Bruxelles, 13.6.2018.

COM(2018) 467 final

2018/0252(NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013

{SWD(2018) 343 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Ovim se prijedlogom predviđa da se on počinje primjenjivati od 1. siječnja 2021. te je on upućen Uniji od 27 država članica u skladu s obavijesti Ujedinjene Kraljevine o njezinoj namjeri da se povuče iz Europske unije i Euratoma na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji koju je Europsko vijeće primilo 29. ožujka 2017.

Razlozi i ciljevi

Program financiranja za financijsku pomoć za „razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada” (dalje u tekstu: „Program”), iznesen u okviru ovog nacrta Uredbe, namijenjen je za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje nastalog otpada primjenom zajedničkog instrumenta radi optimiranja sinergija i razmjene znanja, a sve to u cilju ispunjavanja relevantnih obveza. Taj namjenski program financiranja još može donijeti dodanu vrijednost EU-a tako da postane mjerilo unutar EU-a za sigurno rješavanje tehnoloških problema u razgradnji nuklearnih postrojenja i dijeljenje znanja drugim državama članicama. Financijska se pomoć pruža na temelju ex ante evaluacije kojom se utvrđuju konkretne potrebe i dokazuje dodana vrijednost EU-a.

Program je trenutačno usmjeren na sljedeće utvrđene potrebe:

Bugarska nuklearna elektrana Kozloduj (jedinice 1–4) i slovačka nuklearna elektrana Bohunice V1 (Jaslovské Bohunice) sastoje se od šest tlakovodnih reaktora izvorno konstruiranih u Sovjetskom Savezu (VVER 440). Razgradnja tih postrojenja pridonosi povećanju nuklearne sigurnosti u regiji i EU-u kao cjelini.

Zajednički istraživački centar Komisije (JRC) posjeduje postrojenja za nuklearna istraživanja na četirima lokacijama: JRC-Geel u Belgiji, JRC-Karlsruhe u Njemačkoj, JRC-Ispra u Italiji i JRC-Petten u Nizozemskoj. Neka su od tih postrojenja još u upotrebi, a druga su prestala s radom, pojedina već prije više od 20 godina. Kao nuklearni operater i/ili vlasnik 1 na kojeg se odnose belgijsko, nizozemsko, njemačko i talijansko pravo, JRC je odgovoran za razgradnju tih postrojenja i za sigurno zbrinjavanje tako dobivenog istrošenog goriva i radioaktivnog otpada od nastanka do odlaganja.

Zbog toga se program prirodno dijeli na:

i.|    dva djelovanja radi financijske potpore Bugarskoj i Slovačkoj za sigurnu razgradnju šest nuklearnih reaktora nuklearne elektrane Kozloduj u Bugarskoj (jedinice 1–4) i nuklearne elektrane Bohunice V1 („program Kozloduj” ,odnosno „program Bohunice”);

ii.|    djelovanja JRC-a za sigurnu provedbu postupka razgradnje i zbrinjavanje nastalog radioaktivnog otpada Komisijinih nuklearnih postrojenja na lokacijama JRC-a („program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a” ili „RZO” ).

Glavni je cilj programa Kozloduj i Bohunice pružanje pomoći Bugarskoj i Slovačkoj za zaštitu od radioaktivnosti pri razgradnji nuklearnih elektrana Kozloduj (jedinice 1–4) i Bohunice V1.

Programom RZO nastoji se sigurno razgraditi lokacije postrojenja Komisijina JRC-a te istražiti i razviti mogućnosti za očekivani prijenos odgovornosti za razgradnju i zbrinjavanje nuklearnog otpada na države članice koje su domaćini JRC-u.

Program ima velik potencijal stvaranja i razmjene znanja koje može pomoći drugim državama članicama EU-a u razgradnji nuklearnih postrojenja.

Provedba programa Kozloduj i Bohunice traje već nekoliko financijskih razdoblja, a očekuje se da će završiti do 2030., odnosno do 2025. Očekuje se da će sredstva osigurana u okviru sadašnjega višegodišnjeg financijskog okvira (tj. 2014.–2020.) biti dovoljna da se već završe ključne etape programa, no dodatna su sredstva potrebna kako bi se zaštita od radiaoktivnosti pri razgradnji mogla provesti do kraja.

Programi Kozloduj i Bohunice proistekli su iz pregovora o pristupanju Bugarske i Slovačke EU-u, u kojima su se one obvezale zatvoriti i zatim razgraditi svoje stare nuklearne reaktore sovjetske konstrukcije do zajednički dogovorenog datuma. Obveza razgradnje postrojenja tih država članica i obveza EU-a da osiguraju financijsku potporu predviđene su odgovarajućim ugovorima o pristupanju 2 , 3 (Slovačka je pristupila 2004., a Bugarska 2007.). Obje države članice i EU ispunili su obveze iz ugovora o pristupanju.

Na temelju članka 203. Ugovora o Euratomu 4 i kako bi se osigurao kontinuitet mjera povezanih sa sigurnošću, EU je osigurao financijsku pomoć 5 , 6 za razgradnju nuklearne elektrane Bohunice V1 i nakon rokova utvrđenih u Ugovoru o pristupanju Slovačke 7 . Slično tome, nakon razdoblja obuhvaćenog Ugovorom o pristupanju Bugarske 8 EU je nastavio pružati financijsku pomoć6, 9 za sigurnu razgradnju jedinica 1–4 nuklearne elektrane Kozloduj.

JRC je osnovan u skladu s člankom 8. Ugovora o Euratomu 10 . Primjenom tog članka ugovori o lokacijama sklopljeni su od 1960. do 1962. između Europske zajednice za atomsku energiju te Njemačke, Belgije, Italije i Nizozemske. U zadnja dva slučaja državna postrojenja za nuklearna istraživanja prenesena su na Zajednicu. Otad je na četiri lokacije postavljena druga infrastruktura za nuklearna istraživanja i razvoj s novim postrojenjima. Neka od njih još su u upotrebi jer su ključna za provedbu postojećih i budućih programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje. Druga su prestala s radom, pojedina već prije više od 20 godina, i uglavnom su zastarjela.

Na temelju Ugovora o Euratomu JRC mora upravljati povijesnim nuklearnim odgovornostima te razgraditi svoja ugašena nuklearna postrojenja. Zato je, a na temelju Komunikacije Komisije iz 1999. 11 , pokrenut program RZO i otvorena posebna ad hoc proračunska linija u dogovoru s Europskim parlamentom i Vijećem 12 . Komisija je otad redovito izvješćivala Vijeće i Europski parlament o napretku RZO-a, dajući pritom ažurirane proračunske prognoze (2004., 2008. i 2013. 13 ).

RZO je isprva bio usmjeren na tzv. povijesne odgovornosti koje se uglavnom odnose na nuklearna postrojenja u Ispri koja su morala prestati s radom tijekom proteklih desetljeća. Obuhvaćaju i povijesni otpad prisutan na lokacijama JRC-a. Trenutačno program obuhvaća i nuklearna postrojenja na sve četiri lokacije JRC-a koja će u budućnosti zastarjeti te upravljanje nuklearnim materijalom.

Dosljednost s postojećim odredbama politike

Cilj programa Kozloduj i Bohunice s godinama se mijenjao kako bi bolje odgovarao potrebama te kako bi razgradnja postrojenja bila sigurna: isprva je, do 2013., pomoć EU-a služila kao potpora Bugarskoj i Slovačkoj da isključe i razgrade navedene reaktore, ali i da se ublaže posljedice prijevremenog zatvaranja tih postrojenja u nuklearnim elektranama; poslije su, 2014., programi ograničen na aktivnosti razgradnje, tj. na mjere povezane sa sigurnošću; a za sljedeću se fazu predlaže daljnje usmjeravanje programa na aktivnosti razgradnje koje obuhvaćaju pitanja zaštite od radioaktivnosti.

Odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u duboko geološko odlagalište nije obuhvaćeno tim programima te ostaje odgovornost Bugarske i Slovačke prema Direktivi Vijeća 2011/70/Euratom o odgovornom i sigurnom gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Budući da su nuklearna postrojenja JRC-a u Karlsruheu, Geelu i Pettenu i dalje od presudne važnosti za JRC-ove aktivnosti istraživanja i osposobljavanja, RZO se dosad uglavnom provodio u Ispri, gdje je većina nuklearnih postrojenja prestala s radom prije 1999. U budućnosti (između 2020. i 2060.) znatan broj aktivnosti razgradnje morat će se provesti i na JRC-ovim lokacijama JRC-a u Karlsruheu, Geelu i Pettenu. RZO će pomoći državama članicama koje su domaćini JRC-u da u nacionalnim programima provedu Direktivu Vijeća 2011/70/Euratom o odgovornom i sigurnom gospodarenju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

U skladu s Rimskom deklaracijom 14 proračun EU-a trebao bi omogućiti sigurnu i zaštićenu Europu; toj su dimenziji programi razgradnje nuklearnih postrojenja dosad doprinosili i mogli bi to činiti i dalje. Nakon gašenja nuklearnog postrojenja najvažnije je postupno smanjiti razinu radiološke opasnosti za radnike, javnost i okoliš u predmetnim državama članicama, ali i u EU-u kao cjelini.

Program se uklapa u regulatorni okvir EU-a za nuklearnu sigurnost; pri čemu su za njega osobito važne: i. Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom; ii. Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom i njezina izmjena Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja; iii. Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju.

Sve dok je JRC nositelj odobrenja, glavna mu je odgovornost (članak 7. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom) sigurno gospodarenje vlastitim istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (u četirima državama članicama koje su mu domaćini) pa RZO u tom smislu ostaje nužan za ispunjenje obveza Komisije kao nositelja odobrenja za ta postrojenja. Što se zastarjela nuklearno-istraživačka postrojenja prije dovedu u stanje u kojem regulatorna radiološka kontrola više nije nužna, bržim oslobađanjem od zastarjelih nuklearno-istraživačkih postrojenja koja su ispod propisanog praga radiološke kontaminacije, program će više pridonijeti ostvarenju sigurne i zaštićene Europe te postavlja dobro mjerilo na razini Unije za sigurno i odgovorno zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva. Pravodoban završetak tog procesa, međutim, uvelike ovisi o državi članici domaćinu, pa su službe Komisije intenzivno radile s JRC-om na utvrđivanju mogućnosti boljeg upravljanja kako bi se program provodio djelotvornije.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Pravna je osnova programa Ugovor o Euratomu, posebice njegov članak 203.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Programi Kozloduj i Bohunice proizišli su iz ugovora o pristupanju Bugarske i Slovačke te su obveza EU-a prema tim zemljama. Dodana vrijednost EU-a tih programa otpočetka je bila definirana s obzirom na nuklearnu sigurnost. Nepostojanje sufinanciranja EU-a vjerojatno bi nepovoljno djelovalo na sam proces razgradnje, a to bi onda moglo izravno utjecati na sigurnost radnika i javnosti. Doprinos programa zaštiti od radioaktivnosti, razumljivo, opada s napretkom razgradnje 15 .

Razgradnja JRC-ovih postrojenja i zbrinjavanje nastalog otpada u isključivoj je nadležnosti Komisije (JRC-a) kao nositelja odobrenja.

Cjelokupni program može donijeti dodanu vrijednost EU-a zbog toga što se veća pozornost pridaje razmjeni znanja, a to je važno za rješavanje sličnih problema na koje nailaze druge države članice u provedbi svojih planova razgradnje. U Europi je trenutačno trajno isključeno više od 90 nuklearnih reaktora, ali samo su tri potpuno razgrađena. Prema tome, Europa (kao i svijet) ima ograničeno iskustvo u rastavljanju nuklearnih reaktora. Dodatno je iskustvo korisno i za razgradnju drugih nuklearnih postrojenja. Dakle, provedbom programa steći će se veoma relevantna znanja i iskustva koja mogu olakšati druge projekte razgradnje i tako podići razinu sigurnosti unutar EU-a.

