21.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 460/12


Zaključci Vijeća o planu rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.

(2018/C 460/10)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

S OBZIROM NA:

Rimsku deklaraciju čelnika EU-a, sastanak na vrhu u Göteborgu i zaključke Europskog vijeća (1) u kojima je prepoznata ključna važnost kulture za izgradnju uključivih i povezanih društava te za zadržavanje konkurentnosti Europe;

aktualne promjene, kao što su prijelaz na digitalnu tehnologiju, globalizacija, sve veća društvena raznolikost i promjene u radnim okružjima, te potrebu da se na te mogućnosti i izazove odgovori zajedničkim naporima u kulturnoj politici;

UVAŽAVAJUĆI:

dosadašnje planove rada Vijeća u području kulture i ostvarene rezultate;

novu europsku agendu za kulturu (2) koju je Europska komisija dostavila u svibnju 2018., u kojoj su definirana tri strateška cilja:

iskorištavanje moći kulture i kulturne raznolikosti za ostvarivanje socijalne kohezije i dobrobiti promicanjem kulturnog sudjelovanja, mobilnosti umjetnika i zaštite baštine;

povećanje stvaranja radnih mjesta i rasta u kulturnom i kreativnom sektoru poticanjem umjetnosti i kulture u obrazovanju, promicanjem relevantnih vještina te ohrabrivanjem inovacija u kulturi;

jačanje međunarodnih kulturnih odnosa maksimalnim iskorištavanjem potencijala kulture za poticanje održivog razvoja i mira;

PODSJEĆAJUĆI:

na to da je 2018. Europska godina kulturne baštine, što je znatno pridonijelo podizanju javne i političke svijesti o kulturi i baštini u Europi, te na važnost zadržavanja tog zamaha kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal koji za Europu ima društvena i gospodarska vrijednost kulture;

na važnost sinergija sa svim relevantnim programima i fondovima EU-a, a osobito u području kulture, obrazovanja, istraživanja, digitalizacije te regionalnog i urbanog razvoja, u cilju promicanja kulturnih politika u Europi;

na glavne političke referentne dokumente navedene u Prilogu II. ovim zaključcima;

SLAŽE SE:

u cilju uspostave strateškog i dinamičnog instrumenta s pomoću kojeg će se hvatati ukoštac s aktualnim političkim kretanjima, primjenjivati jasna načela i utvrditi usmjereni prioriteti s dosljednom provedbom, s time da se, poštujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, utvrdi plan rada za kulturu za razdoblje od 2019. do 2022., kako je navedeno u Prilogu I. ovim zaključcima;

POZIVA:

Komisiju da do lipnja 2022. na temelju dobrovoljnih pisanih doprinosa država članica usvoji evaluaciju navedenog plana rada u sredini programskog razdoblja i završno izvješće o njegovoj provedbi. S obzirom na to izvješće, predsjedništvo Vijeća može razmotriti pitanje hoće li predložiti novi plan rada za kulturu za kasnije razdoblje.


(1)  EUCO 19/1/17 REV 1.

(2)  COM(2018) 267 final.


PRILOG I.

I.   VODEĆA NAČELA

Plan rada za kulturu temelji se na sljedećim vodećim načelima:

Kultura ima vrijednost sama po sebi.

Kultura doprinosi održivom društvenom i gospodarskom razvoju.

Kulturna i jezična raznolikost ključna je vrijednost Europske unije, a njezina zaštita i promicanje od presudne su važnosti za kulturnu politiku na europskoj razini.

Uključivanje kulture u politike zahtijeva cjelovit i horizontalan pristup u pogledu zakonodavstva, financiranja i međusektorske suradnje.

Redovitim dijalogom među državama članicama, europskim institucijama i civilnim društvom, kao i tematskom suradnjom s međunarodnim organizacijama nastaju sinergije i ostvaruju se bolji rezultati.

Za bolje upravljanje potrebne su jasne odgovornosti i sudjelovanje svih uključenih aktera.

Za praćenje napretka aktivnosti neophodno je da predsjedništvo Vijeća provodi redovito praćenje.

Kako bi se moglo reagirati na promjene u političkom okružju, od ključne je važnosti da plan rada za kulturu bude fleksibilan.

II.   PRIORITETI

S obzirom na njihov doprinos kulturnoj raznolikosti, dodanu vrijednost koju imaju za Europu i potrebu za zajedničkim djelovanjem, Vijeće odabire sljedeće prioritete:

A.

održivost u području kulturne baštine

B.

koheziju i dobrobit

C.

ekosustav koji podržava umjetnike, profesionalne radnike u području kulture i kreativnosti te europske sadržaje

D.

rodnu ravnopravnost

E.

međunarodne kulturne odnose.

