EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.4.2019.
COM(2019) 176 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, EUROPSKOM ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI
o provedbi strateškog akcijskog plana za baterije: razvoj strateškog vrijednosnog lanca baterija u Europi
I.ZAŠTO EUROPI TREBA STRATEŠKI PRISTUP BATERIJAMA
Očekuje se da će potražnja za baterijama u narednim godinama vrlo brzo rasti zbog tekućeg prelaska na čistu energiju, čime će ovo tržište dobivati sve veću stratešku važnost na globalnoj razini. Prema nekim izvorima europski tržišni potencijal mogao bi od 2025. vrijediti do 250 milijardi EUR godišnje 1 . Taj je trend postao izraženiji zbog novog i sveobuhvatnog zakonodavnog i upravnog okvira za energetsku uniju, koji je Komisija uspješno donijela kako bi se ubrzao prelazak na održivo, sigurno i konkurentno gospodarstvo EU-a.
Komisija je zaključila da su baterije strateški lanac vrijednosti u kojem EU mora povećati ulaganja i inovacije u kontekstu ojačane strategije industrijske politike čiji je cilj izgradnja globalno integrirane, održive i konkurentne industrijske baze 2 .
U svojoj dugoročnoj viziji klimatski neutralnog gospodarstva do 2050., „Čisti planet za sve”, Komisija pokazuje kako Europa može predvoditi na putu prema klimatskoj neutralnosti i pružiti čvrstu osnovu za rad na postizanju modernog i prosperitetnog klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. 3 . Prema toj viziji jasno je da će elektrifikacija biti jedan od glavnih tehnoloških putova za postizanje ugljične neutralnosti 4 . Baterije će biti jedan od ključnih elemenata koji će omogućiti taj prelazak jer su važne za stabilizaciju elektroenergetske mreže i uvođenje čiste mobilnosti 5 .
Baterije su vrlo opipljiva prilika za iskorištavanje te temeljne transformacije kako bi se stvorila radna mjesta visoke vrijednosti i povećala gospodarska proizvodnja. One mogu postati ključni pokretač industrijske konkurentnosti i vodstva EU-a, posebno za europsku automobilsku industriju.
Za to su potrebna velika ulaganja. Procjenjuje se da će se u Europi morati izgraditi od 20 do 30 gigatvornica samo za proizvodnju baterijskih ćelija i da će trebati znatno ojačati povezani ekosustav 6 . Razmjer i brzina potrebnih ulaganja znači da će brzo poticanje privatnih ulaganja biti ključan čimbenik uspjeha.
Danas je u globalnoj proizvodnji baterijskih ćelija udio Europe samo 3 %, a udio Azije čak 85 % 7 . Ako se ne poduzmu mjere kako bi se pomoglo stvaranju održivog sektora proizvodnje baterija, Europa bi mogla nepovratno zaostati za svojim konkurentima na globalnom tržištu baterija i postati ovisna o uvozu baterijskih ćelija i sirovina koje se upotrebljavaju u lancu opskrbe.
Kako bi se spriječila tehnološka ovisnost o našim konkurentima i iskoristio potencijal baterija za stvaranje radnih mjesta, ostvarivanje rasta i ulaganje, Europa mora brzo poduzeti korake u globalnoj utrci kako bi konsolidirala tehnološko i industrijsko vodstvo u cijelom lancu vrijednosti. Komisija surađuje s mnogim državama članicama i ključnim dionicima iz industrije na razvoju konkurentnog, održivog i inovativnog baterijskog ekosustava u Europi, koji obuhvaća cijeli lanac vrijednosti.
To je glavni cilj Europskog saveza za baterije (EBA), inicijative koju vodi industrija, a koju je Komisija pokrenula u listopadu 2017. kako bi poduprla širenje inovativnih rješenja i proizvodnih kapaciteta u Europi. EBA pomaže u poticanju suradnje između industrija i u svim segmentima lanca vrijednosti, za što dobiva potporu na razini EU-a i na razini država članica EU-a 8 .
Taj se pristup može smatrati referentnim primjerom za djelovanje EU-a u drugim strateškim sektorima u kojem se vidi kako se zajednički radi na europskim industrijskim i inovacijskim prednostima kako bi se popunile praznine u lancu vrijednosti.
U tom kontekstu Komisija je u svibnju 2018. donijela Strateški akcijski plan za baterije, koji je dio trećeg paketa za mobilnost, „Europa u pokretu” 9 . Time je na jednom mjestu skupljen niz mjera za potporu nacionalnim, regionalnim i industrijskim nastojanjima da se uspostavi vrijednosni lanac baterija u Europi, koje obuhvaćaju vađenje, nabavu i preradu sirovina, materijale za baterije, proizvodnju ćelija, baterijske sustave i ponovnu uporabu i recikliranje.
Manje od godinu dana nakon donošenja Strateškog akcijskog plana ostvaren je značajan napredak u ključnim aktivnostima, a industrija je najavila nekoliko velikih ulaganja. U ovom se izvješću iznosi trenutačno stanje glavnih mjera koje su do sada poduzete u vrijednosnom lancu baterija te se utvrđuju otvorena pitanja i prilike u ovom strateškom sektoru za EU koji se odnose na dekarbonizaciju i modernizaciju gospodarstva.
Prelazak na čistu mobilnost ubrzat će potražnju za električnim vozilima na baterije
Prometni sektor općenito i automobilski sektor specifično bit će srednjoročno najvažniji za porast potražnje za baterijskim ćelijama, što vrijedi već i u ovom trenutku 10 . To će imati ključnu ulogu u smanjenju troškova na temelju znatne ekonomije razmjera 11 . Trenutačno je na cestama u svijetu više od četiri milijuna električnih vozila. Predviđa se da će do 2028. taj broj porasti na 50–200 milijuna te da će do 2040. dosegnuti 900 milijuna 12 . Baterije čine do 40 % vrijednosti automobila 13 .
Litij-ionske baterije: današnja i buduća svjetska ponuda i potražnja te europski udio u proizvodnji. Izvor: JRC
Zakonodavne inicijative i potporne mjere donesene u okviru Komisijine Strategije za mobilnost s niskom razinom emisije i tri paketa za mobilnost „Europa u pokretu” imat će utjecaj na ponudu i potražnju u pogledu električnih vozila, a time i baterija 14 . To uključuje nedavno donesenu Uredbu o emisijskim normama za CO2 za nove automobile 15 i za većinu teških vozila 16 te revidiranu Direktivu o čistim vozilima u kojoj se određuju ciljevi javne nabave za vozne parkove s nultim i niskim emisijama 17 . U nekim gradovima vlada krizna situacija zbog emisija iz automobila i visokih razina onečišćenja zraka, koja je javni problem koji potiče potražnju za čišćim vozilima (znatno smanjenje potražnje za dizelskim vozilima) 18 . To je potaknulo neke vlade na poduzimanje mjera (npr. zabrane buduće prodaje vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, uvođenje ograničenja za dizelska vozila i zabrane dizelskih vozila u gradskim područjima), a proizvođače automobila na reviziju poslovnih i investicijskih strategija (npr. prebacivanje proizvodnje s dizelskih vozila na hibridna i električna vozila i vozila s gorivnim ćelijama). Kad se prijevozne naknade i porezi restrukturiraju tako da odražavaju infrastrukturne i vanjske troškove, što uključuje primjenu načela „onečišćivač plaća” u naplati cestarina, potaknut će se i potražnja za vozilima s nultim i niskim emisijama 19 .
Sustav za pohranu energije iz obnovljivih izvora bit će među ključnim pokretačima potražnje za baterijama
Do 2050. barem će se udvostručiti udio električne energije u potrošnji konačne energije i biti najmanje 53 %. Očekuje se da će se do 2030. približno 55 % potrošnje električne energije u EU-u proizvoditi iz obnovljivih izvora (porast od 29 % u odnosu na sadašnju razinu). Očekuje se da će do 2050. taj broj biti veći od 80 % 20 . Za djelotvornu integraciju električne energije iz obnovljivih izvora bit će potreban niz tehnologija za pohranu energije, uključujući reverzibilne hidroelektrane, baterije i kemijsku pohranu (vodik). Izbor rješenja ovisit će o lokaciji, potrebnom kapacitetu i uslugama koje će se pružati.
Budući da baterije omogućavaju privremenu pohranu električne energije i vraćanje te energije u mrežu, one mogu poslužiti društvu da bolje iskoristi različite i decentralizirane izvore obnovljive energije, kao što su eolska i solarna energija. One pomažu u uravnoteženju elektroenergetske mreže, dopunjavajući fleksibilnost koja se postiže interkonekcijama, upravljanjem potrošnjom i drugim tehnologijama za pohranu energije. Baterije koje se upotrebljavaju za uravnoteženje elektroenergetske mreže mogu biti stacionarne ili prijenosne (tj. baterije u električnim vozilima, pod uvjetom da mogu vraćati energiju u mrežu 21 ).
Globalno širenje energije iz obnovljivih izvora u proteklom desetljeću već je dovelo do ogromnog smanjenja troškova, posebno kad je riječ o solarnoj i eolskoj energiji na kopnu i na moru. To među ostalim znači da milijuni potrošača širom svijeta sad mogu proizvoditi vlastitu električnu energiju (uglavnom pomoću solarnih ploča na krovovima), pohranjivati tu energiju te je prodavati u mreži.
Sigurno je da će se znatno povećati uloga i važnost pohrane energije, posebno tehnologija za pohranu energije u baterijama. U srednjoročnom razdoblju očekuje se da će stacionarne baterije zauzimati približno 10 % tržišta baterija, ali njihova će važnost i dalje rasti. Iz perspektive 2050. pohrana će postati glavni način integriranja obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, kako se s vremenom proizvodnja energije iz termoelektrana bude smanjivala, a potencijal upravljanja potrošnjom bude potpunije iskorištavao. Neki od scenarija koji se razmatraju u Komunikaciji Komisije o „Čistoj planeti za sve” ukazuju na to da bi godišnja pohrana električne energije do 2050. mogla porasti barem deset puta u odnosu na 2015. godinu.
Očekuje se da će do 2050. kao tehnologija za pohranu energije baterije imati daleko značajniju ulogu od reverzibilnih hidroelektrana, koje su trenutačno glavna tehnologija za pohranu u elektroenergetskom sustavu, i da će njihov udio u kapacitetu za pohranu energije u EU-u biti veći od 90 % 22 .
