—

političku pozadinu kojom se naglašava važnost stvaranja Unije u kojoj mladi dobivaju najbolje moguće obrazovanje i osposobljavanje te mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta te izražavajući potrebu za pružanjem boljih mogućnosti za mlade s pomoću konkretnih mjera i poboljšanih programa EU-a, kako je utvrđeno u Prilogu,

—

novu europsku agendu za kulturu koju je Europska komisija usvojila u svibnju 2018., u kojoj se naglašava važnost kulture i kreativnosti za društvo i konkurentnost europskoga gospodarstva,

—

ciljeve plana rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. usvojenog 27. studenoga 2018. i činjenicu da se njime priznaje potreba za snažnijim usmjeravanjem na potrebe posebnih skupina kao što su mladi u cilju poboljšanja kohezije i dobrobiti.

—

Angažiranje mladih mora biti temelj budućih politika te će stoga slušanje njihova glasa biti od presudne važnosti u godinama koje dolaze.

—

U današnjem globaliziranom svijetu djeca i mladi suočavaju se s brojnim izazovima te je stoga važno da razumiju kulturne vrijednosti i raznolikost kako bi se pripremili na život kao građani svijeta.

—

Digitalni razvoj promijenio je stvaranje, proizvodnju, širenje, prijenos i konzumaciju kulturnih i kreativnih djela, olakšavajući time njihov globalni doseg. Digitalni svijet oblikovao je inovativne oblike pristupa kulturi te osobne reinterpretacije i samoizražavanja, pobuđujući intenzivan interes među mladima i pretvarajući ih u aktivnu publiku.

—

Mladima su potrebne nove vještine za suočavanje s posebnim izazovima kao što su nezaposlenost, socijalna isključenost, migracije i nove tehnologije kojima se, unatoč prednostima koje donose, mogu povećati nejednakosti te ojačati kulturne i gospodarske razlike.

—

Razvoj umjetničkih i kreativnih vještina i poticanje talenata u središtu su kulturnog i kreativnog sektora te se njima potiču inovacije, među ostalim socijalne inovacije, u cilju ostvarenja pametnog, održivog i uključivog rasta.

—

Jezične vještine ključne su za mobilnost u Europskoj uniji u pogledu obrazovanja, osposobljavanja, pristupa kulturi i pristupa europskom tržištu rada.

—

promicanja boljeg pristupa kulturi i sudjelovanja djece i mladih u kulturi;

—

jačanja međusektorske suradnje, s naglaskom na sinergijama između kulture i obrazovanja;

—

olakšavanja poduzetništva mladih u kulturnim i kreativnim sektorima;

—

poticanja novih talenata i

—

promicanja digitalnih vještina i medijske pismenosti.

—

Kulturne organizacije, obrazovne ustanove i rad s mladima imaju ključnu ulogu u postavljanju temelja za kreativnost, što je neophodno za razvoj društva u cjelini.

—

Potreban je strateški pristup sudjelovanju djece i mladih u kulturi kako bi se potaknulo njihovu kreativnost i kritičko razmišljanje te kako bi im se pomoglo razviti vještine važne za njihovu dobrobit, učenje, osjećaj pripadnosti, aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i buduću zapošljivost ili mogućnost pokretanja poduzeća.

—

Kulturne i kreativne vještine stečene formalnim, neformalnim i informalnim obrazovanjem, među ostalim sudjelovanjem u kulturnim i kreativnim aktivnostima, mladima omogućuju da budu kreativni i inventivni, rješavaju probleme te da surađuju s drugima i eksperimentiraju s načinima rada. Eksperimentalni pristup od ključne je važnosti za promicanje kreativnosti i inovacija. Umjetničko i kulturno obrazovanje, kao dio specijaliziranog ili interdisciplinarnog pristupa, ima stoga ključnu ulogu u stvaranju novih prilika za mlađe generacije, bolje ih tako pripremajući da se suoče s budućim izazovima, te u poticanju osnaživanja, osobnog razvoja i međukulturnog razumijevanja.

—

Također je važno poticati mjere kojima se olakšava nesmetan prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada, među ostalim podupiranjem poduzetništva mladih, stažiranja i naukovanja u kulturnim i kreativnim sektorima.

—

Mladi ne predstavljaju homogenu skupinu u pogledu njihovih vještina, razine obrazovanja, pripremljenosti za budućnost i očekivanja. Inicijative i mjere osmišljene za poticanje i poboljšanje vještina potrebnih za ulazak na tržište rada ili poduzetništvo, kao i općenito za život kao odrasle osobe, trebale bi biti prilagođene kapacitetima koje mlade generacije već posjeduju.