Digitalizacija i kulturna statistika važna su horizontalna pitanja koja se će razmatrati u skladu s time. Zahvaljujući digitalizaciji nastaju nove i inovativne mogućnosti za umjetnost i kulturu u pogledu pristupa, izražavanja, održavanja, širenja i potrošnje. Kulturnom statistikom podupire se oblikovanje politika utemeljenih na dokazima na europskoj i nacionalnoj razini. Redovita izrada usporedivih i pouzdanih kulturnih statistika tijekom vremena omogućuje identifikaciju trendova i oblikovanje kvalitetnih politika.

Nadalje, posebnu bi pozornost trebalo posvetiti sinergijama među prioritetima.

A.   Održivost u području kulturne baštine

Kulturna baština ujedno je i izraz kulturne raznolikosti naslijeđene od prethodnih naraštaja i resurs za održiv kulturni, društveni, okolišni i gospodarski razvoj u Europi. Očuvanje, održavanje i zaštita, istraživanja, obrazovne aktivnosti i prijenos znanja, financiranje, participativno upravljanje i suvremena interpretacija ključna su područja kojima će koristiti sveobuhvatan strateški pristup. Tijekom 2018., Europske godine kulturne baštine, diljem Europe provedene su brojne i raznovrsne aktivnosti. Kako bi se osigurala trajnost tako ostvarenih rezultata, treba razviti mjere za daljnje postupanje i aktivnosti uključivanja u druge politike, uključujući akcijski plan za kulturnu baštinu koji treba izraditi Komisija. U obzir bi trebalo uzeti i rad nacionalnih koordinatora za Europsku godinu.

B.   Kohezija i dobrobit

Zahvaljujući pristupu kulturi i sudjelovanju u kulturnom životu, putem razmjena s drugim ljudima i građanskog angažmana promiču se individualno osnaživanje, demokratska osviještenost te socijalna kohezija. Zbog promjena u ponašanju korisnika zbog digitalizacije, starenja i kulturne raznolikosti društava potrebno je razviti bolje razumijevanje različitih vrsta publike. Potrebno se snažnije usmjeriti na interese i potrebe određenih skupina, poput mladih, starijih osoba, osoba s invaliditetom, osoba migrantskog podrijetla i osoba koje žive u siromaštvu ili materijalnoj oskudici. Digitalne tehnologije prednost su za razvoj publike i inovativne metode sudjelovanja. Međusektorska suradnja s drugim područjima, kao što su obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvena skrb, znanost i tehnologija te regionalni i urbani razvoj ima važan utjecaj na koheziju i dobrobit. Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti ulozi kulture na lokalnoj razini, kvaliteti arhitekture i životnog okružja te društvenim inovacijama koje predvodi kultura, a koje doprinose razvoju gradova i regija diljem EU-a.

C.   Ekosustav koji podržava umjetnike, profesionalne radnike u području kulture i kreativnosti te europske sadržaje

Umjetnička sloboda usko je povezana s društvenim i ekonomskim uvjetima profesionalnih radnika u kulturi i kulturnih ustanova. Za kulturni i kreativni sektor u Europi karakteristični su samozapošljavanje, mala i mikropoduzeća te kulturna i jezična raznolikost. Umjetnici i profesionalni radnici u području kulture i kreativnosti često imaju karijere koje se temelje na projektima i vrlo su mobilni, a prihodi su im nerijetko neredoviti i nepredvidljivi te se uzdržavaju radeći nekoliko poslova. Inovacije osobito pokreću pojedinačni umjetnici, stvaratelji i malene kulturne ustanove, a njihovo stvaranje vrijednosti uglavnom se temelji na nematerijalnoj imovini poput originalnih ideja, stručnog znanja i kreativnosti. Kako bi povećala svoju konkurentnost i potaknula inovacije, Europa mora graditi na svojim kreativnim i kulturnim prednostima. Mobilnost umjetnika i profesionalnih radnika u području kulture i kreativnosti, širenje i prevođenje europskih sadržaja, osposobljavanje i razvoj talenta, pravedna plaća i radni uvjeti, pristup financiranju te prekogranična suradnja pitanja su od posebnog interesa za istraživanja i razmjenu na europskoj razini.

D.   Rodna ravnopravnost

Rodna ravnopravnost jedan je od temelja kulturne raznolikosti. Kultura ima ključnu ulogu u preispitivanju stereotipa i promicanju društvenih promjena. Međutim, intersekcijski rodni jazovi ipak su i dalje prisutni u gotovo svim kulturnim i kreativnim sektorima. Umjetnice i profesionalne radnice u kulturi imaju manji pristup resursima za stvaranje i produkciju, općenito su mnogo slabije plaćene od muškaraca i nedovoljno su zastupljene na vodećim položajima i položajima na kojima se donose odluke, kao i na tržištu umjetnina. Te razlike treba prepoznati i ukloniti s pomoću posebnih politika i mjera. Za podizanje svijesti o tome na političkoj i upravnoj razini te unutar različitih sektora potrebni su sveobuhvatni podaci i razmjena primjera dobre prakse.