Proporcionalnost

U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru program će biti usmjeren na pitanja zaštite od radioaktivnosti pri razgradnji čijim se rješavanjem može ostvariti najveća dodana vrijednost EU-a (tj. postupno smanjivanje radiološke opasnosti za radnike, javnost i okoliš u predmetnim državama članicama te u EU-u i završetak programa Kozloduj i Bohunice).

Odabir instrumenta

Evaluacija programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u Bugarskoj, Slovačkoj (i Litvi) u sredini razdoblja potvrdila je da se postojećim mehanizmom, tj. upotrebom namjenskog programa potrošnje, program učinkovito i djelotvorno provodi. Glavni su faktori uspjeha jasno definirane uloge i odgovornosti te ojačan okvir za praćenje. S obzirom na to da se sva tri programa odnose na razgradnju, a riječ je o industrijskoj aktivnosti velikih razmjera, odlučeno je da bi se njihovim objedinjavanjem moglo bolje razmjenjivati znanje, i iskoristiti stečena iskustva.

Kontinuirano neovisno stručno preispitivanje RZO-a tijekom godina pokazalo je da se programom može djelotvornije upravljati ako se uvede fleksibilnost proračuna i osoblja. Programom se također stječe važno znanje o razgradnji istraživačkih postrojenja i doprinosi programima za osposobljavanje u tom području. Stoga su službe Komisije, nakon provedenog unutarnjeg razmatranja, zaključile kako je prikladno da JRC-ov program razgradnje bude dio takvog instrumenta. JRC će tako dobiti potrebne resurse za provedbu programa jer će iskoristiti fleksibilnost koju instrument nudi (tj. upravljanje proračunom tijekom sedam godina u usporedbi sa sadašnjim ciklusom programiranja u kojem se sredstva dodjeljuju na godišnjoj osnovi na temelju zahtjeva).

Usto, time bi se unaprijedile sinergije i razmjena znanja JRC-ova programa s drugim naprednijim programima razgradnje. Države članice imat će koristi od znanja stečenog u dvama programima, a programi mogu imati koristi jedan od drugog.

Komisija zato predlaže nastavak u okviru jednog instrumenta: i. provedba programa Kozloduj i Bohunice pod neizravnim upravljanjem preko izvršnog tijela s pozitivnom ocjenom stupova (tj. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u Bugarskoj te Slovačka agencija za inovacije i energetiku (SIEA) u Slovačkoj); i ii. provedba RZO-a pod izravnim upravljanjem.

To bi rješenje trebalo olakšati i otvaranje pregovora s državama članicama koje su domaćini JRC-u o očekivanom prijenosu nuklearnih odgovornosti Komisije. Takvi su se prijenosi već događali u nekim predmetnim državama članicama. Svaka takva financijska nagodba može imati različiti oblik, uplate mogu, primjerice, biti tijekom nekoliko višegodišnjih financijskih okvira ovisno o trajanju postupka razgradnje.

Važno je imati na umu da postojeće stanje treba razlikovati: u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj postoje definirani kriteriji prihvatljivosti otpada pa je stanje razmjerno stabilnije nego u Italiji jer u njezinu nacionalnom programu postupci za zbrinjavanje otpada nisu jasno određeni. To što su nesigurnosti povezane s planom razgradnje JRC-ove lokacije u Ispri više uglavnom je posljedica trenutačnog nedostatka kriterija za prihvatljivost otpada i nepostojanje konačnog odlagališta.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Retrospektivne evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Program Kozloduj (BG) i program Bohunice (SK)

Na temelju evaluacije u sredini programskog razdoblja zaključeno je da su trenutačni programi usklađeni s politikama EU-a kojima je cilj osigurati najvišu razinu nuklearne sigurnosti. Potpora EU-a omogućuje da se u Bugarskoj i Slovačkoj kontinuirano provodi strategija neodgodive razgradnje te sprečava da se nepotreban teret prenese na buduće naraštaje, odstupajući pritom, zbog povijesnih razloga, od toga da krajnju odgovornost za osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada imaju države članice.

Bugarska i Slovačka učinkovito i djelotvorno napreduju s razgradnjom reaktora u skladu s osnovom dogovorenom 2014. (tj. planovima razgradnje). Zbog složenosti programa bilo je zastoja i problema, no pokazalo se da je sustav upravljanja sposoban prevladavati takve izazove. Programi Kozloduj i Bohunice već su doveli do znatnog smanjenja radiološke opasnosti za javnost s obzirom na to da se najvažniji izvori radioloških opasnosti rješavaju u višegodišnjem financijskom okviru 2014.–2020. (npr. dekontaminacija i rastavljanje primarnih rashladnih krugova i jezgara reaktora te završetak odabranih postupaka za zbrinjavanje otpada).

Procijenjena sredstva u višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020. za nastavak i završetak programa Kozloduj i Bohunice manja su od četvrtine sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira 2014.–2020., a njima će se osigurati postizanje dogovorenog krajnjeg stanja razgradnje.

Evaluacija u sredini programskog razdoblja pokazala je da se povećanjem razine nacionalnih doprinosa podupire veća odgovornost i potiče racionalnije ponašanje korisnika. U analizi je zaključeno i da su veće razine nacionalnog doprinosa nužan, ali ne i dovoljan uvjet za utvrđivanje primjerenih poticaja za pravodobnu i učinkovitu razgradnju. Nedovoljna definiranost stopa sufinanciranja u pravnoj osnovi u prošlosti je stvarala nesigurnosti koje će se ukloniti u nacrtu pravne osnove sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (2021.–2027.).

Upravljačkim ustrojem osigurala se djelotvorna i učinkovita provedba programa te su kompenzirane spomenute nesigurnosti povezane sa sufinanciranjem. Glavni su faktori uspjeha bile jasno definirane uloge i odgovornosti te ojačan okvir za praćenje. Analizom su utvrđena i područja za daljnja poboljšanja poput:

i.|    veće uključenosti države članice (koordinator programa i financijski koordinator) kako bi preuzela više obveza te kako bi se povećala odgovornost operatera razgradnje (krajnji korisnik);

ii.|    pojednostavnjenja postupaka kako bi upravljački ciklus bio djelotvorniji i pravodobniji;

iii.|    povećane usporedivosti s uspješnošću drugih programa razgradnje.

Financijska pomoć EU-a provodi se neizravnim upravljanjem 16 od njezina pokretanja. Komisija predlaže da se izvršavanje proračuna programâ i dalje povjeri izvršnom tijelu s pozitivnom ocjenom stupova (neizravno upravljanje), tj. EBRD-u u Bugarskoj i SIEA-i u Slovačkoj).

Program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a

JRC redovito preispituje napredak i uspješnost RZO-a uz pomoć neovisnih savjeta izvana (stručna skupina za RZO, vanjski savjetnici).

U programu je od pokretanja učinjen važan napredak i ostvaren uspjeh u pripremi uvjeta za uspješnu razgradnju i smanjenje količine nuklearnog i radioaktivnog materijala na lokacijama.

Program trenutačno revidira Komisijina Služba za unutarnju reviziju. Na temelju preporuka iz zadnje IAS-ove revizije 17 za poboljšanje procjena troškova te s obzirom na očekivano povećanje aktivnosti razgradnje na različitim lokacijama, JRC je, uz potporu vanjskih savjetnika, ponovno pregledao popis otpada i preispitao planove razgradnje. Za određivanje očekivanih troškova za svaku lokaciju JRC-a primijenjen je usklađen pristup koji se temelji na nedavnim međunarodnim preporukama za procjenu troškova razgradnje. Novom su proračunskom prognozom (iz prosinca 2017.) obuhvaćeni nepredviđeni rashodi s obzirom na razinu nesigurnosti povezanu s pojedinim aktivnostima i vanjskim uvjetima na različitim lokacijama. Novu strategiju i proračunsku prognozu preispitala je stručna skupna RZO-a, a na kraju tog postupka, 2017., izrazila je povoljno mišljenje. Još, međutim, postoje znatne nesigurnosti koje utječu na rokove i procjene troškova za različite lokacije, a neodvojivo su povezane s dugim trajanjem razgradnje i kašnjenjima koje je uzrokovala država članica domaćin.

Savjetovanja s dionicima

Komisija je 10. siječnja 2018. pokrenula javno savjetovanje o sredstvima EU-a u području sigurnosti, a trajalo je do 9. ožujka 2018.

Za potrebe evaluacije u sredini razdoblja programa Kozloduj i Bohunice Komisija je u lipnju 2017. pokrenula produljeno, 14-tjedno otvoreno javno savjetovanje. Zanimanje za savjetovanje bilo je ograničeno (20 odgovora). Uz to savjetovanje, u srpnju 2017. pokrenuto je ciljano savjetovanje pomoću internetske ankete: primljeno je dodatnih 17 odgovora (jedan iz Bugarske, četiri iz Litve i 12 iz Slovačke) od ukupno 90 uključenih dionika. Mišljenje o programu u primljenim je odgovorima uglavnom bilo povoljno, no nisu dobivene nikakve nove informacije o njemu. Ta dva savjetovanja upotpunjena su ciljanim savjetovanjima u obliku stotinjak intervjua s operaterima razgradnje i relevantnim dionicima.

Vanjsko stručno znanje

U pripremi programa za sljedeći višegodišnji financijski okvir upotrijebljeni su sljedeći dokumenti:

Support to the mid-term evaluation of the Nuclear Decommissioning Assistance Programmes („Potpora evaluaciji programa pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja u sredini programskog razdoblja”), EY, evaluacija provedena za GU za energetiku Europske komisije, 2018.,

Nuclear Decommissioning Assistance Programme (NDAP) – Assessment of the robustness of the financing plans considering the economic-financial-budgetary situation in each concerned Member State and of the relevance and feasibility of the detailed decommissioning plans („Program pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja – ocjena stabilnosti financijskih planova s obzirom na gospodarsku, financijsku i proračunsku situaciju u svakoj predmetnoj državi članici te relevantnosti i izvedivosti detaljnih planova razgradnje”), Deloitte, NucAdvisor, VVA Europe, studija izrađena za GU za energetiku Europske komisije, 2016.,

Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 22/2016 „ Programi pomoći EU-a za stavljanje nuklearnih postrojenja u Litvi, Bugarskoj i Slovačkoj izvan pogona: od 2011. godine postignut je određeni napredak, no ključni izazovi tek predstoje”.

Pri upravljanju RZO-om JRC redovito savjetuje skupina neovisnih europskih stručnjaka za razgradnju (redovito se sastaju dvaput na godinu i održavaju dodatne ad hoc sastanke). Daju savjete o strategiji razgradnje i postupanja s radioaktivnim otpadom, dostupnoj tehnologiji, tehničkim aspektima organizacije i svim drugim aspektima povezanima s programom.

Procjena učinka

U skladu s Financijskom uredbom i zahtjevima Komisijine politike za bolju regulativu trenutačni program podvrgnut je ex ante ocjeni (u obliku radnog dokumenta službi).

Pojednostavnjivanje

Programi Kozloduj i Bohunice trenutačno se provode pod neizravnim upravljanjem preko izvršnih tijela s pozitivnom ocjenom stupova (tj. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u Bugarskoj te Slovačka agencija za inovacije i energetiku (SIEA) u Slovačkoj). Evaluacijom u sredini programskog razdoblja potvrđeno je da se trenutačnim ustrojem osigurava učinkovita i djelotvorna provedba programa pa će se to nastaviti i u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru, s određenim pojednostavnjenjima koja se temelje na poukama iz evaluacije.

Primjerice, u programu će se iskoristiti višegodišnje programiranje predviđeno revidiranom Financijskom uredbom. Tako će se najbolje iskoristiti višegodišnji detaljni plan razgradnje kao osnova za programiranje i praćenje te poboljšati učinkovitost i pravodobnost programskog ciklusa. Drugi se primjer odnosi na uvođenje jasnijeg okvira za sufinanciranje kojim će se smanjiti nesigurnost u pogledu izvora financiranja, ukloniti potreba da se svake godine vode pregovori i postižu dogovori o nacionalnom doprinosu te povećati odgovornost države članice u programu.

