EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.6.2020.
COM(2020) 298 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Dugoročna predviđanja budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a (2021.–2025.)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 30.6.2020.
COM(2020) 298 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Dugoročna predviđanja budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a (2021.–2025.)
1.Uvod
U ovom se Izvješću iznose dugoročna predviđanja budućih priljeva i odljeva koja se odnose na sljedećih pet godina (2021.–2025.), kako je propisano člankom 247. stavkom 1. točkom (c) Financijske uredbe 1 . U analizi se u obzir uzimaju načela i uvjeti utvrđeni u nacrtu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju 2 (dalje u tekstu: „Sporazum o povlačenju”).
Društveno-gospodarske prilike u EU-u znatno su se pogoršale zbog pandemije bolesti COVID-19. Stoga je 27. svibnja 2020. 3 Komisija predstavila revidirani prijedlog ojačanog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.–2027. i ambiciozni plan oporavka. U ovom se Izvješću o predviđanjima iznosi procjena odljeva rashoda u okviru gornjih granica sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira i odgovarajućih priljeva prihoda u sljedećih pet godina koja se temelji na revidiranom prijedlogu VFO-a od svibnja 2020.
U usporedbi s prošlogodišnjim predviđanjima 4 , koja su obuhvaćala razdoblje 2020.–2024., ovim novim predviđanjima obuhvaćena je jedna dodatna godina (2025.). Procjene za plaćanja obveza iz tekućeg financijskog okvira ažurirane su kako bi se uzeli u obzir stvarni rezultati provedbe za 2019., proračun za 2020. zajedno s njegovim izmjenama br. 1 i br. 2 i nacrtima izmjene proračuna od br. 3 do br. 6 5 te nacrt proračuna za 2021. 6
S obzirom na to da su pregovori o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027 još u tijeku, plaćanja koja se odnose na obveze u razdoblju nakon 2021. u skladu su s parametrima koji proizlaze iz stanja pregovora i Komisijina prijedloga za buduće financijsko razdoblje, kako je revidiran ove godine.
2.Rezultati predviđanja
Općenito se očekuje da će ukupni iznos plaćanja u prvih pet godina sljedećeg financijskog okvira dosegnuti 866 milijardi EUR. Taj iznos nije ravnomjerno raspodijeljen po godinama nego je u skladu s očekivanim razvojem: 1. postupnog uvođenja plaćanja za nove programe potrošnje (oko 67 % ukupnog iznosa plaćanja u pet godina) i 2. plaćanja za nepodmirene obveze iz razdoblja 2014.–2020. (preostalih 33 % plaćanja).
2.1. Plaćanja povezana s novim obvezama
Predviđena plaćanja povezana s obvezama koje će nastati tijekom razdoblja 2021.–2025. usklađena su s iznosima po programu i godini kako je predstavljeno u prijedlogu Komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir od 27. svibnja 2020. Pretpostavke na kojima se temelje predviđanja i dalje su u skladu s onima iz prošlogodišnjeg izvješća i prijedlogom Komisije za višegodišnji financijski okvir od 2. svibnja 2018. Napredak u pregovorima o novoj generaciji potrošnje uzet je u obzir u mjeri u kojoj je to bilo moguće (vidjeti pojedinosti u odjeljku 3. Pretpostavke predviđanja).
To se posebno odnosi na pregovore koji se odnose na Uredbu o zajedničkim odredbama, kojom se utvrđuje brzina provedbe kohezijske politike, najveće područje potrošnje diferenciranih odobrenih sredstava. Promjene načina provedbe fondova kohezijske politike (npr. pravilo opoziva, stopa pretfinanciranja, poravnanje pretfinanciranja, stopa zadržavanja) u usporedbi s pretpostavkama upotrijebljenima za ova predviđanja znatno bi utjecale na očekivanu razinu plaćanja za cjelokupni proračun EU-a.
Prema tome predviđanja će se moći preciznije ažurirati tek po završetku pregovora o sljedećem financijskom okviru i pratećem sektorskom zakonodavstvu.
2.2. Plaćanja obveza iz razdoblja prije 2021.
U Komisijinim predviđanjima za plaćanja koja proizlaze iz tekućih obveza (uključujući one koje će tek nastati 2020.) uzimaju se u obzir prijedlozi za mobilizaciju proračuna EU-a za 2020. kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Procjene za razdoblje 2021.–2025. uključuju plaćanja koja proizlaze iz jačanjâ programâ u 2020., kako je predviđeno paketima investicijskih inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII i CRII+) i nacrtom izmjene proračuna br. 6. U nekim se od tih prijedloga predviđa prebacivanje plaćanja na početne godine razdoblja, dok se u drugima zahtijevaju dodatni iznosi koji nisu prethodno predviđeni.
