Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi)

(COM(2020) 80 final – 2020/0036 (COD))

(2020/C 364/20)

Izvjestitelj:	Jan DIRX
Suizvjestiteljica:	Tellervo KYLÄ-HARAKKA-RUONALA

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 10.3.2020. Vijeće, 13.3.2020.
Pravni temelj:	članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i zaštitu okoliša
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	29.6.2020.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	16.7.2020.
Plenarno zasjedanje br.:	553
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	210/2/9

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), kao i mnoge druge ključne institucije EU-a i istaknuti dužnosnici, ističe da djelovanje u području klime može i mora ići ruku pod ruku s gospodarskom obnovom i oporavkom od krize uzrokovane koronavirusom. To je moguće postići ponovnim pokretanjem europskog gospodarstva putem promicanja djelotvornog i potpuno održivog paketa javnih i privatnih ulaganja. EGSO stoga prijedlog Europskog propisa o klimi smatra jednim od instrumenata kojim će se pridonijeti toj željenoj i nužnoj obnovi europskog gospodarstva.

1.2.

EGSO podržava pristup prelaska na klimatsku neutralnost na razini EU-a općenito, a ne u svakoj državi članici pojedinačno. Prednost tog pristupa jest da se na razini Unije može postići optimalna raspodjela napora, uzimajući u obzir relevantne razlike među državama članicama. EGSO je uvjeren da će se najveća podrška klimatskoj politici osigurati ako cjelokupni cilj bude postizanje najviše razine smanjenja emisija stakleničkih plinova uz najniže socioekonomske troškove.

1.3.

EGSO potiče Komisiju da pri procjeni cilja smanjenja emisija do 2030. u potpunosti uzme u obzir utjecaj krize uzrokovane koronavirusom i da se opredijeli za smanjenje od najmanje 55 % do 2030. u okviru odgovarajućih zakonodavnih prijedloga. EGSO ističe da se u Izvješću UNEP-a o odstupanju emisija za 2019. navodi da je na svjetskoj razini potreban još ambiciozniji cilj smanjenja emisija do 2030. kako bi se postigao cilj od 1,5 oC utvrđen Pariškim sporazumom.

1.4.

EGSO uviđa da će svi trebati poduzeti dodatne korake za postizanje postavljenog cilja klimatske neutralnosti do 2050. Prema nedavnom izvješću Eurobarometra (prije krize uzrokovane koronavirusom), 92 % građana EU-a podržava cilj klimatske neutralnosti EU-a. Kako bi se zadržala ta podrška, potrebno je ubrzati djelovanje u području klime zajedno s gospodarskim oporavkom i obnovom.

1.5.

EGSO poziva EU da preuzme pokretačku i nadahnjujuću ulogu na odgođenom samitu o klimi u studenome 2020. u Glasgowu te na kasnijim samitima o klimi kako bi se barem svi glavni akteri diljem svijeta uključili u intenzivan rad na postizanju klimatske neutralnosti.

1.6.

Postizanje cilja klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. na europskoj razini moguće je samo ako svaka država članica potpuno i pravodobno pridonese ublažavanju i prilagodbi. EGSO stoga podržava činjenicu da Komisija može uputiti preporuke državi članici ako mjere te države članice nisu u skladu s ciljem ublažavanja ili nisu prikladne za osiguravanje napretka u prilagodbi, na temelju jasnih i transparentnih kriterija procjene.

1.7.

EGSO predlaže da dokument s potpunom procjenom bilo kojeg nacrta mjere ili zakonodavnog prijedloga u vezi s ciljem klimatske neutralnosti bude javno dostupan odmah po dovršetku procjene.

1.8.

Sasvim je ispravno da se prijedlogom Komisije obuhvaćaju ublažavanje i prilagodba, „u skladu s člankom 7. Pariškog sporazuma”.

1.9.

EGSO predlaže da se uspostavi Europska platforma dionika sporazuma o klimi, kako je utvrđeno u našem mišljenju o sporazumu o klimi, radi organiziranja i olakšavanja aktivnog sudjelovanja „svih dijelova društva”.

