EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.8.2020.
COM(2020) 383 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o provedbi Direktive Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kako je izmijenjena Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama
1.Uvod
Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 1 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kako je izmijenjena Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 2 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (u daljnjem tekstu „ATAD”), utvrđuju se mjere EU-a za suzbijanje najčešćih oblika agresivnog poreznog planiranja donošenjem minimalnih standardnih pravila koja trebaju biti obuhvaćena zakonima o porezu na dobit svih država članica.
ATAD-om se osigurava minimalna razina zaštite poreznih osnovica svih država članica, usklađen i dosljedan pristup suzbijanju izbjegavanja poreza na cijelom jedinstvenom tržištu, kao i koordinirana provedba pojedinih preporuka iz projekta Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)/skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS) na razini EU-a. ATAD-om se propisuju mjere za pet različitih područja koje su države članice dužne provesti: pravilo o ograničavanju kamata, izlazno oporezivanje, pravilo o kontroliranim inozemnim društvima („CFC”), pravilo o hibridnoj neusklađenosti i opće pravilo o suzbijanju zlouporabe („GAAR”).
1.1.Vremenski okvir prenošenja
Osnovni 3 zahtjevi za raspored prenošenja ATAD-a jesu:
|
Mjera |
Rok za prenošenje |
Datum primjene |
|
ograničavanje kamata, GAAR i CFC |
31. prosinca 2018. |
1. siječnja 2019. |
|
izlazno oporezivanje, hibridne neusklađenosti (osim obrnutih hibridnih neusklađenosti) |
31. prosinca 2019. |
1. siječnja 2020. |
|
obrnute hibridne neusklađenosti (s trećim zemljama) |
31. prosinca 2021. |
1. siječnja 2022. |
1.2.Izvješće
Na temelju članka 10. ATAD-a Komisija do 9. kolovoza 2020. mora ocijeniti provedbu ATAD-a, posebice odredbe o ograničavanju kamata, i o tome podnijeti izvješće Vijeću. Odstupanjem od propisanoga, odredbe koje se odnose na hibridne neusklađenosti Komisija mora ocijeniti do 1. siječnja 2022.
Ovo izvješće prvi je korak u ocjenjivanju utjecaja ATAD-a i daje pregled provedbe ranije primjenjivih mjera ATAD-a (ograničavanja kamata, GAAR-a i CFC-a) u svim državama članicama 4 . Sljedeći korak sastoji se od podnošenja sveobuhvatnog izvješća o ocjeni mjera ATAD-a, uključujući pregled provedbe mjera ATAD-a koje nisu bile obuhvaćene ovim izvješćem.
2.Opis mjera te nekih mogućnosti i pristupa dostupnih državama članicama
U prenošenju mjera iz ATAD-a u određenoj su mjeri dopuštena odstupanja od propisanoga. Nadalje, s obzirom na to da je ATAD direktiva o minimalnom standardu, državama članicama omogućeno je da u nacionalnim zakonodavstvima kojima prenose ATAD utvrde stroža pravila od onih propisanih u toj direktivi, pod uvjetom da su te mjere u skladu s temeljnim slobodama unutarnjeg tržišta. Ovaj odjeljak sadržava i pregled značajnijih slučajeva u kojima su države članice propisale strože mjere u nacionalnim zakonodavstvima.
2.1.Pravilo o ograničavanju kamata
Pravilom o ograničavanju kamata (članak 4. ATAD-a) ograničava se mogućnost odbitka prekoračenih (neto) troškova zaduživanja poreznih obveznika u odnosu na omjer od 30 % oporezive zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA). Države članice uz ovo pravilo mogu propisati ciljana pravila protiv financiranja zaduživanjem unutar grupe, kao što su pravila o potkapitalizaciji.
Države članice pri primjeni pravila kojima se ograničava odbitak kamata mogu razmotriti ukupan položaj svih subjekata grupe u istoj državi članici, uključujući zasebni porezni sustav subjekta, te omogućiti prijenos dobiti ili kamata među subjektima grupe.