Konkretno, inicijativama CRII i CRII+ predviđa se ubrzanje provedbe kohezijske politike čime će se povećati potrebe za plaćanjima u 2020. i 2021. i sniziti potrebe za plaćanjima u 2024. i 2025. Na temelju prijedloga jednokratne paušalne potpore dohotku za poljoprivrednike potrebe za plaćanjima u okviru programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.–2020. također će se povećati u 2021. s odgovarajućim smanjenjem u 2024.
Mjere odgovora na pandemiju bolesti COVID-19, kako su predložene u reviziji Uredbe o višegodišnjem financijskom okviru 2014.–2020. i povezanom nacrtu izmjene proračuna br. 6, u 2020. će dovesti do nastanka dodatnih obveza u iznosu od 11,5 milijardi EUR i plaćanja u iznosu od 6,5 milijardi EUR. Preostalih 5 milijardi EUR koje proizlaze iz tog prijedloga (2,5 milijardi EUR u okviru inicijative REACT EU i 2,5 milijardi EUR u okviru nove sastavnice za podršku solventnosti unutar Europskog fonda za strateška ulaganja) isplatit će se tijekom razdoblja 2021.–2025., čime će se povećati potrebe za plaćanjima u odnosu na prošlogodišnja predviđanja.
Sva odstupanja iznosa usvojenih u vezi s prethodno navedenim Komisijinim prijedlozima, zajedno s promjenama načinâ provedbe fondova kohezijske politike, mogu utjecati na potrebe za plaćanjima i morat će se uzeti u obzir u pregovorima o gornjim granicama plaćanja za sljedeći financijski okvir.
2.3. Plaćanja u 2021.
Razina plaćanja u 2021. posebno je važna. Ovo je izvješće u potpunosti u skladu s nacrtom prijedloga proračuna za 2021. koji se temelji na parametrima Komisijinih prijedloga, posebice u pogledu stopa pretfinanciranja za fondove kohezijske politike te za razdoblje 2014.–2020. (stopa pretfinanciranja od 1 %) i 2021.–2027. (stopa pretfinanciranja 0,5 %). Povećanje tih stopa neposredno će utjecati na potrebe za plaćanjima u 2021. Odgoda početka programâ za razdoblje 2021.–2027. može dovesti do odgode određenog pretfinanciranja za nove generacije kohezijske politike na 2022.
2.3.1.Opozivi
Predviđeni ukupni iznos opoziva za razdoblje 2021.–2025. iznosi 9 milijardi EUR, a u potpunosti je povezan s programima za razdoblje 2014.–2020. i ranije. Ne očekuju se opozivi obveza iz prijedloga financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.
Razine opoziva razlikuju se po naslovima jer se u predviđanjima uzimaju u obzir već ostvareni opozivi i opozivi utvrđeni do vremena pripreme nacrta proračuna za 2021. U načelu se opozivi predviđaju za cijelo trajanje programskog razdoblja. Budući da za većinu programa i djelovanja ne postoji pravilo automatskog opoziva, svaka godišnja raščlamba opoziva bila bi vrlo nesigurna. Kako bi se procijenio opseg opoziva do 2025., predviđeni opozivi raščlanjeni su proporcionalno povezanim godišnjim plaćanjima.
U posebnim predviđanjima izrađenima za europske strukturne i investicijske fondove (ESI) za razdoblje 2014.–2020. uzima se u obzir iskustvo sa zatvaranjem programâ za razdoblje 2007.–2013. Predviđeni opozivi ažurirat će se nakon početka prvih zatvaranja programâ za razdoblje 2014.–2020. Niža stvarna razina opozivâ značila bi veće potrebe za plaćanjima. Točna godina opoziva ovisi o konkretnim datumima zatvaranja svakog nacionalnog programa. Uzimajući u obzir pravila opoziva n+3 koja su na snazi, opozivi će se vjerojatno raspodijeliti na razdoblje 2024.–2026. S obzirom na to da je jedino razdoblje 2024.–2025. obuhvaćeno ovim Izvješćem, okvirno se pretpostavlja da bi približno dvije trećine očekivanih opoziva u pogledu ESI fondova za razdoblje 2014.–2020. mogle dospjeti u tom razdoblju.
U usporedbi s prošlogodišnjim izvješćem petogodišnja procjena opoziva porasla je za približno 1 milijardu EUR. Riječ je o kombiniranom učinku predviđenog povećanja opoziva za programe pod naslovima 1.b i 2. za razdoblje 2014.–2020. (povećanje od 2,5 milijardi EUR) i smanjenja u ostalim stavkama (smanjenje od 1,5 milijardi EUR).