Rješavanje pitanja ovisnosti Europe o energiji i sirovinama – strateška prilika
U prognozama globalnog tržišta predviđa se da će potražnja za litij-ionskim baterijama znatno porasti, do 660 GWh do 2023. i do 1100 GWh do 2028. te da bi mogla dosegnuti do 4000 GWh do 2040., u usporedbi s današnjih samo 78 GWh 23 . Predviđa se da će s povećavanjem globalnog tržišta Europa do 2023. sagraditi kapacitet od 207 GWh i da će do 2028. 24 europska potražnja samo za baterijama za električna vozila bit će približno 400 GWh, čime će se stvoriti najmanje 3 do 4 milijuna radnih mjesta 25 .
Međutim, trenutačna velika ovisnost EU-a o uvozu baterijskih ćelija mogla bi industriju izložiti visokim troškovima i rizicima u opskrbnom lancu i ugroziti sposobnost automobilske industrije da bude konkurentna stranim konkurentima, osobito ako bude nestašice s obzirom na predviđeno povećanje potražnje.
Ta ovisnost nije ograničena samo na proizvodnju baterijskih ćelija. Za sigurnost opskrbe u Europi važno je pitanje dostupnosti pet osnovnih sirovina za baterije (litij, nikal, kobalt, mangan i grafit) jer se ti materijali mogu nabaviti od samo malog broja zemalja 26 . I postrojenja koja mogu rafinirati i prerađivati gotovo sve te materijale na razini kvalitete potrebnoj za baterije trenutačno su koncentrirana u Kini, koja zbog toga dominira opskrbnim lancem litij-ionskih baterija. Isto vrijedi i za vrijednosne lance drugih ključnih materijala u električnim vozilima, posebno elemenata rijetkih zemalja za trajne magnete visoke energetske gustoće, koji su danas ključni za proizvodnju elektromotora s najvećom gustoćom snage 27 . U nekim slučajevima pristup tim sirovinama može biti ugrožen zbog političke nestabilnosti, zbog koje bi moglo doći do prekida pristupa (uključujući zbog visokih poreza i carina na izvoz) ili do prepreka u pristupu zbog prevladavajuće primjene neetičkih i neodrživih rudarskih praksi.
Ovisnosti o opskrbi materijalima u vrijednosnom lancu baterija električnih vozila. Izvor: JRC
U sljedećem desetljeću znatno će se povećati potražnja za svim navedenim sirovinama zbog širenja tržišta električnih vozila 28 . EU stoga mora ekonomski i geostrateški osigurati da ne postane ovisan o onim primarnim sirovinama i drugim prerađenim materijalima u vrijednosnom lancu baterija koji dolaze iz inozemstva. EU mora diversificirati svoje izvore tih materijala, uključujući domaće izvore, u potpunosti iskoristiti svoju trgovinsku politiku kako bi osigurao održivu i sigurnu opskrbu te se još više približiti kružnom gospodarstvu putem oporabe, ponovne uporabe i recikliranja.
II.Baterijski ekosustav u Europi: RAZVOJ KONKURENTNIH, ODRŽIVIH I INOVATIVNIH STRATEŠKIH LANACA VRIJEDNOSTI
Cilj je Komisije da EU postane industrijski predvodnik i poveća svoju stratešku autonomiju u cijelom lancu vrijednosti u sektoru proizvodnje baterija. Zbog toga ona namjerava postaviti temelje za održiv, konkurentan i inovativan baterijski ekosustav u EU-u. Komisija je vrlo rano počela podupirati razvoj baterija, ali je u međuvremenu zbog brzine kojom se to područje mijenja zaključila da je potreban sveobuhvatniji pristup s više suradnje.
U Obnovljenoj strategiji industrijske politike EU-a istaknuta je potreba da se nastavi jačati europske prednosti u strateškim lancima vrijednosti u novim tehnologijama te da se ti lanci učine robusnijima 29 . U tom kontekstu Komisija je odredila baterije kao strateški važan lanac vrijednosti i predložila je pristup u kojem industrija ima vodeću ulogu. Otada pomaže u uspostavljanju suradnje između ključnih industrijskih subjekata tako što potiče osnivanje europskih konzorcija za istraživanje, inovacije i proizvodnju i olakšava bolje iskorištavanje postojećih mehanizama za ulaganja, pri čemu blisko surađuje s Europskom investicijskom bankom (EIB) i državama članicama. Taj je pristup temelj Europskog saveza za baterije 30 .
Zbog raznolikosti pitanja koja se trebaju rješavati u sektoru proizvodnje baterija u Europi potrebne su sveobuhvatne i dosljedne mjere u čitavom lancu vrijednosti. Stoga je Komisija u Strateškom akcijskom planu za baterije predložila mjere koje obuhvaćaju vađenje, nabavu i preradu sirovina, proizvodnju baterijskih ćelija, baterijske sustave, recikliranje i ponovnu uporabu 31 . Među mjerama su osiguravanje opskrbe primarnim sirovinama za baterije iz EU-a i vanjskih izvora, povećavanje doprinosa sekundarnih sirovina, podržavanje istraživanja i inovacija, rad s ulagačima na promicanju skalabilnosti i proizvodnih kapaciteta inovativnih rješenja te ulaganje u specijalizirane vještine. Dodatna je prilika razvoj najnaprednijih svjetskih tehnologija i kapaciteta recikliranja. Održive baterije – proizvedene uz odgovornu nabavu, s najnižim mogućim ugljičnim otiskom i primjenom pristupa kružnog gospodarstva, mogu biti u središtu konkurentske prednosti EU-a. Na razini EU-a moraju se izraditi zahtjevi i usklađene norme koji će biti temelj naše konkurentske prednosti u sektoru.
Potpora koja se pruža u kontekstu Strateškog akcijskog plana Komisije za baterije u potpunosti je u skladu s međunarodnim obvezama EU-a, osobito u okviru Svjetske trgovinske organizacije, te s nastojanjima EU-a da se osiguraju ravnopravni uvjeti za sve i da se uklone tržišni poremećaji.
Istraživanje, inovacije i demonstracijski projekti: projektiranje i uvođenje nove generacije baterijskih tehnologija
Europa treba kontinuiran i koordiniran rad za potporu ulaganjima u istraživanja i inovacije u području naprednih materijala za baterije i baterijskih kemijskih procesa kako bi poboljšala svoje rezultate u tehnologijama litij-ionskih (Li-ionskim) baterijskih ćelija te kako bi došla na čelo kad je riječ o sljedećoj generaciji baterijskih tehnologija. Kemijski proces u trenutačno najmodernijim baterijama uglavnom je litij-ionski, ali je, budući da je potrebno postići veću energetsku gustoću i bolju učinkovitost, potrebno ostvariti i kratkoročna i srednjoročna poboljšanja i radikalnije promjene kako bi se došlo do nove generacije post-litij-ionskih baterija koje će se temeljiti na novim naprednim materijalima. Trgovačka društva iz EU-a u dobrom su položaju kako bi iskoristila te tehnološke napretke 32 .
EU za baterije aktivira sve instrumente potpore, koji obuhvaćaju sve faze inovacijskog ciklusa, od temeljnih i primijenjenih istraživanja do demonstracijskih projekata, prvog uvođenja i komercijalizacije.
Koordiniranje istraživačkih aktivnosti povezanih s baterijama ključno je za iskorištavanje potencijala tog sektora. Iz zajedničkog rada na temelju Strateškog plana za energetsku tehnologiju (SET) 33 i Strateškog programa za istraživanje i inovacije (STRIA) 34 Komisija je pokrenula europsku tehnološku i inovacijsku platformu (ETIP) „Baterije u Europi” 35 kako bi se poboljšao rad u prioritetnim istraživanjima u području baterija povezivanjem dionika u industriji, istraživačke zajednice i država članica EU-a radi poticanja suradnje među relevantnim istraživačkim programima u području baterija. Tom platformom omogućuje se suradnja među brojnim istraživačkim programima u području baterija, koji su pokrenuti na razini EU-a i na nacionalnoj razini, i inicijativama privatnog sektora.
ETIP će obaviti pripremu za partnerstvo s industrijom u zajedničkim programima za istraživanje i inovacije u području baterija, što je predložila Komisija u okviru budućeg Okvirnog programa za istraživanje i inovacije „Obzor Europa”, koji počinje 2021. Cilj je partnerstva poduprijeti čelnu ulogu EU-a objedinjavanjem svih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti programa Obzor Europa na jednom mjestu kako bi se razvio koherentan i strateški program u suradnji s industrijskim subjektima i istraživačkom zajednicom.
Proračun EU-a već sadržava važne mogućnosti za financiranje istraživanja i inovacija u području baterija. U sklopu Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014.–2020., Obzora 2020., odobrene su 1,34 milijarde EUR za projekte za pohranu energije u mreži i za mobilnost s niskim razinom ugljika. U 2019. je u Obzoru 2020. dodan poziv za financiranje projekata povezanih s baterijama ukupne vrijednosti 114 milijuna EUR, što se provodi u okviru Europskog saveza za baterije. Nakon toga, 2020., slijedit će poziv vrijednosti 132 milijuna EUR kojim će se obuhvatiti baterije za prijevoz i energiju.
Europski fond za regionalni razvoj također pruža potporu istraživanjima i inovacijama radi promicanja energetski učinkovitog i dekarboniziranog prometnog sektora.
Regije EU-a iskazale su interes za uspostavljanjem partnerstava kako bi radile na zajedničkim projektima i dodatno razvijale vrlo inovativne ekosustave u području baterija. Jedno takvo međuregionalno partnerstvo, usmjereno na napredne materijale za baterije za elektromobilnost i pohranu energije, pokrenuto je u listopadu 2018. u okviru platforme za pametnu specijalizaciju za modernizaciju industrije. To se otvoreno partnerstvo 36 već proširilo na 22 regije i nekoliko je pilot-područja uspostavljeno u čitavom lancu vrijednosti kako bi se utvrdili projekti povezani s baterijama koji bi mogli dovesti do uspješnih komercijalnih djelatnosti 37 .
Osim toga, demonstracijski projekti i pilot-projekti važni su za testiranje novih tehnologija u gotovo tržišnim uvjetima, prije nego što se proizvodnja poveća do komercijalne razine. Europska investicijska banka (EIB) daje zajmove, jamstva i financiranje u obliku vlasničkog kapitala putem instrumenta Programa za demonstracijske projekte u području energetike (EDP) u okviru InnovFina kako bi podržala prve takve komercijalne demonstracijske projekte u području energetike 38 . Putem tog instrumenta već je dogovoren jedan zajam od 52,5 milijuna EUR za demonstracijsko postrojenje u Švedskoj u kojem će se proizvoditi napredne litij-ionske ćelije za baterije u prijevozu, stacionarnoj pohrani i industriji 39 . Potporu Europskog fonda za strateška ulaganja također je dobilo nekoliko industrijskih projekata u području baterija u Hrvatskoj, Francuskoj, Grčkoj i Švedskoj. Očekuje se da će u sklopu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira novi fond, InvestEU, na jednom mjestu objediniti postojeće financijske mehanizme zbog čega će pružanje potpore EU-u biti učinkovitije i fleksibilnije i kad je riječ o baterijama.