E.   Međunarodni kulturni odnosi

Polazeći od načela da je kultura vrijednost sama po sebi, u međunarodnim kulturnim odnosima EU-a trebalo bi povećati svijest o presudnoj važnosti kulture i njezinim pozitivnim socioekonomskim učincima zahvaljujući kojima se na globalnoj razini radi na važnim pitanjima i izazovima. Potreban je postupan strateški pristup međunarodnim kulturnim odnosima, nakon čega bi slijedile konkretne aktivnosti kojima se on primjenjuje. Taj bi se pristup trebao temeljiti na djelovanju odozdo prema gore i njime bi trebalo poticati izravne međuljudske kontakte te promicati međukulturni dijalog. Mora se osigurati potpuna komplementarnost s aktivnostima država članica, Vijeća Europe i UNESCO-a.

III.   PROVEDBA

Vijeće poziva države članice i Komisiju da zajedno rade na prioritetima plana rada za kulturu koji se provodi s pomoću dinamičnog kontinuiranog programa, kako je navedeno u poglavlju IV. i Prilogu A. Praćenje plana rada za kulturu treba provoditi predsjedništvo Vijeća, a Vijeće ga prema potrebi može prilagoditi kako bi ga uskladilo s ostvarenim rezultatima i/ili promjenama u području politike na europskoj razini.

Teme u svim prioritetnih područjima obrađene su u nekoliko koraka, pri čemu se primjenjuju odgovarajuće metode rada. Svaki korak provodi Komisija, Vijeće, predsjedništvo Vijeća ili druga zainteresirana država članica.

Mogu se, među ostalima, primjenjivati sljedeće metode rada: otvorena metoda koordinacije (OMK), ad hoc stručne skupine ili stručne skupine koje predvodi Komisija, aktivnosti uzajamnog učenja, studije, konferencije, seminari namijenjeni pregledu trenutačnog stanja, Europski kulturni forum, dijalog s civilnim društvom, pilot-projekti, zajedničke inicijative s međunarodnim organizacijama, zaključci Vijeća i neformalni sastanci službenika iz ministarstava kulture te, ako je to primjereno, iz drugih ministarstava.

Načela koja se odnose na članstvo u skupinama za OMK i njihovo funkcioniranje navedena su u Prilogu B.

Države članice i Komisiju potiče se da rezultate plana rada za kulturu što više šire te ih, kada je to primjereno, uzmu u obzir pri izradi politika na europskoj i nacionalnoj razini.

IV.   AKTIVNOSTI

U odnosu na prioritete i metode rada opisane u poglavljima II. i III. bit će provedene niže navedene aktivnosti.

A.   Održivost u području kulturne baštine

Tema:

Participativno upravljanje

Metode rada:

Aktivnost uzajamnog učenja, a zatim konferencija čiji je domaćin Komisija

Obrazloženje:

Participativno upravljanje inovativan je, na ljude i budućnost usmjeren pristup kojim se način na koji se upravlja kulturnom baštinom i njezino vrednovanje istinski mijenja. Nadovezujući se na rad skupine za OMK „Participativno upravljanje kulturnom baštinom” (2016./17.) i Europsku godinu kulturne baštine 2018. stručnjaci će uzajamnim učenjem razmijeniti primjere dobre prakse i razgovarati o načinima na koje mogu poduprijeti participativne procese. S obzirom na „Konvenciju Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Faroa)” trebalo bi uzeti u obzir stručno znanje Vijeća Europe.

Očekivani rezultati:

Aktivnostima će se povećati umrežavanje i prijenos znanja u tom području i dugoročno pridonijeti poticanju participativnog upravljanja kulturnom baštinom.

Tema:

Prilagodba klimatskim promjenama

Metode rada:

Skupina za OMK, uključujući mapiranje

Obrazloženje:

Stručnjaci će s obzirom na „Pariški sporazum” (2015.) i UN-ov cilj održivog razvoja br. 13. u vezi s djelovanjem u području klime identificirati i razmijeniti primjere dobre prakse i inovativne mjere za povijesni okoliš u odnosu na klimatske promjene. Razmijenit će se informacije iz znanstvenih projekata u sklopu programa Obzor 2020. i popisati aktivnosti EU-a, uključujući „Studiju o zaštiti baštine od katastrofa” (2018.). Posebna će se pozornost posvetiti energetskoj učinkovitosti povijesnih zgrada, oblikovanju i transformaciji kulturnog krajolika te sigurnosti baštine u ekstremnim klimatskim uvjetima.

