Bruxelles, 30.11.2018.

COM(2018) 776 final

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i svake južne zemlje europske politike susjedstva radi postizanja dogovora o uvjetima za proširenje Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) na zemlje europske politike susjedstva


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) omogućuje uporabu postojećih otvorenih satelitskih navigacijskih signala za aplikacije ključne za sigurnost u prometu, na primjer prilikom pilotiranja i slijetanja zrakoplova kad je zemaljska oprema za radijsku pomoć ograničena ili kad takve opreme nema na raspolaganju.

EGNOS i Galileo su dva programa Europske unije za satelitsku navigaciju, uređena Uredbom o GNSS-u 1 .

Suradnja u području satelitske navigacije između južnih zemalja europske politike susjedstva 2 i EU-a provodi se u okviru euromediteranske prometne suradnje. U okviru europske politike susjedstva 3 euromediteranska prometna suradnja temelji se na okviru uspostavljenom u Barceloni (1995.) te je od 2008. prerasla u Uniju za Mediteran u skladu sa Zajedničkom izjavom 4 donesenom na sastanku čelnika država i vlada.

Člankom 2. stavkom 5. trećim podstavkom Uredbe (EU) 1285/2013 („Uredba o GNSS-u”) 5 propisuje se da se geografska pokrivenost Europskim geostacionarnim navigacijskim sustavom (EGNOS) može proširiti na zemlje europske politike susjedstva, ovisno o tehničkoj izvedivosti i na temelju međunarodnih sporazuma. Ta proširenja ne odgađaju proširenje geografske pokrivenosti sustavom EGNOS na državna područja država članica smještena u Europi.

Proširenje sustava EGNOS na južne zemlje europske politike susjedstva odgovara tim kriterijima i nastavit će se na prve mjere započete instaliranjem određenih zemaljskih postaja EGNOS-a izvan Europe. Cilj mu je dvostruk: ojačati pokrivenost sustavom EGNOS na periferiji EU-a i osigurati pokrivenost južnih zemalja europske politike susjedstva kako bi se omogućila uporaba EGNOS-a među korisnicima.

Proširenjem sustava EGNOS na južne zemlje europske politike susjedstva neće se odgoditi proširenje geografske pokrivenosti sustavom EGNOS po cijelom EU-u. Naprotiv, to će proširenje doprinijeti boljoj pokrivenosti regija na jugu/jugoistoku/jugozapadu EU-a te će se posebno poboljšati pokrivenost na portugalskim/španjolskim otocima u Atlantskom oceanu, te na Cipru, u Grčkoj, Malti i Italiji.

Analiza koju je 2015. provela Europska svemirska agencija 6 potvrdila je, zajedno s ponudom industrije iz 2017. za razvoj treće verzije sustava EGNOS, tehničku izvedivost takvog proširenja te je pokazala da bi tri zemaljske postaje sustava EGNOS bile dovoljne da se pokrije cijeli zračni prostor južnih zemalja europske politike susjedstva.

Od 2009. predmetne službe Komisije u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) rade na proširenju pokrivenosti sustavom EGNOS na područje južnog Sredozemlja (tj. južne zemlje europske politike susjedstva) te na uvođenju usluge EGNOS-a za sigurnost života (SoL) u zrakoplovstvu i drugim prometnim sektorima u tom području. Proširenje pokrivenosti sustavom EGNOS inicijativa je od koje svi imaju korist. Korist EU-a je u tome što će osnažiti veze sa susjednim partnerskim zemljama i svojoj industriji stvoriti prilike za pristup tržištu, a korist južnih zemalja europske politike susjedstva je u tome što će ostvariti pristup sustavu EGNOS po vrlo niskoj cijeni u usporedbi s dosadašnjim javnim ulaganjem EU-a.

Tijekom godina postignut je znatan napredak te su tijela južnih zemalja europske politike susjedstva nadležna za promet iskazala znatan interes. Smatraju da je usluga EGNOS-a za sigurnost života (SoL) učinkovito sredstvo za ispunjavanje zahtjeva Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva („ICAO”) i da osigurava razvojnu tehnologiju za nove usluge i aplikacije u drugim sektorima koji se bave ili ne bave prometom.