Fond za inovacije, koji je osnovan u sklopu sustava EU-a za trgovanje emisijama, trebao bi u razdoblju od 2020. do 2030. osigurati približno 10 milijardi EUR kako bi podržao pretkomercijalne demonstracijske projekte u području niskougljičnih tehnologija, uključujući pohranu energije 40 . Njime će se pružiti prilika za proizvodnju, testiranje i demonstraciju inovativnih baterijskih tehnologija u odgovarajućim razmjerima, čime će se pomoći u prelasku s rezultata istraživanja i inovacija (na primjer, postignutih u okviru programa Obzor 2020.) na komercijalnu primjenu u proizvodnji baterija, što je cilj Europskog saveza za baterije. To će se provoditi u potpunoj koordinaciji s drugim relevantnim programima EU-a, a InvestEU bi mogao biti uključen putem mješovitog financiranja.
Razmjer je investicijskih potreba toliki da sredstva nije moguće dobiti samo iz javnog financiranja: važno je imati mehanizme za djelotvorno privlačenje privatnog kapitala. Stoga je od ključne važnosti dobiti kombinaciju javnih i privatnih izvora ulaganja 41 .
U skladu s ciljem EU-a – inovacijama u području čiste energije – upotrebljavaju se inovativni programi financiranja koji uključuju javni i privatni sektor. U listopadu 2018. Komisija i Breakthrough Energy dogovorili su se o pokretanju novog modela suradnje između javnog i privatnog sektora kako bi se potaknula izravnija privatna ulaganja u europska trgovačka društva koja rade na revolucionarnim niskougljičnim tehnologijama i inovatore koji nude rješenja za klimatske promjene 42 . U okviru tog instrumenta za zajedničko ulaganje predviđen je početni kapital u iznosu od 100 milijuna EUR. To obuhvaća 50 milijuna EUR iz grupacije Breakthrough Energy (ili njezinih povezanih društava) i 50 milijuna EUR koje je osigurala Komisija putem InnovFina, financijskog instrumenta Obzora 2020. kojim upravlja Europska investicijska banka.
Europski savez za baterije razmatra i potencijal za prekogranične projekte koji se bave revolucionarnim inovacijama radi pristupa javnom financiranju koje bi bile spojive s pravilima EU-a o državnim potporama u okviru važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) 43 . Nekoliko država članica EU-a već je pokrenulo postupke za pronalaženje potencijalnih konzorcija te zajednički radi na izradi IPCEI-ja u tom području 44 . Cilj im je što je prije moguće zatražiti odobrenje Komisije.
Ulaganje u industrijsko uvođenje inovativnih rješenja u svakom segmentu vrijednosnog lanca baterija
Europski savez za baterije djeluje kao katalizator za stvaranje vrijednosnog lanca baterija u Europi. Ovoj se mreži pridružilo približno 260 industrijskih i inovacijskih subjekata. Mrežom upravlja EIT InnoEnergy (Zajednica znanja i inovacija Europskog instituta za inovacije i tehnologiju), koji je već najavio konsolidirana privatna ulaganja u iznosu do 100 milijardi EUR, koja će obuhvaćati sve segmente lanca vrijednosti. 45
To uključuje proizvodnju primarnih i sekundarnih sirovina u EU-u i planirana ulaganja u proizvodnju baterija, kako je najavilo nekoliko europskih konzorcija. Među tim se konzorcijima nalazi i konzorcij koji uz potporu Europske investicijske banke započinje razvoj pilot-linije u Švedskoj. Jedan drugi konzorcij ulaže u razvoj naprednih litij-ionskih baterija, nakon kojih će uslijediti litij-ionske baterije krutog stanja, a očekuje da bi mogao početi proizvodnju u sljedećih nekoliko godina. Skupine za materijale i recikliranje grade postrojenja u Poljskoj i Finskoj kako bi do 2020. počele proizvodnju ključnih materijala za baterije električnih vozila.
Definiranje standarda za čiste, sigurne, konkurentne i etički proizvedene baterije
Cilj da Europa postane predvodnik u proizvodnji održivih baterija ponajprije se mora temeljiti na čvrstom pravnom okviru dopunjenom europskim usklađenim normama. Pravni zahtjevi koji se primjenjuju na baterije koje se stavljaju na tržište EU-a i na proizvodne procese znatno će utjecati na razvoj i uvođenje baterijskih tehnologija i na njihov utjecaj na javno zdravlje, sigurnost, klimu i okoliš.
U području primjene budućih regulatornih zahtjeva vjerojatno će biti karakteristike baterija kao što su sigurnost, povezivost, učinkovitost, trajnost, dvosmjernost, mogućnost ponovne uporabe, mogućnost recikliranja, učinkovitost resursa ili, čak, učinci cijelog životnog vijeka, na primjer „ugljični otisak” 46 . Te će zahtjeve trebati dopuniti općenitijim zahtjevima za lanac vrijednosti u područjima odgovorne nabave, prijevoza i pohrane te prikupljanja i recikliranja otpada. Kad je riječ o baterijama, ti bi se zahtjevi mogli, na primjer, utvrditi u okviru Uredbe o ekološkom dizajnu i Direktive EU-a o baterijama 47 . Rezultati Komisijine evaluacije te Direktive izdat će se zajedno s ovim izvješćem 48 .
Komisija je započela i rad na izradi minimalnih zahtjeva za učinkovitost i održivost baterija. Ti kriteriji moraju biti poduprti znanstveno utemeljenim usklađenim normama koje će industrija upotrebljavati za dokumentiranje usklađenosti s regulatornim zahtjevima propisanima u zakonodavstvu EU-a. Komisija i europska tijela za normizaciju (CEN/CENELEC) blisko surađuju kako bi osigurali koordiniran i pravodoban pristup razvoju normi.
Europski proizvođači baterija već su pokazali da su spremni uskladiti ekološke uvjete kako bi mogli izračunavati ekološke otiske svojih proizvoda za cijeli životni vijek baterija. Ta su dogovorena pravila poticajna osnova na kojoj se može izgraditi održivost europskog sektora proizvodnje baterija. 49
Tržište rada i kvalificirana radna snaga: ulaganje u ljude
Radna je snaga u EU-u visokokvalificirana, ali i dalje nedostaju specijalizirane vještine povezane s baterijama, posebno u pogledu osmišljavanja primijenjenih procesa i proizvodnje ćelija. Poduzimaju se mjere na razini EU-a i država članica kako bi se taj problem nedostatka vještina smanjio i kako bi se u Europu privuklo svjetske stručnjake u razvoju i proizvodnji baterija.
Kako bi se osmislili i uveli programi osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja, u skladu s europskim stupom socijalnih prava 50 potrebna je suradnja između ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, socijalnih partnera i dionika u vrijednosnom lancu baterija 51 .
Stoga je Komisija uključila baterije kao jednu od ključnih tema za financiranje u okviru Plana za sektorsku suradnju u području vještina iz programa Erasmus+, a četverogodišnji projekt trebao bi započeti do kraja 2019. godine 52 .
Istovremeno, EIT InnoEnergy surađuje s mrežom stručnih subjekata (akademska zajednica, centri za obuku itd.) na izradi robusnih diplomskih nastavnih planova i stupnjeva u području energetske tranzicije, kao i na osposobljavanju namijenjenom osoblju trgovačkih društava.
Kako bi poboljšala dostupnost ustanova za osposobljavanje i istraživanje, Komisija u svojem Strateškom akcijskom planu za baterije potiče istraživačke centre da omoguće pristup svojim laboratorijima u kojima istražuju baterije. Zajednički istraživački centar Komisije već je otvorio pristup laboratorijima EU-a za testiranje baterija.
Strateški pristup osiguravanju održivog pristupa sirovinama za baterije
Osiguravanje pristupa sirovinama za baterije ključno je za ispunjavanje ambicije EU-a da postane konkurentan u globalnom sektoru baterija. Na temelju nedavnih procjena ukazuje se da bi 2030. potražnja EU-a za litijem, kobaltom i prirodnim grafitom za hibridna i električna vozila mogla biti znatno veća od one u 2015. već samo radi budućeg uvođenja elektromobilnosti 53 . Kako bi se smanjila ovisnost EU-a o uvozu sirovina za baterije, nužno je olakšati pristup primarnim i sekundarnim domaćim izvorima EU-a te osigurati sigurnu i održivu opskrbu iz zemalja bogatih resursima izvan EU-a. U skladu s obvezama koje je EU preuzeo u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), potrebne su mjere kako bi se takva vanjska nabava provodila na pošten, održiv i etičan način te kako bi se tom nabavom pridonosilo različitim ciljevima održivog razvoja 54 . U tom je kontekstu upotreba održivo proizvedenih sirovina ključna za ekološki otisak baterije i cijelog električnog vozila.
Kad je riječ o trgovinskoj politici, na bilateralnoj razini, uz to što u sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA) s partnerima kao što su Kanada i Meksiko postoje odredbe povezane sa sirovinama, EU je predložio odredbe o održivoj nabavi sirovina u tekućim pregovorima o FTA-ima s važnim partnerima za materijale za baterije kao što su Čile i Australija. Komisija pregovara i o ukidanju izvoznih carina i količinskih ograničenja sirovina u bilateralnim pregovorima s Indonezijom. Na multilateralnoj razini u WTO-u EU je već uspješno osporio izvozna ograničenja koja je uvela Kina 55 .
Komisija također pojedinačno razmatra svaki zahtjev za obustavu tarifa kako bi osigurala da se u skladu s politikama Unije takve obustave privremeno dodjele ako je jasno dokazano da za to postoje solidni ekonomski razlozi, ujedno imajući u vidu tekuće industrijske projekte koji će ukloniti postojeće nedostatke u EU-ovu lancu vrijednosti.