Očekivani rezultati:

Zahvaljujući navedenoj razmjeni podignut će se svijest i izgraditi kapaciteti nacionalnih stručnjaka za baštinu u području održivosti kulturne baštine. Njihove preporuke pridonijet će raspravama i planiranju mjera u vezi s klimatskim promjenama na europskoj i nacionalnoj razini.

Tema:

Načela kvalitete za intervencije u području kulturne baštine

Metode rada:

Radionica predsjedništva i aktivnost uzajamnog učenja te primjereno daljnje djelovanje

Obrazloženje:

Nadovezujući se na Europsku godinu kulturne baštine 2018. i skupinu za OMK „Vještine, osposobljavanje i prijenos znanja: tradicionalna i nova zanimanja u vezi s baštinom” (2017./2018.), stručnjaci će razmijeniti praktične primjere intervencija u području baštine putem fondova EU-a. S obzirom na to da se pitanja obnove i autentičnosti ne razmatraju uvijek na odgovarajući način, važno je osigurati da se sve odluke o promjenama povijesnog okoliša temelje na ispravnoj procjeni posljedica i ispravnom shvaćanju vrijednosti baštine.

Očekivani rezultati:

Cilj je izraditi smjernice za sljedeću generaciju fondova EU-a, osiguravajući pritom načela kvalitete u očuvanju i zaštiti u području baštine. Stručnjaci će provesti sveobuhvatnu analizu i izraditi preporuke u pogledu načela kvalitete koja treba primjenjivati u svim dijelovima intervencija koje utječu na povijesni okoliš.

Tema:

Alternativno financiranje za kulturnu baštinu

Metode rada:

Radionice čiji je domaćin Komisija

Obrazloženje:

Zbog velikog pritiska na javne proračune namijenjene kulturnoj baštini razvijaju se alternativni izvori financiranja, koji sežu od javno-privatnih partnerstava do sudjelovanja lutrija i poreznog odbitka za darovanja. U tom će se kontekstu također ispitati uloga zaklada.

Očekivani rezultati:

Cilj je utvrditi nove izvore financiranja za kulturnu baštinu i primjere prenosive dobre prakse kako bi se promicala njezina gospodarska održivost.

B.   Kohezija i dobrobit

Tema:

Socijalna kohezija

Metode rada:

Skupina za OMK, a zatim konferencija predsjedništva

Obrazloženje:

Nakon preispitivanja izvješća skupine za OMK „Poticanje doprinosa kulture socijalnoj uključenosti” (2017./18.) skupina za OMK za daljnji rad dobit će novi mandat da podrobnije ispita određene teme od posebnog interesa, kao što je potreba za uključivanjem kulture kao međusektorskog pitanja u, među ostalim, područja socijalne politike, zdravstvene politike i lokalnog razvoja. Zatim će biti organizirana konferencija s ciljem širenja ostvarenih rezultata i stečenih uvida. Ako to bude potrebno, nakon toga bi trebalo raspraviti o daljnjim koracima.

Očekivani rezultati:

Cilj je identificirati najbolje prakse međusektorske suradnje koje imaju relevantan društveni i gospodarski učinak. Istražit će se mogućnosti financiranja u sklopu programa Kreativna Europa i drugih relevantnih programa EU-a.

Tema:

Visokokvalitetna arhitektura i izgrađeni okoliš za sve

Metode rada:

Skupina za OMK, a zatim konferencija čiji je domaćin Austrija te mogući zaključci Vijeća

Obrazloženje:

Kako je navedeno u „Deklaraciji iz Davosa iz 2018.: Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu”, kultura ima središnju ulogu u okolišu koji oblikuje čovjek (koji uključuje arhitekturu, baštinu, javni prostor i krajolik). Za razvoj integriranog pristupa kojim se doprinosi dobrobiti svih građana potrebni su inovativni i uključivi procesi za izvedbu i očuvanje kvalitetne arhitekture. Naglasak će biti stavljen na arhitekturu kao disciplinu kojom se za opće dobro uspostavlja ravnoteža među kulturnim, društvenim, gospodarskim, okolišnim i tehničkim aspektima. Analizirat će se višedisciplinarni i participativni modeli upravljanja kojima se doprinosi socijalnoj uključenosti i održivom razvoju četvrti.

Očekivani rezultati:

Zahvaljujući razmjeni iskustava i uspješnih primjera lakše će se identificirati dobre prakse. Mogle bi se uspostaviti sinergije sa strukturnim fondovima, Planom EU-a za gradove i njegovim novim Partnerstvom za kulturu i kulturnu baštinu, kao i s UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030. te projektom OECD-a za regionalnu produktivnost i dobrobit predvođene kulturom.