Povećanje za naslov 1.b za razdoblje 2014.–2020. mehanički je učinak uključivanja jedne dodatne godine (2025.) koja nije bila obuhvaćena prošlogodišnjim izvješćem. Slično tome, očekuje se da će se opozivi pod naslovom 2. za razdoblje 2014.–2020. provesti najkasnije do 2025. jer se očekuje da će se do tada podmiriti povezano zaključno plaćanje.
Kad je riječ o programima pod naslovima 1.a, 3. i 4. za razdoblje 2014.–2020., smanjenje je kombinirani učinak ažuriranja pretpostavki za buduće godine u skladu s nacrtom proračuna za 2021. i pomaka razdoblja izvješćivanja za jednu godinu. U okviru ta tri naslova 2019. je opozvano 1,3 milijarde EUR povezanih s programima prije 2014. i stoga taj iznos više nije uključen u ova predviđanja.
2.3.2.Razvoj razine nepodmirenih obveza
Gomilanje nepodmirenih obveza (ili RAL, reste à liquider) prirodna je posljedica izvršenja proračuna EU-a s pomoću diferenciranih odobrenih sredstava i nominalno sve većeg obujma proračuna EU-a tijekom godina. Očekuje se da će RAL na početku razdoblja izvješćivanja iznositi približno 308 milijardi EUR. Za usporedbu predviđeni RAL za kraj 2020. u prošlogodišnjem izvješću iznosio je 303 milijarde EUR.
Ta promjena predviđenog RAL-a posljedica je nekoliko elemenata. Na završetku 2019. stvarni je RAL iznosio 294 milijarde EUR 7 . Do ovog trenutka obveze iz proračuna za 2020., uključujući jačanja predložena nacrtom izmjene proračuna br. 6, iznose 184 milijarde EUR, dok plaćanja iznose 161,5 milijardi EUR. Posljedica toga bio bi nastanak dodatnog RAL-a u iznosu od 22 milijarde EUR u 2020. Uzimajući u obzir predviđeno ubrzanje provedbe kohezijske politike potaknuto inicijativama CRII i CRII+, 2020. mogu se pojaviti dodatne potrebe za plaćanjima u iznosu od 8 do 10 milijardi EUR. Za potrebe izračuna RAL-a na kraju godine pretpostavlja se da će se dodatni iznos plaćanja od približno 8 milijardi EUR unijeti u proračun kasnije u 2020. No stvarna se dodatna potreba može kvantificirati tek nakon što države članice najkasnije do 31. srpnja 2020. dostave vlastita predviđanja za provedbu svojih operativnih programa u okviru ESI fondova.
Predviđa se da će RAL na kraju 2025. iznositi oko 292 milijarde EUR, što dovodi do nominalnog smanjenja od 5 % tijekom pet analiziranih godina. Godišnji razvoj razine RAL-a nije ravnomjeran i razvija se kao funkcija omjera godišnjih plaćanja i godišnjih obveza. Na temelju Komisijinog prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. gornja granica plaćanja u razdoblju 2021.–2025. bila bi nešto viša od gornje granice za obveze. To je posljedica ubrzanja plaćanja u prvim godinama novog programskog razdoblja u okviru potpore iz proračuna EU-a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Ne očekuje se smanjenje potreba za plaćanjima u razdoblju 2023.–2025., uglavnom zbog kombinacije prvog cilja automatskog opoziva za nove programe iz Uredbe o zajedničkim odredbama i cilja opoziva n+3 za zadnju tranšu ESI fondova u razdoblju 2014.–2020. te zatvaranja tih programa. Općenito bi plaćanja tijekom pet godina obuhvaćenih Izvješćem premašila razinu obveza za približno 6,6 milijardi EUR. U kombinaciji s opozivima predviđenima za isto razdoblje to bi preokrenulo trend rasta RAL-a.
2.4. Prihodi
Proračun EU-a financira se vlastitim sredstvima i ostalim prihodima. Sveukupni iznos vlastitih sredstava potrebnih za financiranje proračuna utvrđuje se na temelju ukupnih rashoda umanjenih za ostale prihode. Prema tome predviđanja prihoda proračuna EU-a za razdoblje 2021.–2025. temelje se na načelu da rashodi moraju biti usklađeni s prihodima; stoga ukupni prihodi moraju biti jednaki ukupnim rashodima.
Od 2021., u skladu sa Sporazumom o povlačenju (dio peti), Ujedinjena Kraljevina doprinosit će proračunu EU-a u vezi s nepodmirenim obvezama iz VFO-a 2014.–2020. i prethodnim financijskim perspektivama (RAL krajem 2020.) te obvezama za mirovine i drugim sastavnicama financijskog dogovora. Doprinos Ujedinjene Kraljevine odgovarao bi njezinom udjelu u financiranju tih obveza. Bit će uključen u „ostale prihode” proračuna EU-a koji nisu vlastita sredstva Unije.