Na unutarnjoj razini Komisija je pokrenula dijalog s državama članicama EU-a kako bi mapirala dostupnost sirovina za baterije u Europi, uključujući kobalt, litij, prirodni grafit i nikal. Ishod pokazuje da je unatoč geološkom potencijalu u Europi vađenje sirovina za baterije ograničeno i koncentrirano u nekoliko europskih zemalja. Boljim iskorištavanjem tog potencijala smanjio bi se rizik za sigurnost opskrbe sirovinama za baterije. 56 Uz to, iako u Europi postoje kapaciteti za preradu kobalta i nikla, ne postoje takvi kapaciteti za preradu spojeva litija ili prirodnog grafita na razini kvalitete potrebnoj za baterije. To znači da bi se u slučaju potencijalnog povećanja vađenja litija i prirodnog grafita u Europi svi ti materijali morali barem kratkoročno radi prerade na razini kvalitete potrebnoj za baterije otpremati u zemlje izvan Europe. Komisija surađuje s Europskom investicijskom bankom (EIB), ključnim industrijskim subjektima i državama članicama kako bi riješila otklonila taj nedostatak u lancu vrijednosti 57 .
Održivo rudarstvo preduvjet je za čiste vrijednosne lance baterija. Komisija će olakšati rad na razvoju zajedničkog skupa načela za socijalno i ekološki održiv rudarski sektor u Europi te će poticati države članice da integriraju ta načela u svoje strategije za sirovine. Komisija će ujedno istražiti mogućnosti uključivanja postojećih mjerila za održivo rudarstvo u taksonomiju održivog financiranja kako bi se investitore usmjerilo na rudarske projekte koji poštuju visoke standarde održivosti.
Budući da u ovom sektoru postoji velika ovisnost o uvozu, uloga industrije u daljnjim dijelovima proizvodnog lanca važna je za stvaranje onoga što se očekuje od tržišta s obzirom na čiste sirovine za baterije, na primjer, putem odgovorne nabave. Komisija će pomoći u izradi kodeksa za upravljanje održivošću za europske proizvođače baterija koji se obvežu poštovati priznate međunarodne standarde odgovornog poslovanja i održivosti, kao što su Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća i Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima. Razmotrit će izradu ugovorne klauzule za dobavljače u čistim vrijednosnim lancima baterija kako bi se slične obveze promicale u cijelom lancu vrijednosti. Komisija će ujedno razmotriti mogućnosti za uključivanje elemenata održive nabave minerala za baterije u Direktivu o nefinancijskom izvještavanju i za stavljanje sustava Komisije za pružanje potpore MSP-ovim namijenjenog za ispunjavanje obveze dužne pažnje za minerale iz područja zahvaćenih sukobima na raspolaganje trgovačkim društvima u opskrbnom lancu baterija koja upotrebljavaju druge metale i minerale 58 . Pozivom u okviru programa Obzor 2020. u pogledu „odgovorne nabave sirovina u globalnim lancima vrijednostima” pružit će se stručno znanje o tome kako ojačati postojeće industrijske programe, osigurati transparentnost podataka za čiste vrijednosne lance baterija i pratiti napredak. Komisija će i dalje blisko surađivati s OECD-om u tom području.
Širenje kružnog gospodarstva: osiguravanje pristupa sekundarnim materijalima za baterije
Recikliranjem iskorištenih baterija može se znatno pomoći u osiguravanju pristupa sirovinama za baterije. Na primjer, ako bude postojao odgovarajući regulatorni okvir, doprinos recikliranja baterija električnih vozila u zadovoljavanju potrebe za kobaltom u EU-u mogao bi 2030. dosegnuti približno 10 %, što je bolje od doprinosa rudarskog sektora EU-a 59 .
Europa ima potencijal za stvaranje vodeće svjetske industrije za sigurno i ekološki odgovorno postupanje s baterijama na kraju životnog vijeka. S brzim širenjem tržišta ključnih vrsta baterija, kao što su litij-ionske koje se upotrebljavaju u električnim vozilima (za koje recikliranje trenutačno gotovo i ne postoji), u Europi i svijetu rast će količina baterija na kraju životnog vijeka, zbog čega će trebati pravilno upravljati tokovima tog otpada i oporabljivati vrijedne materijale. Komisija već neko vrijeme procjenjuje mogućnosti da se za te baterije uspostavi kružno gospodarstvo u Europi 60 . Na primjer, u Direktivi o baterijama utvrđuju se ciljevi u pogledu prikupljanja otpadnih prijenosnih baterija i definiraju se minimalne razine učinkovitosti za recikliranje otpadnih baterija kako bi se postigla visoka razina oporabe materijala. Komisija je ocijenila ispunjava li Direktiva o baterijama svoje ciljeve i obuhvaća li na odgovarajući način nove tehnologije i kemijske procese baterija (npr. litij-ionske baterije), nove primjene baterija i repariranje baterija 61 . Komisija je ocijenila i usklađenost odredbi Direktive s politikama EU-a o kružnom gospodarstvu i sirovinama. Taj je postupak uključivao procjenu doprinosa Direktive racionalnoj upotrebi resursa i provedbi niskougljičnih politika. Prema potrebi Komisija će dati prijedloge za reviziju Direktive.
Ponovnom uporabom baterija u stacionarnim primjenama mogu se smanjiti utjecaji na okoliš tijekom životnog vijeka 62 . Na primjer, Komisija je potpisala Sporazum o inovacijama u području baterija kako bi ispitala mogu li se na temelju sadašnjeg zakonodavstva na razini EU-a ili država članica baterije ponovno upotrebljavati 63 . Komisija uz to kontinuirano prati usklađenost drugih regulatornih instrumenata (npr. uredbi REACH i CLP (klasifikacija, označavanje i pakiranje tvari i smjesa) relevantnih za sirovine iz recikliranih baterija.
Regulatorne i poticajne mjere kojima se povećava potražnja za baterijama za pohranu i elektromobilnost
U izvješću o stanju energetske unije za 2019. vidljiv je napredak postignut u nizu regulatornih i poticajnih mjera za prelazak na niskougljično, sigurno i konkurentno gospodarstvo EU-a 64 . To uključuje inicijative relevantne za baterije u pogledu pohrane energije i čiste mobilnosti, a koje su donesene u okviru Strategije za mobilnost s niskom razinom emisije i paketa Čista energija za sve Europljane.
Na temelju revidirane Direktive o energiji iz obnovljivih izvora do 2030. postići će se udio obnovljivih izvora energije od 32 %, s mogućom revizijom tog udjela naviše 2023. 65 . To će vjerojatno potaknuti potražnju za baterijama jer one mogu poboljšati iskorištavanje različitih obnovljivih izvora energije kao što su eolska i solarna energija, npr. u kontekstu proizvodnje velikih razmjera i vlastite potrošnje u malim objektima, kao što su solarne ploče na krovu. Stacionarne i prijenosne baterije služit će kao dopuna fleksibilnosti se postiže poboljšanim interkonekcijama, upravljanjem potrošnjom i drugim tehnologijama za pohranu energije.
Emisijske norme EU-a za CO2 za razdoblje nakon 2020. usmjerit će industriju prema razvoju većeg broja vozila s nultim i niskim emisijama, uključujući hibridna ili potpuno električna vozila. Potražnja za električnim vozilima dobit će dodatan poticaj kad države članice EU-a, regije i gradovi prošire svoje usluge čistog prijevoza za građane promicanjem čistih vozila, kao što su električni autobusi, za što će iskoristiti natječaje za javnu nabavu. Istodobno, novim zakonodavstvom o energiji iz obnovljivih izvora, koje proizlazi iz paketa Čista energije za sve Europljane, osigurat će se progresivna dekarbonizacija strukture izvora električne energije. To je ključan preduvjet za dekarbonizaciju prometnog sektora, osobito cestovnog prometa.
Potražnja za vozilima s nultim i niskim emisijama i stvaranje infrastrukture idu ruku pod ruku. Brzina prihvaćanja vozila s nultim i niskim emisijama na tržištu, uključujući električna vozila, ovisi o dostupnosti jednostavne, sveobuhvatne i interoperabilne infrastrukture za punjenje. U Direktivi 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva već je utvrđen zajednički okvir mjera 66 . Komisija će do kraja 2020. objaviti svoju procjenu učinka ove Direktive te prema potrebi revidirati Direktivu. Procijenit će u kojoj je mjeri postojeće planiranje za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva, kao što je propisano u okvirima nacionalnih politika na temelju te Direktive, u skladu s očekivanim ubrzanjem prihvaćanja vozila s nultim i niskim emisijama za razdoblje nakon 2020. Procijenit će se i u kojoj se mjeri u tom uvođenju infrastrukture zadovoljavaju potrebe interoperabilnosti, na primjer, kad je riječ o sustavima plaćanja, te u kojoj su mjeri usluge za upotrebu infrastrukture prilagođene potrošačima.
Komisija je donijela i dodatne mjere za ubrzavanje uvođenja infrastrukture za alternativna goriva. U okviru drugog paketa za mobilnost 2017. Komisija je donijela akcijski plan, koji je uključivao dodatnih 800 milijuna EUR za financiranje infrastrukture za alternativna goriva na glavnoj transeuropskoj prometnoj mreži i u njezinim čvorovima u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) 67 . Komisija je odobrila 317 milijuna EUR za 31 mjeru u području infrastrukture za inovacije i alternativna goriva, čime je aktivirala do 2 milijarde EUR ukupnih ulaganja. Nakon 2021. CEF i novi fond, InvestEU, nastavit će pružati potporu za čistu energiju i prometnu infrastrukturu. Nadalje, u nedavno izmijenjenoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti zgrada nalaze se odredbe kojima se zahtijeva razvoj infrastrukture potrebne za pametno punjenje električnih vozila i, prije ili poslije, za usluge prijenosa energije iz vozila u zgradu ili iz vozila u mrežu 68 .
Pružanjem usluga mreži baterije u električnim vozilima mogu pomoći u integraciji obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav i u smanjenju operativnih troškova vozila za potrošače. U tom pogledu velik napredak prema olakšavanju prelaska na čistu energiju ostvaren je u prosincu 2018. kad su suzakonodavci dogovorili novu Uredbu o električnoj energiji i novu Direktivu o električnoj energiji, kojima se uspostavljaju nova pravila za bolje funkcioniranje tržišta električne energije u EU-u. Te bi odredbe trebale omogućiti novim tržišnim subjektima, uključujući operatere za pohranu energije, da osiguraju potrebnu fleksibilnost sustava i iskoriste nove poslovne prilike, posebno u sektoru energije iz obnovljivih izvora. Međutim, na razini EU-a bi moglo biti potrebno obratiti dodatnu pozornost na interoperabilnost i pristup podacima baterija vozila.