Tema:

Razumijevanje digitalne publike

Metode rada:

Stručna skupina pod vodstvom Komisije

Obrazloženje:

Digitalne tehnologije kulturnim organizacijama pružaju priliku da izgrade interaktivan odnos s različitim vrstama publike. Kako bi takve prilike iskoristile, organizacije moraju bolje razumjeti svoju digitalnu publiku. Nadovezujući se na rad skupine za OMK (2015./16.) i „Zaključke Vijeća o promicanju pristupa kulturi putem digitalnih sredstava s naglaskom na razvoju publike” (2017.), stručna skupina pod vodstvom Komisije ispitat će inovativne alate i izraditi smjernice za prikupljanje podataka o digitalnoj publici i upravljanje njima.

Očekivani rezultati:

Smjernice na dobrovoljnoj osnovi trebale bi kulturnim organizacijama služiti kao izvor nadahnuća i pomoći im da se prilagode digitalnom okružju koje se stalno mijenja. Organizacije će zahvaljujući uslugama koje su u većoj mjeri usmjerene na korisnike produbiti odnos s postojećom publikom i steći novu.

Tema:

Mladi kreativni naraštaj

Metode rada:

Konferencija predsjedništva i mogući zaključci Vijeća, daljnje djelovanje o kojem treba raspraviti

Obrazloženje:

I kulturom i obrazovanjem od rane se dobi promiču razvoj kreativnih vještina i kritičkog razmišljanja. Digitalizacija oblikuje nove modele pristupa kulturi, osobne reinterpretacije i samoizražavanja, pobuđujući intenzivan interes među mladima i pretvarajući ih u aktivnu publiku. Prisutna je sve veća potreba za pristupom povezanim sa sudjelovanjem mladih u kulturi koji bi bio u većoj mjeri strateški oblikovan, kako bi se potaknulo njihovu kreativnost i razvilo vještine koje su važne za njihovu buduću zapošljivost, aktivno građanstvo i socijalnu uključenost.

Očekivani rezultati:

Preporuke u području politika bit će usmjerene na poticanje kreativnosti mladih i njihova potencijala za inovacije u digitalnom dobu.

Tema:

Građanstvo, vrijednosti i demokracija

Metode rada:

Konferencija predsjedništva, a zatim studija

Obrazloženje:

Sudjelovanjem u umjetnosti i kulturi promiču se aktivno građanstvo, otvorenost, znatiželja i kritičko razmišljanje, a to vodi k jačanju demokracije. Studijom će se ispitati učinak kulture na te aspekte i prikupiti primjeri. Trebalo bi predvidjeti suradnju s Vijećem Europe te ispitati primjenjivost njegova „Okvira pokazatelja za kulturu i demokraciju” u kontekstu EU-a.

Očekivani rezultati:

Studijom će se pridonijeti mjerama u području politike utemeljenima na dokazima i podići svijest o važnosti kulture za društvo i demokraciju.

C.   Ekosustav koji podržava umjetnike, profesionalne radnike u području kulture i kreativnosti te europske sadržaje

Tema:

Status i radni uvjeti umjetnika i profesionalnih radnika u području kulture i kreativnosti

Metode rada:

Studija, a zatim skupina za OMK

Obrazloženje:

Studijom bi trebalo ispitati karijerne mogućnosti, uključujući poduzetništvo, prirodu prihoda, utjecaj tržišta, pristup financijskim sredstvima, socijalnu sigurnost i prekograničnu mobilnost. U sklopu daljnjeg djelovanja skupina za OMK trebala bi analizirati rezultate, razmijeniti primjere dobre prakse u državama članicama te oblikovati preporuke o politikama.

Očekivani rezultati:

Cilj je poboljšati poznavanje radnih uvjeta umjetnika i profesionalnih radnika u području kulture i kreativnosti u Europi te dobiti političke savjete o oblikovanju povoljnog okružja.

Tema:

Umjetnička sloboda

Metode rada:

Radionica čiji je domaćin Komisija, a zatim moguća konferencija zajedno s drugim relevantnim agencijama EU-a i međunarodnim organizacijama

Obrazloženje:

Prema „Povelji EU-a o temeljnim pravima” i „Konvenciji UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja”, umjetnička sloboda od ključne je važnosti za demokratska društva. Umjetnost može pomoći u nadilaženju prepreka povezanih s rasom, vjeroispovijesti, rodom, dobi, nacionalnosti, kulturom i identitetom tako što osigurava oprečan diskurs i dovodi u pitanje privilegiranu retoriku i privilegirane perspektive. Raspravljat će se o promjenama i izazovima za umjetničku slobodu.

Očekivani rezultati:

Cilj je rasprava o specifičnim iskustvima u vezi s tim pitanjem kako bi se podigla svijest o njegovoj važnosti.

