Mišljenja Europskog odbora regija – Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021.–2027.

(2021/C 300/12)

Glavna izvjestiteljica:

Gillian COUGHLAN (IE/Renew E.), vijećnica u Vijeću Grofovije Cork

Referentni dokument/i:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. – Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu

COM(2020) 624

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

napominje da se povećava brzina ulaska današnjeg društva u „digitalno doba” u obrazovanju zbog društvenih ograničenja nametnutih uslijed pandemije bolesti COVID-19;

međutim, poziva na to da, kada govorimo o obrazovanju i osposobljavanju, imamo na umu da je riječ o prilagođavanju kritičkog razmišljanja male djece, tinejdžera koji lako dolaze pod utjecaj i odraslih potaknutih znatiželjom, o davanju većih tjelesnih i intelektualnih vještina trgovcima, profesionalcima, fizičkim radnicima, radnicima na održavanju, zaposlenicima uslužnog sektora, poduzetnicima i poljoprivrednicima – ukratko, uvijek je riječ o ljudima;

upozorava da je u ovom trenutku važno razlikovati digitalno obrazovanje od učenja na internetu ili učenja na daljinu koje je u žurbi nametnuto tijekom prvog ograničenja kretanja u cijelom društvu i koje se prilagođavalo u naknadnim restrikcijama. Stvarnost kakvu danas poznajemo nije u skladu s europskom vizijom digitalnog obrazovanja;

slaže se da je kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19 istodobno ukazala na ključne čimbenike koji omogućuju istinsko digitalno obrazovanje i osposobljavanje te ubrzala tempo promjena i razotkrila prednosti, nedostatke, mogućnosti i ograničenja digitalnog obrazovanja;

podsjeća na to da je organizacija obrazovnih sustava u nacionalnoj nadležnosti, ne dovodeći u pitanje unutarnju raspodjelu nadležnosti u svakoj državi članici; međutim, novi izazovi zahtijevaju povećanu koordinaciju na europskoj razini te snažnije politike i veću potporu u okviru europskog prostora obrazovanja primjenom međunarodnih tehnoloških standarda i preporuka EU-a;

ponavlja (1) da je potpora lokalnih i regionalnih vlasti obrazovanju i digitalnoj uključenosti ključna kako za učenike i studente tako i za građane;

pozdravlja napore koje je Europska unija uložila u poboljšanje digitalnih vještina europskih građana u posljednja dva desetljeća, što je kulminiralo Akcijskim planom za digitalno obrazovanje za razdoblje 2021. – 2027., te cilj da se olakšava pružanje visokokvalitetnog, uključivog, dostupnog, učinkovitog i angažiranog obrazovanja uz integriranje metodologija na daljinu, na internetu i kombiniranih metodologija;

naglašava važnost koncepta digitalne kohezije, kako je navedeno u mišljenju „Digitalna Europa za sve” (2), kao važne dodatne dimenzije tradicionalnog koncepta gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije koji je utvrđen u Ugovoru o EU-u. Poziva na to da se taj koncept proširi na područje obrazovanja i uzme u obzir u sljedećim izmjenama Ugovora. To je nužan korak za rješavanje društvenih izazova s obzirom na sve veće potrebe za digitalizacijom, pri čemu treba voditi računa o tome da nitko ne bude zapostavljen;

Digitalna pismenost za sve

svjestan je da važnost digitalnih vještina nadilazi tržište rada jer one imaju sve važniju ulogu u privatnom i javnom životu građana, posebno u pogledu učenja, pristupa informacijama i proizvodima, te javnim i privatnim uslugama, a važne su i s aspekta socijalne uključenosti, razonode i mnogih svakodnevnih primjena;

10.

preporučuje da se Akcijski plan za digitalno obrazovanje temelji na najboljoj praksi, za što imamo primjere u drugim sektorima, npr. u poslovnom, uz očuvanje stručnosti obrazovnih stručnjaka i važne međuljudske suradnje u učionicama;

11.

uvjeren je da je nužno pobrinuti se za to da od digitalnog obrazovanja koristi imaju i najranjiviji članovi i skupine društva i da ono postane ključni pokretač socijalne kohezije. Europska unija mora uložiti velik napor u stvaranje društva u kojemu svi mogu sudjelovati, bez obzira na dob, spol, socijalno podrijetlo, etničku pripadnost, te fizičku i intelektualnu sposobnost;