III.ZAKLJUČCI: DALJNJI KORACI
Komisija svojim strateškim pristupom baterijama omogućava istovremeno i koordinirano rješavanje različitih povezanih pitanja. To uključuje uvođenje promjena u područjima povezanih i automatiziranih vozila, pohrane energije, uvođenja infrastrukture, interoperabilnosti u korist potrošača, sirovina, trgovine i ulaganje, ali i radnih mjesta i vještina. Ona svojim pristupom ujedno pomaže ključnim subjektima na različitim razinama – na razini i javnog i privatnog sektora, na razini EU-a, na nacionalnoj i regionalnoj razini – da bolje surađuju na ostvarivanju tih ciljeva. Pokazuje se da su nove platforme za suradnju i partnerstva za suradnju s industrijom i dionicima, uzimajući u obzir ulogu gradova i regija, ključne za uspješno ostvarenje tih ciljeva.
Pred nama je rješavanje otvorenih pitanja i iskorištavanje drugih prilika povezanih s pojavom novih poslovnih modela i integracijom energetskog sektora i sektora mobilnosti. Države članice EU-a sad će morati znatno raditi na provedbi paketa Čista energija za sve Europljane, a posebno na zakonodavstvu o konceptu tržišta električne energije, kojim će se novim sudionicima na tržištu, uključujući operatere pohrane, omogućiti da iskoriste nove poslovne prilike i kojim će se potrošačima dati važna uloga u samostalnoj proizvodnji i pohrani energije iz obnovljivih izvora.
Pristup Komisije baterijama testni je slučaj za industrijsku strategiju EU-a za 21. stoljeće. U ožujku 2019. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da do kraja 2019. predstavi dugoročnu viziju industrijske budućnosti EU-a, koja treba sadržavati konkretne provedbene mjere. Kako bi ostao globalno konkurentan u ključnim tehnologijama i strateškim lancima vrijednosti, EU treba poticati veća preuzimanja rizika, povećati ulaganja u istraživanje i inovacije i olakšati provedbu važnih projekata od zajedničkog europskog interesa, pri čemu treba svima pružiti jednake uvjete i osigurati regulatorno okruženje i okvir za državne potpore koji pridonose inovacijama. Sektor baterija i pohrane energije dobar je primjer kako kombinirati ambicije za ostvarivanje snažnih standarda zaštite okoliša i klime s povećanom konkurentnošću u svim sektorima i lancima vrijednosti i sa stvaranjem održivih radnih mjesta i rasta. Potrošačima se tu može ponuditi nova prilika, kojom će mobilnost u budućnosti postati čišća i svima pristupačnija, a sam sektor može pokazati da su klimatska politika i modernizacija gospodarstva prema kružnom gospodarstvu zapravo dva aspekta iste stvari.
Konačno, aktivnosti u ovom sektoru demonstriraju nov način zajedničkog rada na različitim razinama donošenja odluka (na razini EU-a, nacionalnoj razini, regionalnoj razini i razini gradova), pri čemu u svakom segmentu lanca vrijednosti mogu sudjelovati raznoliki industrijski subjekti i privatni ulagači s jednim glavnim ciljem: pobrinuti se da Europa ostane globalni predvodnik u ovom strateškom sektoru, čime se za europske građane osiguravaju dugoročna kvalitetna radna mjesta i usluge.
EIT InnoEnergy jedna je od Zajednica znanja i inovacija (ZZI) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju.
Zaključci Europskog vijeća 21.–22. ožujka 2019.
COM(2018) 773 final od 28. studenoga 2018.: Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo.
https://ec.europa.eu/epsc/publications/other-publications/10-trends-reshaping-climate-and-energy_en
https://ec.europa.eu/epsc/publications/strategic-notes/towards-low-emission-mobility_en
EIT InnoEnergy.
Tsiropoulos I. i dr., Primjene litij-ionskih baterija za mobilnost i u stacionarnim sustavima za pohranu – scenariji troškova i rasta tržišta (Li-ion batteries for mobility and stationary storage applications – Scenarios for costs and market growth), EUR 29440 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2018.
https://ec.europa.eu/growth/industry/policy/european-battery-alliance_en
COM(2018) 293 final od 17. svibnja 2018.
Danas je elektrifikacija uglavnom prisutna u putničkom cestovnom prometu, u pomorskom prijevozu na kratkim relacijama i na unutarnjim plovnim putovima, ali očekuje se da će pojava novih tehnologija omogućiti da se u budućnosti elektrificiraju i drugi načini prijevoza.
S porastom masovne proizvodnje očekuje se da će do 2030. troškovi baterijskih sklopova pasti za najmanje 50 % (JRC).
Tsiropoulos I. i dr., Primjene litij-ionskih baterija za mobilnost i u stacionarnim sustavima za pohranu – scenariji troškova i rasta tržišta (Li-ion batteries for mobility and stationary storage applications – Scenarios for costs and market growth), EUR 29440 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2018.
Environmental and Energy Study Institute (2017.). Factsheet – Plug-in Electric Vehicles (Informativni članak – električna vozila na punjenje). Poveznica: https://www.eesi.org/papers/view/fact-sheet-plug-in-electric-vehicles-2017#5
COM(2016) 501 final od 20. srpnja 2016.
COM(2017) 676 final od 8. studenoga 2017.
COM(2018) 284 final od 17. svibnja 2018.
COM(2017) 653 final od 8. studenoga 2017.
Onečišćenje zraka povezuje se s oko 400 000 prijevremenih smrti u Europi svake godine.
COM(2017) 280 final od 31. svibnja 2017.
COM(2018) 773 od 28. studenoga 2018.
Tehnologija dvosmjernih baterija omogućava protok energije iz elektroenergetske mreže u električno vozilo i obratno (iz vozila u mrežu).
Benchmark Mineral Intelligence, listopad 2018.
Reuters, lipanj 2018.
Zajednički istraživački centar.
Na globalnoj razini 69 % prirodnog grafita proizvodi se u Kini, a 64 % kobalta u Demokratskoj Republici Kongu. Radni dokument službi Komisije, Izvješće o sirovinama za baterije, SWD(2018) 245/2 final.
JOIN(2019) 5 final od 12. ožujka 2019.
Blagoeva. D. i dr., Procjena mogućih uskih grla u opskrbnom lancu za materijale za buduće uvođenje niskougljičnih tehnologija za energiju i prijevoz u EU-u (Assessment of potential bottlenecks along the materials supply chain for the future deployment of low-carbon energy and transport technologies in the EU), EUR 28192 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2018.
COM(2017) 479 final od 13. rujna 2017.
EIT InnoEnergy pružao je podršku Komisiji u pokretanju ove aktivnosti.
Na sastanku održanom u listopadu 2018., organiziranom u okviru Europskog saveza za baterije, države članice EU-a i najistaknutiji predstavnici industrije pozitivno su dočekali pristup koji je Komisija predložila u svojem Strateškom akcijskom planu te su pozvali sve relevantne dionike da ga brzo provedu.
Na primjer, nekoliko europskih proizvođača namjerava početi proizvodnju baterija krutog stanja do 2025.
https://ec.europa.eu/research/energy/index.cfm?pg=policy&policyname=set
https://trimis.ec.europa.eu/stria-roadmaps/transport-electrification
ETIP vode Europski savez za istraživanje energije (EERA), Europska udruga za pohranu energije (EASE) i EIT InnoEnergy. Pokrenut je u veljači 2019. u okviru Industrijskog foruma za čistu energiju.
Ovo je partnerstvo otvoreno i drugim regijama koje se žele pridružiti.
Northvolt ETT – postrojenje za masovnu proizvodnju baterija, EIB-ovo priopćenje za medije, 19. 9. 2018.
Jedan pokušaj u tom smjeru je trenutačni plan ulaganja, koji će InvestEU zamijeniti, u cilju aktiviranja privatnog financiranja zahvaljujući jamstvima koja se osiguravaju iz proračuna EU-a.
Važni projekti od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) projekti su koji uključuju više od jedne države članice, a koji pridonose strateškim ciljevima Unije i stvaraju pozitivne učinke na europsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Kad je riječ o istraživanju, razvoju i inovacijama, ti projekti moraju biti jako inovativne prirode, to jest premašivati vrhunac tehnologije u tim sektorima – vidjeti Komunikaciju Komisije 2014/C 188/02 iz svibnja 2014.
Uključujući pozive na iskaz interesa objavljene u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.
U vrijeme izrade ovog dokumenta neki od tih privatnih subjekata pripremali su planove ulaganja za agregiranje projekata i ulagača.
Bobba S. i dr., Procjena održivosti primjene repariranih automobilskih baterija (Sustainability Assessment of Second Life Application of Automotive Batteries) (SASLAB): Završno tehničko izvješće JRC-a, 2018., JRC112543.
Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.)
SWD(2019) 1300 od 9. travnja 2019.
Pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (Product Environmental Footprint Category Rules) (PEFCR) za punjive baterije, dostupno na: http://ec.europa.eu/environment/eussd/smgp/pdf/PEFCR_Batteries.pdf
EIT InnoEnergy mapirao je potrebe u svakom segmentu lanca vrijednosti i u prosincu 2018. organizirao radionicu „razvoj radne snage za baterije” te trenutačno priprema čitav niz mogućnosti za osposobljavanje u baterijama i pohrani energije.
https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/documents/erasmus-programme-guide-2019_hr
Izvor: D. T. Blagoeva i dr., Procjena mogućih uskih grla u opskrbnom lancu za materijale za buduće uvođenje niskougljičnih tehnologija za energiju i prijevoz u EU-u. Tehnologije eolske energije, fotonaponskih rješenja i električnih vozila u razdoblju 2015.–2030. (Assessment of potential bottlenecks along the materials supply chain for the future deployment of low-carbon energy and transport technologies in the EU. Wind power, photovoltaic and electric vehicles technologies, time frame: 2015.-2030.); EUR 28192 EN; Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2016.
Vidjeti Mancini, L i dr., Mapiranje uloge sirovina u ciljevima održivog razvoja (Mapping the role of Raw Materials in Sustainable Development Goals), EUR 29595 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2019.
Ako bude uspostavljen povoljan regulatorni okvir i ako svi tekući projekti EU-a budu pokrenuti, predviđa se da bi 2025. proizvodnja litija u EU-u mogla biti do 30 % ukupne svjetske potrošnje.
Uz potporu programa za sirovine Europskog instituta za inovacije i tehnologiju
Alves Dias P. i dr., Kobalt: ravnoteža ponude i potražnje u prelasku na električnu mobilnost (Cobalt: demand - supply balances in the transition to electric mobility), EUR 29381 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2018.
Usp. izvješće JRC-a o perspektivama kružnog gospodarstva za upravljanje baterijama koje se upotrebljavaju u električnim vozilima.
SWD(2019) 1300 od 9. travnja 2019.
Bobba S. i dr., Procjena održivosti primjene repariranih automobilskih baterija (Sustainability Assessment of Second Life Application of Automotive Batteries) (SASLAB): Završno tehničko izvješće JRC-a, 2018., JRC112543.
https://ec.europa.eu/info/research-and-innovation/law-and-regulations/innovation-friendly-legislation/identifying-barriers_en
COM(2019) 175 final od 9. travnja 2019.
Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.–209.).
Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014., str. 1.–20.)
COM(2017) 652 final od 8. studenoga 2017.: Prema najširoj uporabi alternativnih goriva – Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, uključujući procjenu nacionalnih okvira politike u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/94/EU
Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.–91.).
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 9.4.2019.
COM(2019) 176 final
PRILOG
Izvješću Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Europskom odboru regija i Europskoj investicijskoj banci
Razvoj strateškog vrijednosnog lanca baterija u Europi
PRILOG
Stanje napretka ključnih aktivnosti 1
1.OSIGURAVANJE OPSKRBE SIROVINAMA
|
Pokrenuti dijalog s državama članicama u okviru Skupine za dobavu sirovina i upravljačke skupine na visokoj razini Europskog partnerstva za inovacije u području sirovina (EIP sirovine). |
Preliminarna analiza predstavljena je u radnom dokumentu službi Komisije „Izvješće o sirovinama za baterije” objavljenom u studenome 2018. 2 . Ta se analiza nadopunjava i detaljnije razrađuje u suradnji sa stručnjacima iz država članica EU-a u okviru Skupine za dobavu sirovina. Preporuke su predstavljene tijekom konferencije na visokoj razini Europskog partnerstva za inovacije (EIP) 14. studenoga 2018., a njihova je provedba započela, osobito kad je riječ o preporukama za poticaje i prikupljanje podataka o aktivnostima istraživanja minerala. Zajednički istraživački centar provodi modeliranje sadašnjeg i budućeg lanca vrijednosti za sirovine za baterije, kao što su kobalt, litij, prirodni grafit i nikal 3 . Pokrenut je i rad na poboljšavanju statističkih podataka EU-a o industrijskoj proizvodnji (PRODCOM) koji se odnose na sirovine za baterije, a radna skupina država članica PRODCOM-a odobrila je nove kodove za neenergetske sirovine i baterije (primarne i sekundarne vrste baterija, kemijske spojeve, dijelove baterija). Nova međunarodna energetska agencijska radna skupina 40 „Hibridna i električna vozila” (HEV) osnovana je radi rješavanja pitanja „Kritičnih sirovina za električna vozila”. Riječ je o programu tehnološke suradnje Agencije čiji je cilj pružiti točne, vjerodostojne i najnovije informacije o materijalima koji se smatraju (potencijalno) kritičnima za brzo povećavanje prodaje električnih vozila. Najvažniji materijali su sirovine za baterije i elementi rijetkih zemalja (koji se upotrebljavaju u trajnim magnetima za elektromotore). O tome će biti izviješteno u 2019. JRC je uključen u Sporazum o suradnji sa EGS-om (EuroGeoSurveys, geološka istraživanja Europe), a jedna od tema suradnje je razmjena geološko-znanstvenih informacija i znanja u području sirovina, uključujući razmjenu podataka i informacija putem informacijskog sustava za sirovine. EGS obuhvaća 37 nacionalnih geoloških istraživanja i neka regionalna istraživanja u Europi, što znači da će u razmjeni podataka o sirovinama biti prisutno puno država članica. Među najvažnijim rezultatima Komisijina prvog postupka mapiranja sirovina je zaključak da u Europi ne postoji postrojenje za preradu litija. Od početka 2019. EIT RawMaterials financira dva terenska projekta: cilj je projekta „EuGeLi” izdvajati litij kao nusproizvod iz geotermalne vode koja se trenutačno upotrebljava u proizvodnji električne energije, a cilj projekta „LiRef” izgraditi postrojenje za obradu litija koje bi dobivalo sirovinu iz više europskih izvora. |
2.POTPORA PROJEKTIMA KOJI OBUHVAĆAJU RAZLIČITE SEGMENTE VRIJEDNOSNOG LANCA BATERIJA, UKLJUČUJUĆI PROIZVODNJU ĆELIJA
|
Nastaviti rad usmjeren na partnerstva s dionicima duž vrijednosnog lanca baterija u cilju promicanja i olakšavanja velikih projekata za proizvodnju nove generacije baterija i uspostave inovativnog, integriranog, održivog i konkurentnog vrijednosnog lanca baterija u Europi. |
Najavljeno je nekoliko projekata i ulaganja u okviru Europskog saveza za baterije. U jednom je projektu već započela izgradnja pilot-linije u Švedskoj uz potporu Europske investicijske banke 4 , u drugom se ulaže u razvoj jeftinijih i učinkovitijih baterija krutog stanja koje bi se mogle početi proizvoditi za sedam godina, a skupina za materijale i recikliranje gradi postrojenje u Poljskoj za proizvodnju katodnih materijala, ključnih za baterije električnih vozila, koje će biti dovršeno do 2020. Daljnje pojedinosti o projektima u području baterija mogu se pročitati u priopćenju za medije: https://ec.europa.eu/growth/content/eu-battery-alliance-major-progress-establishing-battery-manufacturing-europe-only-one-year_en Dva europska trgovačka društva donijela su odluke o velikim ulaganjima kako bi do 2021. u Finskoj izgradila dva postrojenja za preradu sirovina u kojima će se proizvoditi prekursori na razini kvalitete potrebnoj za baterije. Drugi sastanak na visokoj razini na temu baterija održan je 15. listopada 2018., a na njemu je sudjelovalo 13 država članica i 18 visokih predstavnika iz industrije. Zaključeno je da je od pokretanja Saveza ostvaren znatan napredak. Države članice i industrija iskoristile su priliku da istaknu planirana ulaganja. Pružena je snažna potpora Strateškom akcijskom planu Komisije. Vidjeti priopćenje za medije Europske komisije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-6114_hr.htm . Rad će se nastaviti 30. travnja 2019. na sljedećem sastanku na visokoj razini s državama članicama i industrijom. EIT InnoEnergy, koji podupire Komisiju u mobilizaciji europskog industrijskog ekosustava u radu na baterijama, organizirao je 29. siječnja 2019. peti sastanak čiji je glavni cilj bio pomoći u povezivanju industrijskih inicijativa i investitora (javnih/privatnih investitora). Sastanku je prisustvovalo 220 osoba. Sljedeći je korak posredovati u dogovaranju između te dvije skupine dionika. |
|
Sudjelovati u stalnom dijalogu s uključenim državama članicama kako bi istražila učinkovite načine za zajedničku potporu inovativnim projektima proizvodnje koji premašuju vrhunac tehnologije te na najbolji način okupila resurse EU-a i nacionalne resurse u tom cilju. To može biti, na primjer, u obliku važnog projekta od zajedničkog europskog interesa. |
Europski savez za baterije proučava potencijal da se inovativnim projektima povezanima sa strateškim vrijednosnim lancem baterija, uključujući tehnologiju ćelija i povezanu prvu industrijsku primjenu, omogući pristup javnom financiranju koje bi moglo biti spojivo s međunarodnim obvezama EU-a i pravilima o državnim potporama u okviru važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) 5 . Pozitivno je što su neke države članice EU-a već pokrenule postupke za pronalaženje potencijalnih konzorcija i što zajednički rade na IPCEI-ma u tom području 6 . Cilj im je što je prije moguće zatražiti odobrenje Komisije. Strateški forum o važnim projektima od zajedničkog europskog interesa (IPCEI) uspostavljen je u svibnju 2018., a utvrdio je devet ključnih strateških lanaca vrijednosti od posebne važnosti za industrijsku konkurentnost i dekarbonizaciju. Među tim utvrđenim lancima vrijednosti tri su već obuhvaćena značajnim inicijativama na razini EU-a, a jedan od njih je vrijednosni lanac baterija. Za ostalih šest ključnih strateških lanaca vrijednosti Strateški forum pripremit će do lipnja 2019. preporuke za dobro koordinirana ili zajednička ulaganja i mjere u nekoliko država članica. Dva od tih lanaca vrijednosti relevantna su za baterije i mobilnost: povezana, čista i automatizirana vozila i tehnologije vodika. U okviru inicijative Strateškog foruma Komisija pomaže u suradnji između država članica i industrije kako bi potaknula velika ulaganja u inovacije i industrijsku provedbu. |
|
Na zahtjev zainteresiranih regija i u suradnji s relevantnim državama članicama olakšati razvoj „međuregionalnog partnerstva za baterije” u okviru postojećih tematskih platformi za pametnu specijalizaciju u području energetike ili industrijske modernizacije. |
U rujnu 2018. Slovenija je predložila novo međuregionalno partnerstvo na temu „Napredni materijali za baterije za elektromobilnost i stacionarne sustave za pohranu energije”, zajedno s Kastiljom i Leónom, Andaluzijom, Baskijom, Auvergne Rhone Alpesom, Eindhovenom i Novom Akvitanijom.
