Mišljenje o perspektivama Europskog odbora regija – Budućnost politike EU-a za čist zrak u okviru cilja nulte razine onečišćenja

(2020/C 324/06)

Izvjestitelj:	János Ádám KARÁCSONY (HU/EPP), predstavnik Seoskog vijeća Tahitótfalua
Referentni dokument:	Mišljenje o perspektivama

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Uvodne napomene

pozdravlja europski zeleni plan (1) koji je predložila nova Europska komisija, cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš kao jedan od triju prioriteta koje je spomenuo novi povjerenik za okoliš i, prije svega, akcijski plan za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla predviđen za 2021.;

primjećuje rastuću podršku građana EU-a ambicioznim mjerama za poboljšanje kvalitete zraka, kako je navedeno u posebnom istraživanju Eurobarometra iz 2019. o stavovima o kvaliteti zraka. Sve veća zabrinutost zbog onečišćenja zraka u kontekstu intenzivne mobilizacije mladih za okoliš polazišna je točka za ambiciozno djelovanje u tom području;

napominje da onečišćenje zraka i dalje predstavlja najveći okolišni rizik za zdravlje ljudi u EU-u, odgovoran za gotovo 500 000 slučajeva preuranjene smrti (deset puta više od broja nesreća u cestovnom prometu) svake godine. Onečišćenje zraka povezano je s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom i rakom. Također ima značajne negativne učinke na klimu, ekosustave, izgrađeni okoliš (uključujući kulturnu baštinu) i gospodarstvo;

ukazuje na važnost uključivanja pouka izvučenih iz pandemije bolesti COVID-19 u buduće politike. Kao prvo, moguća je veza između onečišćenja zraka i ozbiljnosti posljedica zaraze virusom COVID-19 (2), stoga borba protiv onečišćenja zraka mora biti među glavnim prioritetima plana oporavka EU-a. S druge strane, znatno smanjenje prometa, industrijske proizvodnje i drugih aktivnosti tijekom zabrane kretanja dovelo je do znatno manjeg onečišćenja zraka i onečišćenja bukom. Građani su jasnije uvidjeli da su zdraviji okoliš, manja količina prometa, veći broj otvorenih javnih prostora i prirodnih rješenja ključni za njihovu dobrobit. Postoji snažna potpora za to da se ova povijesna prilika iskoristi za izgradnju nečeg boljeg;

napominje da se kvaliteta zraka u Europi tijekom posljednjih godina nastavila postupno poboljšavati, ali da mnoge države članice ne ispunjavaju trenutačne standarde, zbog čega je sada više od polovice njih podvrgnuto postupcima zbog povrede prava. Također napominje da razine finih čestica (PM 2,5), jednog od najopasnijih oblika onečišćenja ljudskog dišnog sustava, u Europi uopće nisu znatno pale;

cijeni rad država članica, europskih institucija i međunarodnih organizacija na procjeni i rješavanju problema onečišćenja zraka; (3)

ponovno poziva na zauzimanje integriranog pristupa i usvajanje ambiciozne europske politike temeljene na izvoru emisija te na povezivanje europskih politika koje se tiču imisija i emisija, kako u pogledu ciljeva tako i vremenskog okvira (4). Poziva da se razmotre zaključci savjetovanja OR-ovih regionalnih središta (5) u kojima se razmatrala provedba Direktive EU-a o kvaliteti zraka i Direktive o nacionalnim gornjim granicama emisija u vezi s mišljenjem „Ususret 8. akcijskom programu za okoliš” (6);

podsjeća da lokalne i regionalne vlasti na tom području snose posebnu odgovornost prema budućim generacijama, kao i prema građanima koji žive u sadašnjem dobu, a osobito ranjivijim skupinama, te je, na temelju iskustava prikupljenih tijekom krize izazvane COVID-om 19, uvjeren da je promjena moguća, te stoga daje sljedeće preporuke;

Moguće nove inicijative

Zakonodavne mjere

upućuje na rezultat provjere prikladnosti iz kojeg proizlazi da su direktive o kvaliteti zraka djelomično učinkovite u poboljšanju kvalitete zraka, ali da ima još prostora za poboljšanje. OR preporučuje da se, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom takve revizije uzme u obzir moguće uključivanje ultrasitnih čestica i crnog ugljika zbog njihovih povećanih štetnih učinaka na zdravlje. Kada je riječ o učincima na zdravlje, također bi težište trebalo preusmjeriti s procjene kvalitete zraka na mjerenje izloženosti ljudi onečišćenju zraka; sa zanimanjem očekuje donošenje relevantnih zakonodavnih prijedloga u dogledno vrijeme, čemu će (ako i kada to bude primjereno) doprinijeti davanjem prijedloga s lokalnog i regionalnog stajališta;