Tema:

Koprodukcije u audiovizualnom sektoru

Metode rada:

Konferencija predsjedništva i mogući zaključci Vijeća, a zatim skupina za OMK

Obrazloženje:

Prema Europskom audiovizualnom opservatoriju, europske koprodukcije privlače triput više gledatelja od nacionalnih filmova. Koprodukcije pomažu rastu europske audiovizualne industrije tako što jačaju njezinu poziciju u Europi i na ključnim međunarodnim tržištima. Nacionalni fondovi i europski programi (kao što su potprogram MEDIA u okviru programa Kreativna Europa te EURIMAGES) posvećuju sve više pozornosti potencijalu koprodukcija, i to jednako za igrane filmove i za televizijske produkcije, što uključuje bilateralne koprodukcije i zajednički razvoj među europskim zemljama te koprodukcije s neeuropskim zemljama. Taj bi potencijal trebalo istražiti i u pogledu razvoja različitih vrsta publike.

Očekivani rezultati:

Kako bi se potaknulo koprodukcije, izradit će se preporuke o politikama te osmisliti poticaji za koprodukcije u pravnim okvirima i programima potpore u audiovizualnom sektoru.

Tema:

Raznolikost i konkurentnost glazbenog sektora

Metode rada:

Konferencije predsjedništva, radionice čiji je domaćin Komisija i mogući zaključci Vijeća

Obrazloženje:

Prijelaz na digitalnu tehnologiju, konkretno pojava internetskog prijenosa glazbe, i sve veća konkurencija globalnih aktera doveli su do temeljnih promjena u načinu na koji se glazba stvara, producira, izvodi, distribuira, konzumira i monetizira. Na temelju aktivnosti u okviru inicijative „Glazba pokreće Europu” stručnjaci će razmijeniti informacije o javnim politikama za promicanje mobilnosti umjetnika i širenja lokalnog repertoara unutar i izvan Europe.

Očekivani rezultati:

Cilj je identificirati prenosive najbolje prakse i raspravljati o primjerenim mjerama u području politika na europskoj i nacionalnoj razini.

Tema:

Višejezičnost i prevođenje

Metode rada:

Skupina za OMK, a zatim konferencija predsjedništva

Obrazloženje:

U višejezičnom okružju prevođenje je ključno za omogućivanje šireg pristupa europskim sadržajima. Kako bi se gradilo na europskoj jezičnoj raznolikosti kao prednosti te promicalo bolje širenje europskih djela, bit će ocijenjeni postojeći mehanizmi potpore za prevođenje na europskoj i nacionalnoj razini. S obzirom na to da digitalizacija ima velik utjecaj na jezičnu raznolikost i prevoditeljska zanimanja, bit će riječi i o njihovim potrebama u tom području.

Očekivani rezultati:

Stručnjaci će razmijeniti primjere najbolje prakse u području potpore prevođenja u sektoru knjiga i izdavaštva, kao i u drugim kulturnim i kreativnim sektorima, te preporučiti konkretne mjere u okviru programa Kreativna Europa radi promicanja jezične raznolikosti i širenja djela.

Tema:

Financiranje i inovacije

Metode rada:

Neformalni sastanak ministara kulture, a zatim seminari čiji je domaćin Komisija namijenjeni pregledu trenutačnog stanja

Obrazloženje:

Nakon skupina za OMK „Pristup financiranju za kulturni i kreativni sektor” (2014./15.) i „Razvoj poduzetničkog i inovacijskog potencijala kulturnog i kreativnog sektora” (2016./17.) te „Zaključaka Vijeća o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, gospodarske održivosti i socijalne uključenosti” (2015.) potrebno je izraditi pregled trenutačnog stanja kako bi se ocijenila provedba tih preporuka.

Očekivani rezultati:

Stručnjaci će preispitati ono što je dosad provedeno i raspravljati o mjerama za budući rad na europskoj razini.

D.   Rodna ravnopravnost

Tema:

Rodna ravnopravnost u kulturnom i kreativnom sektoru

Metode rada:

Mapiranje i skupina za OMK, a zatim mogući zaključci Vijeća

Obrazloženje:

Mapiranjem koje će provesti Komisija ispitat će se situacija umjetnica i profesionalnih radnica u kulturi (npr. borba protiv stereotipa i seksualnog uznemiravanja, pristup resursima, zastupljenost na položajima na kojima se donose odluke, plaća). Usporedno s time države članice razmijenit će informacije o nacionalnim okolnostima i primjere dobre prakse. Skupina za OMK identificirat će glavne prepreke i predložiti niz konkretnih aktivnosti. Kao sljedeći korak Vijeće može usvojiti zaključke posvećene odabranim ciljevima i aktivnostima.