Ukupna vlastita sredstva EU-a u bilo kojoj godini ne smiju premašiti gornju granicu vlastitih sredstava. Komisija je predložila podizanje te gornje granice na 1,40 % bruto nacionalnog dohotka zemalja članica EU-a od 1. siječnja 2021. kako bi pokrila potrebe mehaničkog smanjenja nominalnog iznosa vlastitih sredstava koji odgovara sadašnjoj gornjoj granici od 1,20 % BND-a Unije zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine i gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19. Do stupanja na snagu odluke o vlastitim sredstvima nastavit će se primjenjivati sadašnja gornja granica.
U nominalnom smislu 1,20 % bruto nacionalnog dohotka EU-a iznosilo bi 168 milijardi EUR u 2021. Uslijed primjene te razine razlika između gornje granice vlastitih sredstava i predložene gornje granice plaćanja iznosila bi samo 2,4 milijardi EUR. Iz pravnih razloga gornja granica odobrenih sredstava za plaćanje višegodišnjeg financijskog okvira ne smije premašiti gornju granicu vlastitih sredstava, a prema načelu dobrog financijskog upravljanja mora se osim toga osigurati i sigurnosna pričuva. Komisija je predložila povećanje gornje granice vlastitih sredstava za sljedeće razdoblje na 1,40 % bruto nacionalnog dohotka EU-a te je ključno da države članice donesu i odobre odluku o vlastitim sredstvima u skladu sa svojim ustavnim zahtjevima do kraja 2020. Do službenog stupanja na snagu nove gornje granice vlastitih sredstava gornja granica plaćanja za 2021. morat će biti u skladu s trenutačnim ograničenjima.
No stvarne potrebe vlastitih sredstava određuju se s obzirom na planirana plaćanja nakon odbitka očekivanih ostalih prihoda, a ne prema gornjoj granici plaćanja višegodišnjeg financijskog okvira. Procjenjuje se da vlastita sredstva potrebna za financiranje proračuna za 2021. iznose 155 milijardi EUR. Time bi de facto razlika od 13 milijardi EUR do trenutačne gornje granice, koja iznosi 1,20 % bruto nacionalnog dohotka, preostala za pokriće nepredviđenih obveza EU-a i drugih neočekivanih potreba.
3.Pretpostavke predviđanja
3.1. Posebne pretpostavke prema glavnim elementima potrošnje
3.1.1.ESI fondovi za razdoblje 2014.–2020. i fondovi kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027.
Predviđena plaćanja za ESI fondove za razdoblje 2014.–2020. temelje se na prošlim iskustvima zahtjeva za međuplaćanje podnesenih kao postotak ukupne omotnice. Za svaki od fondova upotrebljavaju se posebni profili plaćanja. Osim toga, uzete su u obzir i posljedice za plaćanja koje proizlaze iz prijedlogâ odgovora na koronavirus (vidjeti točku 2.2 Plaćanja obveza iz razdoblja prije 2021.).
Kad je riječ o fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027., predviđena plaćanja ovise o pretpostavkama na kojima se temelje ključni parametri provedbe politike koji su trenutačno dio pregovora o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Trenutačna predviđanja temelje se na parametrima koji proizlaze iz najnovijeg stanja pregovora (0,5 % pretfinanciranja za svaku godinu od 2021. do 2026. poravnanog u vrijeme zatvaranja programâ, stopa zadržavanja od 5 %, ne postoji pričuva za uspješnost). Profili zahtjeva za međuplaćanje procijenjeni su kako bi odražavali postupno uvođenje pravila opoziva n+2, kako je izmijenjeno da bi se omogućila određena odstupanja kad je riječ o prvim tranšama obveza. Daljnje promjene tih parametara tijekom tekućih pregovora utjecale bi na plaćanja povezana s fondovima kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027.
3.1.2.Izravna plaćanja i tržišne mjere u okviru zajedničke poljoprivredne politike
Kad je riječ o odobrenim sredstvima za Europski fond za jamstva u poljoprivredi, ona su uglavnom nediferencirana, a najveći dio koji se odnosi na izravna plaćanja poljoprivrednicima obično se vraća državama članicama tijekom prvih mjeseci sljedeće proračunske godine.
U slučaju programa ruralnog razvoja prijedlog jednokratne paušalne potpore dohotku za poljoprivrednike u kontekstu odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19 uzet je u obzir pa je njezina isplata prebačena na 2021.
3.1.3.Ostali programi i fondovi
Za sve ostale stavke potrošnje (npr. istraživanje i inovacije, veliki infrastrukturni projekti, unutarnje i vanjske politike) predviđanja za plaćanja obveza odobrenih u tekućem financijskom okviru temelje se na nacrtu proračuna za 2021. i popratnim rasporedima plaćanja po pojedinačnim proračunskim linijama.
