske i riječne luke, zračne luke, multimodalni terminali i njihovo povezivanje s mrežama TEN-T te telematske aplikacije navedene u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 2 ;

(b)    projektima infrastrukture TEN-T kojima se predviđa uporaba najmanje dviju vrsta prijevoza, odnosno multimodalnih teretnih terminala i putničkih prometnih čvorišta;

(c)    projektima za pametnu i održivu gradsku mobilnost usmjerenima na vrste gradskog prijevoza s niskom razinom emisija, uključujući unutarnje plovne putove i inovativna rješenja za mobilnost, pristupačnost bez diskriminacije, smanjeno onečišćenje zraka i buku, potrošnju energije, mreže pametnih gradova, održavanje te povećanje razine sigurnosti i smanjenje nezgoda, među ostalim biciklista i pješaka;

(d)    podupiranjem obnavljanja i naknadnog opremanja mobilne prometne imovine u cilju uvođenja rješenja za mobilnost s niskom i nultom razinom emisija, među ostalim uporabom alternativnih goriva u vozilima svih vrsta prijevoza;

(e)    s pomoću željezničke infrastrukture, drugih željezničkih projekata, infrastrukture za unutarnje plovne putove, projekata za masovni tranzit i morskih luka te morskih autocesta;

(f)    s pomoću infrastrukture za alternativna goriva za sve vrste prijevoza, uključujući infrastrukturu za električno punjenje;

(g)    drugim pametnim i održivim projektima za mobilnost usmjerenima na:

i.    sigurnost na cestama;

ii.        pristupačnost;

iii.        smanjenje emisija; ili

iv.        razvoj i primjenu novih prometnih tehnologija i usluga, primjerice usluga povezanih s autonomnim vrstama prijevoza ili integriranim sustavima izdavanja karata; i

(h)    projektima za održavanje ili nadogradnju postojeće prometne infrastrukture, uključujući autoceste u mreži TEN-T ako je potrebno nadograditi, održati ili poboljšati sigurnost na cestama, za razvoj usluga inteligentnih prometnih rješenja (ITS) ili jamčenje integriteta i standarda infrastrukture te za izgradnju sigurnih parkirališta i parkirališnih objekata te postaja za punjenje i opskrbu za alternativna goriva.

3.    Okoliš i resursi, posebice s obzirom na sljedeće:

(a)    vodnu infrastrukturu, uključujući opskrbu pitkom vodom i odvodnju, te mrežnu učinkovitost, smanjenje istjecanja, infrastrukturu za prikupljanje i obradu otpadnih voda, obalnu infrastrukturu i drugu zelenu infrastrukturu povezanu s vodom;

(b)    infrastrukturu za gospodarenje otpadom;

(c)    projekte i poduzeća u području upravljanja okolišnim resursima i održivih tehnologija;

(d)    poboljšanje i obnovu ekosustava i njihovih usluga, među ostalim poboljšanjem prirode i bioraznolikosti s pomoću projekata zelene i plave infrastrukture;

(e)    održiv urbani, ruralni i obalni razvoj;

(f)    mjere u području klimatskih promjena te prilagođavanje tim promjenama i njihovo ublažavanje, uključujući smanjenje rizika od prirodnih katastrofa;

(g)    projekte i poduzeća u kojima se primjenjuju načela kružnog gospodarstva ugradnjom aspekata resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni ciklus proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama;

(h)    dekarbonizaciju i održivo smanjenje emisija energetski intenzivnih industrija, uključujući demonstraciju i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija;

(i)    dekarbonizaciju proizvodnje energije i lanca distribucije postupnim ukidanjem uporabe ugljena i nafte; i

(j)    projekte kojima se promiče održiva kulturna baština.

4.    Razvoj infrastrukture za digitalnu povezivost, posebice s pomoću projekata kojima se podupire uvođenje digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta ili povezivost putem mreže 5G te se poboljšava digitalna povezivost i pristup, posebno u ruralnim područjima i perifernim regijama.