12.

upozorava, isto tako, na to da će povezanost ruralnih, izoliranih i otočnih obrazovnih ustanova biti ključna za prevladavanje postojećih nejednakosti uzrokovanih raspršenošću i izoliranošću stanovništva u odnosu na velike gradove te naglašava da problem digitalnog jaza između velikih gradova, ruralnih, izoliranih i otočnih područja treba na odgovarajući način rješavati Akcijskim planom za digitalno obrazovanje i nacionalnim mjerama kojima će se on provoditi u djelo;

13.

poziva Europsku komisiju da aktivno promiče pravo osoba s invaliditetom na uključivo digitalno obrazovanje te potiče Komisiju i države članice da utvrde značajke digitalnog obrazovanja koje su osmišljene i prilagođene osobama s invaliditetom, ulažu u njih i međusobno ih dijele; potrebe ranjivih skupina za obrazovanjem i vještinama također treba uzeti obzir i na njih treba odgovoriti osiguravanjem jednakog pristupa visokokvalitetnom osnovnom obrazovanju;

14.

također je važno uzeti u obzir potrebe nacionalnih manjina i omogućiti stvaranje i pristup sadržajima koji su u skladu s njihovim pravom na školovanje na materinjem jeziku;

Sjecište digitalnog obrazovanja i digitalne tranzicije

15.

ističe da će društvo te europsko i svjetsko gospodarstvo u budućnosti imati potrebu za ljudima s vještinama i kompetencijama koji će postati arhitekti, graditelji i prirodni dionici tog novog digitalnog svijeta te s tim u vezi ističe potrebu za ulaganjem u definiranje, oblikovanje i stjecanje osnovnih i naprednih digitalnih vještina;

16.

izražava žaljenje zbog toga što, iako postotak digitalno pismene radne snage postupno raste, čak 35 % aktivne radne snage u Europi danas nema osnovne digitalne vještine (3), dok 90 % radnih mjesta danas zahtijeva barem minimalnu razinu digitalne pismenosti. S obzirom na predviđenu digitalnu tranziciju znatno će se povećati i količina i razina potrebnih osnovnih digitalnih vještina;

17.

veoma je zabrinut zbog činjenice da postoji očit jaz u osnovnim digitalnim vještinama između zaposlenih i nezaposlenih, starijih osoba i odraslih s nižom razinom obrazovanja (4) te očito povećanje jaza u digitalnom obrazovanju između žena i muškaraca. Poticanje djevojčica na obrazovanje u sektorima znanosti, tehnologije, inženjerstva, (umjetnosti) i matematike (STE(A)M) bit će korak u pravom smjeru; poziva Europsku komisiju i države članice da iskoriste primjenu Instrumenta za oporavak i otpornost, programa Digitalna Europa, Erasmus+, Obzor Europa i Europskog socijalnog fonda kako bi promicale sudjelovanje žena u STE(A)M-u i pobrinule se za to da se uz pomoć fondova taj jaz smanji davanjem potpore pružateljima digitalnog obrazovanja;

18.

također je zabrinut zbog digitalnog jaza u ruralnim područjima, jasno prisutnog u cijeloj obrazovnoj zajednici (među nastavnicima, učenicima i obiteljima); poziva Europsku komisiju i države članice da iskoriste primjenu Instrumenta za oporavak i otpornost i Europskog socijalnog fonda kako bi se osiguralo da se s pomoću financiranja taj jaz smanji ciljanim ulaganjima u regije suočene s demografskim izazovima i sa znatnim i trajnim nedostatkom ulaganja, uz utvrđivanje stabilnih i trajnih projekata koji utječu na cijelu obrazovnu zajednicu;

19.

u tu svrhu podupire i cilj Programa vještina za Europu da 70 % osoba u dobi od 16 do 74 godine do 2025. ima barem osnovne digitalne vještine;

20.

nadalje, preporučuje da svi programi osposobljavanja i naukovanja sadrže digitalni element koji nadilazi inicijativu „Digitalna prilika”, i to bez obzira na vještine koje se podučavaju, te da se u okviru predložene europske platforme za razmjenu osmisle sadržaji za te tečajeve slični međunarodnoj računalnoj vozačkoj dozvoli (ICDL), uz europsku potvrdu za digitalne vještine koja će se temeljiti na samoprocjeni;

21.