Nema promjene u pretpostavkama upotrijebljenima za procjenu plaćanja potrebnih za novu generaciju programâ potrošnje u usporedbi s prošlogodišnjim predviđanjima. Godišnje su potrebe za plaćanjem izračunane uporabom statističkih podataka za stvarnu provedbu tijekom 10 godina odgovarajućih tekućih programa i njihova nastavka u razdoblju 2007.–2013. Za programe koji se ne nastavljaju procjena plaćanja temelji se na iskustvu u provedbi sličnih vrsta aktivnosti prilagođenih posebnim elementima novog programa. No odobrena sredstva za preuzimanje obveza za svaki program, na temelju kojih se predviđaju plaćanja, ažurirana su u ovogodišnjim predviđanjima kako bi odražavala revidirani prijedlog Komisije za sljedeći višegodišnji financijski okvir.
3.1.4.Administracija
Administrativni rashodi (za razdoblje 2021.–2027. naslov 7.) temelje se na nediferenciranim odobrenim sredstvima; predložene gornje granice rashoda za naslov 7. u razdoblju 2021.–2025. u potpunosti se pretvaraju u plaćanja.
Isto vrijedi i kad je riječ o subvencijama za decentralizirane agencije, koje se financiraju izvan naslova administrativne kategorije.
3.2.Pretpostavke za predviđanje prihoda
3.2.1.Važeće zakonodavstvo
Komisija je predložila nova pravila za vlastita sredstva Unije u svom Prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava iz 2018. 8 Za donošenje te nove Odluke potrebna je jednoglasna odluka svih država članica i odobrenje u skladu s nacionalnim ustavnim zahtjevima. Nakon što nova Odluka stupi na snagu, primjenjivat će se od 1. siječnja 2021. Ako datum stupanja na snagu bude nakon siječnja 2021., Odluka će se primjenjivati retroaktivno. Stoga se predviđanja prihoda za sve godine razdoblja izvješćivanja (2021.–2025.) iznesena u ovom Izvješću temelje na parametrima Komisijina Prijedloga nove odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava iz 2020. Za razliku od toga nacrt proračuna za 2021. odražava parametre Odluke o vlastitim sredstvima 9 iz 2014. koja je trenutačno na snazi.
3.2.2.Tradicionalna vlastita sredstva
Predviđa se da će carine u razdoblju 2022.–2025. rasti po istoj stopi kao i nominalni bruto nacionalni dohodak svake države članice počevši od razine bruto carina predviđenih za proračun za 2021. 10
Pri procjeni prihoda u ovom Izvješću pretpostavlja se da će države članice zadržati 10 % carina na ime troškova naplate, kako je navedeno u Komisijinom Prijedlogu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava 11 . Za usporedbu, trenutačna stopa iznosi 20 %. O novoj se stopi pregovara u okviru paketa višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Potencijalno povećanje stope zadržavanja u usporedbi s onom iz Komisijina prijedloga dovelo bi do sniženja razine tradicionalnih vlastitih sredstava, što bi se moralo nadoknaditi višim nacionalnim doprinosima.
3.2.3.Nacionalni doprinosi i prihodi od novih vlastitih sredstava
Nacionalni doprinosi (u obliku vlastitih sredstava koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u) i potencijalna nova vlastita sredstva smanjuju razliku između prihoda i predviđenih rashoda.
U svibnju 2018. Komisija je predložila diversifikaciju izvora prihoda uvođenjem paketa novih vlastitih sredstava koji bi pridonio radu na prioritetima EU-a kao što su klimatske promjene, kružno gospodarstvo i pravedno oporezivanje. Taj je paket uključivao prihode povezane sa sustavom trgovanja emisijama, nacionalni doprinos izračunan na temelju nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada i sredstva na temelju zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit. Osim toga, Komisija je najavila prijedlog dodatnih novih vlastitih sredstava u kasnijoj fazi razdoblja 2021.–2027. 12
Točna visina nacionalnih doprinosa i prihoda od novih vlastitih sredstava saznat će se tek kada se države članice dogovore oko sljedećeg dugoročnog proračuna i sustava vlastitih sredstava.
3.2.4.Ostali prihodi
Ostali prihodi u proračun EU-a tradicionalno uključuju doprinose osoblja, prihode od administrativnog poslovanja institucija, doprinose i povrate povezane sa sporazumima i programima Unije, kamate na zakašnjela plaćanja i novčane kazne, prihode od operacija uzimanja i davanja zajmova te razne prihode – kao i viškove iz prethodnih godina. Većinu je tih sastavnica teško predvidjeti zbog njima svojstvene nestabilnosti. Stoga se pretpostavlja da će iznos iz proračuna za 2020. (tj. 2 milijarde EUR) i dalje biti nominalno nepromijenjen u razdoblju obuhvaćenom Izvješćem (2021.–2025.).
