EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.8.2020.
COM(2020) 900 final
NACRT IZMJENE PRORAČUNA BR. 8.
ZA OPĆI PRORAČUN ZA 2020.
Povećanje odobrenih sredstava za plaćanje za Instrument za hitnu potporu radi financiranja strategije za cjepiva protiv bolesti COVID-19 i za učinak Investicijske inicijative plus kao odgovor na koronavirus
Uzimajući u obzir:
–Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 314., u vezi s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, posebno s njegovim člankom 106.a,
–Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (…) 1 , a posebno njezin članak 44.,
–opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2020. kako je donesen 27. studenoga 2019. 2 ,
–izmjenu proračuna br. 1/2020 3 , donesenu 17. travnja 2020.,
–izmjenu proračuna br. 2/2020 4 , donesenu 17. travnja 2020.,
–izmjenu proračuna br. 3/2020 5 , donesenu 17. lipnja 2020.,
–izmjenu proračuna br. 4/2020 6 , donesenu 17. lipnja 2020.,
–izmjenu proračuna br. 5/2020 7 , donesenu 10. srpnja 2020.,
–nacrt izmjene proračuna br. 7/2020 8 , donesen 3. srpnja 2020.,
Europska komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću nacrt izmjene proračuna br. 8/2020. za proračun za 2020.
IZMJENE RAČUNA PRIHODA I RASHODA PO DIJELOVIMA
Izmjene općeg računa prihoda i dijela III. dostupne su na EUR-Lexu ( https://eur-lex.europa.eu/budget/www/index-hr.htm ).
SADRŽAJ
1. Uvod
2. Povećanje odobrenih sredstava za plaćanje za Instrument za hitnu potporu (ESI)
3. Povećanje odobrenih sredstava za plaćanje povezano s CRII+
4. Financiranje
5. Sažeta tablica po naslovima VFO-a
OBRAZLOŽENJE
1. Uvod
Svrha nacrta izmjene proračuna (NIP) br. 8 za 2020. jest osigurati 6,2 milijarde EUR odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se uključile i. dodatne potrebe za odobrenim sredstvima za plaćanje za Instrument za hitnu potporu (ESI) za financiranje strategije za cjepiva protiv bolesti COVID-19 te ii. dodatne potrebe za plaćanjima za koheziju nakon donošenja Investicijske inicijative plus kao odgovor na koronavirus (CRII+) 9 .
2.Povećanje odobrenih sredstava za plaćanje za Instrument za hitnu potporu (ESI)
Kada je Instrument za hitnu potporu aktiviran u travnju 2020. zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, na temelju početne procjene potreba koju je izradila Komisija u suradnji s državama članicama predviđen je vrlo širok spektar mogućih mjera potpore. Financijska sredstva hitne potpore trebala su biti upotrijebljena tamo gdje su bila najpotrebnija i gdje bi donijela jasnu dodanu vrijednost EU-a. S obzirom na širok spektar mogućih mjera, prvotno je predviđeno da će od 2,7 milijardi EUR u obvezama koje je odobrilo proračunsko tijelo u 2020. biti potrebno samo oko polovine plaćanja, odnosno 1,38 milijardi EUR, a ostatak će se iskoristiti u narednim godinama.
Prateći razvoj krize, Komisija je donijela nekoliko odluka 10 o upotrebi financijskih sredstava hitne potpore za pružanje potpore nizu mjera, kao što su: pomoć pri prijevozu osnovne robe, medicinskih timova i pacijenata zaraženih bolesti COVID-19 (paket za mobilnost); nabava osnovnih zdravstvenih proizvoda; potpora povećanju kapaciteta za testiranje; povećanje dostupnosti liječenja za pacijente s bolesti COVID-19; potpora interoperabilnosti digitalnih aplikacija za praćenje kontakata i distribuciji robota za dezinfekciju u bolnicama.
Tijekom razvoja pandemije, i kao što je istaknuto u Komunikaciji Komisije o strategiji za cjepiva 11 , postalo je jasno da će se trajno rješenje krize najvjerojatnije postići razvojem i primjenom djelotvornog i sigurnog cjepiva protiv virusa. Stoga je potraga za djelotvornim cjepivom postala prioritet i Komisija se sa svim državama članicama sporazumjela da će u njihovo ime pregovarati i sklopiti sporazume o prethodnoj kupnji s proizvođačima cjepiva. U okviru tih sporazuma Instrumentom za hitnu potporu osigurava se potrebno početno financiranje za smanjenje rizičnosti ključnih ulaganja kako bi se povećala brzina i obujam proizvodnje djelotvornih cjepiva. Države članice zauzvrat imaju pravo kupiti određeni broj doza cjepiva u određenom roku i po određenoj cijeni. Komisija je u kolovozu 2020. već sklopila sporazum o prethodnoj nabavi s jednim proizvođačem cjepiva i trenutačno ostvaruje napredak u pregovorima s brojnim drugim proizvođačima.