naglašava da je potrebno digitalno obrazovanje učiniti sastavnim dijelom cjeloživotnog učenja i poziva privatni i javni sektor da preuzmu odgovornost za obrazovanje i osposobljavanje građana kako bi oni ostali konkurentni i relevantni na tržištu te istodobno sposobni u potpunosti se razviti na privatnom planu;

Digitalno obrazovanje – prilike i izazovi

22.

vjeruje u velike prednosti koje digitalizacija obrazovanja može imati ako je usmjerena na učenika, prilagođena dobi i usmjerena na razvoj. Time bi se zajamčilo dostupno i uključivo obrazovanje, sredstva za postizanje kvalitetnog obrazovanja za sve te bi se ostvarilo pravo na obrazovanje kao temeljno ljudsko pravo;

23.

poziva na izravno javno financiranje usmjereno na razvoj novih modela poučavanja i promicanje vještina za 21. stoljeće na svim razinama obrazovanja, od škole do sveučilišta, kao i na daljnje pojednostavljenje strukture programa financiranja EU-a, čime bi se omogućilo uključivanje većeg kruga dionika i širenje partnerstava između privrede i sveučilišta;

24.

poziva na intenziviranje etičke upotrebe umjetne inteligencije i upotrebe podataka u obrazovanju i osposobljavanju nastavnika, kao i na pružanje potpore aktivnostima povezanima s istraživanjem i inovacijama u okviru programa Obzor Europa;

25.

poziva Europsku komisiju da omogući pristup raznim programima i mjerama te da ih promiče putem „informacija i komunikacija jednostavnih za upotrebu” i podupiranjem decentraliziranog sustava isporuke s pomoću različitih mreža EU-a kao što su digitalnoinovacijski centri;

26.

nudi svoju pomoć u širenju kampanje senzibilizacije pod nazivom Connecitivty4schools;

27.

izražava zabrinutost zbog porasta digitalnog nasilja i uznemiravanja te naglašava potrebu da se obrazovanjem spriječi takvo ponašanje;

28.

poziva na to da se, uz sudjelovanje regija i gradova, na početku koristi sustav vaučera za pokretanje istraživanja i razvoja u području mogućnosti digitalnog obrazovanja;

29.

zabrinut je zbog frustracija u vezi s neodgovarajućom povezanošću i opremom koju su tijekom prošle godine izrazili brojni učenici i nastavnici diljem europskih gradova i regija; s jedne strane, ponavlja svoju poruku (5) da prioritete razvoja lokalne obrazovne infrastrukturne treba promijeniti i da će lokalne i regionalne vlasti podržati prelazak na modernu, funkcionalnu, digitalnu i zelenu obrazovnu infrastrukturu u svojim zajednicama; s druge strane, poziva nacionalne vlade da u okviru EU-a, nacionalnih programa financiranja ili partnerskih programa s lokalnim poduzećima svim nastavnicima i učenicima pruže odgovarajući digitalni uređaj za obrazovanje, uz besplatan pristup aplikacijama i platformama za digitalnu komunikaciju i obrazovanje;

30.

naglašava da je globalna pandemija u prvi plan stavila nezamjenjive vještine nastavnika, koji imaju brojne uloge – interakciju među ljudima, umjerenost, poticanje, demonstraciju, objašnjavanje, ispravljanje, ocjenjivanje, savjetovanje, podršku, stručnost i znanje. Traži da se te vještine razviju kako bi bile primjenjive i u digitalnom kontekstu s obzirom na to da nastavnici imaju posebno ključnu ulogu u upotrebi i uključivanju digitalne tehnologije u obrazovanje i učenje;

31.

međutim, upozorava da bi obrazovne tehnologije trebale ostati alat, a ne zamijeniti nastavu uživo jer je ljudska interakcija ključna za dobrobit i razvoj učenika, što podrazumijeva i komunikaciju nastavnika i učenika i komunikaciju među učenicima;

32.

zabrinut je zbog nedavnih rezultata studije (6) koji pokazuju da samo 40 % nastavnika smatra da je spremno upotrebljavati digitalne tehnologije u poučavanju;

33.

predlaže da se modeli osposobljavanja nastavnika diljem Europske unije usklade uz pomoć pojačane suradnje među našim sveučilištima i centrima za kontinuirano osposobljavanje nastavnika te poziva na stvaranje fizičkih „centara” u sveučilišnim gradovima kako bi se nastavnici iz svih obrazovnih sustava mogli kvalitetno i trajno usavršavati na radu i stručno usavršavati; osim toga, predlaže da sadržaj koji se upotrebljava za kontinuirano osposobljavanje nastavnika bude otvoreno dostupan za ponovnu uporabu u dnevnim nastavničkim aktivnostima;