7 U razdoblju od 2014. do 2016. šest južnih zemalja europske politike susjedstva stoga se službeno izjasnilo na najvišoj političkoj razini da žele sklopiti takve međunarodne sporazume o sustavu EGNOS s EU-om.

Primjereno je da EU pozitivno odgovori na očekivanja južnih zemalja europske politike susjedstva u pogledu dobivanja usluge EGNOS-a za sigurnost života (SoL). S obzirom na djelovanja drugih pružatelja globalnih navigacijskih satelitskih sustava u toj regiji strateški aspekt takvog proširenja sustava EGNOS postaje sve očitiji.

Posebnim bilateralnim međunarodnim sporazumom o sustavu EGNOS sa svakom južnom zemljom europske politike susjedstva utvrdit će se odgovarajući programi upravljanja, odrediti uloge i nadležnosti svake stranke te odlučiti o financijskim odgovornostima za razvoj i rad infrastrukture potrebne za pružanje usluga koje se temelje na sustavu EGNOS u svakoj južnoj zemlji europske politike susjedstva.

U ovoj su Preporuci u obzir uzeti sigurnosni aspekti proširenja sustava EGNOS na južne zemlje europske politike susjedstva, uključujući procjenu Europske službe za vanjsko djelovanje o geopolitičkoj situaciji u toj regiji. Sigurnosni aspekti nastavit će se pratiti tijekom pregovora i uvođenja. To uključuje odabir lokacija za postavljanje zemaljske infrastrukture EGNOS-a te njihovu zaštitu tijekom operativne faze sustava EGNOS u južnim zemljama europske politike susjedstva.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Proširenje sustava EGNOS na južne zemlje europske politike susjedstva obuhvaćeno je Regionalnim akcijskim planom za promet 2014.–2020. te je 2013. i 2014. bilo uključeno u rezoluciju o Uniji za Mediteran.

Proširenjem pokrivenosti usluge EGNOS-a za sigurnost života (SoL) na područjima Sjeverne Afrike i Bliskog istoka omogućit će se visoka razina sigurnosti postupaka slijetanja, pa i na manjim, regionalnim i turističkim odredištima, čime će se uskladiti razina sigurnosti između EU-a i južnih zemalja europske politike susjedstva te će shodno tome zračni prijevoznici koji lete u te dvije regije više upotrebljavati sustav EGNOS.

Konačno, jednako je važno da je proširenje sustava EGNOS na južne zemlje europske politike susjedstva sukladno s drugim sličnim proširenjima sustava EGNOS ili sustavima koji se temelje na sustavu EGNOS, odnosno sa sličnim proširenjem na Ukrajinu 8 i uvođenjem neovisnih satelitskih sustava za poboljšavanje signala koji se temelje na tehnologiji sustava EGNOS u Africi, s čime se započelo u 17 zemalja Agencije za sigurnost zračne plovidbe u Africi i Madagaskaru (ASECNA) 9 . Sustavom EGNOS tako će se osigurati ujednačena pokrivenost diljem Europe i Afrike, čime će zračna plovidba i slijetanje postati sigurniji.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Europski satelitski navigacijski sustavi važni su elementi politike Europske unije u osiguravanju potpune povezanosti infrastrukture za kopneni, pomorski i zračni promet radi sigurne, neometane i ekonomične navigacije koja je prihvatljiva za okoliš. Sustavi se na međunarodnoj razini promiču, među ostalim, sporazumima o suradnji u području satelitske navigacije koji su potpisani s Marokom, Ukrajinom, SAD-om, Norveškom, Švicarskom i Južnom Korejom.