Od 2021., uz prethodno navedene stavke, ostali prihodi u proračun EU-a uključivat će i doprinose Ujedinjene Kraljevine koji proizlaze iz Sporazuma o povlačenju, a povezani su s nepodmirenim obvezama (RAL) i obvezama za mirovine, te druge sastavnice financijskog dogovora prema potrebi 13 . Za 2021. predloženo financiranje nacrta proračuna za 2021. odražava doprinos Ujedinjene Kraljevine.
Doprinos Ujedinjene Kraljevine povezan s nepodmirenim obvezama iz VFO-a 2014.–2020. i prethodnim financijskim perspektivama 14 utvrđuje se prema privremenom udjelu Ujedinjene Kraljevine, koji je definiran kao 15 omjer vlastitih resursa koje će Ujedinjena Kraljevina staviti na raspolaganje tijekom razdoblja 2014.–2020. i resursa koje će sve države članice i Ujedinjena Kraljevina staviti na raspolaganje tijekom tog razdoblja za predviđenu razinu plaćanjâ u odnosu na RAL za svaku godinu u razdoblju 2021.–2025. Pri godišnjem doprinosu Ujedinjene Kraljevine uzimaju se u obzir načini plaćanja utvrđeni u članku 148. Sporazuma o povlačenju.
Nije moguće predvidjeti iznose plaćanja povezanih s obvezama za mirovine jer je taj doprinos nužno utvrditi na godišnjoj osnovi na temelju stvarnih korisnika, akumuliranih prava nakon prestanka radnog odnosa i drugih posebnih elemenata utvrđenih u članku 142. nacrta Sporazuma o povlačenju. Iznimka je obveza za mirovine navedena u članku 142. stavku 5. koja je privremeno kvantificirana i uključena u doprinos Ujedinjene Kraljevine za 2021.–2025.
4.Zaključci
Ovogodišnjim izvješćem o predviđanjima obuhvaćeno je prvih pet godina sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira, o kojem su pregovori još u tijeku. Stoga se predviđanja plaćanja temelje na revidiranom prijedlogu Komisije za sljedeći financijski okvir od svibnja 2020. i jačanjima programâ u 2020., kako je predviđeno paketima investicijskih inicijativa kao odgovor na koronavirus (CRII i CRII+), izmjenama proračuna br. 1 i br. 2 i nacrtom izmjene proračuna br. 6.
Na temelju tih prijedloga plaćanja u prvim godinama novog programskog razdoblja povećat će se u usporedbi s prošlogodišnjim procjenama i doseći razinu višu od predloženih gornjih granica obveza. Time će se omogućiti preokretanje trenda rasta nepodmirenih obveza (RAL). Na temelju Komisijinih prijedloga RAL će se smanjiti za 5 % do kraja 2025.
Potrebno je posvetiti posebnu pozornost plaćanjima u 2021. Povećanje stopa pretfinanciranja u okviru kohezijske politike neposredno će utjecati na potrebe za plaćanjima. No dok trenutačnu gornju granicu vlastitih sredstava od 1,20 % bruto nacionalnog dohotka službeno ne zamijeni nova, nema prostora za podizanje gornje granice plaćanja za 2021. na razinu višu od one u prijedlogu Komisije te bi neposredan rezultat toga bio nastanak neuobičajeno velikog zaostatka plaćanja.
Prilog 1.
Tablica 1. – Dugoročna predviđanja budućih priljeva i odljeva proračuna EU-a u razdoblju 2021.-2025.