Usto, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond plus (ESF+) i Kohezijski fond mogli bi u Bugarskoj i Slovačkoj poduprijeti mjere koje bi pratile povezanu društvenu i gospodarsku tranziciju, što obuhvaća i mjere za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora te određene druge aktivnosti koje nisu povezane s postupcima za radiološku sigurnost. Zato mogu pomoći da se u tim regijama pokrenu dodatne aktivnosti i iskoristi lokalno dostupno stručno znanje kao glavni pokretač otvaranja radnih mjesta, održivog rasta i inovacija. Slično tome, trebalo bi istražiti sinergije s programom FP9 i/ili programom Euratoma za istraživanje i osposobljavanje u područjima kao što su razvoj i ispitivanje tehnologije te osposobljavanje i izobrazba.

Usto, upotrebljavat će se jedinstvena pravila, a dodatne sinergije i komplementarnosti među programima iskorištavat će se kad god to bude moguće.

JRC će nastaviti provoditi program primjenom izravnog upravljanja, pri čemu će u potpunosti iskoristiti svoje stručno znanje u području nuklearne energije, dok ne završi predaja postrojenja i odgovornosti na države članice domaćine. RZO će se u okviru novog instrumenta provesti u cijelosti. JRC će dodatno poboljšati i pojednostavniti postojeći sustav planiranja, praćenja i kontrole te poboljšati upravljanje projektima uvođenjem upravljanja ostvarenom vrijednošću i definiranjem osnove (konačni plan razgradnje) na temelju koje će se pratiti napredak. To obuhvaća i donošenje odluke o višegodišnjem programu rada i financiranju (nakon četiri godine) te završnu evaluaciju nakon 2027. To bi također trebalo program učiniti transparentnijim u skladu s općim ciljem Komisije.

Temeljna prava

Programom se ne utječe na temeljna prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Objedinjavanje proračuna unutar jednog programa financiranja omogućilo bi veću fleksibilnost u financiranju djelovanja; tj. olakšao bi se prijenos sredstava kad i kamo je potrebno ovisno o napretku.

Od 1999. JRC je pokrivao troškove aktivnosti razgradnje putem posebne proračunske linije koja se može upotrebljavati za izdvojene usluge i radove. Troškovi internih ljudskih resursa potrebnih za provedbu programa (za upravljanje i nadzor) nisu prihvatljivi unutar te proračunske linije pa se financiraju putem okvirnog programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje.

Program Kozloduj (BG) i program Bohunice (SK)

Djelovanja koja se sufinanciraju u okviru predloženog financijskog programa temelje se na odgovarajućem planu razgradnje utvrđenom u skladu s Uredbom Vijeća 2013/1368/Euratom. U tim su planovima već definirani opseg te rokovi i krajnje stanje razgradnje. Obuhvaćaju aktivnosti razgradnje, njihov raspored, troškove i potrebne ljudske resurse.

Proračunska sredstva za razdoblje 2021.–2027. utvrđena su na temelju godišnjih isplata predviđenih planovima razgradnje, uzimajući u obzir predložene pragove za sufinanciranje sredstvima EU-a. Za program Bohunice preostalo financiranje treba predvidjeti za početne faze višegodišnjeg financijskog okvira kako bi se program završio do 2025. Za program Kozloduj kao osnova je bila određena gotovo linearna krivulja napretka pa su u zakonodavnom financijskom izvještaju izneseni uglavnom nepromjenjivi godišnji planovi obveza i plaćanja.

Ljudski i administrativni resursi potrebni da Komisija upravlja programom ostaju nepromijenjeni u odnosu na prethodni program.

Program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a

Zbog promjenjive i nepredvidljive visine rashoda u određenoj godini (trenutačno povezane s dugotrajnim postupcima dobivanja odobrenja od nacionalnih tijela i složenim upravljanjem javnom nabavom i ugovorima) teško je upravljati programom u skladu s trenutačnim proračunskim i financijskim okvirom koji se temelji na načelu jedne godine jer nije uvijek moguće predvidjeti koja će se plaćanja morati izvršiti u određenoj godini. Zadnjih su godina, primjerice, plaćanja bila niža od očekivanih.

S obzirom na nesigurnosti povezane s RZO-om koje mogu prouzročiti povećanje opsega i nesigurnosti proračunskih potreba, potrebna je veća proračunska fleksibilnost.

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Sustav programiranja, praćenja i kontrole dodatno će se poboljšati i pojednostavniti u odnosu na postojeći. Da se osiguraju pojednostavnjenje i stalno poboljšavanje, iskoristit će se pouke iz evaluacija.

Komisija je 2014., osobito za programe Kozloduj i Bohunice, izmijenila upravljanje programom za višegodišnji financijski okvir 2014.–2020. kako bi utvrdila jasnije uloge i odgovornosti te korisnicima uvela strože zahtjeve u pogledu planiranja, praćenja i izvješćivanja. U skladu s revidiranim pristupom upravljanju svaka predmetna država članica imenovala je koordinatora programa (zamjenik ministra ili državni tajnik) odgovornog za programiranje, koordinaciju i praćenje programa razgradnje na nacionalnoj razini. Uspostavljen je odbor s funkcijama praćenja i izvješćivanja kojim supredsjedaju predstavnik Komisije i koordinator programa.

Za programe Kozloduj i Bohunice Komisija planira nastaviti povjeravati izvršavanje proračuna programa izvršnim tijelima s pozitivnom ocjenom stupova (neizravno upravljanje), tj. Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) u Bugarskoj te Slovačkoj agenciji za inovacije i energetiku (SIEA) u Slovačkoj. Usto, službe Komisije nastavit će pomno pratiti provedbu projekata pregledima dokumentacije i kontrolama na terenu dvaput u godini, a redoviti ciklus programiranja, praćenja i kontrole dopuniti tematskim provjerama na temelju analize rizika.

Te će se evaluacije provoditi u skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. 18 , u kojima su tri institucije potvrdile da bi evaluacije postojećih propisa i politike trebale biti temelj procjena učinka opcija za daljnje djelovanje. Evaluacijama će se procijeniti učinci programa na terenu na temelju pokazatelja/ciljeva programa i podrobne analize mjere u kojoj se program može smatrati bitnim, učinkovitim, djelotvornim, s dovoljnom dodanom vrijednošću EU-a te usklađenim s drugim politikama EU-a. Stečena iskustva iskoristit će se u evaluacijama za utvrđivanje bilo kakvih nedostataka ili problema i potencijala za dodatno poboljšanje djelovanja ili njihovih rezultata te maksimiranje njihova iskorištavanja ili učinka.

Program RZO JRC-a provodi se pod izravnim upravljanjem, a vodi ga više rukovodstvo JRC-a preko upravljačkog odbora na visokoj razini (pod predsjedanjem glavnog direktora JRC-a) 19 . Taj se odbor sastaje tri puta na godinu radi donošenja strateških odluka, utvrđivanja ciljeva i praćenja napretka programa. Strateške su odluke npr. raspored zatvaranja nuklearnih postrojenja JRC-a, uzimajući u obzir infrastrukturne potrebe u JRC-ovu programu rada za istraživanje i osposobljavanje.

Upravljački odbor na visokoj razini ima podršku upravljačkog odbora na operativnoj razini koji se sastoji od predstavnika lokacija obuhvaćenih RZO-om te dužnosnicima zaduženima za potporu RZO-u u području prava, financija i javne nabave. Taj se odbor sastaje tri puta na godinu i nastoji koordinirati i pratiti aktivnosti RZO-a na različitim lokacijama. Članovi raspravljaju o tehničkim, pravnim, financijskim i nabavnim pitanjima RZO-a i prate tehnički napredak te izvršavanje proračuna.

U skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta iz 1999. 20 JRC od početka RZO-a redovito savjetuje stručna skupina za RZO koju čine neovisni europski stručnjaci za razgradnju (sastanci dvaput na godinu i dodatni ad hoc sastanci). Daju savjete o strategiji razgradnje i postupanja s otpadom, dostupnoj tehnologiji, tehničkim aspektima organizacije i svim drugim aspektima povezanima s programom. Do 2016. stručnjake je imenovala Komisija na temelju prijedloga članova Vijeća guvernera JRC-a ili samog JRC-a. Pri odabiru tih stručnjaka Komisija je pazila da izbjegne bilo kakav sukob interesa i osigura neovisnost analize te poticala zastupljenost obaju spolova i geografsku raznolikost. Na temelju nove Odluke Komisije o osnivanju stručnih skupina Komisije 21 JRC je pokrenuo novi poziv za sudjelovanje stručnjaka i osnovao stručnu skupinu koja je potpuno usklađena s novim pravilima Komisije.

Od početka RZO-a Komisija redovito izvješćuje Vijeće i Europski parlament o njegovu napretku i stanju, dajući tako ažurirane proračunske prognoze (2004., 2008. i 2013.)13.

Usto, JRC jedanput na godinu izvješćuje o srednjoročnim ciljevima i ostvarenom napretku (Plan upravljanja JRC-a, Izvješće o radu JRC-a) 22 .

U sljedećem razdoblju financiranja, za programe Kozloduj i Bohunice te za RZO, višegodišnja priroda procesa razgradnje odrazit će se u donošenju višegodišnjeg programa rada i odluke o financiranju, u skladu s predviđenom novom financijskom uredbom. Programiranje će biti jasno usklađeno s evaluacijskim fazama (privremena nakon četiri godine i završna nakon 2027. kad se očekuje završetak poslova na terenu).

Zadržat će se trenutačna praksa godišnjeg izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

U članku 3. predloženog temeljnog akta definiraju se ciljevi programa za višegodišnji financijski okvir 2021.–2027. U njemu se odražava dvojaka priroda općeg cilja programa – dodana vrijednost EU-a, s jedne je strane, veća nuklearna sigurnost, a s druge veće znanje država članica o postupku razgradnje nuklearnih postrojenja.

Člancima 3., 6. i 7. definira se okvir kojim se osigurava da se sredstvima EU-a financiraju djelovanja kojima se zaista ostvaruje cilj programa. U njima se pojašnjava razina suradnje EU-a i predmetne države članice na razgradnji jedinica 1–4 nuklearne elektrane Kozloduj, odnosno nuklearne elektrane Bohunice V1. Tom odredbom i procjenom troškova u detaljnom planu razgradnje u skladu s Uredbom Vijeća 2013/1368/Euratom određen je doprinos EU-a za razgradnju jedinica 1–4 nuklearne elektrane Kozloduj, odnosno nuklearne elektrane Bohunice V1.

Člankom 8. uvodi se veliko pojednostavnjenje s obzirom na postojeće programe, odnosno upotreba višegodišnjeg programa rada u kojem se odražava priroda programa razgradnje. Premda je višegodišnji pristup prihvaćen za programiranje, praksa godišnjeg izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća zadržava se kako je opisano u članku 9.

U članku 10. definira se postupak za reviziju višegodišnjeg programa rada tijekom razdoblja koje je razmjerno prirodi programa, a Komisiji daju odgovarajući alati da, prema potrebi, uvodi korektivne mjere.

2018/0252 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 203.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)U skladu s Rimskom deklaracijom 23 proračun EU-a trebao bi omogućiti sigurnu i zaštićenu Europu; toj su dimenziji programi razgradnje nuklearnih postrojenja dosad doprinosili i mogli bi to činiti i dalje. Nakon gašenja nuklearnog postrojenja najvažnije je postupno smanjiti razinu radiološke opasnosti za radnike, javnost i okoliš u predmetnim državama članicama, ali i u Uniji kao cjelini.