2. Uvod

2.1.

Trenutačna svjetska kriza uzrokovana koronavirusom (bolest COVID-19) još jednom nam jasno daje do znanja koliko je život na našem planetu ranjiv. Potrebno je potpuno se posvetiti suzbijanju krize uzrokovane koronavirusom i gospodarskih, društvenih i ekoloških posljedica koje iz nje proizlaze, ali i dalje obraćati pažnju na sprečavanje i, po potrebi, borbu protiv drugih okolnosti koje ugrožavaju kvalitetu života, kao što su klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti (1). Drugim riječima, kako je upozorila izvršna tajnica Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) Patricia Espinosa prilikom najave odgode samita o klimatskim promjenama (COP26) u studenome 2020. u Glasgowu: „COVID-19 prijetnja je čovječanstvu koju danas treba najhitnije riješiti, ali ne smijemo zaboraviti da su klimatske promjene dugoročno najveća prijetnja”.

2.2.

Na temelju toga EGSO zaključuje da djelovanje u području klime može i mora ići ruku pod ruku s gospodarskom obnovom i oporavkom od krize uzrokovane koronavirusom. Mjere oporavka i obnove trebaju biti u skladu s klimatskim ciljem, a djelovanje u području klime treba biti usmjereno na minimiziranje troškova i stvaranje ekonomskih koristi.

2.3.

U tom pogledu EGSO uzima u obzir i sljedeće izjave ključnih institucija i istaknutih dužnosnika EU-a:

Europski parlament izglasao je velikom većinom 16. travnja 2020. da se europski zeleni plan stavi u središte predstojećeg paketa EU-a za oporavak i obnovu „kako bi se potaknulo gospodarstvo, poboljšala njegova otpornost i otvorila nova radna mjesta te istodobno pomoglo u ekološkoj tranziciji, poticao održivi gospodarski i društveni razvoj”.

Istog je dana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila da Europa mora udvostručiti i ulaganje u europski zeleni plan. Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans poslao je istu poruku putem otvorenog pisma objavljenog u sedam europskih biltena. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel isto tako želi iskoristiti tu priliku za postizanje zelenijeg EU-a: „Europska unija mora postati bolja nego prije, moramo iskoristiti ovu krizu”.

2.4.

To se sve može postići obnavljanjem europskog gospodarstva putem promicanja potpuno održivog paketa učinkovitih javnih i privatnih ulaganja, obuhvaćajući, primjerice, smanjenje potrošnje energije, održivu energiju, ulaganja u mreže, čiste proizvodne postupke ili recikliranje, uz poboljšanje održive potrošnje. Osim toga, kako bi se postigla klimatska neutralnost, potrebno je povećati ponore ugljika i skladištenje ugljika pomoću, npr. održivog gospodarenja šumama i tlom. Europski propis o klimi jedan je od instrumenata kojim će se pridonijeti toj željenoj i nužnoj obnovi europskog gospodarstva.

2.5.

EGSO stoga pozdravlja prijedlog Europskog propisa o klimi (2), koji je Europska komisija predstavila 4. ožujka 2020., a kojim se uspostavlja pravni okvir za postizanje cilja klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. EGSO priznaje poželjnost i nužnost postizanja cilja klimatske neutralnosti do 2050., po mogućnosti i ranije, kako bi se pridonijelo postizanju cilja Pariškog sporazuma prema kojem globalno zatopljenje mora ostati na razini koja je znatno niža od 2 oC te je potrebno ulagati napore kako bi ona ostala niža od 1,5 oC.

2.6.

Prema mišljenju EGSO-a podrazumijeva se da je za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma nužno da barem svi glavni akteri diljem svijeta također intenzivno rade na postizanju klimatske neutralnosti. Za to je potrebna, s jedne strane, aktivna klimatska diplomacija EU-a, a s druge strane mjere, kao što je određivanje cijena ugljika, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za proizvode i usluge iz EU-a u pogledu njihove količine proizvodnje stakleničkih plinova u odnosu na konkurente izvan EU-a.