Pri upravljanju zračnim prometom sve južne zemlje europske politike susjedstva nastoje se pridržavati zahtjeva ICAO-a u pogledu navigacije temeljene na performansama (PBN). Sustav EGNOS je važan pokretač modernizacije upravljanja zračnim prometom u Europi i provedbe jedinstvenog europskog neba. Proširenje na južne zemlje europske politike susjedstva doprinijet će objedinjenju navigacijskih usluga u zrakoplovstvu diljem Sredozemlja. Pokrivenost južnih zemalja europske politike susjedstva EGNOS-om doprinijet će i stvaranju povezanog euromediteranskog prometnog područja koje će obuhvaćati gotovo milijardu ljudi u EU-u i susjednim zemljama.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 218. stavci 3. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ciljeve iz Prijedloga ne mogu ostvariti države članice jer je program za satelitsku navigaciju EGNOS europska inicijativa kojom upravlja Europska komisija. U tom smislu područje primjene sporazuma o kojem će se pregovarati ne može se ograničiti ni na jednu pojedinačnu državu članicu ili skupinu država članica, nego ono utječe na EU u cjelini.

Bilo kakvo alternativno rješenje (poput mreže bilateralnih odnosa između država članica EU-a i svake južne zemlje europske politike susjedstva) značilo bi velik rizik u pogledu neučinkovitosti, kašnjenja i proturječnosti koji bi brzo mogli dovesti do većih troškova koji bi se morali pokriti iz proračuna Unije. Izostanak suradnje EU-a i pojedinih južnih zemalja europske politike susjedstva u pogledu pružanja usluga EGNOS-a značilo bi da je industrija EU-a propustila priliku te bi sa strateškog stajališta oslabilo položaj EU-a u južnoj regiji europske politike susjedstva.

Člankom 29. Uredbe 1285/2013 propisuje se da Unija može u kontekstu programa sklopiti sporazume s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u skladu s postupkom utvrđenim u članku 218. UFEU-a.

•Proporcionalnost

Sklapanje sporazuma proporcionalno je predviđenim ciljevima.

•Odabir instrumenta

Člankom 29. Uredbe 1285/2013 izričito se predviđa da Unija može sklapati međunarodne sporazume u kontekstu programa EGNOS. Nadalje, u članku 2. stavku 5. trećem podstavku Uredbe izričito se predviđa mogućnost proširenja geografske pokrivenosti sustavom EGNOS na druge regije svijeta te se posebno navodi da bi se takva proširenja mogla odnositi na zemlje europske politike susjedstva. U njemu se utvrđuje i da se to radi na temelju međunarodnog sporazuma ovisno o tehničkoj izvedivosti.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Savjetovanja s dionicima

Upotreba SBAS-a poput sustava EGNOS u južnim državama europske politike susjedstva ocijenjena je sa socioekonomskog i tehničkog aspekta. S dionicima i tijelima iz južnih zemalja europske politike susjedstva u nekoliko se navrata tijekom višegodišnje suradnje na tu temu raspravljalo o rezultatima analize.

Od 2007. do 2015. u okviru projekata EuroMed GNSS I i II, koje je financirala Komisija, instalirana je zemaljska infrastruktura EGNOS-a kako bi se osigurala minimalna pokrivenost, kako bi se lokalnim tijelima za civilno zrakoplovstvo, korisnicima zračnog prostora i pružateljima usluga zračne plovidbe prenijelo tehničko znanje i kako bi se provela testiranja i ispitivanja izgradnje kapaciteta u svrhu preispitivanja postupaka slijetanja i ocjenjivanja koristi. U tom je kontekstu provedena i regulatorna analiza u kojoj je utvrđen regulatorni okvir ICAO-a za zrakoplovstvo, na kojemu će se temeljiti pružanje usluga, te detaljna strategija za satelitsku navigaciju i provedbeni planovi za pojedine države.