|
U milijardama EUR, tekuće cijene |
Komisijin prijedlog VFO-a za razdoblje 2021.–2027. |
||||||||||||||||||
|
|
DB2021 |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
||||||||||||||
|
ODLJEVI |
|
|
|
|
|
||||||||||||||
|
Gornja granica obveza |
164,9 |
167,1 |
171,8 |
176,1 |
181,4 |
||||||||||||||
|
Gornja granica plaćanja |
165,6 |
170,1 |
174,5 |
178,0 |
181,6 |
||||||||||||||
|
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza |
163,1 |
167,1 |
171,8 |
176,1 |
181,4 |
||||||||||||||
|
Odobrena sredstva za plaćanje |
161,8 |
170,1 |
174,5 |
178,0 |
181,6 |
||||||||||||||
|
od čega plaćanja obveza prije 2021. |
97,2 |
82,3 |
52,0 |
32,6 |
18,4 |
||||||||||||||
|
1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo |
13,4 |
8,8 |
6,4 |
4,6 |
3,8 |
||||||||||||||
|
2. Kohezija i vrijednosti |
57,5 |
49,9 |
28,7 |
22,4 |
10,7 |
||||||||||||||
|
od čega 2.a. Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija |
56,6 |
49,3 |
28,4 |
22,3 |
10,7 |
||||||||||||||
|
3. Prirodni resursi i okoliš |
15,9 |
14,2 |
9,0 |
1,0 |
1,0 |
||||||||||||||
|
od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja |
0,1 |
0,1 |
0,0 |
0,0 |
0,0 |
||||||||||||||
|
4. Migracije i upravljanje granicama |
1,5 |
1,0 |
0,5 |
0,3 |
0,1 |
||||||||||||||
|
5. Otpornost, sigurnost i obrana |
1,3 |
0,7 |
0,6 |
0,2 |
0,1 |
||||||||||||||
|
6. Susjedstvo i svijet |
7,6 |
7,7 |
6,7 |
4,2 |
2,6 |
||||||||||||||
|
7. Europska javna uprava |
0,0 |
0,0 |
0,0 |
0,0 |
0,0 |
||||||||||||||
|
od čega plaćanja obveza za razdoblje 2021.-2025.* |
64,7 |
87,8 |
122,5 |
145,4 |
163,2 |
||||||||||||||
|
1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo |
4,2 |
12,4 |
14,7 |
17,0 |
18,5 |
||||||||||||||
|
2. Kohezija i vrijednosti |
5,1 |
7,2 |
28,7 |
42,7 |
55,5 |
||||||||||||||
|
od čega 2.a. Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija |
2,1 |
2,5 |
22,8 |
35,0 |
46,8 |
||||||||||||||
|
3. Prirodni resursi i okoliš |
40,4 |
47,1 |
54,5 |
56,6 |
56,9 |
||||||||||||||
|
od čega: rashodi povezani s tržištem i izravna plaćanja |
40,1 |
41,1 |
41,5 |
41,9 |
41,7 |
||||||||||||||
|
4. Migracije i upravljanje granicama |
1,2 |
2,8 |
3,4 |
3,7 |
4,2 |
||||||||||||||
|
5. Otpornost, sigurnost i obrana |
0,5 |
1,3 |
1,6 |
1,9 |
2,4 |
||||||||||||||
|
6. Susjedstvo i svijet |
2,8 |
5,7 |
8,0 |
11,4 |
13,2 |
||||||||||||||
|
7. Europska javna uprava |
10,4 |
11,2 |
11,7 |
12,1 |
12,4 |
||||||||||||||
|
Drugi posebni instrumenti** |
1,7 |
p. m. |
p. m. |
p. m. |
p. m. |
||||||||||||||
|
Ukupna odobrena sredstva za plaćanje, uključujući posebne instrumente |
163,5 |
170,1 |
174,5 |
178,0 |
181,6 |
||||||||||||||
|
PRILJEVI |
|
|
|
|
|
||||||||||||||
|
Gornja granica vlastitih sredstava u postotku bruto nacionalnog dohotka EU-a |
1,40 % |
1,40 % |
1,40 % |
1,40 % |
1,40 % |
||||||||||||||
|
Gornja granica vlastitih sredstava izražena u milijardama EUR*** |
196,0 |
202,9 |
210,1 |
217,8 |
223,9 |
||||||||||||||
|
Ukupna vlastita sredstva****: |
154,6 |
157,4 |
164,8 |
171,2 |
176,6 |
||||||||||||||
|
od čega neto iznos tradicionalnih vlastitih sredstava |
19,7 |
19,9 |
20,6 |
21,4 |
22,0 |
||||||||||||||
|
od čega nacionalni doprinosi i nova vlastita sredstva**** |
134,8 |
137,4 |
144,1 |
149,8 |
154,6 |
||||||||||||||
|
Ostali prihodi (uključujući privremeni doprinos Ujedinjene Kraljevine) |
8,9 |
12,7 |
9,7 |
6,8 |
4,9 |
||||||||||||||
|
Ukupni prihodi |
163,5 |
170,1 |
174,5 |
178,0 |
181,6 |
||||||||||||||
|
* u razdoblju 2022.–2025.: Plaćanja za potencijalnu uporabu razlika dodana su ukupnom iznosu za svaki naslov, okvirno raspodijeljena razmjerno plaćanjima iz naslovâ. |
|||||||||||||||||||
|
** Sljedeći iznosi odgovaraju plaćanjima predviđenima u nacrtu proračuna za 2021. za Europski fond za prilagodbu globalizaciji, pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi. Zbog njihove posebne prirode nije moguće predvidjeti uporabu tih instrumenata nakon 2021.