2.7.

Prijedlog Europskog propisa o klimi temelj je europskog zelenog plana (3) koji je Komisija objavila 11. prosinca 2019. U europskom zelenom planu utvrđuje se kako Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050., jačanjem gospodarstva, poboljšavanjem zdravlja i kvalitete života građana, brigom za okoliš i vodeći računa o tome da nitko ne bude zapostavljen.

2.8.

EGSO sa zadovoljstvom primjećuje da su na političkoj razini taj cilj neto klimatske neutralnosti do 2050. već podržali Europski parlament u svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2019. i Europsko vijeće u svojim zaključcima od 12. prosinca 2019. Vijeće za okoliš EU-a podnijelo je pak Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) 5. ožujka 2020., u ime Europske unije i njezinih država članica, dugoročnu razvojnu strategiju niskih emisija stakleničkih plinova Europske unije i njezinih država članica (s ciljem postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050.) (4).

2.9.

EGSO uviđa da će za postizanje cilja klimatske neutralnosti do 2050. biti nužan znatan napor vlasti, općina, poduzeća, sindikata, organizacija civilnog društva i građana. To znači da će svi trebati poduzeti dodatne korake za postizanje postavljenog cilja do 2050. ili kako tvrdi Komisija: „Potrebno je poduzeti dodatne mjere i osigurati da svaki sektor doprinese smanjenju jer se očekuje da će se trenutačnim politikama emisije stakleničkih plinova smanjiti za samo 60 % do 2050., pa je nužno mnogo više za postizanje klimatske neutralnosti” (5).

2.10.

EGSO naglašava važnost razmatranja točaka „međunarodnih zbivanja i nastojanja” i „konkurentnosti gospodarstva Unije”, kao što je navedeno u članku 3. stavku 3. prijedloga. Posebnu pozornost skreće na važnost „potrebe da se osigura pravedna i društveno pravična tranzicija” (članak 3. stavak 3. točka (h)). EGSO želi naglasiti da je posebno važno spriječiti energetsko siromaštvo te preporučuje da se to pitanje uključi u ocjenu nacionalnih mjera kako je propisano člankom 6. prijedloga.

2.11.

Do rujna 2020. Komisija želi izraditi reviziju klimatskih ciljnih vrijednosti Unije za 2030. s obzirom na cilj klimatske neutralnosti te istražiti opcije za novi cilj smanjenja emisija od 50 do 55 % do 2030. u odnosu na 1990., kao i osigurati odgovarajuće zakonodavne prijedloge do sredine 2021. EGSO očekuje da će se novi cilj smanjenja emisija do 2030. temeljiti na opsežnoj reviziji i temeljitoj procjeni učinka. EGSO također smatra da postoje čvrsti argumenti za cilj smanjenja od najmanje 55 % do 2030. kako bi EU sa svoje strane odgovorio na golemu potrebu za smanjenjem emisija na globalnoj razini. Na primjer, u Izvješću o odstupanju emisija za 2019. (6) sastavljenom u okviru Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) navodi se da je na svjetskoj razini potreban još ambiciozniji cilj smanjenja emisija do 2030. kako bi se postigao cilj od 1,5 oC utvrđen Pariškim sporazumom (7).

2.12.

Pri izradi procjena učinka važno je priznati da kriza uzrokovana koronavirusom ima dosad neviđene gospodarske, društvene i ekološke posljedice, koje s druge strane utječu na učinak mjera koje treba poduzeti za ublažavanje klimatskih promjena.

2.13.

EGSO smatra da mogući učinak krize uzrokovane koronavirusom ne može i ne smije dovesti do ublažavanja cilja smanjenja do 2030.

2.14.

EGSO poziva na to da se taj postupak provede tako da se EU-u omogući da preuzme pokretačku i nadahnjujuću ulogu na odgođenom samitu o klimi u studenome 2020. u Glasgowu te na kasnijim samitima o klimi kako bi se barem svi glavni akteri diljem svijeta uključili u intenzivan rad na postizanju klimatske neutralnosti.