Obavljena je i analiza troškova i koristi po zemljama u kojoj su se potvrdile neto koristi proširenja sustava EGNOS na južne zemlje europske politike susjedstva te su se naglasili pozitivni učinci sustava EGNOS u području zrakoplovstva i multimodalnosti za svaku južnu zemlju europske politike susjedstva. Prema analizi troškova i koristi neto koristi trebale bi iznositi više od milijardu eura za južnu regiju europske politike susjedstva. Te su analize provedene uz puno sudjelovanje južnih zemalja partnerica u okviru europske politike susjedstva te se na nekoliko radionica o rezultatima raspravljalo s predstavnicima i dionicima južnih zemalja europske politike susjedstva. U zaključcima svih radnih skupina u okviru projekata EuroMed GNSS iz 2011., 2012. i 2013. od Komisije se zatražilo da pokrivenost sustavom EGNOS proširi na cijeli zračni prostor južnih zemalja europske politike susjedstva.

Svemirska industrija EU-a na početku lanca osvojit će tržište povezano s uvođenjem zemaljske infrastrukture, a industrija EU-a na kraju lanca (za aplikacije EGNOS-a) imat će pristup većem tržištu. Poboljšat će se i tehnička suradnja i veze tijela/dionika u prometnom sektoru EU-a s njihovim kolegama u južnim zemljama europske politike susjedstva, na zajedničku korist s dugoročnim strateškim učinkom.

Potvrđeno je i da proširenje sustava EGNOS na južne zemlje europske politike susjedstva neće odgoditi postizanje pune geografske pokrivenosti sustavom EGNOS na svim državnim područjima država članica EU-a u Europi.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Predmetna znanstvena/stručna područja

Stručnjaci za satelitsku navigaciju, stručnjaci u područjima koja se odnose na upotrebu preciznog satelitskog određivanja položaja (zrakoplovstvo, pomorstvo, željeznički i cestovni promet, poljoprivreda, upravljanje zemljištem itd.).

Primijenjena metodologija

Opsežno savjetovanje i suradnja s relevantnim tijelima, partnerima i korisnicima u okviru dvaju projekata financiranih programom EuroMed (EuroMed GNSS I, 2007.–2011. i EuroMed GNSS II, 2012.–2015). Analize i istraživanja koja su proveli industrijski konzorciji, EU/države članice i agencije južnih zemalja europske politike susjedstva.

Glavne organizacije/stručnjaci koji su sudjelovali u savjetovanju

Ministarstva prometa, tijela za civilno zrakoplovstvo, zračne luke, zračni prijevoznici svih južnih zemalja europske politike susjedstva. Europska svemirska agencija, europski pružatelj satelitskih usluga, Agencija za europski GNSS (GSA), Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD), svemirska industrija/stručnjaci i poduzeća iz sektora satelitske navigacije i zrakoplovstva iz EU-a i južnih zemalja europske susjedske politike (npr. alžirska svemirska agencija).

Temeljna prava

Nema utjecaja na zaštitu temeljnih prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Kapitalni izdaci povezani s postavljanjem infrastrukture za pružanje SBAS-a u svakoj južnoj zemlji europske politike susjedstva na temelju EGNOS-a pokrit će se sredstvima Unije, posebno onima kojima se financira europska politika susjedstva. Dodatne operativne rashode povezane s iskorištavanjem SBAS-a u svakoj južnoj zemlji europske politike susjedstva na temelju EGNOS-a financirat će svaka južna zemlja europske politike susjedstva.

Sporazum ne utječe na proračun Unije dodijeljen europskim programima GNSS-a. U skladu s člankom 2. stavkom 5. zadnjim podstavkom Uredbe (EU) br. 1285/2013 trošak takvog proširenja neće biti pokriven sredstvima dodijeljenima programima Galileo i EGNOS.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i svake južne zemlje europske politike susjedstva radi postizanja dogovora o uvjetima za proširenje Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) na zemlje europske politike susjedstva

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)Ispunjeni su uvjeti iz članka 2. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1285/2013 u smislu tehničke izvedivosti i jamstva da neće doći do odgode geografske pokrivenosti sustavom EGNOS na državnim područjima država članica.

(2)Uredbom (EU) br. 1285/2013 propisuje se da je Unija vlasnik sve materijalne i nematerijalne imovine stvorene ili razvijene u okviru programa EGNOS, da Unija može sklapati sporazume s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u okviru tog programa te da se troškovi bilo kakvih proširenja pokrivenosti sustavom EGNOS izvan Europe neće pokrivati proračunskim sredstvima dodijeljenima na temelju te uredbe.