Sporazumimâ o prethodnoj nabavi proizvođače cjepiva potiče se da povećaju proizvodni kapacitet znatno brže nego u kontekstu uobičajenog razvoja cjepiva, za što im su im potrebna početna gotovinska sredstva kako bi umanjili rizičnost svojih ulaganja, što znači da im Komisija mora unaprijed isplatiti sredstva, vrlo brzo nakon preuzimanja obveza (često nekoliko dana nakon potpisivanja ugovora).
Zbog toga trenutačna odobrena sredstva za plaćanje u okviru Instrumenta za hitnu potporu nisu dovoljna za ispunjavanje ugovornih obveza koje Komisija namjerava preuzeti u kratkoročnom razdoblju u pogledu proizvođača cjepiva. Kako bi se Europskoj uniji omogućio pristup portfelju potencijalnih cjepiva radi povećanja vjerojatnosti da djelotvorno i sigurno cjepivo postane dostupno što je prije moguće, presudno je da dodatna plaćanja budu dostupna što je prije moguće. S obzirom na navedeno, predlaže se stavljanje na raspolaganje dostatnih odobrenih sredstava za plaćanje u okviru Instrumenta za hitnu potporu u 2020. kako bi se pokrile (a) sve relevantne obveze koje će Komisija u ime država članica preuzeti prema proizvođačima cjepiva te (b) druge mjere koje su u tijeku. Potrebe za plaćanjima u narednim godinama smanjit će se u skladu s time.
S obzirom na povećanje sredstava za 140 milijuna EUR koje je proračunsko tijelo već odobrilo u srpnju 2020., dodatna odobrena sredstva za plaćanje koja su potrebna u 2020. iznose 1 090 milijuna EUR, što znači da ukupna plaćanja za Instrument za hitnu potporu iznose 2 610 milijuna EUR. Preostalih 90 milijuna EUR isplatit će se u 2021. za obveze koje nisu povezane sa strategijom za cjepiva.
Predlaže se i prijenos 53,75 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje iz linije rashoda za administrativnu potporu u operativnu liniju Instrumenta. Ukupan iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje u liniji za potporu Instrumenta za hitnu potporu stoga će se smanjiti na 250 000 EUR.
|
EUR |
|||
|
Proračunska linija |
Naziv |
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza |
Odobrena sredstva za plaćanje |
|
Dio III. – Komisija |
|||
|
18 01 04 05 |
Rashodi za hitnu potporu unutar Unije |
-53 750 000 |
-53 750 000 |
|
18 07 01 |
Hitna potpora unutar Unije |
53 750 000 |
1 143 750 000 |
|
Ukupno |
0 |
1 090 000 000 |
|
3. Povećanje odobrenih sredstava za plaćanje povezano s CRII+
Komisija je u ožujku i travnju 2020. predložila dva paketa mjera: Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII) 12 i Investicijska inicijativa plus kao odgovor na koronavirus (CRII+) 13 , koje su Europski parlament i Vijeće brzo donijeli.
Države članice u potpunosti iskorištavaju fleksibilnost i likvidnost koje nude kohezijski fondovi kako bi se pomoglo onima koji su najviše pogođeni: zdravstvenim djelatnicima i bolnicama, malim i srednjim poduzećima te radnicima. Provedba inicijative je u tijeku, a države članice nastavljaju donositi mjere u skladu s razvojem potreba. Iako je standardna kohezijska potpora usmjerena na dugoročna ulaganja za regionalnu konvergenciju, paketima CRII i CRII+ pružen je odgovor na hitne situacije tamo gdje je bio najpotrebniji.
U okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus (CRII) donesene 30. ožujka 2020. za programe u okviru kohezijske politike izdvojeno je oko osam milijardi EUR likvidnih sredstava za ulaganja. Kako bi se sva sredstva iz fondova kohezijske politike za koja još nisu preuzete obveze mogla mobilizirati u 2020. radi otklanjanja posljedica izbijanja bolesti COVID-19 na gospodarstva i društva država članica, Komisija je predložila i inicijativu CRII+, koju su donijeli Europski parlament i Vijeće. Njome se državama članicama privremeno pruža mogućnost da zatraže stopu sufinanciranja sredstvima EU-a od 100 % za programe koji primaju potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda za obračunsku godinu koja počinje 1. srpnja 2020. i završava 30. lipnja 2021. te povećane mogućnosti prijenosa među fondovima i kategorijama regija. Do 24. kolovoza 2020., stopa sufinanciranja sredstvima EU-a od 100 % zatražena je za 107 programa, kojima je pokrivena gotovo polovina omotnice za kohezijsku politiku.
Komisija je provela detaljnu analizu prognoza koje su države članice dostavile do kraja srpnja 2020. na razini svakog programa i smatra da je potrebno povećati odobrena sredstva za plaćanje za 5,1 milijardu EUR kako bi se pokrili svi očekivani zahtjevi za plaćanje koji će doći na naplatu u 2020.
Zahtijeva se povećanje odobrenih sredstava za plaćanje u naslovu 1.b za ukupno 5,1 milijardu EUR, raspodijeljeno na sljedeći način:
|
EUR |
||||
|
Proračunska linija |
Naziv |
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza |
Odobrena sredstva za plaćanje |
|
|
Dio III. – Komisija |
||||
|
04 02 60 |
Europski socijalni fond — Manje razvijene regije — Cilj ulaganja u rast i radna mjesta |
– |
771 562 000 |
|
|
04 02 61 |
Europski socijalni fond — Tranzicijske regije — Cilj ulaganja u rast i radna mjesta |
– |
192 891 000 |
|
|
04 02 62 |
Europski socijalni fond — Razvijenije regije — Cilj ulaganja u rast i radna mjesta |
– |
397 128 000 |
|
|
04 02 64 |
Inicijativa za zapošljavanje mladih |
– |
68 419 000 |
|
|
04 06 01 |
Promicanje socijalne kohezije i uklanjanje najtežih oblika siromaštva u Uniji |
– |
70 000 000 |
|
|
13 03 60 |
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) — Manje razvijene regije — Cilj ulaganja u rast i radna mjesta |
– |
1 882 287 000 |
|
|
13 03 61 |
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) — Tranzicijske regije — Cilj ulaganja u rast i radna mjesta |
– |
311 128 000 |
|
|
13 03 62 |
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) — Razvijenije regije — Cilj ulaganja u rast i radna mjesta |
– |
424 520 000 |
|
|
13 03 63 |
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) — Dodatna sredstva za najudaljenije i slabo naseljene regije — Cilj ulaganja u rast i radna mjesta |
– |
20 386 000 |
|
|
13 03 64 01 |
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) — Europska teritorijalna suradnja |
– |
122 353 000 |
|
|
13 04 60 |
Kohezijski fond — Ulaganje u rast i radna mjesta |
– |
839 326 000 |
|
|
Ukupno |
0 |
5 100 000 000 |
||
4. Financiranje
Nacrt izmjene proračuna br. 6/2020
14
temeljio se na pretpostavci da će se sredstva za VFO za razdoblje 2014.–2020. povećati. Međutim, na temelju zaključka Europskog vijeća od 21. srpnja jasno je da se ta pretpostavka neće ostvariti, što znači da je nacrt izmjene proračuna br. 6/2020 de facto zastario. Zbog toga se u ovom NIP-u br. 8 taj prijedlog ne uzima u obzir, a kao ishodište za predložene rashode uzima se razina posljednjeg donesenog proračuna (IP 5/2020) i financiranja predloženog u NIP-u br. 7/2020.