U ATAD-u se navodi da, odstupajući od članka 4., države članice koje na dan 8. kolovoza 2016. imaju nacionalna ciljana pravila za sprečavanje rizika od smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, koja su jednako učinkovita kao i pravilo o ograničavanju kamata utvrđeno u članku 4., mogu primjenjivati ta ciljana pravila do isteka prve pune fiskalne godine nakon datuma objave sporazuma među članovima OECD-a na službenoj internetskoj stranici o minimalnom standardu u pogledu mjere 4. akcijskog plana za BEPS, ali najkasnije do 1. siječnja 2024. 5
a)Razina odbitka prekoračenih troškova zaduživanja u odnosu na EBITDA.
Države članice mogu smanjiti ograničenje na ispod 30 % ako žele.
b)Primjena pravila de minimis ili praga sigurne luke, tj. potpunog odbitka prekoračenih troškova zaduživanja do praga
S ciljem smanjenja administrativnog opterećenja i opterećenja u vezi s usklađivanjem, a pritom ne umanjujući znatno učinkovitost pravilâ, člankom 4. propisano je da države članice mogu dopustiti pravilo sigurne luke. Pravilom sigurne luke prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se priznati kao odbitak do fiksnog iznosa od 3 milijuna EUR, neovisno o ograničenju odbitka na temelju omjera EBITDA. Države članice mogu smanjiti fiksni novčani prag kako bi osigurale višu razinu zaštite nacionalne porezne osnovice.
c)Razina odbitka samostalnih subjekata
Budući da smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti u načelu nastaju prekomjernim plaćanjem kamata, uglavnom među povezanim subjektima, člankom 4. državama članicama dopušta se izuzimanje samostalnih subjekata iz područja primjene pravila o ograničavanju kamata s obzirom na ograničene rizike od izbjegavanja poreza (tj. subjekata koji ne podliježu pravilima o transfernim cijenama).
d)Troškovi zaduživanja nastali na temelju zajmova sklopljenih do 17. lipnja 2016.
U svrhu olakšavanja prijelaza na pravilo o ograničavanju kamata u skladu s ATAD-om, člankom 4. državama članicama dopušta se uvođenje klauzule o stečenim pravima, kojom bi obuhvatile postojeće zajmove u mjeri u kojoj se time naknadno ne mijenjaju njihovi uvjeti. U slučaju naknadne izmjene uvjeta klauzula o stečenim pravima ne primjenjuje se ni na kakvo povećanje iznosa ili trajanja zajma, već se ograničava na izvorne uvjete zajma.
e)Troškovi zaduživanja nastali na temelju zajmova za financiranje dugoročnih projekata javne infrastrukture u Europskoj uniji
S obzirom na to da aranžmani za financiranje dugoročnih projekata javne infrastrukture predstavljaju malen ili nepostojeći rizik od smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, države članice mogu izuzeti prekomjerne troškove zaduživanja nastale zbog zajmova za financiranje takvih projekata na temelju pravila o ograničavanju kamata propisanih člankom 4. Da bi se ta mogućnost mogla iskoristiti, nositelj projekta, troškovi zaduživanja, imovina i prihod moraju se nalaziti unutar Unije.
f)Povećani odbitak za poreznog obveznika koji je član konsolidirane grupe za potrebe financijskog računovodstva na temelju:
6.1.pravila o „odstupanju na temelju vlasničkog kapitala” iz članka 4. stavka 5. točke (a) ATAD-a; ili
6.2.pravila o „omjeru skupine” iz članka 4. stavka 5. točke (b) ATAD-a.
Ako je porezni obveznik dio konsolidirane računovodstvene grupe, zaduženost grupe na svjetskoj razini može se smatrati svrhom dopuštanja većih iznosa odbitaka troškova zaduživanja. Države članice u toj mjeri mogu poreznom obvezniku osigurati pravo na korištenje jednim od dvaju pristupa.
U prvom pristupu države članice mogu utvrditi pravila za odredbu o odstupanju na temelju vlasničkog kapitala ako se pravilo o ograničavanju kamata ne primjenjuje jer porezni obveznik može dokazati da je omjer vlasničkog kapitala društva u odnosu na njegovu ukupnu imovinu općenito jednak istovjetnom omjeru grupe ili veći od njega.