10.

slaže se da su važeća pravila o praćenju dobar temelj za dobivanje usporedivih i pouzdanih podataka o mjerenju kvalitete zraka. Međutim, sustave praćenja pojedinačnih država članica trebalo bi dodatno uskladiti. OR preporučuje da se lokalne i regionalne vlasti više uključe u određivanje lokacije konkretnih mjernih mjesta;

11.

napominje da su, kako je izvijestio Europski revizorski sud, standardi kvalitete zraka u EU-u utvrđeni prije gotovo 20 godina te da su neki od tih standarda mnogo blaži od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i razine preporučene na temelju najnovijih znanstvenih dokaza o učincima na ljudsko zdravlje;

12.

podržava najavu Europske komisije da će predložiti veću usklađenost standarda kvalitete zraka sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, koje su sada u postupku revizije, ali skreće pozornost na sljedeća razmatranja. Uzimajući u obzir da velik broj država članica ne ispunjava trenutačne standarde, primjereno je po potrebi predvidjeti dodatnu pomoć za njihovu provedbu i odgovarajuće i pomno praćene vremenske okvire za usklađivanje. OR smatra da je uvođenje pravila o emisijama izuzetno učinkovit pristup te stoga preporučuje da se više pozornosti posveti postroživanju tih pravila; istovremeno, OR pozdravlja činjenicu da neke države članice, regije ili gradovi mogu na vlastitu inicijativu već primjenjivati strože granične vrijednosti ako to žele;

13.

naglašava da je potrebna veća usredotočenost na regulaciju emisija kao bolji način postizanja čistog zraka smanjenjem emisija na izvoru (sprečavanje onečišćenja). Direktivom o nacionalnim gornjim granicama emisija utvrđene su ambiciozne obveze smanjenja emisija za države članice, no potrebni su i sektorski propisi na razini EU-a. Zakonodavstvom EU-a mogu se osigurati ravnopravniji uvjeti jer stroži lokalni zahtjevi za smanjenje emisija mogu imati negativne gospodarske učinke. Zakonodavstvo EU-a također bi trebalo spriječiti premještanje onečišćenja na drugu lokaciju, npr. premještanje u susjedne gradove, države ili kontinente ili izvoz dizelskih automobila iz zapadnoeuropskih gradova koji zabranjuju njihovu upotrebu u istočnu Europu, Afriku ili druge dijelove svijeta. Više pozornosti trebalo bi posvetiti određenim područjima za koja u posljednje vrijeme nisu usvojeni nikakvi propisi. Među njima su promet (unutarnjim) plovnim putevima, emisije u cestovnom prometu koje nisu rezultat ispušnih plinova (uslijed kočenja i trenja guma), dizelski generatori (proizvodnja električne energije u urbanim sredinama), zrakoplovstvo te mali uređaji za loženje (<1 MWth) kao što su peći i bojleri na drvo i ugljen. Posebnu pozornost treba posvetiti stvarnim uvjetima vožnje i upotrebe;

Financiranje

14.

upozorava na opći nedostatak posebno usmjerenog financiranja EU-a za mjere za kvalitetu zraka, za izradu i provedbu planova za kvalitetu zraka te za praćenje kvalitete zraka u stvarnom vremenu i njezino općenito poboljšanje. Postupak dobivanja financijskih sredstava također se smatra složenim te ga je potrebno u znatnoj mjeri pojednostaviti kako bi se osiguralo da pozivi za financiranje budu uspješni. Prikupljanje financijskih sredstava za tu vrstu financiranja trebalo bi se temeljiti na načelu „onečišćivač plaća”;

15.