2.15.

Nadalje, EGSO preporučuje Komisiji da započne pripremati prijelazni klimatski cilj u pogledu smanjenja emisija za 2040. kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. ili po mogućnosti ranije, uz zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću, uključujući prijedlog o utvrđivanju novih obveza smanjenja emisija za razdoblje 2031. – 2040., koji se treba donijeti do 2028. Potrebno je pravodobno postavljanje cilja kako bi se zajamčio najveći mogući stupanj predvidivosti i transparentnosti za društvo i sve gospodarske sektore.

2.16.

Prema nedavnom izvješću Eurobarometra (prije krize uzrokovane koronavirusom), 93 % građana EU-a klimatske promjene smatra ozbiljnim problemom, a 92 % njih podržava cilj klimatske neutralnosti EU-a (8). Za zadržavanje te podrške potrebno je povezati ubrzavanje djelovanja u području klime s gospodarskom obnovom i oporavkom.

3. Delegiranje ovlasti

3.1.

Predloženim Propisom o klimi (članak 3.) Komisiji se daje delegirana ovlast za „dopunu” Propisa o klimi „utvrđivanjem na razini Unije putanje napretka kako bi se do 2050. na razini Unije postigao cilj klimatske neutralnosti iz članka 2. stavka 1.” Nadalje, Komisija preispituje putanju napretka najkasnije u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja iz članka 14. Pariškog sporazuma.

EGSO smatra da Komisija, umjesto donošenja delegiranih akata, treba izraditi zakonodavni prijedlog za utvrđivanje i prilagođavanje putanje napretka kada to na temelju pregleda smatra prikladnim.

3.2.

U svakom slučaju, potrebno je i dalje štititi demokratska pravila našeg institucionalnog sustava. To uključuje pravo aktera civilnog društva i njihovih organizacija, kao što je EGSO, na doprinos demokratskom procesu donošenja odluka. S time u vezi željeli bismo uputiti na tvrdnju Komisije iz članka 8. nacrta Propisa o klimi: „Komisija uključuje sve dijelove društva (…)”.

4. Ocjena napretka i mjera Unije

4.1.

U skladu s člankom 5. Komisija ocjenjuje napredak i mjere Unije. Ocjenjuje „prije donošenja (…) svaki nacrt mjere ili zakonodavni prijedlog s obzirom na cilj klimatske neutralnosti (…) i uključuje tu analizu u sve procjene učinka uz te mjere ili prijedloge”.

To u praksi znači da Komisija uključuje razmatranje učinka na klimatsku neutralnost u procjene učinka uz svoje prijedloge. EGSO savjetuje Komisiju da istraži može li se to postići u postojećem okviru radi bolje regulative bez izmjena zakonodavstva.

4.2.

Člankom 5. predviđa se da rezultat te ocjene bude javno dostupan u vrijeme donošenja. Međutim, Sud je (u predmetu C 57/16 P, ClientEarth / Komisija o kojem je donesena presuda 4. rujna 2018.) bio vrlo jasan u pogledu toga da čak i nacrti izvješća o procjeni učinka trebaju biti „izravno dostupni” u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 (9). EGSO stoga predlaže izmjenu formulacije u to da će dokument potpune ocjene biti javno dostupan odmah po dovršetku ocjene.

4.3.

EGSO vjeruje da je postizanje cilja klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. na europskoj razini moguće samo ako svaka zemlja potpuno i pravodobno pridonese ublažavanju i prilagodbi.

EGSO stoga podržava sljedeću namjeru Komisije: Komisija može uputiti preporuke državi članici ako mjere te države članice nisu dosljedne s ciljem ublažavanja ili nisu prikladne za osiguravanje napretka u prilagodbi s obzirom na nacionalne planove. EGSO u tome podržava Komisiju i preporučuje joj da se u svojim prijedlozima opredijeli za učinkovitu kombinaciju mjera primjerenih okolnostima. Međutim, EGSO poziva na to da bude jasno na temelju kojih se ciljeva i kriterija ocjenjuje napredak svake države članice.