|
|||||||||||||||||||
|
*** Izračunano na temelju najnovijih ekonomskih predviđanja za bruto nacionalni dohodak država EU27 za razdoblje 2021.–2025. |
|||||||||||||||||||
|
**** Tradicionalna vlastita sredstva procjenjuju se na temelju stope zadržavanja od 10 % na ime troškova naplate. Nacionalni doprinosi uključuju vlastita sredstva koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku, vlastita sredstva koja se temelje na PDV-u i nova vlastita sredstva uključena u prijedlog Komisije za VFO za razdoblje 2021.–2027.
|
|||||||||||||||||||
Tablica 2. – Predviđeni opozivi u razdoblju 2021.–2025.
|
U milijardama EUR, tekuće cijene |
|
|
Opozivi |
2021.–2025. |
|
1. Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo |
-1,0 |
|
2. Kohezija i vrijednosti |
-5,1 |
|
od čega: Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija |
-5,0 |
|
3. Prirodni resursi i okoliš |
-2,1 |
|
4. Migracije i upravljanje granicama |
-0,6 |
|
5. Otpornost, sigurnost i obrana |
-0,1 |
|
6. Susjedstvo i svijet |
-0,1 |
|
7. Europska javna uprava |
0,0 |
|
UKUPNO |
-9,0 |
|
* Ne očekuju se opozivi obveza iz prijedloga financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. |
|
Tablica 3. – Promjena ukupnih nepodmirenih obveza u razdoblju 2021.–2025.
|
U milijardama EUR, tekuće cijene |
|||||
|
RAL krajem 2020.* |
Obveze za razdoblje 2021.–2025. |
Plaćanja za razdoblje 2021.–2025. |
Opozivi |
RAL krajem 2025. |
|
|
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(a + b-c + d) |
|
|
307,9 |
859,4 |
866,1 |
-9,0 |
292,3 |
|
|
Od čega na: |
|||||
|
2014.–2020. (VFO) |
|
|
|
|
|
|
307,9 |
nije primjenjivo |
282,6 |
-9,0 |
16,3 |
|
|
2021.-2027. (VFO) |
|
|
|
|
|
|
nije primjenjivo |
859,4 |
583,5 |
– |
275,9 |
|
|
* RAL ne uključuje nepodmirene obveze nastale kao posljedica vanjskih namjenskih prihoda. |
|||||
Financijska uredba primjenjiva na opći proračun Unije i njezina pravila primjene, Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 od 30.7.2018.
SL C 66 I, 19.2.2019., str. 1.
COM/2020/442 final od 27.5.2020.
COM(2019) 305 final od 26.6.2019.
Br.°1 2020/536, SL L 126, 21.4.2020., br.°2 2020/537 SL L 126, 21.4.2020., br.°3 COM(2020) 180 final od 15.4.2020., br.°4 COM(2020) 190 final od 30.4.2020., br.°5 COM(2020) 421 final od 3.6.2020., br.°6 COM(2020) 423 final od 3.6.2020.
COM(2020) 300 od 24.6.2020.
U taj iznos nije uključeno 3,5 milijardi EUR RAL-a nastalog od doprinosa trećih zemalja jer su odgovarajuća plaćanja već stavljena na raspolaganje proračunu EU-a.
COM(2018) 325 final od 2.5.2018. kako je izmijenjen komunikacijom COM(2020) 445 final od 28.5.2020.
Odluka Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije, 2014/335/EU, Euratom: SL L 168, 4.6.2014., str. 105.
Uključujući carine koje će Ujedinjena Kraljevina utvrditi u studenom i prosincu 2020., a koje će se u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 (MAR) od Ujedinjene Kraljevine potraživati tek 20. siječnja 2021. odnosno 22. veljače 2021. U skladu s člankom 136. stavkom 1. i stavkom 3. točkom (b) Sporazuma o povlačenju te će se carine i dalje smatrati vlastitim sredstvima za godinu 2021.
COM(2018) 325 final od 2.5.2018. kako je izmijenjen komunikacijom COM(2020) 445 final od 28.5.2020.
COM/2020/442 final od 27.5.2020.
Sve sastavnice doprinosa Ujedinjene Kraljevine navedene su u članku 148. Sporazuma o povlačenju. Izračuni uključuju samo one sastavnice doprinosa Ujedinjene Kraljevine koje je moguće kvantificirati u ovoj fazi, tj. privremeni doprinos Ujedinjene Kraljevine financiranju plaćanjâ za prošli RAL za 2021. i obveze za mirovine u skladu s člankom 142. stavkom 5. Sporazuma o povlačenju.
Uz izuzetak nepodmirenih obveza koje proizlaze iz predloženog nacrta izmjene proračuna br. 6 za proračun za 2020.
Udio Ujedinjene Kraljevine definiran je u članku 139. Sporazuma o povlačenju.