(2)Namjenski financijski program potrošnje još može donijeti dodatnu vrijednost Unije tako da postane mjerilo na razini Unije za sigurno rješavanje tehnoloških problema u razgradnji nuklearnih postrojenja i širenje znanja. Takvu bi financijsku pomoć trebalo pružati na temelju ex ante evaluacije kojom će se utvrditi konkretne potrebe i dokazati dodana vrijednost Unije u cilju potpore razgradnji nuklearnih postrojenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

(3)Aktivnosti obuhvaćene ovom Uredbom trebale bi biti u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Takva bi financijska pomoć trebala ostati iznimna, ne dovodeći u pitanje načela i ciljeve koji proizlaze iz zakonodavstva o nuklearnoj sigurnosti, ponajprije Direktive Vijeća 2009/71/Euratom 24 , i zbrinjavanju otpada, ponajprije Direktive 2011/70/Euratom 25 . Krajnja odgovornost za nuklearnu sigurnost i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada ostaje na državama članicama.

(4)U skladu s Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji 26 Bugarska se obvezala zatvoriti jedinice 1 i 2 nuklearne elektrane Kozloduj do 31. prosinca 2002., a jedinice 3 i 4 do 31. prosinca 2006., te ih zatim razgraditi. U skladu s obvezama Bugarska je sve navedene jedinice zatvorila u odgovarajućim rokovima.

(5)U skladu s Protokolom br. 9 o jedinicama 1 i 2 nuklearne elektrane Bohunice V1 u Slovačkoj 27 , priloženom Aktu o pristupanju iz 2003., Slovačka se obvezala zatvoriti jedinicu 1 nuklearne elektrane Bohunice V1 do 31. prosinca 2006., a jedinicu 2 do 31. prosinca 2008., te ih zatim razgraditi. U skladu s obvezama Slovačka je sve navedene jedinice zatvorila u odgovarajućim rokovima.

(6)U skladu s obvezama iz Ugovora o pristupanju i uz pomoć Unije Bugarska i Slovačka znatno su napredovale u razgradnji nuklearnih elektrana Kozloduj i Bohunice V1. Još je potrebno raditi da se sigurno postigne krajnje stanje razgradnje. Završetak razgradnje planiran je, prema sadašnjim planovima razgradnje, do kraja 2030. za nuklearnu elektranu Kozloduj te do 2025. za nuklearnu elektranu Bohunice V1.

(7)Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije osnovan je člankom 8. Ugovora o Euratomu. Primjenom tog članka ugovori o lokacijama sklopljeni su od 1960. do 1962. između Zajednice te Njemačke, Belgije, Italije i Nizozemske. U zadnja dva slučaja državna nuklearna postrojenja prenesena su na Zajednicu. Otad je na četiri lokacije postavljena infrastruktura namijenjena za nuklearna istraživanja koju čine nova postrojenja. Neka su od tih postrojenja još u upotrebi, a druga su isključena, pojedina već prije više od 20 godina, i uglavnom su zastarjela.

(8)Na temelju članka 8. Ugovora o Euratomu i u skladu s člankom 7. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom24 JRC bi trebao upravljati povijesnim nuklearnim odgovornostima te razgraditi svoja isključena nuklearna postrojenja. U skladu s tim je Komunikacijom Europskom parlamentu i Vijeću 28 1999. pokrenut program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a, a Komisija otad redovito izvješćuje o njegovu napretku 29 .

(9)Europska komisija ocijenila je da je za ispunjavanje zahtjeva iz članka 5. stavka 1. točke (f) i članka 7. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom, u skladu s kojima bi JRC trebao omogućiti i održavati odgovarajuće resurse za ispunjavanje obveza u pogledu sigurnog zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada, najbolja opcija primijeniti strategiju dvostrukog pristupa u kojoj se aktivnosti razgradnje i zbrinjavanja otpada kombiniraju s pregovorima s državama članicama koje su domaćini JRC-u o očekivanom prijenosu odgovornosti za razgradnju i zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada.

(10)Ovom se Uredbom odgovara na potrebe utvrđene za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. i utvrđuje financijska omotnica za programe pomoći za razgradnju nuklearnih elektrana Kozloduj (jedinice 1–4) u Bugarskoj (program Kozloduj) i Bohunice V1 u Slovačkoj (program Bohunice) te za razgradnju Komisijinih nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz njih, koja predstavlja primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 30 , za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(11)Uredba (EU, Euratom) br. [nova FR] 31 (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima.

(12)U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 32 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 33 , Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 34 i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 35 financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim i sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća 36 . U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu (ERS) nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(13)Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje ishod bilo kojih budućih postupaka za dobivanje državne potpore koji se mogu poduzeti u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(14)Iznos odobrenih sredstava za program, kao i programsko razdoblje te raspodjela sredstava na djelovanja može se preispitati na temelju izvješća o evaluaciji na sredini i kraju programskog razdoblja. Dodatna proračunska fleksibilnost može se postići preraspodjelom sredstava među djelovanjima ako je i kad je to potrebno ovisno o napretku.

(15)Programom bi se također trebalo postići da se znanje o postupku razgradnje proširi Unijom jer takve mjere donose najveću dodanu vrijednost Unije i doprinose sigurnosti radnika i građana.

(16)Kako bi postupak bio siguran i maksimalno učinkovit, nuklearna postrojenja obuhvaćena ovom Uredbom trebalo bi razgraditi oslanjajući se na najbolje dostupno tehničko znanje, vodeći pritom računa o vrsti i tehnološkim specifikacijama postrojenja koja se razgrađuju, što je u skladu s najboljom međunarodnom praksom.

(17)Bugarska, Slovačka i Komisija trebale bi djelotvorno pratiti i kontrolirati postupak razgradnje kako bi se osiguralo da sredstva dodijeljena u okviru ove Uredbe imaju najveću dodanu vrijednost Unije, no krajnju odgovornost za razgradnju imaju te dvije države članice. To obuhvaća djelotvorno mjerenje rezultata i primjenu korektivnih mjera prema potrebi.

(18)U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. ovaj je Program potrebno evaluirati na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za praćenje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, posebice za države članice. Ti zahtjevi, prema potrebi, mogu uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka Programa na terenu.

(19)Djelovanja u okviru programa Kozloduj i Bohunice trebalo bi utvrditi u granicama definiranima planovima razgradnje koje su Bugarska i Slovačka dostavile na temelju Uredbe Vijeća 2013/1368/Euratom. U tim su planovima definirani opseg tih programa te rokovi i krajnje stanje razgradnje; obuhvaćaju aktivnosti razgradnje, njihov raspored, troškove i potrebne ljudske resurse.

(20)Djelovanja u okviru programa Kozloduj i Bohunice trebalo bi provoditi uz zajednički financijski doprinos Unije i Bugarske, odnosno Unije i Slovačke. Trebalo bi utvrditi prag maksimalnog sufinanciranja sredstvima Unije u skladu s praksom sufinanciranja koja je uspostavljena prethodnim programima.

(21)Uredbu Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 37 trebalo bi staviti izvan snage.

(22)U obzir su uzeti Tematsko izvješće Revizorskog suda br. 22/2016 o financijskoj pomoći Unije za razgradnju nuklearnih elektrana u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj, preporuke u njemu i odgovor Komisije.

(23)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu članka 3. ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 38 .

(24)Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja te predviđaju kontrole u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.

(25)Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije da provede Pariški sporazum i ostvari ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se Programom pridonijeti uključivanju klimatskih aktivnosti u politike Unije i postizanju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za klimatske ciljeve. Relevantna će se djelovanja utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa te ponovno ocijeniti u okviru evaluacije na sredini programskog razdoblja.

(26)Vrste financiranja i načine izvršenja na temelju ove Uredbe trebalo bi odabrati ovisno o tome koliko je njima moguće ostvariti posebne ciljeve djelovanjâ i rezultate, uzimajući u obzir, ponajprije, troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od nepoštovanja propisa. Pritom bi trebalo razmotriti mogućnost upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i jediničnih troškova, kao i financiranje koje nije povezano s troškovima, kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuje namjenski financijski program za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada (dalje u tekstu: „Program”) usmjeren na potrebe utvrđene s obzirom na trenutačno stanje. U razdoblju višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. program će biti potpora Bugarskoj i Slovačkoj da sigurno razgrade svoju prvu generaciju nuklearnih reaktora te provedbi razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Komisijinih vlastitih nuklearnih postrojenja na lokacijama Zajedničkog istraživačkog centra (JRC).

Uredbom se utvrđuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021.–2027., vrste financiranja Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: „Zajednica”) i pravila tog financiranja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„razgradnja” znači administrativne i tehničke mjere koje omogućuju prestanak dijela ili svih regulatornih kontrola za nuklearno postrojenje i kojima se nastoji dugoročno zaštititi javnost i okoliš, a obuhvaćaju i smanjenje razine ostataka radionuklida u materijalima i na lokaciji postrojenja;

(2)„plan razgradnje” znači dokument koji sadržava detaljne informacije o predloženoj razgradnji i obuhvaća: odabranu strategiju razgradnje, vremenski raspored, vrstu i slijed aktivnosti razgradnje, primijenjenu strategiju zbrinjavanja otpada, uključujući odobrenje, predloženo krajnje stanje; skladištenje i odlaganje otpada nastalog tijekom razgradnje; datum početka i završetka razgradnje; procjenu troškova za završetak razgradnje te ciljeve, očekivane rezultate, ključne etape, ciljne datume i odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti, uključujući pokazatelje koji se temelje na ostvarenoj vrijednosti. Plan sastavlja nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje i odražava se u višegodišnjim programima rada za Program;

(3)„program Bohunice” znači dio Programa koji se odnosi na razgradnju reaktorskih jedinica 1 i 2 nuklearne elektrane Bohunice V1 u regiji Jalovské Bohunice, u Slovačkoj;

(4)„program Kozloduj” znači dio Programa koji se odnosi na razgradnju reaktorskih jedinica 1, 2, 3 i 4 nuklearne elektrane Kozloduj u Kozloduju, u Bugarskoj;

(5)„program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a” znači dio Programa koji se odnosi na razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada nuklearnih postrojenja na lokacijama Komisije kojima upravlja Glavna uprava Zajednički istraživački centar (JRC).

Članak 3.
Ciljevi Programa

1.Opći je cilj Programa financiranje razgradnje nuklearnih postrojenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada u skladu s utvrđenim potrebama.

2.Na temelju postojećih potreba za razdoblje 2021.–2027. Programom se, konkretno, nastoji pomoći Bugarskoj i Slovačkoj pri provedbi programa Kozloduj, odnosno Bohunice, osobito kad je riječ o radiološkoj sigurnosti, te poduprijeti program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a, a istodobno osigurati da tako stečeno znanje o razgradnji nuklearnih postrojenja dobiju sve države članice EU-a.

Posebni su ciljevi sljedeći:

(a)provesti rastavljanje i dekontaminaciju reaktora Kozloduj i Bohunice te ispuniti uvjete za prestanak regulatornih kontrola u skladu s odgovarajućim planom razgradnje;

(b)poduprijeti plan razgradnje za rastavljanje i dekontaminaciju nuklearnih postrojenja na lokacijama Komisije i prijenos povezanih nuklearnih odgovornosti na države članice koje su domaćini JRC-u;

(c)uspostaviti veze i komunikaciju među dionicima Unije u području razgradnje nuklearnih postrojenja u cilju mogućih sinergija na razini Unije.

3.Podroban opis posebnih ciljeva nalazi se u prilozima I., II. i III. Na temelju rezultata evaluacije iz članka 10. Komisija može provedbenim aktima izmijeniti priloge I. i II. u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 12. stavka 2.

Članak 4.
Proračun

1.Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 466 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:

(a)63 000 000 EUR za djelovanja u okviru programa Kozloduj;

(b)55 000 000 EUR za djelovanja u okviru programa Bohunice;

(c)348 000 000 EUR za djelovanja u okviru programa za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a.

3.Iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati troškovi povezani s tehničkom i administrativnom pomoći za provedbu Programa, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući korporativne informatičke sustave.

4.Proračunske obveze za djelovanja koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

Članak 5.
Provedba i oblici Unijina financiranja

1.Program se provodi pod izravnim upravljanjem u skladu s Financijskom uredbom ili pod neizravnim upravljanjem tijela iz članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe.