4.4.

Cilj je prijedloga Komisije postizanje klimatski neutralne Europske unije do 2050. To ne podrazumijeva da svaka država članica treba pojedinačno postići klimatsku neutralnost. EGSO podržava taj pristup, koji se zapravo nadovezuje na trenutačni pristup zakonodavstva u području klime, jer je njegova prednost da se optimalna raspodjela napora može postići na razini Unije, uzimajući u obzir relevantne razlike među državama članicama. Međutim, EGSO smatra da je potrebno da svaka država članica bude obvezna u svojem nacionalnom akcijskom planu za energetiku i klimu, koji se mora podnijeti do 1. siječnja 2029. (u skladu s člankom 3. Uredbe o upravljanju (EU) 2018/1999 (10)), navesti želi li i kada želi postići klimatsku neutralnost i kakve će mjere poduzeti kako bi postigla optimalni rezultat na razini EU-a, uključujući mjere kojima se doprinosi naporima drugih država članica ili koje će se provesti u jednoj ili više drugih država članica, čime bi se osiguralo da se takvi dogovori donose na vrijeme i pomoću provedivih sporazuma.

4.5.

EGSO je uvjeren da će se najveća podrška klimatskoj politici osigurati ako cjelokupni cilj bude postizanje najviše razine smanjenja emisija stakleničkih plinova uz najniže socioekonomske troškove. Prema tome, kompenzacije/nadoknade među državama članicama trebale bi biti moguće ako su uređene čvrstim regulatornim okvirom nadopunjenim mjerama provedbe. Važno je prepoznati i to da su u trenutačnom sustavu sektori ETS-a uređeni u okviru programa na razini Unije, dok su drugi sektori obuhvaćeni raspodjelom napora u pogledu ograničenja nacionalnih emisija. S vremenom će, naravno, više sektora biti obuhvaćeno okvirom trgovanja emisijama.

4.6.

Osim sustava ETS-a, postoji opsežno zakonodavstvo na razini EU-a, na primjer tehnički zahtjevi kojima se kontroliraju emisije iz različitih sektora te su stoga dio provedbe općeg cilja. Propisi na razini EU-a posebno su važni u područjima koja se odnose na pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta.

4.7.

EGSO predlaže i odgovarajuće praćenje mogućih posljedica mjera EU-a na globalnoj razini. To uključuje, na primjer, posljedice na strana ulaganja i trgovinu te s njima povezane izravne i neizravne učinke na razvoj emisija.

4.8.

U prijedlogu Komisije navodi se: „… cilj djelovanja na razini EU-a trebao bi biti osiguravanje troškovno učinkovitog ostvarivanja dugoročnih klimatskih ciljeva, uz istodobno osiguravanje pravednosti i okolišnog integriteta”. EGSO uviđa da još uvijek postoji mnogo pitanja, postupovnih (koji je najbolji pristup donošenju odluka) i materijalnih (koji su pravedni i gospodarski primjereni kriteriji raspodjele kojima se jamči visoka razina zaštite okoliša), u pogledu toga kako to postići. Stoga je važan element postupka (rasprava koja se trenutačno vodi horizontalno među institucijama EU-a, uključujući EGSO i OR, te vertikalno s državama članicama). Još je važnije pitanje što učiniti ako države članice žele postići klimatsku neutralnost u svojoj zemlji prije 2050., što neće biti troškovno i/ili klimatski najučinkovitije na razini EU-a. EGSO poziva Europsku komisiju i Vijeće da što prije pruže pojašnjenja i smjernice o tom pitanju.

5. Prilagodba

5.1.

Sasvim je ispravno da se prijedlogom Komisije obuhvaćaju ublažavanje i prilagodba, „u skladu s člankom 7. Pariškog sporazuma”. Posebno u pogledu prilagodbe Komisija predlaže proširenje djelovanja EU-a na nacionalne mjere prilagodbe.