34.

prihvaća ideju okvira za digitalne obrazovne sadržaje, ali bi želio dobiti jamstvo da će se sredstva osigurati na regionalnoj razini kako bi se zajamčilo da se svi nastavnici osjećaju dijelom tih centara i da se regionalnim jezicima da potpora uz prilagodbu resursa za sve;

35.

zalaže se za europski okvir za digitalne obrazovne sadržaje koji će raspolagati vlastitim tehnološkim inkubatorom za stvaranje sadržaja, standardiziranih u skladu s referentnim modelom za djeljive objekte sadržaja (SCORM), kvalitetnih sadržaja u skladu s modelom otvorenih obrazovnih resursa (OER) i pružanje potpore nastavnicima i drugim stručnjacima u stvaranju sadržaja, obrazovnih programa i resursa u skladu s prethodnim kriterijima. Nužno je pojačati suradnju i razmjenu materijala i dobrih pedagoških praksi te preporučuje da ta jedinica podrži nacionalne obrazovne odjele u ocjenjivanju tehnoloških aplikacija kako bi se novac trošio na najbolju tehnologiju, provodio strog nadzor i kako bi se svi prikupljeni podaci koristili na odgovarajući način;

36.

poziva Komisiju da odgovarajućim mjerama u okviru programa Erasmus+, Obzor Europa i InvestEU podrži stvaranje paneuropskih platformi za opsežno širenje obrazovnog sadržaja i alata na uključiv i višejezični način, uzimajući pritom u obzir regionalne jezike;

37.

ističe ulaganje EU-a u digitalnu kulturu, naglašavajući primjer platforme Europeana koja je pružanjem digitalnog sadržaja o europskoj povijesti i kulturi doprinijela diversifikaciji podučavanja u školama diljem Europske unije;

38.

podržava i poziva na multipliciranje inicijativa kao što je projekt digitalnih škola Zajedničkog istraživačkog centra, čime se omogućuju besplatni i dostupni masovni otvoreni internetski tečajevi;

39.

naglašava potrebu za razvojem digitalne kulture u obrazovnoj zajednici. U doba kada se čini da se svim znanjima može pristupiti na internetu, ključno je da obrazovna zajednica može razlikovati i filtrirati nepobitne činjenice od mišljenja te da može neovisno analizirati i prikupljati podatke;

40.

također je važno pronaći načine da se pomogne roditeljima u podupiranju djece u pristupu digitalnom obrazovanju;

41.

napominje da su obitelji, učenici i obrazovni stručnjaci prijavili ozbiljne slučajeve zlostavljanja na internetu; također napominje da se i dalje pruža i financira psihološka pomoć za učenike i studente svih dobnih skupina;

42.

poziva Komisiju da se pozabavi specifičnom prirodom obrazovnih podataka i rizikom koji predstavlja nedostatak propisa o njihovoj razmjeni i pohranjivanju; također poziva Komisiju da u promišljanje o stvaranju posebnog statusa za podatke o učenicima i polaznicima uključi Europski odbor za zaštitu podataka te da među svim uključenim stranama u digitalnom obrazovanju (učiteljima, studentima, učenicima, polaznicima tečajeva i roditelja) podiže svijest o važnosti kibersigurnosti i da pronađe načine za kontinuirano poboljšanje kibersigurnosti u tom području.

Bruxelles, 7. svibnja 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Mišljenje OR-a „Uspostava europskog prostora obrazovanja do 2025.”, ožujak 2021.

(2) OR-2019-03332, mišljenje OR-a „Digitalna Europa za sve: Iznalaženje pametnih i uključivih rješenja na terenu”, usvojeno u listopadu 2019.

(3) Europski revizorski sud, „Mjere EU-a za odgovor na nisku razinu digitalnih vještina”, Pregled br. 2, 2021.

(4) Ibid.

(5) Mišljenje OR-a „Uspostava europskog prostora obrazovanja do 2025.”, ožujak 2021.

(6) OECD Teaching and Learning International Survey (TALIS) (Međunarodno istraživanje OECD-a o poučavanju i učenju), 2018.