Uz potporu Europske komisije ovo novo partnerstvo uspješno je pokrenuto na radionici koju je Komisija organizirala 8. listopada 2018. Na radionici se okupilo više od 25 regija zainteresiranih za udruživanje snaga u međuregionalnim partnerstvima za istraživanje i inovacije u području baterija u okviru strategija država članica za pametnu specijalizaciju (tematska platforma za modernizaciju industrije). Ostale zainteresirane regije iz cijele Europe pozvane su da se priključe. Do početka 2019. partnerstvo je naraslo na 22 europske regije. Misija je partnerstva u razdoblju od danas do 2025. ubrzati proizvodnju velikih razmjera i uvođenje naprednih materijala i baterijskih ćelija, utemeljenih na održivim i konkurentnim tehnologijama, za mobilnost i stacionarne baterije u cijeloj Europi. Kako bi se to postiglo, izradit će se niz poslovnih investicijskih projekata na temelju postojećih regionalnih sredstva kako bi se iskoristila komplementarna sredstva dostupna u okviru partnerstva. Utvrdit će se i riješiti ključni elementi koji nedostaju u regionalnom ekosustavu i industrijskom lancu vrijednosti kako bi se doprlo do krajnjeg korisnika. Cilj je partnerstva predstavljati regionalnu dimenziju dionika Europskog saveza za baterije. Unutar partnerstva trenutačno se završavaju pripremne radnje, a zasad utvrđena zajednička područja interesa uključuju: 1inovativnu proizvodnju ćelija 4. generacije (kruto stanje) – napredni materijal i proizvodnja i proizvodnja ćelija (vodeća regija: Bavarska) partnerske regije: Auvergne Rhone Alpes (FR) / N. Akvitanija (FR) / Flandrija (BE) / Bruxelles (BE) / Baskija (ES) / Valencia (ES) / Aragonija (ES) / Viken (NO) / Baden-Würtemberg (DE) 2održivo vađenje i preradu sirovina (vodeća regija: Kastilja i León) partnerske regije: Nova Akvitanija (FR), Finska, Vestland (NO), Valencia (ES) 3recikliranje postojećih litij-ionskih baterija (vodeća regija: Bavarska) partnerske regije: Flandrija (BE) 4baterije na bazi tekućeg stanja (stacionarne) (vodeće regije: Baskija/Valencia) partnerske regije: Baskija (ES) / Valencia (ES) / Aragonija (ES) / Slovenija, Finska/Bavarska (DE) 5mrežu centara za istraživanje i testiranje (vodeća regija: Slovenija) partnerske regije: Zapadna Slovenija (SL), Hordaland (NO), Viken (NO), Andaluzija (ES) 6poboljšane litij-ionske baterije (3.b generacija) – (vodeća regija: Auvergne Rhone Alpes) partnerske regije: Auvergne Rhone Alpes (FR) / N. Akvitanija (FR) / Flandrija (BE) / Bruxelles (BE) / Baden-Würtemberg (DE) Cilj je prijeći na konkretna zajednička ulaganja u inovacije u navedenim, a možda i dodatnim, područjima. Sudjelovanje u partnerstvu je otvoreno svim europskim regijama koje se žele pridružiti. |
3.USMJERAVANJE ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA RADI POTPORE KONKURENTNOM VRIJEDNOSNOM LANCU BATERIJA
|
U suradnji s državama članicama omogućiti pristup fondovima za istraživanje i inovacije (Obzor 2020. ) za inovacijske projekte povezane s baterijama, u skladu s prethodno utvrđenim kratkoročnim i dugoročnim prioritetima za istraživanja duž vrijednosnog lanca baterija. To bi trebalo obuhvaćati i inovativne projekte uvođenja, uključujući probne proizvodne linije za proizvodnju baterija i obradu primarnih/sekundarnih sirovina. |
Vidjeti u nastavku za program Obzor 2020. (radni program za 2018.–2020.) Iz zakonodavnog paketa koji je predložila Komisija za Obzor Europa jasno su vidljive mogućnosti za pohranu energije (za elektromobilnost, koja ima 90 % tržišta, i stacionarne primjene) u klasteru 4 (klima, energija, mobilnost) i klasteru 3 (industrija). Sljedeći veliki cilj bit će nacrt strateškog planiranja koji treba donijeti krajem godine (SWD). EIT RawMaterials pokrenuo je namjenski program za inovacije Lighthouse pod nazivom „Održivi materijali za buduću mobilnost”. Program se sastoji od godišnjeg događaja za povezivanje partnera, početnih poziva za nove ponude, obrazovnih radionica i financiranja projekata inovacija i obrazovanja. EIT InnoEnergy objavio je u rujnu 2018. poseban poziv na temu „pohrana električne energije”, za koji je primio više od 220 ponuda. Konačni odabir odvit će se u Amsterdamu 21. ožujka 2019. ( https://eit.europa.eu/newsroom/eit-innoenergy-call-electrical-storage-start-ups ). |
|
Objaviti pozive na podnošenje prijedloga u 2019. i 2020. za dodatni ukupni iznos od 110 milijuna EUR za projekte istraživanja i inovacija u području baterija (uz 250 milijuna EUR koji su već namijenjeni za baterije u okviru programa Obzor 2020.) i 270 milijuna EUR koji će biti dodijeljeni za potporu projektima pametnih mreža i pohrane energije kako je najavljeno u paketu Čista energija za sve Europljane. |
Novi poseban međusektorski poziv „Stvaranje niskougljične budućnosti otporne na klimatske promjene: baterije sljedeće generacije” uključen je u revidirani radni program Obzora 2020. za 2019. (Prilog 20.), koji je objavljen u srpnju 2018. U 2019. bit će objavljeno sedam tema s proračunom od 114 milijuna EUR. Datum otvaranja prijedloga je 24. siječnja 2019., a rok je 25. travnja 2019. Procjenjuje se da će projekti početi u siječnju 2020. Ažurirani poziv na temu baterija za 2020. sastoji se od dvaju dijelova: u prvom se dijelu objavljuju četiri teme iz područja baterija za prijevoz i energiju (90 milijuna EUR), a za drugi su predviđene četiri teme, vrijednosti ukupno 42 milijuna EUR, koje se odnose na pripreme za opsežne i dugoročne istraživačke inicijative u području budućih baterijskih tehnologija (vidjeti u nastavku). Radni program za 2020., u kojem će se objaviti te teme, bit će objavljen u lipnju 2019. |
|
Podupirati stvaranje nove Europske tehnološke i inovacijske platforme kako bi se napredovalo u prioritetnim područjima za baterije, definiralo dugoročne vizije te razradilo strateški program istraživanja i povezane planove. Vodstvo u Europskoj tehnološkoj i inovacijskoj platformi preuzet će dionici iz industrije, istraživačka zajednica i države članice, dok će službe Komisije pomagati u njezinu uspostavljanju i pridonijeti u područjima za koja su zadužene. |
Prelazak s Radne skupine za baterije iz strateškog plana za energetsku tehnologiju na ETIP (platforma za istraživanje i inovacije Europskog saveza za baterije) napravljen je u siječnju 2019. te je službeno predstavljen tijekom Dana industrije https://ec.europa.eu/info/news/consolidating-industrial-basis-batteries-europe-launch-european-technology-and-innovation-platform-batteries-2019-feb-05_en . Komisija financira Tajništvo novog ETIP-a putem ugovora o uslugama. Novi ETIP nastavlja na ostvarenome u strateškom planu za energetsku tehnologiju, a cilj mu je objediniti sve relevantne radne smjerove, među kojima su baterijski elementi STRIA-e, baterijska inicijativa budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju, te međuregionalno partnerstvo za napredne materijale za baterije. ETIP će pripremiti Strateški program istraživanja i tehnološke planove. Kako bi se pojačala zastupljenost industrijskih dionika, kontaktiraju se potencijalni novi sudionici. Nakon izravnog obraćanja dodatnim dionicima uslijedit će otvoreni poziv na iskazivanje interesa. Države članice i regionalni predstavnici bit će pozvani da se uključe u skupinu nacionalnih dionika ETIP-a kako bi se osigurala bolja koordinacija nacionalnih i regionalnih aktivnosti u području istraživanja i inovacija. Trenutačno se određuju privremeni voditelji tehničkih radnih skupina ETIP-a, među kojima je nekoliko stručnjaka iz nekadašnje radne skupine strateškog plana za energetsku tehnologiju, čime se osigurava kontinuitet. Nakon što se članstvo u ETIP-u popuni, u lipnju 2019. planira se velika priredba povodom njegova pokretanja. |
|
Pripremiti pokretanje velike istraživačke inicijative kao glavnog projekta za buduće tehnologije, u čijem bi se okviru mogla podupirati dugoročna istraživanja naprednih baterijskih tehnologija u razdoblju do 2025. i nakon toga. Ti glavni projekti za buduće tehnologije obično traju 10 godina, uz ukupnu potporu od približno jedne milijarde EUR sufinancirane iz proračuna EU-a. |
Prva faza pripreme dovršena je u prosincu 2018. objavljivanjem manifesta o baterijama Battery 2030+ u kojem se opisuju vizija, smisao, ciljevi i prioriteti te dugoročne istraživačke inicijative velikih razmjera u području budućih baterijskih tehnologija. Manifest Battery 2030 objavljen je na internetskim stranicama http://battery2030.eu/ ). Ta je publikacija rezultat niza radionica i sastanaka s dionicima iz akademskih i industrijskih istraživanja, koji su održani 2018. Poziv za mjere koordinacije i potpore (CSA) objavljen je u srpnju 2018. u okviru radnog programa budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju za 2019. (0,5 milijuna EUR). Ta jednogodišnja mjera započela je u ožujku 2019. i poslužit će za pripremu detaljna plana istraživanja za inicijativu Battery 2030 i dodatnu aktivaciju akademske i industrijske istraživačke zajednice. U okviru radnog programa Obzora 2020. predviđeno je financiranje za pokretanje inicijative i pružanje potpore prioritetima istraživanja i inovacija utvrđenima u manifestu Battery 2030+. Proračun u iznosu od 42 milijuna EUR predložen je kao dio ažuriranog međusektorskog poziva za 2020. na temu „Baterije sljedeće generacije”. Razmatra se i dodatna financijska potpora ERA-NET-a (5 milijuna EUR). Daljnja potpora smatrat će se dijelom rasprave o programu Obzor Europa. |
|
Poticati revolucionarne inovacije za stvaranje tržišta u područjima kao što su baterije, u okviru pilot-projekta Europskog vijeća za inovacije. Za razdoblje od 2018. do 2020. na raspolaganju je proračun od 2,7 milijardi EUR za potporu gotovo 1000 potencijalno revolucionarnih projekata i 3000 studija izvedivosti. Ta bi pilot-inicijativa mogla biti korisna za razvoj revolucionarnih baterijskih tehnologija (za koje se očekuje da će biti dio projekata za primjenu u prijevozu, energetskom sustavu, proizvodnji itd.). |
U sklopu pilot-projekta EIC-a ponuđena je nagrada od 10 milijuna EUR iz programa Obzor za „Inovativne baterije za električna vozila” s rokom u prosincu 2020. |
|
Iskoristiti iskustvo stečeno u okviru zajedničkih tehnoloških inicijativa i Europskog instituta za tehnologiju, odnosno zajednica znanja i inovacija kako bi se ispitale izvedivost i prikladnost različitih vrsta javno-privatnih partnerstava, uključujući za razvoj baterija. |