Prilagodba se općenito smatra povezanijom s djelovanjem lokalne vlasti u odnosu na ublažavanje. EGSO stoga vjeruje da bi Komisija, u skladu s načelom supsidijarnosti, trebala pojasniti u kojoj bi se mjeri trebale prenositi ovlasti na razini EU-a i obveze dodijeljene državama članicama.

5.2.

Nadalje, još uvijek treba ispitati što obveza znači za „relevantne institucije EU-a”. U prijedlogu se utvrđuje da države članice moraju donijeti nacionalne strategije i planove prilagodbe. Od institucija EU-a ne zahtijeva se nijedno posebno djelovanje, kao što je plan.

5.3.

Komisija predlaže da dobije ovlast da ocjenjuje ne samo mjere ublažavanja, nego i mjere prilagodbe u državama članicama (članak 6. stavak 1. točka (b)). Ako Komisija smatra da su mjere država članica „nedovoljne za postizanje napretka u prilagodbi iz članka 4., ona može izdati preporuke toj državi članici”. Ta se odredba može vrlo slobodno protumačiti. EGSO smatra poželjnim da Komisija utvrdi kriterije za takvu ocjenu.

6. Sudjelovanje javnosti

6.1.

EGSO to smatra samo po sebi razumljivim i stoga pozdravlja članak 8. (Sudjelovanje javnosti) Propisa o klimi. Aktivno sudjelovanje „svih dijelova društva” nužan je uvjet za uspješnost klimatske politike unutar EU-a, uzimajući u obzir da su akteri civilnog društva (poduzeća, radnici, potrošači i građani te njihove organizacije) ti koji ostvaruju klimatske ciljeve u praksi.

Stoga EGSO poziva Komisiju i države članice da aktivno pozovu sve te aktere civilnog društva da sudjeluju i iznesu svoje prijedloge za konkretnu klimatsku politiku i djelovanje u području klime.

6.2.

EGSO stoga pozdravlja to što je Europska komisija nedavno pokrenula javno savjetovanje u cilju prikupljanja mišljenja o tome kako ostvariti dijalog s javnošću u pogledu djelovanja u području klime (11). To će Komisiji poslužiti kao podloga za pokretanje „sporazuma o klimi” u trećem tromjesečju 2020. Europskim sporazumom o klimi Europska komisija namjerava okupiti dionike, uključujući regije, lokalna tijela, lokalne zajednice, civilno društvo, škole, poduzeća i pojedince.

6.3.

S obzirom na pozitivna iskustva s Europskom platformom dionika kružnog gospodarstva koju su uspostavili Europska komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor te u skladu s prijedlozima našeg mišljenja o sporazumu o klimi (NAT/785) (12), EGSO predlaže da se uspostavi Europska platforma dionika sporazuma o klimi koja se temelji na načelima uključivosti, transparentnosti te istinskog sudjelovanja i odgovornosti lokalnih klimatskih aktera.

Bruxelles, 16. srpnja 2020.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) Neki stručnjaci smatraju da je biološka raznolikost prirodna prepreka prenošenju virusa i bolesti s divljih životinja na ljude (zoonoza). Gubitak biološke raznolikosti stoga može dovesti do drugih pandemija u budućnosti. To je aktualni dodatni argument.

(2) Europski propis o klimi.

(3) Europski zeleni plan.

(4) Podnesak UNFCCC-u.

(5) Europski propis o klimi, vidjeti, na primjer, stranicu 2.

(6) Izvješće o odstupanju emisija za 2019.

(7) U Izvješću o odstupanju emisija za 2019. sastavljenom u okviru Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) navedeno je da je globalne emisije potrebno smanjiti za 7,6 % godišnje, počevši odmah, kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 oC. Prema izračunu to znači da bi emisije trebalo smanjiti za najmanje 68 % do 2030.

(8) Podrška građana djelovanju u području klime.

(9) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(10) SL L 328, 21.12.2018., str. 1.

(11) Savjetovanje o Europskom sporazumu o klimi.

(12) Mišljenje EGSO-a: Europski sporazum o klimi (vidjeti stranicu 67. ovog Službenog lista).