Trebalo bi otvoriti pregovore radi sklapanja sporazuma sa svakom južnom zemljom europske politike susjedstva u kojima se utvrđuju uvjeti za pružanje satelitskih usluga za poboljšavanje signala (SBAS) na temelju Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) u južnim zemljama europske politike susjedstva,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija se ovlašćuje da, u ime Unije, sa svakom južnom zemljom europske politike susjedstva u pregovorima dogovori međunarodni sporazum o uvjetima za pružanje satelitskih usluga za poboljšavanje signala (SBAS) na temelju sustava EGNOS u južnim zemljama europske politike susjedstva.

Članak 2.

Pregovaračke smjernice utvrđene su u Prilogu.

Članak 3.

Pregovori se vode u savjetovanju s [dodaje Vijeće: ime odbora u kojemu su predstavnici država članica].

Članak 4.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    Sustav EGNOS odnosi se na svemirsku i zemaljsku infrastrukturu te na hardver i softver koji omogućuju odašiljanje signala EGNOS za sigurnost života (SoL – Safety of Life). Signal EGNOS SoL postaje usluga EGNOS-a kad ga lokalno tijelo za civilno zrakoplovstvo odobri u skladu s međunarodnim zrakoplovnim zahtjevima. Program EGNOS odnosi se na upravljanje sustavom i uslugom EGNOS-a koji su povjereni Europskoj komisiji.
(2)    Trenutačno: Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Sirija, Jordan, Palestina*, Izrael i Libanon. Kako je utvrđeno u Prilogu 1. Uredbi (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo. (*) Taj naziv ne tumači se kao priznavanje palestinske države i njime se ne dovode u pitanje pojedinačna stajališta država članica o tom pitanju.
(3)

   ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU,

EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Preispitivanje Europske politike susjedstva, JOIN(2015) 50 final.

(4)     http://ufmsecretariat.org/wp-content/uploads/2012/09/ufm_paris_declaration1.pdf  
(5)    UREDBA (EU) br. 1285/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća.
(6)    ESA, EGNOS Project Office (EPO), FWC-2 WP-STA-004, 12. ožujka 2015.
(7)    Alžir, Tunis, Libija, Jordan, Libanon i Izrael poslali su dopise članovima Kolegija.
(8)    Dana 12. travnja 2018. Vijeće Europske unije donijelo je odluku (6934/18) kojom se Komisija ovlašćuje za otvaranje pregovora s Ukrajinom o međunarodnom sporazumu o proširenju sustava EGNOS na njezin zračni prostor.
(9)    Komisija je 8. prosinca 2016. potpisala Sporazum o suradnji između Europske unije i Agencije za sigurnost zračne plovidbe u Africi i Madagaskaru (ASECNA) u pogledu razvoja satelitske navigacije i pružanja povezanih usluga u području nadležnosti ASECNA-e u korist civilnog zrakoplovstva.

Bruxelles, 30.11.2018.

COM(2018) 776 final

PRILOG

Preporuci za ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu između Europske unije i svake južne zemlje europske politike susjedstva radi postizanja dogovora o uvjetima za proširenje Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS) na zemlje europske politike susjedstva


PRILOG
Smjernice za pregovore o sporazumu između Europske unije i svake južne zemlje europske politike susjedstva u kojima se utvrđuju uvjeti za pružanje satelitskih usluga za poboljšavanje signala (SBAS) u južnim zemljama europske politike susjedstva na temelju Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS)

(1)Komisija će u pregovorima dogovoriti međunarodni sporazum sa svakom južnom zemljom europske politike susjedstva o pružanju satelitskih usluga za poboljšavanje signala (SBAS) u južnim zemljama europske politike susjedstva na temelju Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS).

(2)Komisija vodi pregovore u savjetovanju s [,] koji djeluje kao posebni odbor, te izvješćuje o ishodu pregovora i, prema potrebi, o svim problemima koji se mogu pojaviti tijekom pregovora.

