Sažetak

Procjena učinka Uredbe o utvrđivanju zahtjeva za ekološki dizajn vanjskih napajanja i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 278/2009 1 .

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Koji se problem rješava?

Vanjska napajanja (EPS-ovi) služe za opskrbu energijom velikog broja kućanskih i uredskih električnih i elektroničkih proizvoda (proizvodi koji čine glavno opterećenje) energijom te punjenje njihovih ugrađenih baterija. Individualna potrošnja energije vanjskog napajanja nije velika, ali njihova ukupna potrošnja važna je zbog velikog broja prodanih primjeraka i rasprostranjene uporabe (oko 500 milijuna prodanih primjeraka godišnje, a procijenjeno je da je u EU-u u uporabi oko 2 milijarde jedinica).

Uredba 278/2009, koja je trenutačno na snazi, pokazala se djelotvornom u pogledu smanjenja potrošnje energije vanjskih napajanja, s procijenjenim uštedama električne energije od oko 10 TWh/godišnje. Međutim, na njezinu djelotvornost danas negativno utječu i. zastarjeli zahtjevi za ekološki dizajn za energetsku učinkovitost i ii. zastarjelo područje primjene. Krajnji bi korisnici mogli ostvariti dodatnu uštedu energije od 4,3 TWh/godišnje do 2030. ako se Uredba ažurira uz utvrđivanje tehnološkog napretka i promjena propisa u drugim zemljama i na drugim tržištima. Na bi se taj način mogle dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova te proizvođačima određenog tipa vanjskog napajanja (vanjskih napajanja s više izlaznih napona) osigurati ravnopravni tržišni uvjeti. 

Dodatno pitanje koje treba riješiti je dostupnost informacija o vanjskim napajanjima i njihovoj učinkovitosti potrošačima i tijelima za nadzor tržišta u državama članicama.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Revidiranom uredbom:

– ažurirat će se zahtjevi za ekološki dizajn u pogledu energetske učinkovitosti i uskladiti s najnovijim tehnološkim napretkom i međunarodnim inicijativama,

– proširit će se područje primjene radi otklanjanja potencijalnih nepokrivenih područja i osiguravanja ravnopravnih tržišnih uvjeta za proizvođače vanjskih napajanja,

– povećat će se transparentnost u pogledu energetske učinkovitosti vanjskih napajanja i poboljšati usklađenost s drugim propisima o ekološkom dizajnu u pogledu davanja informacija korisnicima, javnim tijelima, nevladinim organizacijama i drugim dionicima.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Zahtjev za minimalnom razinom u pogledu energetske učinkovitosti na razini EU-a nudi jasnu dodanu vrijednost.

Kada ne bi bilo usklađenih zahtjeva na razini EU-a, države članice imale bi razloga za utvrđivanje minimalnih nacionalnih zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti određenih proizvoda u okviru svojih energetskih politika i politika zaštite okoliša. Time bi se ugrozilo slobodno kretanje proizvoda. Mnogi su proizvodi bili zahvaćeni takvim stanjem prije provođenja mjera u pogledu ekološkog dizajna i označivanja energetske učinkovitosti.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? 

Razmotrene su četiri opcije politike (PO):

– PO1 – uobičajena praksa (BAU): osnovni scenarij, ne mijenjaju se trenutačni propisi,

– PO2 – globalno usklađivanje: stroži zahtjevi za ekološki dizajn usklađeni s trenutačnim zahtjevima Ministarstva energetike SAD-a (DOE) (samo jedna razina). Ovo je najpoželjnija opcija jer nudi najviše prednosti (u pogledu energetske i financijske uštede za krajnje korisnike), a istodobno ne povećava najniže troškove životnog ciklusa (LLCC),

– PO3 – ambiciozna mjera EU-a: stroži zahtjevi za ekološki dizajn usklađeni s trenutačnim zahtjevima Ministarstva energetike SAD-a (prva razina), a nakon toga usklađivanje s kodeksom ponašanja EU-a za vanjska napajanja (druga razina),

– PO4 – vrlo ambiciozna mjera EU-a: stroži zahtjevi za ekološki dizajn usklađeni s trenutačnim zahtjevima Ministarstva energetike SAD-a (prva razina), a nakon toga ambiciozniji pristup u drugom stupu na razini između kodeksa ponašanja EU-a i najbolje dostupne tehnologije na tržištu (BAT),

– zajednički zahtjevi primjenjivi na mogućnosti politike od PO2 do PO4, uz zahtjev o energetskoj učinkovitosti: i. proširenje područja primjene radi obuhvaćanja vanjskih napajanja s više izlaznih napona (npr. vanjska napajanja s dva izlaza koja istodobno isporučuju 5 V i 20 V); ii. dostupnost zahtjeva u pogledu informacija o učinkovitosti pri 10 % opterećenja i iii. dostupnost informacija u pogledu učinkovitosti vanjskog napajanja na javno dostupnim internetskim stranicama te u korisničkim priručnicima.

Tko podržava koju opciju? 

– Države članice i nevladine organizacije podržavaju zajedničke zahtjeve. Industrija općenito podržava proširenje područja primjene.