5.    Istraživanje, razvoj i inovacije, posebice:

(a)    projektima istraživanja i inovacija koji doprinose ostvarenju ciljeva programa Obzor Europa, među ostalim istraživačkom infrastrukturom i potporom akademskoj zajednici;

(b)    korporativnim projektima, što uključuje stručno osposobljavanje te promicanje stvaranja klastera i poslovnih mreža;

(c)    demonstracijskim projektima i programima te uvođenjem povezane infrastrukture, tehnologija i procesa;

(d)    suradničkim istraživačkim i inovacijskim projektima u kojima sudjeluju akademska zajednica, istraživačke i inovacijske organizacije i industrija te javno-privatna partnerstva i organizacije civilnog društva;

(e)    prijenosom znanja i tehnologije;

(f)    istraživanjem u području ključnih razvojnih tehnologija i njihovih industrijskih primjena, uključujući nove i napredne materijale; i

(g)    s pomoću novih djelotvornih i pristupačnih zdravstvenih proizvoda, uključujući lijekove, medicinske proizvode, dijagnostiku i lijekove za naprednu terapiju, nove antimikrobne lijekove i inovativne razvojne procese u kojima se izbjegava testiranje na životinjama.

6.    Razvoj, uvođenje i rast digitalnih tehnologija i usluga, naročito digitalnih tehnologija i usluga kojima se doprinosi ciljevima programa Digitalna Europa, posebice s pomoću:

(a)    umjetne inteligencije;

(b)    kvantne tehnologije;

(c)    infrastrukture kibersigurnosti i mrežne zaštite;

(d)    interneta stvari;

(e)    tehnologije lanaca blokova i drugih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija;

(f)    naprednih digitalnih vještina;

(g)    robotike i automatizacije;

(h)    fotonike; i

(i)    drugih naprednih digitalnih tehnologija i usluga kojima se doprinosi digitalizaciji industrije Unije i integraciji digitalnih tehnologija, usluga i vještina u prometni sektor Unije.

7.    Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 499 zaposlenika, s posebnim naglaskom na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebice osiguravanjem:

(a)    obrtnog kapitala i ulaganja;

(b)    rizičnog financiranja u fazi od osnivanja do širenja poduzeća kako bi se osiguralo tehnološko vodstvo u inovativnim i održivim sektorima, uključujući poticanje njihova kapaciteta za digitalizaciju i inovacije te za osiguravanje njihove globalne konkurentnosti;

(c)    financiranja za zaposlenike kako bi mogli steći poduzeće ili udio u njemu.

8.    Kulturni i kreativni sektor, kulturna baština, mediji, audiovizualni sektor, novinarstvo i tisak, posebice, među ostalim, s pomoću razvoja novih tehnologija, uporabe digitalnih tehnologija i tehnološkog upravljanja pravima intelektualnog vlasništva

9.    Turizam.

10.    Rehabilitacija industrijskih lokacija (uključujući zagađene lokacije) i njihova obnova za održivu uporabu.

11.    Održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg održivog biogospodarstva.

12.    Socijalna ulaganja, uključujući ona kojima se podupire provedba europskog stupa socijalnih prava, posebice:

(a)    mikrofinanciranjem, financiranjem etičnih i socijalnih poduzeća te socijalnim gospodarstvom;

(b)    potražnjom i ponudom vještina;

(c)    obrazovanjem, osposobljavanjem i povezanim uslugama, među ostalim i za odrasle;

(d)    s pomoću socijalne infrastrukture, a posebice:

i.    uključivog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje te povezanu obrazovnu infrastrukturu i ustanove, alternativne skrbi za djecu, studentskog stanovanja i digitalne opreme, koji su dostupni svima;

ii.    pristupačni socijalni stanovi 3 ;

iii.    zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući klinike, bolnice, primarnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici;

(e)    socijalnim inovacijama, uključujući inovativna socijalna rješenja i programe u cilju promicanja socijalnih učinaka i rezultata u područjima iz točke 12.;

(f)    kulturnim aktivnostima sa socijalnim ciljem;

(g)    mjerama za promicanje rodne ravnopravnosti;

(h)    integracijom ranjivih osoba, uključujući državljane trećih zemalja;

(i)    inovativnim zdravstvenim rješenjima, uključujući e-zdravstvo, zdravstvene usluge i nove modele skrbi;

(j)    uključivanjem osoba s invaliditetom i pristupačnošću za njih.