2.Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi.

Članak 6.
Prihvatljiva djelovanja

Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u članku 3. i opisani u prilozima I., II. i III. prihvatljiva su za financiranje.

Članak 7.
Stope sufinanciranja

Iz Programa se mogu financirati prihvatljivi troškovi djelovanja do najviše stope utvrđene u prilozima I. i II. Najviša stopa sufinanciranja sredstvima Unije primjenjiva u okviru programa Kozloduj ili programa Bohunice ne smije biti viša od 50 %. Preostalo sufinanciranje osigurava Bugarska odnosno Slovačka.

Članak 8.
Programi rada

1.Program Bohunice i program Kozloduj provode se prema višegodišnjim programima rada u skladu s člankom 110. Financijske uredbe. Ti programi rada odražavaju planove razgradnje koji služe kao osnova za praćenje i evaluaciju programa.

2.Program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a provodi se putem višegodišnjih programa rada u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. Odluke Komisije 96/282/Euratom o preustroju Zajedničkog istraživačkog centra.

Članak 9.
Praćenje i izvješćivanje

1.Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarenju ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu IV.

2.Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i (ako je potrebno) države članice.

3.Na kraju svake godine Komisija sastavlja izvješće o napretku radova tijekom prethodnih godina i izlaže ga Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 10.
Evaluacija

1.Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka razdoblja navedenog u članku 1. U evaluaciji se razmatra i mogućnost izmjena višegodišnjeg programa rada iz članka 8.

3.Na kraju provedbe Programa, a najkasnije pet godina nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. ove Uredbe, Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.

4.Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 11.
Revizije

Revizije uporabe doprinosa Unije i nacionalnog doprinosa koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s člankom 127. Financijske uredbe.

Članak 12.
Odbor

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, taj se postupak obustavlja bez rezultata ako unutar roka za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zatraži obična većina članova odbora.

Članak 13.
Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, djelotvorne i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.

2.Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijska sredstva dodijeljena programu namjenjuju se i za institucijsko priopćavanje o političkim prioritetima Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

Članak 14.
Stavljanje izvan snage

Uredba (Euratom) br. 1368/2013 stavlja se izvan snage.

Članak 15.
Prijelazne odredbe

1.Ova Uredba ne utječe na nastavak ni izmjenu djelovanja na temelju Uredbe (Euratom) br. 1368/2013, koja se nastavlja primjenjivati na predmetna djelovanja do njihova zaključenja.

2.Financijskom omotnicom za Program mogu se pokriti i troškovi tehničke i administrativne pomoći potrebne radi osiguravanja prijelaza između programa Bohunice i programa Kozloduj i mjera donesenih u skladu s prethodnom Uredbom (Euratom) br. 1368/2013.

3.Odobrena sredstva mogu se prema potrebi unijeti u proračun nakon 2027. za pokrivanje troškova predviđenih u članku 4. stavku 3. ove Uredbe kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.

Članak 16.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

   Za Vijeće

   Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.Trajanje i financijski učinak

1.6.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Uredba Vijeća o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013

1.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

Nuklearna sigurnost

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

 novo djelovanje 

 novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 39  

 produženje postojećeg djelovanja 

 spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Program se odnosi na zahtjeve u pogledu nuklearne sigurnosti iz Ugovora o Euratomu.

1.4.2.Dodana vrijednost angažmana Unije (može biti posljedica različitih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

Kao uvjet za pristupanje Europskoj uniji Bugarska i Slovačka obvezale su se zatvoriti i zatim razgraditi šest nuklearnih reaktora prve generacije konstruiranih u SSSR-u. EU se stoga obvezala, u okviru članka 203.Ugovora o Euratomu, financijski poduprijeti razgradnju. Razgradnja napreduje i nije obustavljena pa se završetak za Bohunice (Slovačka) planira za 2025., a za Kozloduj (Bugarska) za 2030. U interesu je Unije nastaviti pružati financijsku potporu za razgradnju jer tako pridonosi održavanju najviše razine sigurnosti pogona. Programom se pruža znatna i trajna potpora zaštiti zdravlja radnika i javnosti, sprečavanju uništavanja okoliša i postizanju konkretnog napretka u području nuklearne sigurnosti i osiguranja.

Neovisno o tome, Komisija je kao vlasnik nuklearnih postrojenja obvezna preko JRC-a razgraditi svoja zastarjela nuklearna postrojenja, kao i ona koji su trenutačno u pogonu na sve četiri lokacije JRC-a, a u budućnosti će zastarjeti. To obuhvaća upravljanje nuklearnim materijalima.

JRC-ov postupak razgradnje počeo je 1999. Programom razgradnje nuklearnih postrojenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Nastavak programa nije važan samo zbog ispunjavanja obveza vlasnika postrojenja i poštovanja mjerodavnih nacionalnih i EU-ovih pravnih okvira nego i zbog stjecanja znanja na razini EU-a. JRC će s državama članicama podijeliti znanje stečeno u postupku razgradnje raznih eksperimentalnih nuklearnih postrojenja (npr. istraživačkih reaktora, vrućih ćelija, radiokemijskih laboratorija) Ono će obuhvatiti primjenu inovativnih tehnologija za sigurno rukovanje „egzotičnim” nuklearnim materijalom te prijenos i obradu otpada iz prošlosti, čime se potiču standardizacija i najbolje prakse. JRC će nastaviti provoditi program osposobljavanja i izobrazbe, koji obuhvaća obilaske nuklearnih postrojenja u postupku razgradnje.

Program ima velik potencijal postati mjerilo unutar EU-a za rješavanje problema u razgradnji nuklearnih postrojenja povezanih s upravljanjem, vođenjem i tehnologijom.

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Program Kozloduj i program Bohunice

Programi pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja (NDAP) evaluirani su u sredini programskog razdoblja. Razmotreni su i procijenjeni rezultati i učinci, učinkovitost iskorištavanja resursa te dodana vrijednost Unije. Komisija je za tu evaluaciju prikupila relevantne informacije i podatke uz intenzivno sudjelovanje dionika (ministarstava, izvršnih tijela, operatera razgradnje, članova Odbora NDAP-a).

Zaključci evaluacije NDAP-a sažeti su u nastavku.

Usklađenost s politikama EU-a. Potpora EU-a omogućuje da se u Bugarskoj i Slovačkoj kontinuirano provodi strategija neodgodive razgradnje te sprečava da se nepotreban teret prenese na buduće naraštaje, odstupajući pritom, zbog povijesnih razloga, od toga da krajnju odgovornost za osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada imaju države članice. Strategija razgradnje u Bugarskoj izmijenjena je 2013. u okviru priprema za tekući VFO: u tada izrađenom planu datum završetka programa pomaknut je sedam godina unatrag, s 2037. na 2030.

Napredak. Bugarska i Slovačka učinkovito i djelotvorno napreduju s razgradnjom reaktora u skladu s dogovorenom osnovom (tj. planovima razgradnje).

Sigurnost. Zbog Unijina će se financiranja u ovom VFO-u znatno povećati sigurnost na tim lokacijama.

Opseg financiranja. U Bugarskoj i Slovačkoj preostali manjak u financiranju nakon 2020. u rasponu je od 80 do 90 milijuna EUR po državi članici.

Nacionalni doprinos. Čini se da se ostvarenim razinama nacionalnog doprinosa održava primjerena učinkovitost, no sufinanciranje nije utvrđeno u pravnoj osnovi pa nastaju nesigurnosti koje treba ukloniti. U analizi je zaključeno i da su veće razine nacionalnog doprinosa nužan, ali ne i dovoljan uvjet za utvrđivanje primjerenih poticaja za pravodobnu i učinkovitu razgradnju. Radi toga bi izričit prijenos rizika (prekoračenje troškova, kašnjenja) na predmetne države članice imao veći učinak. Ta je praksa već u određenoj mjeri, tamo gdje je to bilo moguće, uvedena u okviru tekućeg VFO-a.

Upravljanje. Upravljačkim ustrojem osigurala se djelotvorna i učinkovita provedba programa te su kompenzirane spomenute nesigurnosti povezane s nacionalnim doprinosom.

Ciljevi. Svako financiranje nakon 2020. trebalo bi biti usmjereno na konkretne sigurnosne ciljeve čije se ostvarivanje prati namjenskim pokazateljima uspješnosti.

Stjecanje znanja. Naposljetku, dosad stečeno iskustvo u projektima provedenima u okviru programa Kozloduj i programa Bohunice znanje je koje čini pouzdan temelj u EU-u za buduće programe razgradnje reaktora tipa VVER (npr. u Češkoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Finskoj). Ti programi koje sufinancira EU (uključujući program Ignalina u Litvi) mogu postati dobro mjerilo za pitanja povezana s upravljanjem i praksama vođenja, kao što su metodologije za procjenu troškova ili planiranje.

Program RZO JRC-a

JRC redovito preispituje svoj napredak i uspješnost uz pomoć neovisnih savjeta izvana (stručna skupina za RZO, vanjski savjetnici). Zbog visokih rizika neodvojivo povezanih s RZO-om, poput rizika kašnjenja i osiguravanja resursa, program je odabran za dvije revizije Službe za unutarnju reviziju (IAS) tijekom trenutačnog VFO-a, od kojih je jedna pokrenuta nedavno.

Glavni zaključci i preporuke, kao i aktivnosti koje je JRC poduzeo u skladu s njima, sažeti su u nastavku.

Kontinuirano savjetovanje o tehničkim pitanjima sa stručnom skupinom za RZO

Pri upravljanju RZO-om JRC redovito savjetuje skupina neovisnih europskih stručnjaka za razgradnju (redovito se sastaju dvaput na godinu i održavaju dodatne ad hoc sastanke). Daju savjete o strategiji razgradnje i postupanja s radioaktivnim otpadom, dostupnoj tehnologiji, tehničkim aspektima organizacije i svim drugim aspektima povezanima s programom.

Nalazi vanjskih pregleda i prošlih revizija

Napredak programa i izvršavanja njegova proračuna periodično provjeravaju vanjski stručnjaci. Oni su naglasili važnost detaljne procjene očekivanih količina otpada te potaknuli JRC da istraži upravne i tehničke mjere koje bi trebalo poduzeti da se količina ograniči te da se u najvećoj mogućoj mjeri smanje bilo kakve nesigurnosti povezane s troškovima budućeg odlaganja.

IAS je 2014./2015. proveo reviziju financijskih aspekata RZO-a. Zaključio je da postojeći operativni ustroj pruža razumno kratkoročno jamstvo da će ciljevi JRC-a biti ostvareni. No takvo kratkoročno jamstvo nije dovoljno za potrebe takvog dugoročnog složenog programa. Među ostalim preporukama, IAS je potvrdio da postoji potreba za redovitim detaljnim procjenama, uz ciljano preispitivanje proračuna za razgradnju, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti procjeni fiksnih troškova i poboljšanju sadašnjih procjena. Razmotrio je i srednjoročne planirane potrebe u području ljudskih resursa.

Nova je revizija pokrenuta 2018. Prema preliminarnim rezultatima, jedan od glavnih utvrđenih rizika povezan je s promjenama planiranih aktivnosti u razdoblju 2021.–2060., što se čini nekompatibilnim s predviđenim paušalnim sredstvima. Širenje operativnog dijela programa RZO-a na više JRC-ovih lokacija utjecat će i na opću strategiju upravljanja i potrebu za unutarnjim resursima JRC-a. Promjenjiva i nepredvidljiva visina rashoda otežava upravljanje proračunom.

Nedavna poboljšanja

Na temelju preporuka za procjenu troškova i s obzirom na predstojeće aktivnosti razgradnje na lokacijama u Karlsruheu i Pettenu, na JRC-ovim su lokacijama, uz pomoć vanjskih savjetnika, ponovno procijenjeni popis otpada i revidirani planovi razgradnje. Za određivanje očekivanih troškova na svakoj je lokaciji JRC-a primijenjen usklađen pristup koji se temelji na nedavnim međunarodnim preporukama za procjenu troškova razgradnje. Novom su proračunskom prognozom (iz prosinca 2017.) obuhvaćeni nepredviđeni rashodi s obzirom na razinu nesigurnosti povezanu s pojedinim aktivnostima i vanjskim uvjetima na različitim lokacijama. Novu strategiju i proračunsku prognozu preispitala je stručna skupna RZO-a i 2017., na kraju tog postupka, izrazila je povoljno mišljenje.