Na razini EU-a trenutačno se raspravlja o prijedlogu partnerstva za zajedničke programe u području baterija u okviru programa Obzor Europa. Tijekom obilježavanja Dana istraživanja i inovacija, od 24. do 26. rujna 2019. u Bruxellesu, planirana je posebna informativna sjednica o partnerstvima i europskim istraživanjima i inovacijama u području baterija. |
4.RAZVIJANJE I PODRŽAVANJE KVALIFICIRANE RADNE SNAGE U SVIM DIJELOVIMA LANCA VRIJEDNOSTI
|
Omogućiti pristup laboratorijima EU-a za ispitivanje baterija Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra u cilju razvoja potrebnih vještina i kapaciteta. Ostale istraživačke centre poticat će se da slijede taj primjer. |
Objavljen je poziv za otvoren pristup infrastrukturi za istraživanje baterija JRC-a u Pettenu (Nizozemska) – https://ec.europa.eu/jrc/en/research-facility/open-access/calls/relevance/2018-1-RD-BESTEST . Za prvi je poziv rok 29. ožujka 2019., nakon čega će biti objavljene ocjene ponuda. |
|
Predložiti baterije kao ključnu temu za financiranje u okviru Plana za sektorsku suradnju u području vještina kako bi se kratkoročno i srednjoročno zadovoljile potrebe u pogledu vještina duž vrijednosnog lanca baterija. |
Nakon što je dogovoreno da će baterije biti uključene u treći val provedbe okvirnih projekata u okviru programa Erasmus+, objavljen je poziv 24. listopada 2018. s rokom od 28. veljače 2019. U tijeku je ocjenjivanje primljenih prijedloga, a očekuje se da će dobitnički projekt biti odabran tijekom ljeta 2019., pri čemu bi četverogodišnji projekt trebao početi do kraja 2019. U okviru tog projekta blisko će se surađivati i s postojećim okvirnim projektom u području automobilskih vještina, „DRIVES”, i nedavno pokrenutim projektom COSME za utvrđivanje najboljih praksi za pružanje potpore malim i srednjim automobilskim poduzećima i njihovim potrebama za poboljšavanje znanja. EIT InnoEnergy organizirao je 5. studenoga 2018. radionicu pod nazivom „Razvoj radne snage za baterije”: http://www.innoenergy.com/event/eba-skills-brokerage-event/ . Vještine u tom području već su jasan prioritet za InnoEnergy; provedeno je mapiranje potreba duž lanca vrijednost te su pripremljeni programi osposobljavanja. |
5.EUROPA KAO GLOBALNI PREDVODNIK U ODRŽIVIM BATERIJSKIM TEHNOLOGIJAMA I ODREĐIVANJU SMJERA ZA ODRŽIVE BATERIJE U KRUŽNOM GOSPODARSTVU
|
Pokrenuti istraživanje odlučujućih faktora za proizvodnju sigurnih i održivih („zelenih”) baterija. |
Komisija je u rujnu 2018. pokrenula pripremnu studiju i studiju procjene učinka u trajanju od 10 mjeseci. |
|
Iznijeti zahtjeve za održivost baterija u pogledu njihove konstrukcije i uporabe s kojima će sve baterije koje se stavljaju na tržište EU-a morati biti usklađene (to uključuje procjenu, odnosno prikladnost različitih regulatornih instrumenata poput Direktive o ekodizajnu, Uredbe o označivanju energetske učinkovitosti i Direktive EU-a o baterijama). |
Provodi se pripremna studija Komisije, čiji će zaključci poslužiti kao osnova za razvoj europskih usklađenih i drugih normi za podržavanje provedbe novog zakonodavnog okvira. Zahtjev za normizaciju europskim organizacijama za normizaciju podnijet će se nakon što Komisija utvrdi područje primjene svojeg zakonodavnog prijedloga. U obzir će biti uzeto i Tehničko izvješće koje je Zajednički istraživački centar Komisije dao u listopadu 2018. u kojem se opisuju postojeće norme i norme u razvoju koje se odnose na učinkovitost, trošenje i životni vijek baterija električnih vozila. Utvrđene su i mjerne i ispitne metode, koje se mogu upotrijebiti u procjeni sukladnosti baterija električnih vozila kako bi se ispunili potencijalni zahtjevi. Identificiraju se nedostaci i potrebe koji nisu obuhvaćeni postojećim normama. Analizirane su norme na europskoj i na međunarodnoj razini u cilju procjene izvedivosti zakonodavstva EU-a, uključujući posebne zahtjeve za ovu skupinu proizvoda. U okviru projekta CERA, koji financira EIT RawMaterials, razvija se program certificiranja sirovina iz tri perspektive: standarda spremnosti, standarda učinkovitosti i standarda lanca nadzora. Taj će sustav omogućiti certifikaciju cjelokupnog lanca oporabe mineralnih sirovina. |
|
Nastaviti održavati kontakte s dionicima i europskim tijelima za normizaciju radi razvijanja europskih normi za sigurnu i održivu proizvodnju, (ponovnu) uporabu i recikliranje baterija, među ostalim primjenom istraživanja prije uvođenja normi. |
U srpnju 2018. Komisija i CEN/CENELEC složili su se da postoji potreba za izradom odgovarajućih normi kako bi se podupro jedan od ciljeva Strateškog akcijskog plana za baterije, tj. stvaranje čvrstog, konkurentnog i održivog vrijednosnog lanca baterija u Europi. U okviru tog postupka dogovoreno je da bi JRC i CEN/CENELEC trebali pregledati već dostupne norme (na razini EU-a ili na globalnoj razini). JRC je 15. listopada 2018. objavio svoju studiju te se očekuje da će CEN/CENELEC-ov Sektorski forum „upravljanje energijom” uskoro objaviti svoje cjelovito izvješće. Nakon toga uslijedila je radionica s CEN/CENELEC-om, JRC-om i EIT InnoEnergyjem o normizaciji. Ključni sljedeći korak bit će prijedlozi iz studije Komisije o potrebama za normizacijom u području baterija. To će biti temelj za razvoj zahtjeva za normizaciju CEN-u/CENELEC-u za sve utvrđene nove zahtjeve za standard. Koordinacijska skupina za elektromobilnost CEN-a/CENELEC-a formirala je radnu skupinu za „prenošenje znanosti o elektromobilnosti u oblik normi”. Cilj je te skupine utvrditi „tko radi što i do kad” kako bi se uklonili nedostaci u normizaciji baterija i prednormativnim istraživanjima. Njezine aktivnosti obuhvaćaju četiri područja – učinkovitost baterija, sigurnost baterija, ponovna upotreba baterija i recikliranje baterija. Nadalje, Komisija je zatražila od europskih organizacija za normizaciju da dodatno razrade europske norme za učinkovito recikliranje otpadnih baterija i elektroničkog otpada u cilju povećanja kvalitetnog recikliranja ključnih sirovina. To je zajednička aktivnost u okviru Akcijskog plana za kružno gospodarstvo. |
|
Analizirati kako na najbolji način promicati ponovnu uporabu naprednih baterija i uporabu baterija iz kojih se može napajati mreža. |
Dio evaluacije Direktive o baterijama i svaka daljnja studija. Komisija će objaviti svoje evaluacijsko izvješće u travnju 2019. JRC je dovršio projekt procjene održivosti ponovne upotrebe automobilskih baterija. Rezultati te studije dostavljeni su relevantnim odjelima Komisije na radionici održanoj 5. lipnja 2018. kako bi se razmotrile potencijalne političke posljedice. Služeći se modelom „Sporazumi o inovacijama” Komisija i konzorcij (koji predstavljaju nacionalna tijela i privatna trgovačka društva) potpisali su u ožujku 2018. zajedničku izjavu „Od elektromobilnosti do recikliranja: vrlina petlje električnog vozila” kako bi se utvrdile regulatorne prepreke za upotrebu repariranih baterija. Proučit će se regulatorni okviri za otpad i energiju na razini EU-a i na nacionalnoj razini. |
|
U kontekstu preispitivanja Direktive EU-a o baterijama provesti procjenu ciljeva u pogledu prikupljanja i recikliranja baterija na kraju njihova životnog vijeka, uključujući oporabu materijala. |
Komisija će u travnju 2019. donijeti Izvješće o provedbi Direktive o baterijama, njezin utjecaj na okoliš i unutarnje tržište. Rezultati Komisijine evaluacije Direktive bit će priloženi ovom izvješću. Ključan je dio tog izvješća procjena trenutačnih ciljeva prikupljanja i recikliranja, njihovih prednosti i ograničenja. Pokrenuta je studija za utvrđivanje i procjenu izvedivosti mjera za poboljšanje učinka Direktive o baterijama (koja će biti dovršena u prvom tromjesečju 2020.). |
|
Utvrditi mogućnost razvijanja standardiziranog EU-ova postupka za procjenu životnog ciklusa baterija, posebno uzimajući u obzir rezultate pilot-projekta „ekološki otisak proizvoda” u bliskoj suradnji s industrijom. |
Dio evaluacije Direktive o baterijama i svaka daljnja studija. Komisija će objaviti svoje evaluacijsko izvješće u travnju 2019. U okviru projekta SUPRIM, koji financira EIT Rawmaterials, cilj je izraditi metode za procjenu učinka cijelog životnog vijeka s fokusom na poboljšanju skupova podataka za životni ciklus koji se odnose na proizvodnju metala i načina prikupljanja podataka od rudarskih trgovačkih društava. Projekt završava 2019. |
|
Promicati etičku nabavu sirovina za industriju proizvodnje baterija. |
Komisija će 1) razmotriti održive rudarske prakse u Europi i procijeniti mogućnosti za razvoj zajedničkog skupa načela, 2) promicati održive obveze nabave među europskim proizvođačima baterija, 3) pružati informacije o održivoj i odgovornoj nabavi kao elementima za Akcijski plan o održivom financiranju, 4) davati preporuke za politiku i umrežavati putem poziva projekta Obzor 2020. za „Odgovornu nabavu sirovina u globalnim lancima vrijednosti“ (početak do kraja 2019.) i 5) pružiti sustav izgradnje kapaciteta u pogledu održivosti u lancima opskrbe za mala i srednja poduzeća putem sustava za pružanje potpore MSP-ovim namijenjenog za ispunjavanje obveze dužne pažnje za minerale iz područja zahvaćenih sukobima (početak 2020.). |
U ovom se Prilogu navode ažurirane informacije za ključne aktivnosti Strateškog akcijskog plana u kojima je ostvaren znatan napredak.
SWD(2018) 245/2 final
Alves Dias P. i dr., Kobalt: ravnoteža ponude i potražnje u prelasku na električnu mobilnost (Cobalt: demand - supply balances in the transition to electric mobility), EUR 29381 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2018.
Northvolt ETT – postrojenje za masovnu proizvodnju baterija, EIB-ovo priopćenje za medije, 19. 9. 2018.
Važni projekti od zajedničkog europskog interesa projekti su koji uključuju više od jedne države članice, a koji pridonose strateškim ciljevima Unije i stvaraju pozitivne učinke na europsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Kad je riječ o istraživanju, razvoju i inovacijama, ti projekti moraju biti jako inovativne prirode, to jest premašivati vrhunac tehnologije u predmetnim sektorima – vidjeti Komunikaciju Komisije 2014/C 188/02 iz svibnja 2014.
Uključujući pozive na iskaz interesa objavljene u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji.