—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i stanju na Krimu, posebno one od 11. lipnja 2015. o strateškoj vojnoj situaciji u crnomorskom bazenu nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima (1); od 10. rujna 2015. o Rusiji, posebno o slučaju Estona Kohvera, Olega Sencova i Aleksandra Kolčenka (2); od 4. veljače 2016. o stanju ljudskih prava, osobito krimskih Tatara, na Krimu (3); od 12. svibnja 2016. o krimskim Tatarima (4); od 16. ožujka 2017. o ukrajinskim zatvorenicima u Rusiji i stanju na Krimu (5); od 5. listopada 2017. o slučajevima vođa krimskih Tatara Ahtema Čijgoza, Iljmija Umerova i novinara Mikole Semene (6); od 8. veljače 2018. o Rusiji, slučaju Ojuba Titijeva i Centru za ljudska prava „Memorial” (7); od 14. lipnja 2018. o Rusiji, a posebno o slučaju ukrajinskog političkog zatvorenika Olega Sencova (8), od 25. listopada 2018. o stanju u Azovskom moru (9), od 14. veljače 2019. o stanju u Čečeniji i slučaju Ojuba Titijeva (10), od 12. prosinca 2018. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine (11) i od 12. ožujka 2019. o stanju političkih odnosa između EU-a i Rusije (12),

—

uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje od 25. svibnja 2018. o slučajevima više pritvorenika koji se nalaze na nezakonito pripojenim područjima Krima i Sevastopolja i onih koji dolaze iz tih područja, izjavu od 10. siječnja 2019. o nezakonito pritvorenim ukrajinskim građanima, izjavu od 17. siječnja 2019. o produžetku nezakonitog pritvora ukrajinskih vojnika od strane Ruske Federacije, izjavu od 22. ožujka 2019. o presudi izrečenoj Pavlu Hribu te izjavu od 17. travnja 2019. o produžetku nezakonitog pritvora ukrajinskih vojnika,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 28. lipnja 2018. o ukrajinskim građanima koje je Ruska Federacija pritvorila kao političke zatvorenike,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 24. siječnja 2019. o eskalaciji napetosti na Azovskom moru i u tjesnacu Kerč te prijetnjama za europsku sigurnost,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. lipnja 2019. o jačanju procesa donošenja odluka Parlamentarne skupštine u pogledu valjanosti mandata i glasovanja,

—

uzimajući u obzir nalog Međunarodnog suda za pravo mora (ITLOS) od 25. svibnja 2019. u predmetu br. 26 o zadržavanju triju ukrajinskih vojnih brodova,

—

uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

—

uzimajući u obzir Ustav Ruske Federacije, posebno njegovo poglavlje 2. o pravima i slobodama čovjeka i građanina,

—

uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 68/262 od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine” i rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 71/205 od 19. prosinca 2016. naslovljenu „Stanje ljudskih prava u Autonomnoj Republici Krimu i gradu Sevastopolju (Ukrajina)”,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezin Protokol, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda,

—

uzimajući u obzir članak 5. Opće deklaracije o ljudskim pravima, čija je Ruska Federacija potpisnica, i članak 7. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kojima je propisano da nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, članak 9. Opće deklaracije o ljudskim pravima, u kojem se navodi da nitko ne smije biti izložen proizvoljnom uhićenju, pritvoru ili egzilu te članke 19. i 20. Opće deklaracije o ljudskim pravima kojima se predviđa sloboda mišljenja i izražavanja te sloboda mirnog okupljanja i udruživanja,

—

uzimajući u obzir izvješće Venecijanske komisije od 18. ožujka 2019. o financiranju udruga,

—

uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 13. lipnja 2016. o ruskom saveznom zakonu br. 129-FZ (Savezni zakon o nepoželjnim aktivnostima stranih i međunarodnih nevladinih organizacija),

—

uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.,

A.

budući da se Ruska Federacija, na temelju obveze iz Opće deklaracije o ljudskim pravima i Europske konvencije o ljudskim pravima, te kao punopravna članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, obvezala na poštovanje načela demokracije, vladavine prava i poštovanja temeljnih sloboda i ljudskih prava;

B.