Očekivani rezultati:

Cilj je podignuti svijest o rodnoj ravnopravnosti u kulturnom i kreativnom sektoru na političkoj, upravnoj i praktičnoj razini te predložiti konkretne mjere u sklopu programa Kreativna Europa.

E.   Međunarodni kulturni odnosi

Tema:

Strateški pristup međunarodnim kulturnim odnosima EU-a

Metode rada:

Sastanci Odbora za poslove u kulturi i/ili drugi odgovarajući forumi uz sudjelovanje ESVD-a i dužnosnika iz ministarstava vanjskih poslova i drugih relevantnih ministarstava, sastanci stručnjaka i konferencija predsjedništva

Obrazloženje:

U okviru nastavka rada koji je u pogledu iste teme obavila Skupina prijatelja predsjedništva (2017./18.), Vijeće će biti pozvano da odgovori na zajedničku komunikaciju Komisije i ESVD-a „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (2016.) utvrđivanjem zajedničkih strateških načela, ciljeva i prioriteta pristupa EU-a, pojašnjavanjem uloga uključenih aktera i predlaganjem područja u kojima je zajedničko djelovanje na razini Europske unije najrelevantnije.

Očekivani rezultati:

Uzimajući u obzir horizontalnu prirodu te zadaće cilj je okupiti stručnjake iz različitih sektora (npr. politika u području kulture, vanjskih poslova, obrazovanja, migracija, razvojne suradnje, carine i poduzetništva) kako bi se utvrdio zajednički strateški pristup EU-a međunarodnim kulturnim odnosima, a zatim i konkretna djelovanja za njegovu provedbu.

Prilog A

Okvirni raspored plana rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.

Prioritet

Teme

2019.

2020.

2021.

2022.

1. polovica

2. polovica

1. polovica

2. polovica

1. polovica

2. polovica

1. polovica

2. polovica

A.

Održivost u području kulturne baštine

Participativno upravljanje

uzajamno učenje

konferencija

 

 

 

 

 

Prilagodba klimatskim promjenama

 

 

 

Skupina za OMK

 

Načela kvalitete

radionica predsjedništva

uzajamno učenje

 

 

 

 

 

Alternativno financiranje

 

 

radionica

 

radionica

 

 

 

B.

Kohezija i dobrobit

Socijalna kohezija

ispitivanje izvješća skupine za OMK 2017./18.

Skupina za OMK

ispitivanje izvješća skupine za OMK, konferencija predsjedništva

 

 

 

Visokokvalitetna arhitektura i izgrađeni okoliš

 

 

Skupina za OMK

konferencija

mogući zaključci Vijeća

 

Razumijevanje digitalne publike

 

 

Stručna skupina pod vodstvom Komisije

ispitivanje izvješća stručnjaka

Mladi kreativni naraštaj

konferencija predsjedništva, mogući zaključci Vijeća

 

 

 

 

 

 

 

Građanstvo, vrijednosti i demokracija

 

konferencija predsjedništva

 

studija

 

C.

Ekosustav koji podržava umjetnike, profesionalne radnike u području kulture i kreativnosti te europske sadržaje

Status i radni uvjeti umjetnika

 

studija

Skupina za OMK

Umjetnička sloboda

 

 

radionica

 

moguća konferencija

 

 

 

Audiovizualne koprodukcije

konferencija predsjedništva, mogući zaključci Vijeća

Skupina za OMK

ispitivanje izvješća skupine za OMK

 

 

 

Glazba

konferencija predsjedništva

 

radionica

radionica

konferencija predsjedništva, mogući zaključci Vijeća

 

 

 

Višejezičnost i prevođenje

 

 

Skupina za OMK

ispitivanje izvješća skupine za OMK

konferencija predsjedništva

 

Financiranje i inovacije

Neformalni sastanak ministara kulture

seminar namijenjen pregledu trenutačnog stanja

 

seminar namijenjen pregledu trenutačnog stanja

 

 

 

D.

Rodna ravnopravnost

Rodna ravnopravnost

mapiranje i skupina za OMK

ispitivanje izvješća skupine za OMK, mogući zaključci Vijeća

 

 

 

 

E.

Međunarodni kulturni odnosi

Strateški pristup

 

donošenje strateškog pristupa

 

 

 

konferencija predsjedništva

 

 

Prilog B

Načela koja se odnose na skupine za OMK koje uspostave države članice u okviru plana rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.

Članstvo

Sudjelovanje država članica u radu skupina za OMK dobrovoljno je, a države članice mogu im se pridružiti u svakom trenutku.

Države članice zainteresirane za sudjelovanje imenovat će stručnjake za članstvo u skupini za OMK. Države članice osigurat će da imenovani stručnjaci imaju praktično iskustvo u relevantnom području na nacionalnoj razini. Imenovani stručnjaci predani su učinkovitoj komunikaciji s nadležnim nacionalnim tijelima. Komisija koordinira postupak imenovanja.