—

Trebalo bi utvrditi nejednakosti i gospodarske i socijalne prepreke koje bi mogle otežati pristup i sudjelovanje mladih u kulturi u ulozi stvaratelja, konzumenata i poduzetnika ili njihov pristup novim tehnologijama, te pristupiti njihovu rješavanju kako bi se osiguralo da se u potpunosti može iskoristiti doprinos i sudjelovanje svih mladih, uključujući skupine s manje mogućnosti.

—

Kako bi se osiguralo uključenost svih mladih, posebnu pozornost trebalo bi stoga posvetiti mladima kojima prijeti marginalizacija zbog njihova etničkog podrijetla, roda, spolne orijentacije, invalidnosti, vjere, uvjerenja ili političkih mišljenja.

—

Dostupnost bogate raznolikosti kultura zahvaljujući digitalnoj evoluciji ne jamči nužno pristup visokokvalitetnom višejezičnom kulturnom sadržaju. Stoga je od ključne važnosti učvrstiti kulturne politike kojima se promiču jednake mogućnosti za mlade kako bi svi oni mogli iskusiti kulturu i razvijati svoje kreativno i kritičko razmišljanje, kao i kritičke i analitičke vještine, koje su sve ključne za pristup digitalnim kulturnim sadržajima i interakciju s njima.

—

Digitalne tehnologije pozitivno utječu na razvoj kreativnosti jer omogućuju nove oblike izražavanja, komunikacije, sudjelovanja u kulturi i njezine kritike. Osim toga, kreativnost može imati važnu ulogu u stvaranju tehnologija i digitalnih usluga pristupačnijih korisniku. Humanizacijom tehnologije može se stoga osigurati da su one u službi ljudi i da zadovoljavaju njihove potrebe. Kao ujedno stvaratelji i konzumenti kulture, mlade generacije – koje se često izvrsno snalaze u digitalnom svijetu, prednost daju novim poslovnim modelima koji ranije nisu postojali. Iz te perspektive inovativni financijski mehanizmi mogu poticati poduzetništvo i pružati ključan doprinos današnjem konkurentnom i održivom kreativnom gospodarstvu koje se temelji na inovacijama.

—

Uvažavajući rezultate izvješća radne skupine za otvorenu metodu koordinacije naslovljenog „Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkog i inovacijskog potencijala kulturnih i kreativnih sektora”, ključno je uzeti u obzir posebne značajke kulturne i kreativne industrije, to jest raznolikost vrijednosnih lanaca i činjenicu da su većina poduzeća u tim sektorima mala ili mikro poduzeća ili se sastoje od samozaposlenih osoba. U okviru mjera kojima se podupire kreativnost i poduzetništvo mladih generacija trebalo bi stoga uvažiti te posebne značajke.

i.

nastave stvarati prilike za pristup djece i mladih kulturi i sudjelovanje u njoj, posebno za osobe u nepovoljnom položaju, kako bi se smanjile razlike i socijalna nejednakost te kako bi se doprlo do najšire moguće publike; osiguraju jednake mogućnosti za djecu i mlade u gradovima i u ruralnim područjima kako bi se uklonile prepreke jednakom pristupu kulturi i sudjelovanju u njoj, i to putem kulturnih organizacija i događanja ili digitalnim sredstvima;

ii.

olakšaju aktivno sudjelovanje u kulturi promicanjem zajedničkog stvaranja i višejezičnosti;

iii.

potiču kulturne organizacije na promicanje i prilagodbu sadržaja koje nude, među ostalim digitalnim tehnologijama, kako bi se bolje doprlo do djece i mlade publike te povećalo njihovo zanimanje za kulturu, umjetničko izražavanje i znanost;

iv.

unaprijede politike utemeljene na dokazima s pomoću redovitog praćenja kulturne konzumacije, ponašanja i preferencija djece i mladih, kao i njihovih postignuća u smislu kreativnosti i jezičnih vještina;

v.

dodatno promiču čitanje među djecom i mladima kao ključno sredstvo otkrivanja kulture u svim njezinim oblicima i manifestacijama.

i.

podupire razmjenu najboljih praksi i aktivnosti uzajamnog učenja među državama članicama;

ii.

podupire inovativne inicijative namijenjene poboljšanju pristupa mladih generacija kulturi i sudjelovanja u njoj u ulozi stvaratelja, konzumenata ili poduzetnika.

i.

podupiru umjetničko i kulturno obrazovanje i time promiču kulturna iskustva i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima te iskorištavaju potencijal digitalnih tehnologija za doprinos pružanju pristupa kulturi i jezicima;

ii.

potiču suradnju između škola, umjetnika, drugih kulturnih djelatnika i kulturnih organizacija u aktivnostima učenja namijenjenima djeci i mladima;

iii.

promiču obrazovanje i osposobljavanje učitelja i nastavnika te drugih stručnjaka radi poticanja kreativnosti kod djece i mladih;

iv.