13.    Razvoj obrambene industrije radi doprinosa strateškoj autonomiji Unije, posebice potporom:

(a)    lancu opskrbe Unijine obrambene industrije, posebno putem financijske potpore MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

(b)    poduzećima koja sudjeluju u projektima za disruptivne inovacije u obrambenom sektoru i usko povezanim tehnologijama s dvojnom namjenom;

(c)    lancu opskrbe u obrambenom sektoru pri sudjelovanju u projektima suradnje u području istraživanja i razvoja u obrambene svrhe, uključujući one kojima se pruža potpora iz Europskog fonda za obranu;

(d)    infrastrukturi za istraživanje i osposobljavanje u obrambene svrhe.

14.    Svemir, posebice u vezi s razvojem svemirskog sektora u skladu s ciljevima svemirske strategije:

(a)    kako bi se ostvarile maksimalne koristi za društvo i gospodarstvo Unije;

(b)    kako bi se potaknula konkurentnost svemirskih sustava i tehnologija, s posebnim naglaskom na ranjivost lanaca opskrbe;

(c)    kako bi se poduprlo svemirsko poduzetništvo, uključujući razvoj u silaznom sektoru;

(d)    kako bi se potaknula autonomija Unije za siguran pristup svemiru, uključujući aspekte dvojne namjene.

15.    Mora i oceani, razvojem projekata i poduzeća u području plavog gospodarstva i financijskih načela održivog plavog gospodarstva, posebno u okviru pomorskog poduzetništva i industrije, obnovljive energije mora i kružnog gospodarstva.

(1)    Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(2)    Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1).).

(3)    Pristupačni socijalni stanovi namijenjeni su osobama u nepovoljnom položaju ili socijalno slabije razvijenim skupinama koje zbog ograničene solventnosti žive u teškoj stambenoj oskudici ili ne mogu pronaći mjesto za stanovanje pod tržišnim uvjetima.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 29.5.2020.

COM(2020) 403 final

PRILOG

Prijedlogu UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi programa InvestEU

PRILOG III.
Ključni pokazatelji uspješnosti

1. Obujam financiranja s potporom iz fonda InvestEU (raščlanjeno prema sastavnicama politika)

1.1. Obujam potpisanih operacija

1.2. Mobilizirana ulaganja

1.3. Iznos mobiliziranih privatnih financijskih sredstava

1.4. Postignuti učinak poluge i multiplikacijski učinak

2. Geografska pokrivenost financiranja s potporom iz fonda InvestEU (raščlanjeno prema sastavnicama politika, te zemljama i regijama na razini zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS 2))

2.1. Broj zemalja (države članice i treće zemlje) obuhvaćenih operacijama

2.2. Broj regija obuhvaćenih operacijama

2.3. Obujam operacija po zemlji (države članice i treće zemlje) i regiji

3.  Učinak financiranja iz fonda InvestEU

3.1. Broj otvorenih radnih mjesta ili radnih mjesta kojima je pružena potpora

3.2. Ulaganja kojima se podupiru klimatski ciljevi, raščlanjeno prema sastavnicama politika ako je to primjenjivo

3.3. Ulaganja kojima se podupire digitalizacija

3.4. Ulaganja kojima se podupire industrijska tranzicija

4. Održiva infrastruktura

4.1. Energetska: dodatni instalirani kapacitet za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i drugih sigurnih i održivih izvora s nultom i niskom razinom emisija (u megavatima (MW))

4.2. Energetska: broj kućanstava i javnih i komercijalnih prostora s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije

4.3. Energetska: procijenjena ušteda energije ostvarena u okviru projekata (u kilovatsatima (kWh))

4.4. Energetska: smanjene/izbjegnute godišnje emisije stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 

4.5. Energetska: obujam ulaganja u razvoj, unapređenje i modernizaciju održive energetske infrastrukture

4.6. Digitalna: dodatni broj kućanstava, poduzeća ili javnih zgrada sa širokopojasnim pristupom brzine od najmanje 100 Mbps s mogućnošću nadogradnje na gigabitnu brzinu ili broj uspostavljenih točaka za pristup bežičnom internetu

4.7. Prometna: mobilizirana ulaganja, posebno u mrežu TEN-T

– broj prekograničnih projekata i projekata koji se bave nedostatkom poveznica (uključujući projekte koji se odnose na gradska čvorišta, regionalne prekogranične željezničke veze, multimodalne platforme, morske luke, luke unutarnjih voda, veze do zračne luke i željezničko-cestovne terminale osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T)

– broj projekata kojima se doprinosi digitalizaciji prometa, osobito uvođenjem Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), riječnog informacijskog sustava (RIS), inteligentnog prometnog sustava (ITS), sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava (VTMIS)/e-pomorskog servisa te istraživanja i razvoja upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu (SESAR)

– broj izgrađenih ili moderniziranih postaja za opskrbu alternativnim gorivom

– broj projekata kojima se doprinosi sigurnosti prometa

4.8. Okolišna: ulaganja kojima se doprinosi provedbi planova i programa predviđenih pravnom stečevinom Unije u području okoliša u pogledu kvalitete zraka, vode, otpada i prirode

5. Istraživanja, inovacije i digitalizacija

5.1. Doprinos cilju ulaganja u vrijednosti od 3 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) Unije u istraživanje, razvoj i inovacije

5.2. Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini za provedbu istraživačkih i inovacijskih projekata

6. MSP-ovi

6.1. Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije)

6.2. Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja)

6.3. Broj poduzeća kojima potporu pružaju države članice i regije na razini NUTS 2

6.4. Broj poduzeća kojima potporu pružaju sektori prema oznaci iz statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti u Europskoj uniji (NACE)

6.5. Postotak obujma ulaganja usmjerenih prema MSP-ovima u okviru sastavnice politika koja se odnosi na MSP-ove

7. Socijalna ulaganja i vještine

7.1. Socijalna infrastruktura: kapacitet i pristup socijalnoj infrastrukturi kojoj se pruža potpora po sektorima: stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, ostalo

7.2. Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća:  broj primatelja mikrofinanciranja i socijalnih poduzeća kojima se pruža potpora

7.3. Vještine: broj osoba koje su stekle nove vještine ili su im potvrđene njihove vještine i o njima posjeduju certifikat: kvalifikacije formalnog obrazovanja i osposobljavanja

8. Europska strateška ulaganja

8.1. Broj i obujam operacija koje doprinose pružanju kritične infrastrukture, raščlanjeno prema fizičkoj infrastrukturi i povezanim proizvodima i uslugama ako je to primjenjivo

8.2. Dodatni kapacitet kritične infrastrukture, raščlanjeno prema područjima ako je to primjenjivo

8.3. Broj i obujam operacija koje doprinose razvoju kritičnih tehnologija i inputa za sigurnost Unije i njezinih država članica te robe s dvojnom namjenom

8.4. Broj poduzeća koja primaju potporu prema veličini razvoja i proizvodnje kritičnih tehnologija i inputa za sigurnost Unije i njezinih država članica te robe s dvojnom namjenom

8.5. Broj i obujam operacija koje doprinose nabavi, proizvodnji i stvaranju zaliha kritičnih inputa, uključujući kritične zdravstvene proizvode

8.6. Dodatni kritični inputi, uključujući kritične zdravstvene proizvode, za koje se isplaćuje potpora za nabavu, proizvodnju i stvaranje zaliha, prema vrsti ako je to primjenjivo

8.7. Broj i obujam operacija kojima se isplaćuje potpora za ključne razvojne i digitalne tehnologije koje su strateški važne za industrijsku budućnost Unije.