Svaka skupina za OMK može odlučiti pozvati neovisne stručnjake, predstavnike civilnog društva i predstavnike trećih europskih zemalja da doprinesu njezinu radu. Takvi se sudionici mogu dodati i za cijelo radno razdoblje, pod uvjetom da njihovo članstvo jednoglasno odobri skupina za OMK.

Mandat

Mandat svake skupine za OMK finalizirat će Odbor za poslove u kulturi na temelju nacrta mandata koji predlaže Komisija u skladu s poglavljem IV.

Radni postupci

Skupine za OMK usredotočit će se na ostvarivanje konkretnih i iskoristivih rezultata na traženu temu.

Svaka skupina za OMK pripremit će raspored rada u skladu s ovim planom rada za kulturu.

Svaka skupina za OMK bit će odgovorna za imenovanje svojeg predsjednika ili predsjednice na prvom sastanku stručne skupine.

Komisija će osigurati stručno znanje i logističku potporu radu skupina za OMK. Usto će u najvećoj mogućoj mjeri podupirati skupine za OMK na druge primjerene načine (među ostalim putem početnog sastanka i studija relevantnih za njihovo područje rada).

Kako bi se poduprla razmjena primjera dobre prakse, sastanci skupina za OMK, uključujući i studijske posjete, mogu se održati i na poziv države članice.

Izvješćivanje i informiranje

Predsjednici i predsjednice skupina za OMK podnosit će Odboru za poslove u kulturi izvješća o ostvarenom napretku i rezultatima. Ako to bude primjereno, Odbor za poslove u kulturi skupinama za OMK dat će daljnje smjernice kako bi se osiguralo da se željeni rezultat ostvari u željenom vremenskom okviru.

Dnevni redovi i zapisnici sa sastanaka skupina za OMK bit će dostupni svim državama članicama bez obzira na stupanj njihova sudjelovanja.

Završna će se izvješća skupina za OMK objavljivati, a njihove bi sažetke Komisija trebala prevesti na sve jezike EU-a.


PRILOG II.

Glavni politički referentni dokumenti (1)

Komunikacija Komisije „Nova europska agenda za kulturu” od 22. svibnja 2018. (COM(2018) 267 final)

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu (2015. – 2018.) (SL C 463, 23.12.2014., str. 4.) i Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o izmjeni plana rada za kulturu (2015. – 2018.) u pogledu prioriteta u vezi s međukulturnim dijalogom (SL C 417, 15.12.2015., str. 44.)

Zaključci Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. (EUCO 19/1/17 REV 1)

Konsolidirana verzija Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, s posebnim naglaskom na člancima 8., 10. i 167. UFEU-a (SL C 326, 26.10.2012., str. 13.)

Zaključci Vijeća o strateškom pristupu EU-a međunarodnim kulturnim odnosima (SL C 189, 15.6.2017., str. 38.)

Zaključci Vijeća o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti (SL C 172, 27.5.2015., str. 13.)

Zaključci Vijeća o upravljanju u području kulture (SL C 393, 19.12.2012., str. 8.)

Zaključci Vijeća o promicanju pristupa kulturi putem digitalnih sredstava s naglaskom na razvoju publike (SL C 425, 12.12.2017., str. 4.)

Zaključci Vijeća o potrebi za stavljanjem kulturne baštine u prvi plan u svim politikama u EU-u (SL C 196, 8.6.2018., str. 20.)

Preporuka Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o rodnoj ravnopravnosti u audiovizualnom sektoru (CM/Rec(2017) 9)

Rasprava o obrazovanju i kulturi u sklopu programa čelnika održana 17. studenoga 2017. u Göteborgu, uključujući komunikaciju Komisije „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” (COM(2017) 673 final)

Odluka (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o Europskoj godini kulturne baštine (2018.) (SL L 131, 20.5.2017., str. 1.)

Zajednička komunikacija Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016) 29 final)

Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.) i Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) (COM(2018) 366 final)

Izvješće Komisije o provedbi i relevantnosti plana rada za kulturu 2015. – 2018.

Izvješće Skupine prijatelja predsjedništva o određenim elementima budućeg strateškog pristupa EU-a međunarodnim kulturnim odnosima (9952/18)

Rimska deklaracija od 25. ožujka 2017.

Konvencija UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja (2005.)

UNESCO: Pre|Oblikovanje kulturnih politika. Promicanje kreativnosti za razvoj. Globalno izvješće o Konvenciji iz 2005. (2018.)

Rezolucija UN-a „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” (2015.)


(1)  U izvorniku (na engleskome) navedeni abecednim redom.