– Dionici iz sektora većinom predlažu i podržavaju PO2.

– Države članice i nevladine organizacije većinom podržavaju PO3. No neke su države članice zatražile temeljitu analizu koristi i troškova za drugu razinu (radi potvrđivanja poželjnosti PO3 u odnosu na PO2). Dionici iz sektora snažno se protive pristupu s dvije razine.

– Na zahtjev nevladinih organizacija, koje su tražile proučavanje ambicioznijih zahtjeva, razmotren je PO4.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)?

PO2, tj. globalnim usklađivanjem, do 2030. postići će se:

– najniži troškovi životnog ciklusa za prosječna kućanstva (pretpostavlja se da upotrebljavaju oko 10 vanjskih napajanja),

– ušteda energije od 4,26 TWh/godišnje i smanjenje emisija stakleničkih plinova od 1,45 Mt ekvivalenta CO2/godišnje,

– godišnja ušteda za krajnje korisnike u iznosu od 787 milijuna EUR i viši poslovni prihodi u iznosu od 73 milijuna EUR godišnje, što podrazumijeva okvirno 255 dodatnih radnih mjesta za proizvođače i veleprodajni sektor (među kojima je otprilike 35 u EU-u),

– prikladno ažuriranje zahtjeva za ekološki dizajn radi praćenja tehnološkog napretka,

– veća usklađenost sa zahtjevima u drugim gospodarstvima (poput SAD-a) i najstrožim zahtjevima Međunarodnog protokola za označivanje učinkovitosti (jedan od najvidljivijih međunarodnih sustava referenci za regulatore). Očekuje se da se takvim usklađivanjem postignu sve prednosti ekonomije razmjera, ali i podrži ambiciozan pristup,

– ograničen učinak na MSP-ove čiji proizvodi upotrebljavaju vanjska napajanja.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

Troškovi usklađivanja i administrativni troškovi smatraju se izravnim troškovima i procjenjuju na sljedeći način:

– za proizvođače vanjskih napajanja: jednokratni trošak usklađivanja od 20 milijuna EUR zbog proširenja područja primjene, jednokratni trošak usklađivanja od 40 milijuna EUR zbog strožih zahtjeva za ekološki dizajn, neznatni periodični troškovi radi nužne radnje proizvođača, tj. slanja informacija (u pogledu učinkovitosti pri 10 % opterećenja i općenite informacije o vanjskim napajanjima na internetskim stranicama i u korisničkim priručnicima),

– za proizvođače vanjskih napajanja i proizvođače proizvoda koji čine glavno opterećenje: periodični/administrativni troškovi (ispitivanje i dokumentacija) u iznosu od 10,5 milijuna EUR godišnje radi vođenja evidencije o sukladnosti,

– za potrošače: jednokratno povećanje troškova proizvoda od 98 milijuna EUR zbog proširenja područja primjene i strožih zahtjeva za ekološki dizajn. No ti troškovi nadoknadit će se nižim iznosima računa za električnu energiju tijekom cijelog životnog ciklusa vanjskog napajanja.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Predložena Uredba potpuno je primjenjiva na mikropoduzeća i MSP-ove povezane s proizvodnjom i upotrebom vanjskih napajanja.

Procjenjuje se da je udio malih i srednjih poduzeća na tržištu vanjskih napajanja zanemariv, to jest manji od 1 %. S obzirom na to da je tržište vanjskih napajanja tržište velikih razmjera, gotovo svi proizvođači vanjskih napajanja globalni su akteri. U tom smislu nisu utvrđeni europski MSP-ovi koji proizvode vanjska napajanja.

Bez obzira na to, mogla bi biti zahvaćena mala i srednja poduzeća koja proizvode uređaje koji upotrebljavaju vanjska napajanja (više od 30 poduzeća u EU-u). No, vjerojatno neće imati nerazmjerne troškove s obzirom na to da se vanjska napajanja proizvode masovno te će imati koristi od ekonomije razmjera koju učinkovitijom proizvodom vanjskih napajanja ostvare veliki proizvođači od kojih nabavljaju ta napajanja.

Ključni troškovi za ta mala i srednja poduzeća bit će administrativni troškovi i troškovi usklađivanja. Utjecaj tih troškova uključen je u općenite iznose iz prethodnog odjeljka. Ukupni troškovi usklađivanja malih i srednjih poduzeća EU-a procjenjuju se na 0,65 milijuna EUR.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave?

Nema dodatnih procijenjenih učinaka na nacionalne proračune i uprave. Države članice radije bi imale koristi od troškovno učinkovitijeg nadzora tržišta (uz pomoć poboljšanog pristupa informacijama o učinkovitosti vanjskih napajanja).

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Ne očekuju se drugi značajni ili negativni učinci.

D. Daljnje mjere

Kad će se politika preispitati?

Predlaže se odredba o preispitivanju unutar četiri godine od donošenja Uredbe.

(1)

    Uredba Komisije (EZ) br. 278/2009 od 6. travnja 2009. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn za korištenje električne energije u uvjetima bez opterećenja i prosječnu učinkovitost pod opterećenjem vanjskih izvora dobave električne energije, SL L 93, 7.4.2009., str. 3–10.