napominje da ozbiljno onečišćenje sitnim česticama posebno utječe na velike gradske aglomeracije, visoko industrijalizirane regije i najsiromašnije dijelove EU-a, koji se u mnogim slučajevima suočavaju i s energetskim siromaštvom. Stoga bi sektorske tranzicije (u poljoprivredi, prometu, industriji i energetici) i onečišćenje zraka trebalo rješavati na integriran način. Financiranje je od ključne važnosti jer na uspjeh provedbe programa kvalitete zraka znatno utječu financijska sredstva. Pored toga, neke regije ne suočavaju se samo s nepovoljnim društveno-gospodarskim uvjetima, nego i s nepovoljnim geografskim ili klimatskim prilikama te je stoga potrebna dodatna podrška za borbu protiv onečišćenja zraka;

16.

ističe izazove tranzicije prema održivosti, uključujući poboljšanje kvalitete zraka, za lokalne i regionalne zajednice. OR pozdravlja komunikaciju Komisije „Proračun EU-a za provedbu europskog plana oporavka” i poziva Komisiju da pojednostavi i proširi pristup mogućnostima financiranja koje nudi EU, a posebice EFRR-u, programu LIFE i EPFRR-u te Fondu za pravednu tranziciju, jer se tako mogu postići širi ciljevi koji su od koristi i za kvalitetu zraka, osobito oni koji su uključeni u planove za kvalitetu zraka u okviru direktiva o kvaliteti zraka. U tom je kontekstu od ključne važnosti osigurati usklađenost projekata koje financira EU s politikama nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao njihov učinak; stoga poziva države članice i Europsku komisiju na promicanje bliske suradnje s lokalnim i regionalnim vlastima u razvoju odgovarajućih strategija, politika i programa;

17.

poziva na uvođenje poticaja ili priznanja za lokalne i regionalne vlasti koje postižu uspjehe;

Poboljšanje provedbe

Višerazinsko upravljanje, suradnja, provedba i primjena

18.

napominje da se u provjeri prikladnosti navode problemi s provedbom te se ističe da su manjkavi planovi za kvalitetu zraka i nedostatna predanost država članica poduzimanju odgovarajućih mjera rezultirali znatnim kašnjenjima u ispunjavanju standarda kvalitete zraka; ističe da su nekadašnje granične vrijednosti EU-a za emisije, koje nisu bile primjerene za stvarnu vožnju, jedan od glavnih uzroka ograničene učinkovitosti planova za kvalitetu zraka;

19.

primjećuje da onečišćenje zraka ima različite izvore: prirodne, prekogranične, nacionalne, regionalne i lokalne (također na razini ulica). Kako bi se suzbilo onečišćenje zraka, trebalo bi smanjiti emisije na svim razinama kako bi svaka razina preuzela svoj dio odgovornosti. Za učinkovito poboljšanje bit će potrebna bliska i učinkovitija suradnja i komunikacija među različitim razinama vlasti. Regionalna bi tijela mogla imati koordinacijsku ulogu između lokalne i nacionalne razine, a dobre prakse trebale bi se prikupljati i širiti. Suradnju bi trebalo proširiti kako bi se uključila poduzeća, znanstvena tijela i drugi relevantni dionici, kao i šira javnost;

20.

napominje da su posebni alati poput alata partnerske pomoći TAIEX-EIR već dostupni i da ih neke države članice i lokalne i regionalne vlasti uspješno koriste;

21.

pozdravlja napore za sklapanje međunarodnog sporazuma protiv prekograničnog onečišćenja zraka. I Europska komisija i države članice usko su uključene u određene radne skupine i programe suradnje u okviru Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (CLRTAP) (ili uskoro u okviru Konvencije o zraku Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)). OR također pozdravlja činjenicu da je prošle godine pokrenut Forum za međunarodnu suradnju u pogledu onečišćenja zraka, koji bi mogao ubrzati poboljšanje kvalitete zraka diljem svijeta zahvaljujući širenju i razmjeni dosad prikupljenih znanja; također naglašava da može biti važna prekogranična suradnja lokalnih i regionalnih vlasti (kako unutar EU-a tako i preko njegovih vanjskih granica) i da Europska grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTS) može poslužiti kao koristan okvir za takve inicijative;

22.