Još, međutim, postoje znatne nesigurnosti koje utječu na rokove i procjene troškova za različite lokacije. Pravodoban završetak tog procesa uvelike ovisi o državi članici domaćinu, pa su službe Komisije intenzivno radile s JRC-om na utvrđivanju mogućnosti za dodatno unapređenje upravljanja i vođenja pri provedbi programa.

1.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

U regijama Kozloduj i Bohunice mogu se upotrijebiti i drugi dostupni instrumenti EU-a poput Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) te Kohezijskog fonda, čime se osigurava komplementarnost s dvama programima za razgradnju nuklearnih postrojenja. Primjerice, iz tih bi se fondova mogle poduprijeti mjere koje bi pratile povezanu društvenu i gospodarsku tranziciju, uključujući mjere za energetsku učinkovitost i energiju iz obnovljivih izvora te određene druge aktivnosti koje nisu povezane s radiološkom sigurnosti. Kao takvi, fondovi mogu pomoći da se u tim regijama pokrenu dodatne aktivnosti i iskoristi lokalno dostupno stručno znanje kao glavni pokretač otvaranja radnih mjesta, održivog rasta i inovacija. Slično tome, trebalo bi istražiti sinergije s programom FP9 i/ili programom Euratoma za istraživanje i osposobljavanje u područjima kao što su razvoj i ispitivanje tehnologije te osposobljavanje i izobrazba.

1.5.Trajanje i financijski učinak

 Ograničeno trajanje

   na snazi od 2021. do 2027.

   financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za obveze i od 2021. do 2033. za odobrena sredstva za plaćanje.

 Neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 40  

 Izravno upravljanje koje provodi Komisija

putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

   putem izvršnih agencija

 Podijeljeno upravljanje s državama članicama

 Neizravno upravljanje programom Kozloduj i programom Bohunice povjeravanjem poslova izvršavanja proračuna:

trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

tijelima iz članaka 208. i 209. Financijske uredbe;

tijelima javnog prava;

tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Program RZO JRC-a provodit će se pod izravnim upravljanjem.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) od početka je izvršno tijelo za programe Kozloduj i Bohunice. EBRD će biti izvršno tijelo za program Kozloduj.

Kao novo izvršno tijelo s pozitivnom ocjenom stupova u VFO-u za razdoblje 2014.–2020. za program Bohunice utvrđena je Slovačka agencija za inovacije i energetiku (SIEA) te će ona biti izvršno tijelo za program Bohunice u okviru VFO-a za razdoblje 2021.–2027.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Program Kozloduj i program Bohunice

Komisija prati provedbu programa u okviru sporazuma o delegiranju sklopljenih s izvršnim tijelima s pozitivnom ocjenom stupova te pregledima dokumentacije. Komisija provodi neovisne tematske provjere periodično i na temelju analize rizika.

Stvarni napredak i rezultati prate se i alatom za upravljanje ostvarenom vrijednošću.

Država članica sudjeluje u aktivnostima praćenja preko odbora za praćenje, kojima supredsjedaju predstavnik Komisije i koordinator programa (zamjenik ministra ili državni tajnik). Glavna je zadaća tih odbora revizija i odobravanje polugodišnjih izvješća o praćenju.

Dvaput na godinu dužnosnici Komisije provjeravaju stvarni napredak obilazeći lokacije.

Privremena evaluacija provodi se najkasnije 2024.

Završna evaluacija provodi se najkasnije 2032.

Program RZO JRC-a

RZO provodi Komisija. Upravljanje programom i njegovo vođenje JRC provodi preko upravljačkog odbora na visokoj razini. Odbor čine članovi višeg rukovodstva JRC-a, a sastaje se tri puta na godinu radi donošenja strateških odluka, preispitivanja ciljeva i praćenja napretka programa.

Ima podršku upravljačkog odbora na operativnoj razini koji se sastoji od stručnih predstavnika lokacija obuhvaćenih RZO-om te predstavnika iz pravnih i financijskih uprava. Odbor se sastaje tri puta na godinu kako bi se osiguralo pojednostavnjenje tehničkih, pravnih i financijskih poslova te poslova javne nabave. Prati tehnički napredak te izvršavanje proračuna.

U skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta iz 1999. (COM(1999)–114–C5-0214/1999–1999/2169(COS)) JRC od početka RZO-a redovito savjetuje stručna skupina za RZO koju čine neovisni europski stručnjaci za razgradnju. Daju savjete o strategiji razgradnje i postupanja s otpadom, dostupnoj tehnologiji, tehničkim aspektima organizacije i svim drugim aspektima povezanima s programom.

Od početka RZO-a Komisija redovito izvješćuje Vijeće i Europski parlament o napretku tog programa, dajući tako ažurirane proračunske prognoze (2004., 2008. i 2013.).

Usto, JRC jedanput na godinu izvješćuje o srednjoročnim ciljevima i ostvarenom napretku (Plan upravljanja JRC-a, Izvješće o radu JRC-a).

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Program Kozloduj i program Bohunice

Kako je pokazala evaluacija NDAP-a na sredini programskog razdoblja, sadašnjim upravljačkim ustrojem postiže se djelotvorna i učinkovita provedba programa. Glavni su faktori uspjeha jasno definirane uloge i odgovornosti te ojačan okvir za praćenje.

Program RZO JRC-a

Vanjski pregledi i revizije potvrdili su da je program od pokretanja znatno uznapredovao i da su ostvareni važni rezultati u okviru prisutnih vanjskih i unutarnjih ograničenja. Službe Komisije zaključile su nakon provedenog unutarnjeg razmatranja da je prikladno da JRC-ov program razgradnje bude dio financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja koji obuhvaća programe Kozloduj i Bohunice i tako ostvari korist od sinergija i razmjene znanja s drugim naprednijim programima razgradnje.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

Program Kozloduj i program Bohunice

Rizici povezani s provedbom programa evidentiraju se na temelju pregleda dokumentacije, terenskih misija praćenja koje se provode dvaput u godini, vanjskih revizija i primjenom upravljanja ostvarenom vrijednošću, što omogućuje rano otkrivanje kašnjenja i prekoračenja troškova. Rizici se zatim procjenjuju postupkom u kojem prednost ima kvantitativni pristup. Registar rizika i povezana djelovanja preispituju se i registriraju najmanje dvaput na godinu. Najvažniji rizici u provedbi projekata prate se istodobno postojećim sustavima izvršnih tijela i korisnika za upravljanje rizicima.

Analizom rizika dobivaju se informacije potrebne za prilagodbu praćenja i kontrole rizicima, što obuhvaća zahtjev za opsežnijim izvješćivanjem o rizičnim područjima, definiranje prioriteta za misije praćenja i pokretanje dodatnih tematskih provjera.

Program RZO JRC-a

Glavni rizik koji je utvrđen i dokumentiran u JRC-ovu registru rizika povezan je s kašnjenjem u provedbi projekata.

Može se smanjiti ili ublažiti sljedećim mjerama:

– primjenom upravljanja ostvarenom vrijednošću koje omogućuje rano otkrivanje kašnjenja, a time i pravodobnu reakciju:

– nastavkom praćenja na sastancima upravljačkih odbora na visokoj i operativnoj razini u kombinaciji s terenskim obilascima tri put na godinu uz strogo praćenje provedbe programa;

– nastavkom primjene JRC-ova registra rizika s tromjesečnom analizom rizika i strogim praćenjem najvažnijih rizika te mogućnošću tematskih provjera ako je potrebno.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Program Kozloduj i program Bohunice

Na temelju procjene najrelevantnijih ključnih pokazatelja i rezultata kontrole, GU ENER ocijenio je troškovnu učinkovitost i učinkovitost sustava kontrole te donio pozitivan zaključak za 2017. Slični uvjeti postići će se u idućem VFO-u.

Pokazatelj troškovne učinkovitosti uzima u obzir trošak nadzora različitih subjekata na razini Komisije (obuhvaća radno vrijeme osoblja raspoređenog na te poslove i posebne ugovore koji se izravno odnose na poslove nadzora ako je relevantno).

U 2017. procijenjeni konsolidirani pokazatelji troškovne učinkovitosti (tj. za sve ovlaštene subjekte zajedno) općenito su ostali stabilni.

Varijacije opažene u trošku kontrole koju provode tijela za upravljanje pomoći za razgradnju nuklearnih postrojenja (EBRD, SIEA) odraz su postupnog prelaska na nacionalne provedbene kanale u Slovačkoj i povećane razine nadzora i praćenja kao rezultata toga.

Procjene za 2016. i ranije obuhvaćale su naknade ovlaštenim subjektima NDAP-a. Sad su uključene u troškove na razini subjekta, prikazane u nastavku, ali su također uzete u obzir zbog dosljednosti u izračunu omjera troškova kontrole.

Subjekt

Trošak kontrole na razini Komisije

Kontrolirani iznos

EBRD

0,32 milijuna EUR
(+ plaćene naknade 2,14 milijuna EUR)

239,8 milijuna EUR

SIEA

0,13 milijuna EUR
(+ plaćene naknade 0,84 milijuna EUR)

26,72 milijuna EUR

Očekivani rizik od pogreške procijenjen je na 0,5 %. GU ENER proveo je 2017. tematsku provjeru postupaka javne nabave koje vode izvršna tijela i došao do pozitivnih rezultata.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Program Kozloduj i program Bohunice

GU ENER izradio je i u studenome 2013. uveo vlastitu strategiju za borbu protiv prijevara, u skladu sa smjernicama iz OLAF-ove metodologije. Ažurirao ju je u listopadu 2015. (za 2016.–2017.) i u prosincu 2017. (za 2018.–2019.). Strategija je u skladu s revidiranim Okvirom unutarnje kontrole (C(2017) 23730). GU ENER obvezao se svake dvije godine ažurirati strategiju za borbu protiv prijevara.

Postojeća se strategija temelji na analizi izloženosti riziku od prijevara kako bi se utvrdili rizici od prijevara koji su specifični za GU ENER i kako bih ih se stavilo u širi kontekst. Zaključak te procjene bio je da je GU ENER izložen rizicima umjerene ili niske razine, odnosno da nisu utvrđeni nikakvi znatni ni kritični rizici od prijevara.

Kontrole namijenjene za osiguravanje zakonitosti i pravilnosti transakcija dopunjene su akcijskim planom priloženim strategiji.

Akcijskim planom jamči se ponajprije:

postojanje unutarnjih pravila za postupanje i izvješćivanje u slučaju sumnje na prijevaru;

jasna raspodjela odgovornosti za mjere protiv prijevara između jedinica i funkcija;

da se potencijalni rizici od prijevara uzimaju u obzir u godišnjoj procjeni rizika za plan upravljanja.

·redovito sudjelovanje na sastancima Mreže za sprečavanje i otkrivanje prijevara te na sastancima Odbora za prijevare i nepravilnosti, kao i kontakti s drugim glavnim upravama i službama;

·da postoji aktivan lokalni korespondent za borbu protiv prijevara u skladu s zajedničkim akcijskim planom u području istraživanja;

·prikladna razina suradnje s OLAF-om.

Prethodni akcijski plan za borbu protiv prijevara za 2017. uspješno je proveden. U dosadašnjim je strategijama za borbu protiv prijevara Glavne uprave ENER bila prepoznata važnost upućenosti osoblja i odnosa s izvršnim tijelima te razrade okvira za suradnju OLAF-a i Komisije te Glavne uprave ENER i drugih glavnih uprava u području istraživanja. Rukovodstvo Glavne uprave ENER prati strategiju i najmanje dvaput godišnje izvješćuje o njoj.