podupiru međusektorske aktivnosti u području kulturne svijesti i kulturnog izričaja te promiču stjecanje relevantnih kompetencija i vještina, uključujući umjetničke i jezične vještine.

i.

razvoj projekata i mjera za poticanje kreativnosti u obrazovanju, među ostalim suradnjom s međunarodnim organizacijama kao što su OECD, Vijeće Europe i Unesco, te stavljanje težišta na kreativno i kritičko razmišljanje na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim promicanjem područja znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM);

ii.

promicanje i širenje rezultata prethodno navedenih inicijativa, i među relevantnim pripremnim tijelima Vijeća i među širom publikom.

i.

razmotre optimizaciju upotrebe dostupnih financijskih sredstava za podupiranje projekata u vezi s kreativnošću i poduzetništvom mladih kada je to relevantno;

ii.

potiču razvoj inkubatora u kulturnoj i kreativnoj industriji, boravaka umjetnika, poslovnih akceleratora, klastera, kreativnih centara i kulturnih digitalnih platformi, te promiču međusektorska partnerstva i mreže;

iii.

potiču poduzetničku kulturu, kreativnost i inovacije s pomoću cjeloživotnog učenja, od rane faze i putem formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja, pridajući veliku pozornost promišljanju dizajnerskom metodologijom i mogućnostima osposobljavanja, primjerice u obliku poduzetničkih inicijativa prije i nakon provedbe poslovnog plana;

iv.

razmisle o tome kako stvoriti povoljne uvjete za novoosnovana poduzeća u području kulture kojima upravljaju mladi, podupirući pritom međusektorske inovacije.

i.

potiče kulturne i kreativne poduzetničke i međusektorske mreže među mladima, naglašavajući njihov potencijal za stimulaciju razvoja kulturnih i kreativnih djelatnika putem mobilnosti, uključujući razmjene, zajednički rad i stvaranje, studijske posjete i aktivnosti uzajamnog učenja;

ii.

podupire partnerstva između kulturnih i kreativnih djelatnika i industrija, među ostalim promicanjem novoosnovanih poduzeća, kreativnih centara i mreža inkubatora, kako bi najsuvremenija tehnologija i znanost postale sastavnim dijelom kreativnosti, umjetnosti i dizajna.

i.

razmotre jačanje suradnje među dionicima u području kulture i obrazovanja s ciljem podupiranja kreativnih talenata, poticanje tržišnog natjecanja povezanog s inovacijama i nagrađivanje kreativnosti u području kulture;

ii.

prošire pristup novim tehnologijama, među ostalim za mlade ljude s ograničenim mogućnostima, kako bi se osnažilo talentirane mlade osobe.

i.

promicanje kulture i kreativnosti, među ostalim putem umjetničkog obrazovanja u okviru relevantnih programa EU-a;

ii.

podupiranje razvoja mladih kreativnih talenata s pomoću višejezičnih platformi, programa mobilnosti i politika.

i.

poticanje digitalnih vještina, medijske pismenosti te kreativnog i kritičkog razmišljanja (među ostalim upotrebom relevantnih programa i financijskih sredstava EU-a) jer su oni ključni za osiguravanje zapošljivosti mlađih generacija i njihove sposobnosti da se prilagode strukturnim promjenama u digitalnim tehnologijama. Javno-privatna partnerstva mogu biti poveznica između obrazovanja, organizacija civilnog društva i poduzeća;

ii.

promicanje kreativne upotrebe tehnologije, kreativnog i kritičkog razmišljanja te analitičkih vještina putem formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja, uključujući otvorene obrazovne sadržaje, radi razvoja sposobnosti mladih da procjenjuju informacije;

iii.

nastavak razmjene najboljih praksi i istraživanja među stručnjacima i oblikovateljima politika kako bi se poboljšalo stjecanje vještina medijske pismenosti.

i.

podupiranje mjera u području medijske pismenosti, koje su neophodne za uporabu digitalnih tehnologija i koje znatno utječu na kreativno i kritičko razmišljanje mladih te njihov pristup kulturi, razumijevanje kulturnih pojava i sposobnost stvaranja sadržaja;

ii.

podupiranje osposobljavanja učitelja i nastavnika te osoba koje rade s mladima u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju, kako bi ih se odgovarajuće osposobilo za bavljenje medijskom pismenošću pri radu s djecom i mladima.

i.

nastavak savjetovanja sa skupinama stručnjaka u državama članicama o najboljim načinima objedinjavanja i promicanja – među ostalim s pomoću odgovarajućih internetskih alata – postojećih inicijativa radi daljnjeg rada na njihovu temelju i podizanja svijesti među mladima o ključnim pitanjima povezanima s digitalnim medijskim okruženjem, kao što su sudjelovanje i kreativnost, vjerodostojnost, kritičko razmišljanje i donošenje informiranih odluka te poštovanje privatnosti.