ističe potrebu za međusektorskom suradnjom i usklađenošću relevantnih područja politike. Mjere bi trebale obuhvatiti sve izvore onečišćenja zraka na integriran način: promet (cestovni i necestovni), energetiku (uključujući grijanje u kućanstvima), poljoprivredni sektor i industriju, uzimajući u obzir i druge relevantne aspekte kao što su klimatske promjene ili zdravlje. Te politike mogle bi biti uzajamno korisne (npr. mjere uštede energije), ali u nekim bi slučajevima politike (npr. promicanje izgaranja biomase ili podupiranje dizelskih automobila) mogle imati negativne učinke na kvalitetu zraka. Trebalo bi iskoristiti sinergije, a izbjegavati kontraproduktivne odredbe. Sve relevantne mjere u okviru europskog zelenog plana trebalo bi iskoristiti za postizanje trenutačnih ciljeva u pogledu kvalitete zraka: ne samo akcijski plan za nultu razinu onečišćenja, već i strategiju „od polja do stola”, akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategiju za održivu i pametnu mobilnost i propis o klimi;

23.

napominje da je poljoprivredni sektor dosad bio najmanje učinkovit u smanjivanju emisija (amonijak je prekursor lebdećih čestica). Iako su mjere za ublažavanje emisija u poljoprivredi već dostupne i tehnički i gospodarski izvedive, još uvijek nisu u široj primjeni. ZPP bi trebao biti korisniji u ispunjavanju tih ciljeva jer je prošao niz reformi za poboljšanje njegove okolišne održivosti. Tijekom pregovora o budućnosti ZPP-a nakon 2020. trebalo bi uzeti u obzir uvođenje novih ili strožih mjera, također za, primjerice, programe za ekologiju;

24.

pozdravlja namjeru Europske komisije da poduzme daljnje mjere u cilju ostvarivanja mobilnosti s nultom stopom emisija. U cijeloj bi Europi trebalo razmotriti usklađivanje zona niskih emisija, a još više onih s nultom emisijom. Svjesni činjenice da je smanjenje onečišćenja u područjima ograničenog kretanja tijekom COVID-a 19 privremeno, gradovi su već poduzeli mjere za smanjenje učinka prometa – proširili su pločnike, zacrtali staze za mikromobilnost, snizili ograničenja brzine itd. Postalo je jasno i da bi javnim prijevozničkim poduzećima trebalo hitno dodijeliti financijska sredstva (EU-a) kako bi mogla nastaviti s radom i obnoviti vozni park davanjem prednosti vozilima koja manje onečišćuju, čime bi se spriječio prelazak na osobni motorni prijevoz. Ističe da je pri razmatranju i predlaganju uvođenja strožih standarda u pogledu emisija za benzinska i dizelska vozila potrebno uzeti u obzir konkurentnost proizvođača iz EU-a; istovremeno poziva na plan za isključivanje motora s unutarnjim izgaranjem iz cestovnog prometa i podržava države članice, regije i gradove koji su odredili krajnji rok do kojega se dozvoljavaju automobili s motorom s unutarnjim izgaranjem. OR se protivi premijama za kupnju vozila s takvim motorima. Predlaže, među ostalim, daljnje promicanje tehnologije vozila bez emisija i ubrzanje ulaganja u europsku željezničku mrežu kao jednu od mogućih alternativa za osobe koje putuju na posao;

25.

skreće pozornost na problem grijanja stambenih prostora krutim gorivom. Čini se da postojeće zakonodavstvo o ekološkom dizajnu ne nudi odgovarajuće rješenje; stoga od Europske komisije očekuje da to pitanje riješi u kontekstu održivih inicijativa povezanih s proizvodima u okviru strategije za kružno gospodarstvo. Pored toga, potrebna je znatna potpora za osobe s niskim primanjima (pogođene energetskim siromaštvom), ne samo zamjenom starih uređaja nego i osiguravanjem cjenovno prihvatljivog funkcioniranja i održavanja energetski učinkovitijih uređaja, a trebalo bi razmotriti i mogućnost davanja ad hoc poticaja za obnovu zgrada radi poboljšanja energetske učinkovitosti. Europska komisija trebala bi razmotriti i uvođenje pravila o kvaliteti goriva koja se koriste za grijanje stambenih prostora i u tu svrhu pružati poticaje, uključujući one financijske;

26.

potiče države članice da hitno predstave i ažuriraju svoje nacionalne programe kontrole onečišćenja zraka i da prilikom izrade i revidiranja programa uzmu u obzir doprinose lokalnih i regionalnih vlasti;

Uključenost javnosti

27.