U drugom pristupu države članice mogu poreznim obveznicima dopustiti odbitak većih iznosa troškova zaduživanja na temelju zaduženja cijele grupe na svjetskoj razini u odnosu na treće strane.
g)Države članice mogu odrediti pravila po kojima se ili:
7.1.prenose prekoračeni troškovi zaduživanja, bez vremenskog ograničenja, koji se ne mogu odbiti u trenutačnom poreznom razdoblju;
7.2.prenose prekoračeni troškovi zaduživanja, bez vremenskog ograničenja, koji se ne mogu odbiti u trenutačnom poreznom razdoblju, odnosno odbijaju na razdoblje od najviše tri godine; ili
7.3.prenose prekoračeni troškovi zaduživanja, bez vremenskog ograničenja, te neiskorištene kamate u roku od najviše pet godina, koji se ne mogu odbiti u trenutačnom poreznom razdoblju.
Kako bi se uzele u obzir fluktuacije profitabilnosti poreznog obveznika, države članice mogu dopustiti prenošenje ili odbijanje neraspoređenih troškova zaduživanja ili neiskorištene kamate. Države članice mogu propisati vremensko ograničenje na navedeno prenošenje ili odbijanje u svrhu postizanja veće razine sigurnosti.
h)Položaj u odnosu na financijska društva
Iako je općenito prihvaćeno da bi se ograničenja u vezi s odbitkom kamate trebala primjenjivati i na financijska društva, tj. na financijske institucije i osiguravajuća društva, jednako se priznaje da ta dva sektora imaju posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeniji pristup. Budući da rasprave u ovom području nisu urodile dovoljno čvrstim zaključcima u međunarodnom kontekstu i kontekstu Europske unije, nije bilo moguće predvidjeti posebna pravila u financijskom sektoru i sektoru osiguranja. Stoga države članice mogu određena financijska društva regulirana na razini EU-a izuzeti iz područja primjene članka 4.
2.2.Pravilo o CFC-u
Prema pravilu o kontroliranim inozemnim društvima (članci 7. i 8. ATAD-a) prihod društva kćeri ili stalne poslovne jedinice („SPJ”) koja plaća nisku stopu poreza ponovno se pripisuje matičnom društvu ili sjedištu. Matično društvo ili sjedište plaća porez za taj pripisani prihod u državi u kojoj je rezident ako je stvarni porez na dobit koji društvo kći/SPJ plaća na svoj prihod niži od razlike između poreza na dobit koji bi se plaćao na iste iznose dobiti u državi članici domaćeg poreznog obveznika/matičnog društva i stvarnog poreza na dobit koji plaća društvo kći/SPJ u izvornoj državi.
a)Oporezivanje određenih kategorija prihoda (članak 7. stavak 2. točka (a)) ili ciljanog prihoda umjetno preusmjerenog na društvo kći/SPJ (članak 7. stavak 2. točka (b))
Države članice mogu odabrati pravila o CFC-u usmjerena na određene kategorije prihoda ili ograničena na prihod koji je umjetno preusmjeren na društvo kći/SPJ.
„Opcijom A” pravila o CFC-u predviđeno je pripisivanje određenih unaprijed definiranih kategorija neraspoređenog pasivnog prihoda CFC-a (tj. dividendi, kamata, naknada za licenciju i prihoda od financijskih aktivnosti) poreznom obvezniku (matičnom društvu/sjedištu). Prihod obuhvaćen „opcijom A” izračunava se u skladu s pravilima države članice u kojoj je porezni obveznik rezident te u skladu s njegovim udjelom u CFC-u.
„Opcijom B” predviđeno je da se neraspoređeni prihod CFC-a od neautentičnih aranžmana kojima je glavna svrha ostvariti poreznu prednost pripisuje poreznom obvezniku (matičnom društvu/sjedištu). Pripisivanje prihoda CFC-a izračunava se u skladu s načelom nepristrane transakcije.
b)U provedbi „opcije A” države članice mogu proširiti sadržaj odredbe o odstupanju na temelju vlasničkog kapitala na CFC-e koji su rezidenti ili se nalaze u trećoj zemlji koja nije stranka Sporazuma o EGP-u.
U svrhu usklađivanja s temeljnim slobodama EU-a člankom je propisano sadržajno izuzeće kojemu je cilj ograničiti učinak pravila unutar Unije (i EGP-a) na slučajeve u kojima CFC ne obavlja znatnu gospodarsku djelatnost. Države članice mogu proširiti ovo izuzeće na treće zemlje.
c)U provedbi „opcije A” državama članicama dopušteno je pojedini subjekt/SPJ ne smatrati CFC-om ako jedna trećina ili manje njegova prihoda pripada unaprijed definiranim kategorijama prihoda
S ciljem ograničavanja administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja države članice mogu izuzeti određene subjekte s niskom dobiti ili niskom profitnom maržom koji predstavljaju manji rizik od izbjegavanja poreza.
d)U provedbi „opcije A” državama članicama dopušteno je ne smatrati financijska društva CFC-om ako jedna trećina ili manje njihova prihoda iz unaprijed definiranih kategorija potječe iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima
S ciljem ograničavanja administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja državama članicama dopušteno je ne smatrati CFC-om određena financijska društva regulirana na razini EU-a kojima jedna trećina ili manje prihoda iz unaprijed definiranih kategorija potječe iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima. Razlog tomu je što ova društva predstavljaju nizak rizik od izbjegavanja poreza.
e)U provedbi „opcije B” državama članicama dopušteno je iz područja primjene pravila izuzeti subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu:
5.1.s računovodstvenom dobiti od najviše 750 000 EUR i neposlovnim prihodom od najviše 75 000 EUR; ili
5.2.čije računovodstvene dobiti ne iznose više od 10 % posto troškova poslovanja za porezno razdoblje.
S ciljem ograničavanja administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja države članice mogu izuzeti određene subjekte s niskom dobiti ili niskom profitnom maržom koji predstavljaju manji rizik od izbjegavanja poreza.
f)Šira definicija CFC-a
Države članice pri definiranju CFC-a mogu slijediti širi pristup od onoga iz članka 7., kao što je smanjenje praga kontrole ili postavljanje višeg praga pri usporedbi između stvarno plaćenog poreza na dobit i poreza na dobit koji bi se naplatio u državi članici poreznog obveznika.
g)Upotreba bijelih, sivih i crnih popisa
Pri prenošenju pravila o CFC-u u nacionalno pravo, države članice mogu upotrebljavati bijele, sive ili crne popise trećih zemalja, koji su sastavljeni na temelju određenih kriterija utvrđenih u ATAD-u i mogu sadržavati razine stope poreza na dobit, ili mogu upotrebljavati bijele popise država članica koji su sastavljeni na toj osnovi.
2.3.Opće pravilo o suzbijanju zlouporabe
Svrha Općeg pravila o suzbijanju zlouporabe (članak 6. ATAD-a) suzbijanje je poreznih praksi zlouporabe koje nisu suzbijene s pomoću posebno ciljanih odredbi i ono ne utječe na primjenu pojedinih pravila o suzbijanju zlouporabe. ATAD-om je propisana primjena GAAR-a na neautentične aranžmane jer porezni obveznik ima pravo za svoje poslovanje odabrati najučinkovitiju poreznu strukturu. Pri ocjenjivanju može li se aranžman smatrati autentičnim države članice mogu razmatrati sve valjane gospodarske razloge, uključujući financijsku djelatnost.
2.4.Izlazno oporezivanje
Izlaznim oporezivanjem (članak 5. ATAD-a) osigurava se da poreznom obvezniku koji premješta imovinu ili mjesto svoje porezne rezidentnosti iz države članice ta država oporezuje gospodarsku vrijednost kapitalne dobiti nastale na njezinu državnom području iako ta dobit još nije ostvarena u trenutku izlaza. Dobit se izračunava na temelju tržišne vrijednosti prenesene imovine u trenutku izlaza imovine (u skladu s načelom nepristrane transakcije).
Unutar Europske unije od ključne je važnosti urediti primjenu izlaznog oporezivanja i navesti uvjete za usklađenost s pravom Europske unije. U navedenim slučajevima porezni obveznici imaju pravo ili odmah platiti iznos utvrđenog izlaznog poreza ili odgoditi plaćanje iznosa poreza plaćajući ga u obrocima određen broj godina. Države članice mogu naplatiti kamate na odgođeni porez i mogu od poreznih obveznika tražiti davanje jamstva kao uvjet za odgađanje plaćanja izlaznog poreza ako postoji očit i stvaran rizik od neplaćanja.
2.5.Pravilo hibridne neusklađenosti
Pravilom hibridne neusklađenosti (članci 9., 9.a i 9.b ATAD-a uvedeni Direktivom o izmjeni) neutraliziraju se porezni učinci hibridnih aranžmana. Hibridne neusklađenosti su razlike među poreznim sustavima koje je moguće iskoristiti za ostvarivanje: i. dvostrukog neoporezivanja, ii. dvostrukog odbitka, iii. odbitka bez uključivanja i iv. neoporezivanja bez uključivanja. Neusklađenosti mogu dovesti do smanjenja porezne osnovice.
ATAD-om su propisana pravila za suzbijanje hibridnih neusklađenosti među državama članicama EU-a te s trećim zemljama, uključujući uvezene neusklađenosti, obrnute hibridne neusklađenosti i neusklađenosti porezne rezidentnosti.
ATAD-om se dopuštaju neka odstupanja u području primjene uskraćivanja odbitka u jurisdikciji platitelja u određenim okolnostima te od izuzeća u području određenih hibridnih neusklađenosti nastalih plaćanjem kamate povezanom društvu na temelju financijskog instrumenta do 31. prosinca 2022.
3.Pregled provedbe
Ovaj odjeljak sadržava pregled načina na koje su države članice provele različite mjere ATAD-a na temelju izuzeća, opcija i različitih pristupa. Format i upućivanje u ovom odjeljku slijedi odjeljak 2. 6
3.1.Pravilo o ograničavanju kamata
|
Upućivanje |
||
|
2.1.a |
30 % EBITDA-a |
manje od 30 % EBITDA-a |
|
22 |
1 |
|
|
2.1.b |
3 milijuna EUR |
manje od 3 milijuna EUR |
|
16 |
6 |
|
|
2.1.c |
izuzeće za samostalne subjekte |
bez izuzeća za samostalne subjekte |
|
9 |
18 |
|
|
2.1.d |
isključeni zajmovi sklopljeni do 17. lipnja 2016. |
nisu isključeni zajmovi sklopljeni do 17. lipnja 2016. |
|
9 |
18 |
|
|
2.1.e |
isključeni zajmovi za javne infrastrukture |
nisu isključeni zajmovi za javne infrastrukture |
|
16 |
11 |
|
|
2.1.f |
dostupno odstupanje na temelju vlasničkog kapitala |
dostupno pravilo o omjeru grupe |
|
8 |
6 |
|
|
2.1.g |
opcija g.1 s vremenskim ograničenjem ili bez njega |
opcija g.3 |
|
20 |
1 |
|
|
2.1.h |
isključena financijska društva |
nisu isključena financijska društva |
|
17 |
10 |
|
3.2.Pravilo o CFC-u
|
Upućivanje |
||||||
|
2.2.a |
provedena „opcija A” |
provedena „opcija B” |
||||
|
16 |
10 |
|||||
|
2.2.b |
odredba o odstupanju na temelju vlasničkog kapitala proširena na treće zemlje |
odredba o odstupanju na temelju vlasničkog kapitala nije proširena na treće zemlje |
||||
|
10 |
5 |
|||||
|
2.2.c |
provedena klauzula o odstupanju za jednu trećinu ili manje prihoda |
nije provedena klauzula o odstupanju za jednu trećinu ili manje prihoda |
||||
|
12 |
3 |
|||||
|
2.2.d |
provedena klauzula o odstupanju za jednu trećinu ili manje prihoda za financijska društva |
nije provedena klauzula o odstupanju za jednu trećinu ili manje prihoda za financijska društva |
||||
|
5 |
10 |
|||||
|
2.2.e |
propisana klauzula o odstupanju za nisku računovodstvenu dobit ili profitnu maržu |
nije propisana klauzula o odstupanju za nisku računovodstvenu dobit ili profitnu maržu |
||||
|
7 |
3 |
|||||
|
2.2.f |
šira definicija CFC-a |
bez šire definicije CFC-a |
||||
|
17 |
10 |
|||||
|
2.2.g |
bijeli popis |
crni popis |
bijeli i crni popis |
bez bijelih, sivih i crnih popisa |
||
|
1 |
7 |
1 |
18 |
|||
3.3.GAAR
Državama članicama nisu dostupne opcije niti su one usvojile određene pristupe u prijenosu GAAR-a koje bi trebalo uvrstiti u ovaj odjeljak.
3.4.Izlazno oporezivanje
Kao što je navedeno u odjeljku 1.2., pregled provedbe izlaznog oporezivanja u državama članicama bit će naveden u izvješću o ocjenjivanju ATAD-a.
3.5.Pravilo hibridne neusklađenosti
Kao što je navedeno u odjeljku 1.2., pregled provedbe pravila o hibridnoj neusklađenosti u državama članicama bit će naveden u izvješću o ocjenjivanju ATAD-a.
4.Potpunost i usklađenost prijenosa ATAD-a u državama članicama
4.1.Mjere koje je Komisija predvidjela za osiguravanje pravodobne i odgovarajuće provedbe ATAD-a u državama članicama
Kao što je 2016. najavljeno u „Komunikaciji Komisije – Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” 7 , Komisija provodi različite mjere kako bi osigurala da države članice pravilno primjenjuju pravo EU-a. Mjere uključuju i. dijalog s državama članicama i pomoć u jačanju njihova kapaciteta te ii. provođenje formalnih postupaka zbog povrede prava EU-a. Obje vrste mjera Komisija je poduzimala u cilju osiguravanja pravilne provedbe i primjene ATAD-a 1 u državama članicama. Dužnost je Komisije provjeravati obavijesti u dva koraka: i. potpunost obavijesti i ii. usklađenost donesenih mjera s direktivama.
4.2.Mjere za „jačanje kapaciteta” poduzete prije roka za provedbu ATAD-a
Komisija je 2018. organizirala seminar s predstavnicima država članica kako bi se raspravila pravna pitanja koja su proizašla iz izrade provedbenog zakonodavstva. Obuhvaćao je raspravu o pitanjima koja su države članice unaprijed dostavile stručnom osoblju Komisije.
4.3.Provjere prenošenja i postupci zbog povrede uslijed neobavještavanja o nacionalnim mjerama za provedbu ili nepravilnog prenošenja ATAD-a
Države članice moraju dostaviti obavijest o nacionalnim provedbenim mjerama u rokovima utvrđenima u Direktivi (31. prosinca 2018. za obavještavanje o trima mjerama: ograničavanju kamata, GAAR-u i CFC-u).
Ako ne dostave obavijest o provedbenom zakonodavstvu, Komisija po službenoj dužnosti pokreće postupak zbog povrede uslijed neobavještavanja o potrebnim mjerama (ubrzo nakon roka za dostavu obavijesti utvrđenom u predmetnim direktivama). Pokrenuto je dvanaest takvih predmeta (deset u siječnju 2019. 8 i još dva u srpnju 2019. 9 ).
Trenutačno četiri države članice još nisu u potpunosti ispunile svoje obveze donošenja provedbenih mjera i dostavljanja obavijesti o tome 10 . Zaključeno je osam postupaka zbog povrede jer su države članice ispunile svoje obveze 11 .
Komisija je zatim pokrenula postupke zbog povrede protiv država članica koje nisu dostavile obavijesti o nacionalnim provedbenim mjerama za izlazno oporezivanje 12 i hibridnu neusklađenost 13 , koje je trebalo prenijeti do 31. prosinca 2019.
4.4.Trenutačno stanje provjera prijenosa
Tablica provjere prijenosa ATAD-a – stanje – kolovoz 2020. 14 :
|
ATAD: |
Ograničavanje kamata, GAAR i CFC |
Izlazno oporezivanje |
Hibridne neusklađenosti (1. rok) |
|||
|
država članica |
provjere potpunosti |
provjere usklađenosti |
provjere potpunosti |
provjere usklađenosti |
provjere potpunosti |
provjere usklađenosti |
|
Belgija |
OK |
INFR |
||||
|
Bugarska |
OK |
|||||
|
Češka |
OK |
|||||
|
Danska |
INFR |
|||||
|
Njemačka |
INFR |
INFR |
||||
|
Estonija |
OK |
|||||
|
Irska |
INFR |
|||||
|
Grčka |
OK |
OK |
INFR |
INFR |
||
|
Španjolska |
INFR |
INFR |
INFR |
|||
|
Francuska |
OK |
OK |
||||
|
Hrvatska |
||||||
|
Italija |
OK |
|||||
|
Cipar |
OK |
INFR |
||||
|
Latvija |
OK |
OK |
INFR |
INFR |
||
|
Litva |
OK |
OK |
||||
|
Luksemburg |
OK |
INFR |
||||
|
Mađarska |
||||||
|
Malta |
OK |
OK |
||||
|
Nizozemska |
||||||
|
Austrija |
INFR |
OK |
OK |
|||
|
Poljska |
OK |
OK |
INFR |
|||
|
Portugal |
OK |
INFR |
INFR |
|||
|
Rumunjska |
OK |
INFR |
OK |
OK |
||
|
Slovenija |
OK |
OK |
||||
|
Slovačka |
OK |
OK |
||||
|
Finska |
OK |
OK |
OK |
OK |
||
|
Švedska |
OK |
OK |
OK |
OK |
||
5.Budući rad
Iako je ovo izvješće prvi korak u ocjenjivanju učinka ATAD-a i obuhvaća pregled provedbe ranije primjenjivih mjera ATAD-a u državama članicama, predviđena je objava sveobuhvatnog izvješća o ocjenjivanju mjera ATAD-a, po mogućnosti do 1. siječnja 2022. Međutim, vrijeme dovršetka tako opsežnog izvješća o ocjenjivanju u određenoj će mjeri ovisiti o potrebi revizije ATAD-a koja bi mogla proizaći iz rasprava u EU-u ili na međunarodnoj razini o suzbijanju praksi izbjegavanja plaćanja poreza na dobit.
SL L 193, 19. srpnja 2016., str. 1.
SL L 144, 7. lipnja 2017., str. 1.
Člankom 11. stavkom 6. ATAD-a omogućuje se odstupanje u vezi s ograničavanjem kamata (više pojedinosti u odjeljku 2.1.) za pojedine države članice, a člankom 11. stavkom 4. Estoniji se omogućuje određeno odstupanje u vezi s izlaznim oporezivanjem.
Budući da Ujedinjena Kraljevina nije u ovom trenutku članica EU-a, provedba ATAD-a u Ujedinjenoj Kraljevini nije obuhvaćena ovim izvješćem. Ujedinjena Kraljevina bila je članica EU-a u trenutku donošenja ATAD-a i ATAD ostaje na snazi u Ujedinjenoj Kraljevini do isteka prijelaznog razdoblja za njezino napuštanje Unije.
Više informacija dostupno je u odjeljku 4.3.
Zbroj država članica koje su odabrale različite opcije navedene u tablici nije nužno 27 jer neke države članice još nisu prenijele sve mjere iz ATAD-a. Osim toga, Komisija još uvijek ocjenjuje nacionalne provedbene mjere.
SL C 18, 19. siječnja 2017., str. 10.
Službene opomene poslane su: Belgiji, Cipru, Češkoj, Danskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Latviji, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini, a nakon toga je u srpnju 2019. Danskoj poslano obrazloženo mišljenje (vidjeti priopćenje za medije Europske Komisije INF/19/4251 od 25. srpnja 2019., točka 13. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/inf_19_4251 ).
Službene opomene poslane su Austriji i Irskoj. Oba postupka odnose se na neobavještavanje o nacionalnim provedbenim mjerama u skladu s člankom 4. ATAD-a (mjera ograničavanja kamata), nakon kojih su u studenome 2019. poslana obrazložena mišljenja (vidjeti priopćenje za medije Europske Komisije INF/19/6304 od 27. studenoga 2019., točka 8. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/inf_19_6304 ). Nijedna od tih dviju država članica nije prijavila ove mjere, iako Komisija njihove odredbe o ograničavanju kamata prije ATAD-a nije smatrala „jednako učinkovitima”, vidjeti Obavijest Komisije „Mjere koje se smatraju pravno jednako učinkovitima kao i članak 4. Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza”, SL C 441, 7. prosinca 2018., str. 1.
Austrija, Danska, Španjolska i Irska.
Predmeti protiv Belgije, Cipra, Češke, Francuske, Grčke, Portugala i Ujedinjene Kraljevine zaključeni su u srpnju 2019. (vidjeti priopćenje za medije Europske Komisije INF/19/4251 od 25. srpnja 2019., točka 13. https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/inf_19_4251 ), a predmet protiv Latvije zaključen je u listopadu 2019. (odluku nije popratilo priopćenje za medije).
Službene opomene poslane su Njemačkoj, Grčkoj, Latviji, Portugalu, Rumunjskoj i Španjolskoj.
Službene opomene poslane su Cipru, Njemačkoj, Grčkoj, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj.
Objašnjenje kratica u tablici: „OK” – potpunost/završene provjere usklađenosti; „INFR” – u tijeku je postupak zbog povrede; prazno polje označava ocjenjivanje u tijeku.