Pokazatelji koji se odnose na održavanje i ažuriranje strategije, redovito izvješćivanje rukovodstva i povećanje upućenosti osoblja pokazuju da je strategija djelotvoran alat za sprečavanje i otkrivanje prijevara, ali i da kontinuirano treba raditi na povećanju upućenosti osoblja. Tijekom 2016. i 2017. izrađen je program mjera za povećanje upućenosti koji sadržava inicijative posebno prilagođene osnovnim aktivnostima Glavne uprave ENER i ciljevima politike. U 2017. inicijative su bile usmjerene na ciljane sastanke i radionice za procjenu izloženosti. Sprečavanje prijevara bila je i redovita tema biltena unutarnje kontrole. Na posebnoj intranetskoj stranici bio je dostupan informacijski paket.

Program RZO JRC-a

U skladu s Financijskom uredbom i Pravilima primjene za ex ante i ex post provjere JRC je osnovao savjetodavnu skupinu za javnu nabavu pod vodstvom zamjenika glavnog direktora. Provodi ex ante kontrole pravnih i regulatornih aspekata postupaka javne nabave i savjetuje dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja (AOS) prije donošenja odluke o dodjeli. Kontrole koje provodi ta skupina usmjerene su na smanjenje pravnog i reputacijskog rizika za Komisiju. Njima se dopunjavaju druge ex ante kontrole koje provodi jedinica za financije i nabavu te jedinica za upravljanje resursima.

JRC-ova strategija ex post kontrole provodi se pomoću reprezentativnog stratificiranog uzorkovanja na razini lokacije/sektora. U 2017. ex post kontrole provedene su na 120 uzoraka plaćanja i 59 povezanih spisa o javnoj nabavi, i to u vezi s pravnim obvezama preuzetima tijekom godine. Preporuke iz revizija pravodobno se prate i provode.

JRC-ova strategija za borbu protiv prijevara ažurirana je u prosincu 2017. tako da se uzme u obzir najnovija OLAF-ova metodologija i na taj način doprinese ažuriranju Komisijine strategije za borbu protiv prijevara

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj 1
„Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada”

Dif./nedif. 41

zemalja EFTA-e 42

zemalja kandidatkinja 43

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

5.

Program Kozloduj [12.04.01]

Dif.

NE

NE

NE

NE

5.

Program Bohunice [12.04.02]

Dif.

NE

NE

NE

NE

5.

Program RZO JRC-a [12.04.03]

Dif.

NE

NE

NE

NE

5.

Program RZO JRC-a [12.01.02]

Nedif.

NE

NE

NE

NE

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 44  

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

5.

„Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada”

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

Odobrena sredstva za poslovanje

12.04.01 {program Kozloduj}

Obveze

(1)

9,000

9,000

9,000

9,000

9,000

9,000

9,000

63,000

Plaćanja

(2)

21,000

42,000

63,000

Odobrena sredstva za poslovanje

12.04.02 {program Bohunice}

Obveze

(3)

27,500

27,500

55,000

Plaćanja

(4)

27,500

27,500

55,000

Odobrena sredstva za poslovanje

12.04.03 {program RZO JRC-a}

Obveze

(5)

44,545

45,436

46,345

47,272

48,217

49,181

50,167

331,163

Plaćanja

(6)

8,909

23,342

34,054

40,526

44,900

47,580

48,532

83,321

331,163

Odobrena sredstva za poslovanje

UKUPNO

Obveze

(7) =
1+3+5

81,045

81,936

55,345

56,272

57,217

58,181

59,167

449,163

Plaćanja

(8) =
2+4+6

8,909

23,342

61,554

68,026

44,900

47,580

69,532

125,321

449,163

Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice programa 45  

12.01.02.

Obveze = plaćanja

(9)

2,265

2,310

2,356

2,404

2,451

2,500

2,551

16,837

UKUPNA odobrena sredstva za omotnicu programa

Obveze

=7+9

83,310

84,246

57,701

58,676

59,668

60,681

61,718

466,000

Plaćanja

=8+9

11,174

25,652

63,910

70,430

47,351

50,080

72,083

125,321

466,000



Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

7.

„Administrativni rashodi”

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. unutarnjim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.



U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

Ljudski resursi

1,001

1,001

1,001

1,573

2,574

3,289

4,004

14,443

Ostali administrativni rashodi

0,105

0,105

0,105

0,105

0,105

0,105

0,105

0,735

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

1,106

1,106

1,106

1,678

2,679

3,394

4,509

15,178

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Nakon 2027.

UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstva
u svim NASLOVIMA
višegodišnjeg financijskog okvira
 

Obveze

84,416

85,352

58,807

60,354

62,347

64,075

66,227

481,578

Plaćanja

12,280

26,758

65,016

72,108

50,030

53,474

76,592

125,321

481,578

3.2.2.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

   Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

GU ENER/JRC

Ljudski resursi

1,001

1,001

1,001

1,573

2,574

3,289

4,004

14,443

Ostali administrativni rashodi

0,105

0,105

0,105

0,105

0,105

0,105

0,105

0,735

Međuzbroj za NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

1,106

1,106

1,106

1,678

2,679

3,394

4,109

15,178

Izvan NASLOVA 7. 46
višegodišnjeg financijskog okvira

JRC

Ljudski resursi

Ostali administrativni
rashodi

2,265

2,310

2,356

2,404

2,451

2,500

2,551

16,837

Međuzbroj
izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

2,265

2,310

2,356

2,404

2,451

2,500

2,551

16,837

UKUPNO

3,371

3,416

3,462

4,082

5,130

5,894

7,060

32,015

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

U slučaju JRC-a radna mjesta u planu radnih mjesta pod administrativnim naslovom poravnat će se jednakim smanjenjem u planu radnih mjesta i povezanim odobrenim sredstvima za izravno istraživanje.

3.2.2.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

   Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

   Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)

Sjedišta i predstavništva Komisije

7

7

7

11

18

23

28

Delegacije

Istraživanje

Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) – UO, LO, UNS, UsO i MSD  47

Naslov 7.

Financirano iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira 

– u sjedištima

– u delegacijama

Financirano iz omotnice programa  48

– u sjedištima

– u delegacijama

Istraživanje

Ostalo (navesti)

UKUPNO

7

7

7

11

18

23

28

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

U slučaju JRC-a radna mjesta u planu radnih mjesta pod administrativnim naslovom poravnat će se jednakim smanjenjem u planu radnih mjesta i povezanim odobrenim sredstvima za izravno istraživanje.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje

Program Kozloduj i program Bohunice

Praćenje provedbe dvaju programa.

Program za razgradnju i zbrinjavanje otpada na lokacijama JRC-a

Praćenje i provedba programa

Vanjsko osoblje

3.2.3.Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

   ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

   predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godine

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju 

UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

   Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

-na vlastita sredstva

-na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:

Učinak prijedloga/inicijative 49

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[…]

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

[…]

(1)    Trenutačni je nositelj odobrenja za rad nuklearnog postrojenja u Pettenu privatno trgovačko društvo NRG (proizvođač medicinskih radioizotopa), ali Komisija je, kao vlasnik postrojenja, odgovorna za razgradnju i zbrinjavanje otpada.
(2)    SL L 236, 23.9.2003., str. 33. i str. 954.
(3)    SL L 157, 21.6.2005, str. 11. i str. 38.
(4)    „Ako se pokaže da je potrebno djelovanje Zajednice radi postizanja jednog od njezinih ciljeva, a da za to ovim Ugovorom nisu predviđene potrebne ovlasti, Vijeće poduzima odgovarajuće mjere odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.” (Članak 203. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju).
(5)    Uredba Vijeća (Euratom) br. 549/2007 od 14. svibnja 2007. o provedbi Protokola br. 9 o Jedinici 1 i Jedinici 2 nuklearne elektrane Bohunice V1 u Slovačkoj uz Akt o uvjetima pristupanja Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovačke Europskoj uniji (SL L 131, 23.5.2007., str. 1.).
(6)    Uredba Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 оd 13. prosinca 2013. o potpori Unije programima pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Bugarskoj i Slovačkoj (SL L 346, 20.12.2013., str. 1.).
(7)    Članak 2.1.: „Tijekom razdoblja 2004.–2006. Zajednica Slovačkoj osigurava financijsku pomoć kojom podržava njezine napore u pogledu razgradnje i prevladavanja posljedica zatvaranja i razgradnje jedinica 1 i 2 nuklearne elektrane Bohunice V1.” (Akt o pristupanju, Protokol br. 9 – SL L 236, 23.9.2003., str. 954.).
(8)    Članak 30.2.: „Tijekom razdoblja 2007.–2009. Zajednica Bugarskoj osigurava financijsku pomoć kojom podržava njezine napore u pogledu razgradnje i prevladavanja posljedica zatvaranja i razgradnje Reaktora 1 do 4 nuklearne elektrane Kozloduy.” (Akt o pristupanju iz 2005., Protokol o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji (SL L 157, 21.6.2005., str. 38.)).
(9)    Uredba (Euratom) br. 647/2010 Vijeća od 13. srpnja 2010. o financijskoj pomoći Unije u vezi s razgradnjom reaktora 1 do 4 nuklearne elektrane Kozloduy u Bugarskoj (Program Kozloduy) (SL L 189, 22.7.2010., str. 9.).
(10)    „(1) Nakon savjetovanja sa Znanstvenim i tehničkim odborom Komisija osniva Zajednički centar za nuklearna istraživanja. Taj Centar osigurava provođenje istraživačkih programa i ostalih zadaća koje mu je povjerila Komisija. On također osigurava utvrđivanje jedinstvenog nuklearnog nazivlja i standardnog mjernog sustava. Centar uspostavlja središnji ured za nuklearna mjerenja.    
(2) Aktivnosti Centra mogu se zbog zemljopisnih ili funkcionalnih razloga obavljati u zasebnim ustanovama.” (Članak 8. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju).
(11)    O povijesnim odgovornostima za nuklearne aktivnosti koje provodi Zajednički istraživački centar u skladu s Ugovorom o Euratomu – Razgradnja zastarjelih nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje otpada, COM(1999) 114 final.
(12)    Rezolucija Europskog parlamenta o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o povijesnim odgovornostima za nuklearne aktivnosti koje provodi Zajednički istraživački centar u skladu s Ugovorom o Euratomu (COM(1999) 114 + C5-0214/1999 + 1999/2169(COS)) (SL C 67, 1.3.2001., str. 167.).
(13)    Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje otpada – Odgovornosti za nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) koje se provode u skladu s Ugovorom o Euratomu – SEC(2004) 621 final.    
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada: upravljanje odgovornošću za nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) koje se provode u skladu s Ugovorom o Euratomu, COM(2008) 903 final.
   
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada: upravljanje odgovornošću za nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) koje se provode u skladu s Ugovorom o Euratomu, COM(2013) 734 final.
(14)    Deklaracija čelnika 27 država članica i Europskog Vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije (25. ožujka 2017.).https://europa.eu/european-union/file/22732/download_hr?token=GwIONVB0
(15)    Završetak programa Bohunice planiran je za 2025., a programa Kozloduj za 2030.
(16)    Članak 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.
(17)    Revizija programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje otpada u JRC-u – financijski aspekti, IA – 14 – 06 (224); Završno izvješće
(18)    Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.–14.).
(19)    Upravljački odbor RZO-a na visokoj razini (HLSC) čine zamjenici glavnog direktora JRC-a te predstavnici uprava JRC-a na koje se trenutačno odnosi RZO (Uprava za nuklearnu sigurnost i nuklearno osiguranje, koja je odgovorna za provedbu programa, Uprava za koordinaciju strategije i programa rada te direktori zaduženi za zdravlje i sigurnost, tj. direktori lokacija u Karlsruheu, Geelu, Pettenu i Ispri). Pravnu potporu pruža jedinica JRC-a za pravno savjetovanje.
(20)    Rezolucija Europskog parlamenta COM(1999) – 114 – C5-0214/1999 – 1999/2169(COS): „...osigurati neovisnost i primjerenu kvalificiranost članova odbora stručnjaka iz država članica koji JRC-u trebaju pomagati u radu.” (SL C 67, 1.3.2001., str. 167.).
(21)    Odluka Komisije od 30. svibnja 2016. o uspostavi horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije, C(2016) 3301 final.
(22)    Najnovije publikacije: Plan upravljanja za 2017., Ares(2017) 118361; Godišnje izvješće o radu za 2016., Ares(2017) 1877780.
(23)    Deklaracija čelnika 27 država članica i Europskog Vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije (25. ožujka 2017.).https://europa.eu/european-union/file/22732/download_hr?token=GwIONVB0
(24)    Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009. o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).
(25)    Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).
(26)    SL L 157, 21.6.2005., str. 29.
(27)    SL L 236, 23.9.2003., str. 954.
(28)    O povijesnim odgovornostima za nuklearne aktivnosti koje provodi Zajednički istraživački centar u skladu s Ugovorom o Euratomu – Razgradnja zastarjelih nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje otpada, COM(1999) 114 final.
(29)    Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje otpada – Odgovornosti za nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) koje se provode u skladu s Ugovorom o Euratomu – SEC(2004) 621 final.        
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada: upravljanje odgovornošću za nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) koje se provode u skladu s Ugovorom o Euratomu, COM(2008) 903 final.
   
Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Razgradnja nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada: upravljanje odgovornošću za nuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) koje se provode u skladu s Ugovorom o Euratomu, COM(2013) 734 final.
(30)    Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1.).
(31)    [potpuni naslov; upućivanje na SL].
(32)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(33)    Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(34)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(35)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(36)    Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(37)    Uredba Vijeća (Euratom) br. 1368/2013 оd 13. prosinca 2013. o potpori Unije programima pomoći za stavljanje nuklearnih postrojenja izvan pogona u Bugarskoj, Litvi i Slovačkoj te o stavljanju izvan snage uredbi (Euratom) br. 549/2007 i (Euratom) 647/2010 (SL L 346, 20.12.2013., str. 1.).
(38)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(39)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.
(40)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/HR/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  
(41)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.
(42)    EFTA: Europsko udruženje za slobodnu trgovinu
(43)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.
(44)    Ukupni se iznosi možda ne podudaraju zbog zaokruživanja.
(45)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(46)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.
(47)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.
(48)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).
(49)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 20 % na ime troškova naplate.

Bruxelles,13.6.2018.

COM(2018) 467 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Vijeća

o uspostavi namjenskog financijskog programa za razgradnju nuklearnih postrojenja i zbrinjavanje radioaktivnog otpada te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1368/2013

{SWD(2018) 343 final}


PRILOG I.

1.Glavni je opći cilj programa Kozloduj pružanje pomoći Bugarskoj za zaštitu od radioaktivnosti pri razgradnji jedinica 1–4 nuklearne elektrane Kozloduj. Programom treba zahvatiti sljedeća bitna sigurnosna pitanja:

(a)rastavljanje i dekontaminaciju primarnog kruga i velikih sastavnih dijelova reaktorâ u skladu s planom razgradnje; napredak se mora mjeriti količinom i vrstom uklonjenih materijala te ostvarenom vrijednošću;

(b)sigurno zbrinjavanje otpada od razgradnje i naslijeđenog otpada do privremenog skladišta ili odlagališta (ovisno o kategoriji otpada), uključujući dovršetak infrastrukture za zbrinjavanje otpada ako je potrebno. Taj se cilj mora ostvariti u skladu s planom razgradnje; napredak se mora mjeriti količinom i vrstom sigurno uskladištenog ili odloženog otpada te ostvarenom vrijednošću;

(c)nastavak ublažavanja radioloških opasnosti; taj se cilj mora mjeriti u okviru sigurnosne procjene aktivnosti i postrojenja, pri čemu se utvrđuju načini na koje bi moglo doći do izloženosti i procjenjuju vjerojatnosti i opseg mogućih izloženosti. Prestanak regulatorne kontrole nad postrojenjima u programu Kozloduj planiran je do 2030.

2.Projekti i aktivnosti koji se financiraju u razdoblju 2021.–2027. podliježu najvišoj stopi sufinanciranja EU-a od 50 %.

3.Glavni opći cilj programa dopunjen je ciljem povećanja dodane vrijednosti programa za EU dijeljenjem (njime stečenog) znanja o postupku razgradnje sa svim državama članicama. U razdoblju financiranja, koje počinje 2021., programom se mora ostvariti sljedeće:

3.1.uspostaviti veze i razmjene među dionicima iz EU-a (npr. državama članicama, tijelima nadležnima za sigurnost, komunalnim poduzećima i operaterima razgradnje);

3.2.dokumentirati izričito znanje i učiniti ga dostupnim putem višestranih razmjena znanja o upravljanju razgradnjom i zbrinjavanjem otpada, najboljim praksama u upravljanju i tehnološkim pitanjima kako bi se razvile potencijalne sinergije na razini EU-a.

Te se aktivnosti mogu financirati sredstvima Unije u visini do 100 %.

Napredak će se mjeriti brojem stvorenih proizvoda znanja i njihovim utjecajem.

4.Odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u dubokom geološkom odlagalištu nije obuhvaćeno programom te Bugarska to pitanje mora razraditi u svojem nacionalnom programu za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada kako se zahtijeva Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom.

PRILOG II.

1.Glavni je opći cilj programa Bohunice pružanje pomoći Slovačkoj za zaštitu od radioaktivnosti pri razgradnji jedinica 1 i 2 nuklearne elektrane Bohunice V1. Programom treba zahvatiti sljedeća bitna sigurnosna pitanja:

(a)rastavljanje primarnog kruga i velikih sastavnih dijelova reaktorâ u skladu s planom razgradnje; napredak se mora mjeriti količinom i vrstom uklonjenih materijala te ostvarenom vrijednošću;

(b)sigurno zbrinjavanje otpada od razgradnje i naslijeđenog otpada do privremenog skladišta ili odlagališta (ovisno o kategoriji otpada), uključujući dovršetak infrastrukture za zbrinjavanje otpada ako je potrebno. Taj se cilj mora ostvariti u skladu s planom razgradnje; napredak se mora mjeriti količinom i vrstom sigurno uskladištenog ili odloženog otpada te ostvarenom vrijednošću;

(c)nastavak ublažavanja radioloških opasnosti; taj se cilj mora mjeriti u okviru sigurnosne procjene aktivnosti i postrojenja, pri čemu se utvrđuju načini na koje bi moglo doći do izloženosti i procjenjuju vjerojatnosti i opseg mogućih izloženosti. Prestanak regulatorne kontrole nad postrojenjima u programu Bohunice planiran je do 2025.

2.Projekti i aktivnosti koji se financiraju u razdoblju 2021.–2027. podliježu najvišoj stopi sufinanciranja EU-a od 50 %.

3.Glavni opći cilj programa dopunjen je ciljem povećanja dodane vrijednosti programa za EU dijeljenjem (njime stečenog) znanja o postupku razgradnje sa svim državama članicama. U razdoblju financiranja, koje počinje 2021., programom se mora ostvariti sljedeće:

3.1.uspostaviti veze i razmjene među dionicima iz EU-a (npr. državama članicama, tijelima nadležnima za sigurnost, komunalnim poduzećima i operaterima razgradnje);

3.2.dokumentirati izričito znanje i učiniti ga dostupnim putem višestranih razmjena znanja o upravljanju razgradnjom i zbrinjavanjem otpada, najboljim praksama u upravljanju i tehnološkim pitanjima kako bi se razvile potencijalne sinergije na razini EU-a.

Te se aktivnosti mogu financirati sredstvima Unije u visini do 100 %.

Napredak će se mjeriti brojem stvorenih proizvoda znanja i njihovim utjecajem.

4.Odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u dubokom geološkom odlagalištu nije obuhvaćeno programom te Slovačka to pitanje mora razraditi u svojem nacionalnom programu za zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada kako se zahtijeva Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom.

PRILOG III.

1.Glavni je opći cilj programa RZO JRC-a razgradnja postrojenja Komisijina JRC-a na četirima lokacijama – JRC-Geel u Belgiji, JRC-Karlsruhe u Njemačkoj, JRC-Ispra u Italiji i JRC-Petten u Nizozemskoj – te sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada do prijenosa odgovornosti na državu članicu domaćina. Aktivnostima koje se financiraju u okviru ovog programa u razdoblju 2021.–2027. mora se učiniti sljedeće:

1.1.za sve lokacije:

1.1.1.istražiti i izraditi mogućnosti za očekivani prijenos odgovornosti za razgradnju i zbrinjavanje otpada na državu članicu domaćina;

1.2. na lokaciji JRC-Ispra (ovisno o dobivanju relevantnih odobrenja od talijanskih tijela nadležnih za sigurnost):

1.2.1.prenijeti, obraditi i sigurno uskladištiti otpad iz prošlosti do prijenosa odgovornosti na državu članicu domaćina;

1.2.2.prenijeti, obraditi i sigurno uskladištiti nuklearni materijal i istrošeno gorivo do prijenosa odgovornosti na državu članicu domaćina;

1.2.3.razgraditi licencirana nuklearna postrojenja;

1.2.4.sigurno zbrinuti radioaktivni otpad i materijal iz razgradnje;

1.3.na lokaciji JRC-Karlsruhe:

1.3.1.razgraditi zastarjelu opremu;

1.3.2.sigurno zbrinuti radioaktivni otpad i materijal iz razgradnje;

1.3.3.smanjiti količinu zastarjelog nuklearnog materijala i istrošenog goriva;

1.3.4.razgraditi isključena postrojenja;

1.3.5.završiti pripremne faze razgradnje dijelova zgrada;

1.4.na lokaciji JRC-Petten:

1.4.1.sigurno zbrinuti radioaktivni otpad i materijal iz razgradnje i prošlosti;

1.4.2.smanjiti količinu zastarjelog nuklearnog materijala i istrošenog goriva;

1.4.3.završiti pripremne faze razgradnje reaktora visokog fluksa;

1.5.na lokaciji JRC-Geel:

1.5.1.razgraditi zastarjelu opremu;

1.5.2.sigurno zbrinuti radioaktivni otpad i materijal iz razgradnje.

Napredak se mora mjeriti količinom i vrstom sigurno uskladištenog ili odloženog otpada, količinom i vrstom sigurno uskladištenog ili odloženog nuklearnog materijala i istrošenog goriva te količinom i vrstom uklonjenog materijala. Napredak programa mora se općenito mjeriti i ostvarenom vrijednošću.

2.Glavni opći cilj programa dopunjen je ciljem povećanja dodane vrijednosti programa za EU dijeljenjem (njime stečenog) znanja o postupku razgradnje sa svim državama članicama. U razdoblju financiranja, koje počinje 2021., programom se mora ostvariti sljedeće:

2.1.uspostaviti veze i razmjene među dionicima iz EU-a (npr. državama članicama, tijelima nadležnima za sigurnost, komunalnim poduzećima i operaterima razgradnje);

2.2.dokumentirati izričito znanje i učiniti ga dostupnim putem višestranih razmjena znanja o upravljanju razgradnjom i zbrinjavanjem otpada, najboljim praksama u upravljanju i tehnološkim pitanjima kako bi se razvile potencijalne sinergije na razini EU-a.

Napredak će se mjeriti brojem stvorenih proizvoda znanja i njihovim utjecajem.

3.Odlaganje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada u dubokom geološkom odlagalištu obuhvaćeno je programom kako se zahtijeva Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom.

PRILOG IV.

Pokazatelji

(1)Zbrinjavanje radioaktivnog otpada:

(a)količina i vrsta sigurno uskladištenog ili odloženog otpada.

(2)Rastavljanje i dekontaminacija:

(a)količina i vrsta uklonjenih materijala.

(3)Širenje znanja:

(a)broj stvorenih proizvoda znanja i njihov utjecaj.