napominje da je potrebno u većoj mjeri upotrebljavati postojeća informatička rješenja, aplikacije za mobilne telefone i druge relevantne alate za informiranje javnosti, čime bi se „nevidljivi ubojica” učinio vidljivim kako bi se povećala svijest javnosti. Informacije bi trebale biti lako razumljive i dostupne te bi trebale uključivati zdravstvene aspekte. Aktualna internetska stranica Indeksa kvalitete zraka u Europi (7) pruža sveobuhvatne informacije o kvaliteti zraka u Europi, ali je relativno nepoznata i treba je približiti široj javnosti. Stranicu bi također trebalo poboljšati modeliranjem kako bi se informacije o kvaliteti zraka pružale regijama, manjim selima i ruralnim područjima u kojima se kvaliteta zraka ne mjeri na stanicama za praćenje;

28.

preporučuje da se pojačaju napori u području građanske znanosti. Primjena građanske znanosti, koja pruža podatke znatno slabije kvalitete, što bi trebalo jasno prenijeti javnosti, ne može zamijeniti podatke koji se dobivaju praćenjem, ali ih može dopuniti pružanjem detaljnijih informacija o trendovima u pogledu onečišćenja zraka, uz aktivno sudjelovanje javnosti i podizanje svijesti građana. Potrebno je podržati i ubrzati istraživačke aktivnosti za (ekonomično) poboljšanje pouzdanosti senzora, a rad Europskog odbora za normizaciju (CEN) na normama za kompaktno mjerenje kvalitete zraka i modeliranju kvalitete zraka također je važan i dobrodošao;

29.

preporučuje informiranje šire javnosti kako o problemima tako i o poboljšanjima koja pokazuju moguće pozitivne rezultate djelovanja, uključujući potencijal oblika energije s nultom stopom onečišćenja poput energije iz obnovljivih izvora ili nuklearne energije, pa će države članice i lokalne i regionalne vlasti imati potporu u provođenju mjera;

30.

ističe da građani imaju važnu ulogu u smanjenju onečišćenja zraka, posebice ako promijene ponašanje u brojnim aspektima svog života, među ostalim mobilnosti, grijanju, prehrani, ali i potrošnji općenito, čega mnogi od njih još uvijek većinom nisu ni svjesni (iako javna svijest znatno varira unutar EU-a). Smanjenje emisija ovisi o tom doprinosu pa bi stoga građani od samog početka trebali biti više uključeni u postupak donošenja odluka tijekom razvoja planova i mjera za kvalitetu zraka. Osim toga, planovi za kvalitetu zraka trebali bi, uz regulatorne mjere, uključivati i mjere kojima se promiču i podupiru osviještenost i promjene u ponašanju građana s obzirom na njihovu mobilnost, npr. da manje voze auto. Lokalne i regionalne vlasti mogu to olakšati primjenom sustava kao što je ClairCity; Međutim, poziva i na odavanje priznanja lokalnim inicijativama koje uključuju građane (npr. sadnja stabala i stvaranje zelenih zidova u gradovima čime se čisti i hladi gradski zrak) i na njihovo širenje;

Usklađivanje, smjernice i provedbeni akti

31.

zagovara daljnje smjernice o izvješćivanju o kvaliteti zraka i modeliranju posebno osmišljene za lokalne i regionalne vlasti s obzirom na njihovu značajnu ulogu u tom sektoru. Kada je riječ o alatima za izvješćivanje (uključujući e-izvješćivanje), treba uzeti u obzir potrebe lokalnih vlasti. Osoblje lokalnih vlasti možda neće uvijek imati potrebne tehničke vještine ili potrebnu razinu poznavanja engleskog jezika. U poboljšanju e-izvješćivanja potrebno je uzeti u obzir posebnosti lokalnih i regionalnih korisnika i osigurati dosljednost između zadaća izvješćivanja dodijeljenih lokalnim i regionalnim vlastima i njihovih ovlasti i resursa u tom sektoru;

Sudjelovanje u mrežama i inicijativama

32.

uviđa da već postoji velik broj inicijativa i mreža za rješavanje pitanja onečišćenja zraka (Partnerstvo za kvalitetu zraka u okviru Plana za gradove, Stručna skupina za čisti zrak u gradovima u okviru UNECE-ove Konvencije o zraku (8), Europski forum za čisti zrak, Sporazum gradonačelnika itd.). Mnoge od njih pružaju značajnu dodanu vrijednost u politici za čist zrak te bi OR želio potaknuti lokalne i regionalne vlasti da se više uključe u te aktivnosti na razini EU-a;