5.Sažeta tablica po naslovima VFO-a
|
U eurima |
||||||||
|
Naslov |
Proračun 2020. |
Nacrt izmjene proračuna br. 8/2020 |
Proračun 2020. |
|||||
|
(uključujući IP 1-5 i NIP br. 7/2020) |
(uključujući IP 1-5 i NIP br. 7-8/2020) |
|||||||
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza |
Odobrena sredstva za plaćanje |
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza |
Odobrena sredstva za plaćanje |
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza |
Odobrena sredstva za plaćanje |
|||
|
1. |
Pametan i uključiv rast |
83 930 597 837 |
72 353 828 442 |
|
5 100 000 000 |
83 930 597 837 |
77 453 828 442 |
|
|
Gornja granica |
83 661 000 000 |
|
|
|
83 661 000 000 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
|
|
|
|
|
|
||
|
1.a |
Konkurentnost za rast i zapošljavanje |
25 284 773 982 |
22 308 071 592 |
|
|
25 284 773 982 |
22 308 071 592 |
|
|
Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze |
93 773 982 |
|
|
|
93 773 982 |
|
||
|
Gornja granica |
25 191 000 000 |
|
|
|
25 191 000 000 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
|
|
|
|
|
|
||
|
1.b |
Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija |
58 645 823 855 |
50 045 756 850 |
|
5 100 000 000 |
58 645 823 855 |
55 145 756 850 |
|
|
Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze |
175 823 855 |
|
|
|
175 823 855 |
|
||
|
Gornja granica |
58 470 000 000 |
|
|
|
58 470 000 000 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
|
|
|
|
|
|
||
|
2. |
Održivi rast: prirodni resursi |
59 907 021 051 |
57 904 492 439 |
|
|
59 907 021 051 |
57 904 492 439 |
|
|
Gornja granica |
60 421 000 000 |
|
|
|
60 421 000 000 |
|
||
|
Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke |
-465 323 871 |
|
|
|
-465 323 871 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
48 655 078 |
|
|
|
48 655 078 |
|
||
|
Od toga: Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – Rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja |
43 410 105 687 |
43 380 031 798 |
|
|
43 410 105 687 |
43 380 031 798 |
||
|
Posebna gornja granica |
43 888 000 000 |
|
|
|
43 888 000 000 |
|
||
|
Razlika zbog zaokruživanja, isključena iz izračuna razlike do gornje granice |
888 000 |
|
|
|
888 000 |
|
||
|
Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke |
-428 351 235 |
|
|
|
-428 351 235 |
|
||
|
Razlika do gornje granice za EFJP |
48 655 078 |
|
|
|
48 655 078 |
|
||
|
3. |
Sigurnost i građanstvo |
7 152 374 489 |
5 278 527 141 |
|
1 090 000 000 |
7 152 374 489 |
6 368 527 141 |
|
|
Od čega u okviru instrumenta fleksibilnosti |
1 094 414 188 |
|
|
|
1 094 414 188 |
|
||
|
Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze |
2 392 402 163 |
|
|
|
2 392 402 163 |
|
||
|
Od čega u okviru pričuve za nepredviđene izdatke |
714 558 138 |
|
|
|
714 558 138 |
|
||
|
Gornja granica |
2 951 000 000 |
|
|
|
2 951 000 000 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
|
|
|
|
|
|
||
|
4. |
Globalna Europa |
10 991 572 239 |
9 112 061 191 |
|
|
10 991 572 239 |
9 112 061 191 |
|
|
Od čega u okviru pričuve za nepredviđene izdatke |
481 572 239 |
|
|
|
481 572 239 |
|
||
|
Gornja granica |
10 510 000 000 |
|
|
|
10 510 000 000 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
|
|
|
|
|
|
||
|
5. |
Administracija |
10 271 193 494 |
10 274 196 704 |
|
|
10 271 193 494 |
10 274 196 704 |
|
|
Gornja granica |
11 254 000 000 |
|
|
|
11 254 000 000 |
|
||
|
Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke |
-982 806 506 |
|
|
|
-982 806 506 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
|
|
|
|
|
|
||
|
Od toga: administrativni rashodi institucija |
7 955 303 132 |
7 958 306 342 |
|
|
7 955 303 132 |
7 958 306 342 |
||
|
Posebna gornja granica |
9 071 000 000 |
|
|
|
9 071 000 000 |
|
||
|
Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke |
-982 806 506 |
|
|
|
-982 806 506 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
132 890 362 |
|
|
|
132 890 362 |
|
||
|
Ukupno |
172 252 759 110 |
154 923 105 917 |
|
6 190 000 000 |
172 252 759 110 |
161 113 105 917 |
||
|
Od čega u okviru instrumenta fleksibilnosti |
1 094 414 188 |
1 017 029 444 |
|
|
1 094 414 188 |
1 017 029 444 |
||
|
Od čega u okviru ukupne razlike do gornje granice za obveze |
2 662 000 000 |
|
|
|
2 662 000 000 |
|
||
|
Od čega u okviru pričuve za nepredviđene izdatke |
1 196 130 377 |
|
|
|
1 196 130 377 |
|
||
|
Gornja granica |
168 797 000 000 |
172 420 000 000 |
|
|
168 797 000 000 |
172 420 000 000 |
||
|
Od čega je nadoknađeno iz pričuve za nepredviđene izdatke |
-1 448 130 377 |
|
|
|
-1 448 130 377 |
|
||
|
Razlika do gornje granice |
48 655 078 |
18 513 923 527 |
|
|
48 655 078 |
12 323 923 527 |
||
|
|
Ostali posebni instrumenti |
860 261 208 |
690 998 208 |
|
|
860 261 208 |
690 998 208 |
|
|
Sveukupno |
173 113 020 318 |
155 614 104 125 |
|
6 190 000 000 |
173 113 020 318 |
161 804 104 125 |
||