1.SVRHA PREGOVORA

Svrha je pregovora dogovoriti sporazume u kojima se utvrđuju uvjeti za suradnju sa svakom južnom zemljom europske politike susjedstva u vezi s pružanjem satelitskih usluga za poboljšavanje signala (SBAS) u južnim zemljama europske politike susjedstva na temelju Europskog geostacionarnog navigacijskog sustava (EGNOS).

2.PODRUČJE PRIMJENE SPORAZUMA

Svakim bi se sporazumom obuhvatila sljedeća posebna područja:

(1)Odredbe o suradnji: aktivnosti suradnje za uspostavljanje i djelovanje SBAS-a u zemljama europske politike susjedstva. One, među ostalim, obuhvaćaju promicanje programa i usluga sustava EGNOS, potporu za njihovu provedbu i djelovanje, suradnju u vezi s pitanjima frekvencije (ne dovodeći u pitanje postupke EU-a 1 ), normizaciju i sva pitanja povezana sa sustavima satelitske navigacije za koje su zadužene međunarodne organizacije i udruženja, te istraživanje i razvoj; suradnja mora biti u skladu s postojećim sporazumima i obvezama o suradnji, uključujući one o neširenju i kontroli izvoza oružja 2 ; suradnjom se ne dovode u pitanje ni mjere koje utječu na nacionalnu sigurnost.

(2)Financijske odredbe: sudjelovanje svake južne zemlje europske politike susjedstva u dodatnim operativnim rashodima za održavanje sustava EGNOS, proširenoga kako bi se omogućila pokrivenost uslugom za sigurnost života (SoL) u južnim zemljama europske politike susjedstva; financijska potpora EU-a kako bi se usluga za sigurnost života (SoL) proširila na južne zemlje europske politike susjedstva. U skladu s člankom 2. stavkom 5. zadnjim podstavkom Uredbe (EU) 1285/2013, troškovi takve potpore ni u kojem slučaju nisu pokriveni proračunskim sredstvima namijenjenima za europsku satelitsku navigaciju i navedenima u članku 9. Uredbe (EU) br. 1285/2013.

(3)Uspostava odgovarajućih mehanizama suradnje za upravljanje sporazumom, uspostava odgovarajućih sustava odgovornosti za pružanje usluga EGNOS-a. Jamstvo svake južne zemlje europske politike susjedstva da je svakoj mogućoj instalaciji sustava EGNOS na svojem državnom području, čiji je vlasnik EU ili je EU iznajmljuje, dodijelila odgovarajući status (povlastice, imuniteti itd.), te jamstva da će svaka južna zemlja europske politike susjedstva provesti potrebno praćenje sigurnosti, izvješćivanje i zaštitu sustava i lokacija sustava EGNOS, odredbe o rješavanju sporova između stranaka.

(4)Poštovanje relevantnih odredaba Ugovorâ i važećeg zakonodavstva EU-a, uključujući Uredbu (EU) br. 1285/2013 3 i Uredbu (EU) br. 912/2010 4 , posebno u pogledu upravljanja programom EGNOS.

(5)Usklađenost elemenata sustava EGNOS koji se trebaju uvesti na državnim područjima južnih zemalja europske politike susjedstva sa sigurnosnim zahtjevima.

(6)Uključenje klauzule o raskidu za rješavanje situacija u kojima pojedina južna zemlja europske politike susjedstva ne bi ispunjavala obveze iz sporazuma.

(1)    Politika radiofrekvencijskog spektra koja se temelji na Odluci 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. („Odluka o radiofrekvencijskom spektru”) kojom se uspostavlja koordinacija u pitanjima radiofrekvencijskog spektra na razini EU-a, uključujući usklađivanje s nadležnostima Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) za tehničke aspekte, te zastupanje interesa EU-a u Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU).
(2)    SL L 159 od 30. lipnja 2000., Wassenaar aranžman i Režim kontrole raketne tehnologije (MTCR).
(3)    Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 347, 20.12.2013., str. 1.
(4)    Uredba (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 276, 20.10.2010., str. 11.