budući da Europska unija ne priznaje provedbu ruskog zakonodavstva u na Krimu i u Sevastopolju te da očekuje da svi nezakonito pritvoreni ukrajinski građani na Krimskom poluotoku i u Rusiji odmah budu pušteni na slobodu;

C.

budući da EU i dalje u potpunosti podupire suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te ponovno ističe iznimnu važnost politike nepriznavanja nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja;

D.

budući da ruske vlasti i političko vodstvo i dalje provode represivan i autoritaran režim prema vlastitim građanima, civilnom društvu, političkoj oporbi i predstavnicima medija; budući da ruska autoritativna vladavina negativno utječe na odnose između EU-a i Rusije te na stabilnost u Europi i svijetu; budući da se ta represija provodi i isključivanjem oporbenih kandidata iz izbora, kao što je trenutačno slučaj s kandidatima na općinskim izborima poput Ilije Jašina, Ljubova Sobola i Ivan Zdanova, koji su se kandidirali na moskovskim izborima;

E.

budući da je 2015. zahvaljujući „zakonu o nepoželjnim organizacijama” ruski glavni javni tužitelj dobio ovlast bez sudskog postupka zabraniti strane i međunarodne organizacije koje su bile proglašene „nepoželjnima”; budući da se taj zakon sve više upotrebljava za kažnjavanje ruskih nevladinih organizacija i aktivista civilnog društva;

F.

budući da postoje navodi o tome da se u više slučajeva pribjegavalo mučenju te okrutnom i ponižavajućem postupanju; budući da ti navodi do danas nisu istraženi na odgovarajući način; budući da se mučenje koristi za iznuđivanje priznanja i kao potpora lažnim dokazima krivnje; budući da su meta napada bili i krimski odvjetnici koji pružaju pravnu pomoć žrtvama, borci za ljudska prava koji izvještavaju o politički motiviranim slučajevima prisilnog nestanka na Krimu te novinari koji izvještavaju o položaju pripadnika tatarskog naroda na Krimu;

G.

budući da se brojni zatvorenici i pritvorenici susreću s teškim i nehumanim uvjetima u zatvorima, što predstavlja fizički i psihički rizik za njihovo zdravlje; budući da zatvorenici trebaju hitnu medicinsku pomoć i liječenje;

H.

budući da je Ruska Federacija 25. studenoga 2018. u blizini Kerčkih vrata uporabom vojne sile uhitila 24 ukrajinska mornara i zaplijenila njihova tri broda; budući da se ti ukrajinski vojnici od 25. studenoga 2018. nalaze u nezakonitom pritvoru;

I.

budući da separatističke snage u regiji Donbas, koje Rusija podupire, drže najmanje 130 ukrajinskih zatvorenika, uključujući najmanje 25 vojnika;

J.

budući da je u svojem nalogu od 25. svibnja 2019. s 19 glasova za i jednim glasom protiv ITLOS od Ruske Federacije zatražio da „odmah oslobodi ukrajinske ratne brodove Berdjansk, Nikopol i Jani Kapu te da ih vrati Ukrajini”, da „odmah pusti na slobodu 24 ukrajinska vojnika i dopusti im da se vrate u Ukrajinu” te je od obje strane zahtijevao da „se suzdržavaju od poduzimanja bilo koje radnje koja bi mogla pogoršati ili produljiti spor”;

K.

budući da je Europska unija kao odgovor na eskalaciju nasilja u tjesnacu Kerč i na Azovskom moru, uključujući nezakonito pritvaranje 24 ukrajinska vojnika, 15. ožujka 2019. na svoj popis osoba i subjekata koji podliježu restriktivnim mjerama dodala imena osmero ruskih dužnosnika zbog djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine;

L.

budući da je prema izvješću Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 25. lipnja 2019., Rusija 27. ožujka 2019. pretražila 26 kuća i potom uhitila 24 osobe, od kojih su većina tatarski aktivisti na Krimu i kojima sada prijete nezakonite zatvorske kazne u trajanju do 20 godina; budući da je Rusija u prvih šest mjeseci 2019. nezakonito uhitila najmanje 37 ukrajinskih državljana na nezakonito okupiranom Krimu; budući da su gotovo svi uhićeni predstavnici autohtonih krimskih Tatara;

M.

budući da je od početka lipnja 2018. više od 70 ukrajinskih građana pritvoreno u različitim regijama Ruske Federacije i na okupiranom Krimu zbog političkih razloga; budući da se prema procjenama Centra za ljudska prava „Memorial” iz ožujka ove godine u Rusiji nalazi 297 političkih zatvorenika, što je 50 više no prije četiri godine, uključujući redatelja Olega Sencova koji je 2018. dobio nagradu Saharov za slobodu mišljenja;

N.

budući da su u prosincu 2017. Andreja Rudomaku, vođu nevladine organizacije Environmental Watch za Sjeverni Kavkaz i njegove kolege Viktora Čirikova, Aleksandra Savejeljeva i Veru Kolonunaju brutalno napali maskirani muškarci, nakon čega je Andreju Rudomaki dijagnosticiran potres mozga i prijelomi kostiju lica; budući da, iako vlasti raspolažu materijalnim dokazima, uključujući snimke CCTV-a i otiske prstiju napadača, istraga nije dala nikakve konkretne rezultate te da su počinitelji i nalogodavci brutalnog napada i dalje na slobodi; budući da se umjesto toga protiv Andreja Rudomake provodi kaznena istraga zbog „klevetanja” člana Državne dume;

O.

budući da prema ruskom zakonu o „stranim agentima” nevladine organizacije koje primaju financijska sredstva iz inozemstva i koje su „politički aktivne” moraju podnijeti zahtjev za uvrštavanje na poseban vladin popis stranih agenata, da su izložene dodatnom i pažljivom vladinu nadzoru te da se od njih zahtijeva da u svim svojim publikacijama, izjavama za medije i izvješćima navedu da im je autor strani agent;

P.

budući da je jedna od najstarijih i najistaknutijih aktivistica za zaštitu okoliša u državi Aleksandra Korleva, voditeljica nevladine organizacije Ekozaštita, sa sjedištem u Kalinjingradu, bila prisiljena pobjeći iz zemlje i tražiti azil u inozemstvu zbog optužbi za kazneno djelo neplaćanja kazni izrečenih poradi upornog odbijanja te skupine da se registrira kao „strani agent”; budući da joj, u slučaju da je se proglasi krivom, prijete do dvije godine zatvora;

Q.

budući da je Ekozaštita! jedna od 49 ruskih nevladinih organizacija koje su podnijele zahtjeve pred Europskim sudom za ljudska prava (zahtjev br. 9988/13), tvrdeći da se zakonom o stranim agentima krši nekoliko normi u području ljudskih prava, uključujući one o slobodi izražavanja i udruživanja, što je zaključak koji je podupro povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava;

R.

budući da su u posljednjih nekoliko mjeseci pokrenuta najmanje dva kaznena postupka protiv boraca za zaštitu okoliša Andreja Borovikova i Vjačeslava Jegorova zbog opetovanog kršenja zakona o javnom okupljanju u vezi s prosvjedima za zaštitu okoliša u Arkhangelsku i moskovskim regijama;

S.

budući da su Europska unija i Ukrajina u svojoj zajedničkoj izjavi nakon posljednjeg sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine 8. srpnja 2019. pozvale na hitno puštanje na slobodu svih ukrajinskih građana koji su nezakonito pritvoreni na Krimskom poluotoku i u Rusiji, uključujući aktiviste krimskih Tatara;

T.

budući da su četvorica ukrajinskih političkih zatvorenika: Oleg Sencov, dobitnik Nagrade Saharov za slobodu mišljenja 2018., Oleksandr Kolčenko, Oleksandr Šumkov i Volodimir Baluh u lipnju 2018. započeli štrajk glađu u znak prosvjeda protiv produžetka pritvora ukrajinskih političkih zatvorenika od strane Rusije;

U.

budući da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe izaslanstvu Ruske Federacije dopustila da se vrati u Vijeće Europe, vodeću europsku organizaciju za ljudska prava te mu je 25. lipnja 2019. ponovno omogućila pravo glasa, ustrajući u tome da odobravanje ponovnog sudjelovanje zauzvrat mora biti popraćeno poštovanjem vrijednosti i normi tog tijela;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.