33.

pozdravlja novu inicijativu Europske komisije „Green City Accord” (GCA) za poboljšanje provedbe zakonodavstva EU-a o okolišu. Inicijativa GCA ili Tehnička platforma za suradnju u području okoliša koju su uspostavili OR i Europska komisija mogle bi poslužiti kao koristan alat za usmjeravanje lokalnih i regionalnih vlasti na inicijative koje najviše odgovaraju njihovim potrebama. Te bi platforme trebale pomoći i u prikupljanju i klasificiranju dostupnih alata, smjernica ili druge odgovarajuće potpore dostupne u okviru Konvencije UNECE-a o zraku ili potpore Europske komisije, Zajedničkog istraživačkog centra, Europske agencije za okoliš ili bilo koje druge mreže ili organizacije koja bi lokalnim i regionalnim vlastima mogla pomoći u radu na poboljšanju kvalitete zraka. Uz to je potrebno osigurati posebno stručno znanje i tehničku podršku (npr. razvoj lokalnih inventara emisija, oznaku područja s niskim emisijama, upotrebu modela SHERPA itd.) jer je lokalnim i regionalnim vlastima potrebno osposobljavanje za upotrebu tih alata;

Sljedeći koraci

34.

poziva Europsku komisiju da dodatno ojača određene aspekte propisa o emisijama na razini EU-a i da poduzme daljnje korake kako bi osigurala učinkovitu i pojačanu horizontalnu i vertikalnu suradnju, istodobno potičući države članice i lokalne i regionalne vlasti da pronađu bolje načine suradnje i komunikacije;

35.

preporučuje da se lokalnim vlastima i akreditiranim udrugama za kvalitetu zraka odgovornim za planove za kvalitetu zraka u određenim područjima kvalitete zraka osiguraju lako dostupna financijska sredstva za poboljšanje kvalitete zraka, pri čemu bi područja s većim onečišćenjem zraka imala prednost;

36.

skreće pozornost na potrebu za koordinacijom i upravljanjem relevantnim mrežama, inicijativama, alatima i smjernicama, koji su već izvor opsežnog znanja i iskustva te s pomoću kojih bi se lokalnim i regionalnim vlastima pomoglo da poboljšaju svoj rad na postizanju čišćeg zraka na temelju dodatnog tehničkog stručnog znanja i smjernica.

Bruxelles, 2. srpnja 2020.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal_hr.

(2) Prema nedavno objavljenoj studiji Assessing nitrogen dioxide (NO2) levels as a contributing factor to coronavirus (COVID-19) fatality („Procjena razina dušikova dioksida kao čimbenika koji pridonosi smrti od koronavirusa”), 78 % od 4443 smrtna slučaja zabilježeno je u četiri regije sjeverne Italije i jednoj regiji u okolici Madrida u Španjolskoj. U tih pet regija bila je najgora kombinacija razina NO2 i lošeg protoka zraka, što je sprečavalo raspršivanje onečišćenja.

(3) Europska komisija razvila je i provela okvir politike EU-a o čistom zraku: Direktivom o nacionalnim obvezama smanjenja emisija, koja je zamijenila Direktivu o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, uvedeni su zahtjevi za smanjenje emisija za razdoblje od 2020. do 2029. i od 2030. nadalje, Forum za čisti zrak pokazao se uspješnim mjestom za raspravu o kvaliteti zraka, a objavljeni su i zaključci provjere prikladnosti direktiva o kvaliteti zraka. Vijeće EU-a nedavno je usvojilo zaključke o poboljšanju kvalitete zraka. Europski revizorski sud objavio je Tematsko izvješće bt. 23/2018 „Onečišćenje zraka: naše zdravlje još uvijek nije dovoljno zaštićeno” (SL C 324, 13.9.2018., str. 12.), a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutačno revidira smjernice za kvalitetu zraka s ciljem mogućeg objavljivanja novih smjernica 2021.

(4) Paket mjera za čisti zrak u Europi https://cor.europa.eu/en/our-work/Pages/OpinionTimeline.aspx?opIdMR-1217-2014.

(5) https://cor.europa.eu/hr/news/Pages/consultation-air-quality.aspx

(6) SL C 168, 16.5.2019., str. 27.

(7) http://airindex.eea.europa.eu

(8) Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka