EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 4.12.2018.
COM(2018) 814 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU
Prema brzom dogovoru o dugoročnom proračunu za europske prioritete
Doprinos Europske komisije sastanku Europskog Vijeća
13.–14. prosinca 2018.
PREMA BRZOM DOGOVORU O DUGOROČNOM PRORAČUNU ZA EUROPSKE PRIORITETE
1.Zadržati dinamiku
Sastanak Europskog vijeća koji će se održati 13. i 14. prosinca bit će ključan trenutak u pregovorima o budućem dugoročnom proračunu Unije uoči sastanka na vrhu u Sibiuu 9. svibnja 2019. Pružit će se prilika za novi poticaj tom postupku jer će se konsolidirati već ostvareni znatan napredak i utvrditi jasan smjer za ključne značajke budućeg okvira. Time će se pripremiti teren za sljedeću, odlučujuću, političku fazu djelovanja.
Komisija je 2. svibnja iznijela prijedloge za pravedan, uravnotežen i moderan proračun radi suočavanja s najvažnijim izazovima za budućnost Europe koje su čelnici utvrdili 16. rujna 2016. u Bratislavi i 25. ožujka 2017. u Rimu. Nakon toga nezapamćenom su brzinom uslijedili zakonodavni prijedlozi za 37 sektorskih programa koji će biti dio budućeg dugoročnog proračuna. Ti su prijedlozi opće prihvaćeni kao čvrsta osnova za pregovore.
Intenzivnim radom u Europskom parlamentu i Vijeću omogućeno je postizanje ohrabrujućeg napretka. Europski parlament 14. studenoga 2018. donio je svoje privremeno izvješće
i do kraja godine dogovorit će svoja stajališta o nekoliko sektorskih prijedloga. U Vijeću su zahvaljujući djelovanju koje predvode bugarsko i austrijsko predsjedništvo u nacrtu „Pregovaračkog okvira”
utvrđeni ključni politički izazovi za budući dugoročni proračunski okvir. Već su dogovoreni djelomični opći pristupi za nekoliko konkretnih programa, a za ostale je dogovor u tijeku. Raspravi su doprinijeli i Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija te Europski revizorski sud.
Kako bi se taj zamah iskoristio za postizanje političkog dogovora, bit će potrebno snažno vodstvo Europskog vijeća, koje će blisko surađivati s Europskim parlamentom, Vijećem i Komisijom. Uoči skorih izbora za Europski parlament, postizanjem dogovora čelnika o ključnim parametrima na kojima se temelji novi dugoročni proračun do sastanka na vrhu u Sibiuu 9. svibnja 2019. pokazalo bi se da je Unija s 27 država članica jedinstvena i spremna ostvariti ciljeve u područjima koja su Europljanima najvažnija. Time bi se omogućio početak provedbe novih programa do 1. siječnja 2021. i na taj način izbjegli neprihvatljivi zastoji iz prošlosti.
Komisija poziva Europsko vijeće da potvrdi svoj cilj da do sastanka na vrhu u Sibiuu 9. svibnja 2019. ostvari najveći mogući napredak u donošenju budućeg okvira. Do listopada 2019. Europsko vijeće trebalo bi postići politički dogovor o novom dugoročnom proračunu. To bi omogućilo Vijeću da ga, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, donese do kraja 2019.
|
BRZ DOGOVOR U KORIST SVIH EUROPLJANA
|
|
Brz dogovor o budućem dugoročnom proračunu omogućio bi Uniji da se sa sigurnošću okrene budućnosti. U ovom, za nju ključnom trenutku, bio bi to znak europske snage i jedinstva te njezine sposobnosti da štiti, osnažuje i brani. Potaknulo bi se gospodarstvo i izbjegli štetni zastoji u ključnim ulaganjima, kao što se zbilo 2014.
Pravovremenim bi se dogovorom primjerice:
·ubrzala digitalna transformacija Europe zahvaljujući ulaganjima u računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i digitalne vještine kako bi bila konkurentna na svjetskom tehnološkom tržištu,
·otvorilo desetke tisuća istraživačkih radnih mjesta već u 2021. i još mnogo više u gospodarstvu općenito,
·omogućilo pravovremeno pokretanje više od 100 000 projekata koji se financiraju u okviru kohezijske politike (npr. u području potpore poslovanju, energetske učinkovitosti, zdravstvene skrbi, obrazovanja, socijalne uključenosti),
·omogućilo da 2021. 1 000 000 mladih iskoristi program razmjene Erasmus i dala prilika da se 40 000 mladih pridruži aktivnostima solidarnosti diljem Europe,
·pomoglo novoosnovanim te malim i srednjim poduzećima da ostvare svoja ulaganja,
·omogućilo financiranje nekoliko velikih infrastrukturnih projekata kao što su europski svemirski programi, projekt Rail Baltica ili bazni tunel Brenner,
·znatno povećala ulaganja i kapaciteti u području obrane, kojima se jača europska strateška autonomija u zaštiti i obrani građana,
·pružila potpora razvoju potpuno integriranog europskog sustava upravljanja granicama, koji bi Uniju štitio od trgovine ljudima, krijumčarenja i prijevare.
|
2.Moderan i uravnotežen paket koji je čvrsto usmjeren na prioritete Unije
Proračun EU-a odražava zajednički dogovorene prioritete Unije i pokazuje kako ih se može ostvariti. Politički program koji su čelnici utvrdili u Bratislavi i Rimu plan je za budući dugoročni proračun. U ovo vrijeme velikih kušnja i prilika Uniji 27 država treba proračun koji će joj pomoći da učinkovito ostvari rezultate u svim prioritetnim područjima. Proračun bi trebao pružiti konkretna rješenja za pitanja povezana s tehnološkim, demografskim i klimatskim promjenama. Trebao bi pokazati da je Unija spremna zaštititi se od novih sigurnosnih prijetnji i geopolitičke nestabilnosti. Također bi trebao nedvosmisleno pokazati da će Europa i dalje ulagati u održiv gospodarski rast te jačati socijalnu i teritorijalnu koheziju.
Komisija predlaže znatna i nužna povećanja sredstava za ključna područja, što će modernizirati proračun. Iz proračuna će se ulagati u ono što je stvarno bitno – od inovacija, digitalnog gospodarstva, osposobljavanja i zapošljavanja mladih, klimatske politike i okoliša, pa sve do migracija i upravljanja granicama, sigurnosti, obrane i vanjskog djelovanja. Prijedlogom se pruža i osnova za jačanje i dovršetak ekonomske i monetarne unije, za što je hitno potrebno ubrzati izradu novih instrumenata u okviru budućeg financijskog okvira.
Kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika i dalje će biti od ključne važnosti za budućnost Europe. Komisija je predložila modernizaciju tih ključnih stupova proračuna EU-a kako bi se oni i dalje razvijali u skladu s novim prioritetima te gospodarskim i društvenim promjenama. To će se postići boljim usmjeravanjem potpore na područja u kojima je ona potrebna, ažuriranjem prioriteta u skladu s ciljevima utvrđenima u Bratislavi i Rimu, uvođenjem učinkovitijih sustava provedbe i tješnjim povezivanjem s procesom gospodarskih reformi koji se koordinira u okviru europskog semestra.
Razvoj glavnih područja politika u proračunu EU-a
Izvor: Europska komisija
Komisija je prvi put predložila da se najveći dio proračuna dodijeli programima kao što su Erasmus, Obzor Europa, Digitalna Europa te programi za upravljanje granicama i sigurnost. Zadržana je i snažna potpora kohezijskoj politici te zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
Prema Komisijinu prijedlogu vjerodostojnost novog dugoročnog proračuna ovisit će ponajprije o dobroj ravnoteži između širokih rashodovnih područja – poljoprivredne i pomorske politike, kohezijske politike i drugih programa – koja će biti presudna za budućnost Europe.
3.Jednostavniji, racionalniji i transparentniji proračun
S vremenom je proračun EU-a postao pretjerano složen i rascjepkan, a pravila za provedbu financijskih programe rezultirala su prevelikim opterećenjem. Svi dionici snažno su naglasili hitnu potrebu za jednostavnijim i racionalnijim proračunom. Na to redovito pozivaju Europski parlament i Vijeće te brojni veliki i mali korisnici proračuna, i to od studenata, poljoprivrednika, malih i velikih poduzeća do neprofitnih organizacija i javnih tijela.
Odgovarajući na te pozive Komisija je predložila radikalno pojednostavnjenje proračuna. Novi naslovi i klasteri jasnije pokazuju čemu služi proračun EU-a i kako se njime podupiru politički prioriteti. Broj programa smanjen je s 58 na 37. Novi, racionalizirani programi u strateškim područjima kao što su vanjsko djelovanje i jedinstveno tržište omogućit će da ulaganja iz proračuna EU-a budu vidljivija i bolje usmjerena. To će pridonijeti i boljem iskorištavanju sinergija među različitim EU-ovim programima. Veći naglasak stavljen je na rezultate i dobro financijsko upravljanje, među ostalim s pomoću novog mehanizma kojim se osigurava da opći nedostaci u pogledu vladavine prava ne ugrožavaju proračun. Time se dodatno ističe usmjerenost na učinkovitu i djelotvornu provedbu.
|
RACIONALIZIRANA FINANCIJSKA STRUKTURA
|
|
Racionaliziranim proračunom s jednostavnijim pravilima olakšat će se suradnja među različitim programima i instrumentima u cilju jačanja učinka proračuna EU-a. Primjerice:
·InvestEU: objedinjavanjem financijskih instrumenata kojima se upravlja centralizirano u fond InvestEU omogućit će se znatna ekonomija razmjera i standardizirani pristup. Pojednostavnjena i racionalizirana potpora ulaganjima s jednim skupom pravila i postupaka i jednom kontaktnom točkom za savjetovanje pridonijet će maksimalnom povećanju učinka tih instrumenata.
·Europski socijalni fond plus: povezivanjem nekoliko važnih instrumenata povećat će se njihov učinak te stvoriti sinergije i komplementarnosti. Financijska potpora postaje fleksibilnija kako bi se odgovorilo na gospodarske i socijalne izazove te će se smanjiti administrativno opterećenje za nadležna tijela i korisnike.
·Jedinstveno tržište: stvaranjem jedinstvenog integriranog programa povećat će se potpora proračuna EU-a za jedinstveno tržište. Novim će se programom smanjiti preklapanja, povećati sinergije i olakšati komunikacija i umrežavanje sa skupinama dionika. Zajamčit će se veća vrijednost za uloženi novac i troškovna učinkovitost.
·Upravljanje granicama: predloženi integrirani fond sa sastavnicama za upravljanje granicama te za opremu za kontrolu viza i carinsku kontrolu pridonijet će boljem i integriranijem upravljanju vanjskim granicama EU-a i većoj razini sigurnosti granica u Uniji.
·Vanjsko djelovanje: novim integriranim instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju povećat će se učinkovitost i vidljivost vanjskog djelovanja EU-a, pojačat će se koordinacija s unutarnjim politikama i omogućiti EU-u potrebna fleksibilnost za brži odgovor na nove krize i izazove.
|
U pregovorima o programima koje je predložila Komisija ostvaren je znatan napredak. Za mnoge od njih u Vijeću će uskoro biti prihvaćen djelomičan opći pristup. Iako i dalje postoje mnoga neriješena pitanja, dosadašnji rad pokazuje da je struktura prijedlogâ Komisije za sljedeći financijski okvir i razne programe dobila široku potporu.
Europsko vijeće trebalo bi potvrditi načelo jednostavnijeg, racionalnijeg proračuna koji se temelji na jednostavnijoj strukturi i programima koje je predstavila Komisija.
4.Fleksibilniji proračun
Potreba za fleksibilnim proračunom nikad nije bila izraženija i očitija. U ovim itekako nemirnim i neizvjesnim vremenima nemoguće je predvidjeti u kojim će područjima EU morati djelovati 2027. Stoga su instrumenti fleksibilnosti ugrađeni u cijeli proračun. Vrijednost te fleksibilnosti dokazana je kad je Europa hitno trebala odgovoriti na gospodarsku i financijsku krizu, a kasnije i migracijsku krizu.
|
INSTRUMENT FLEKSIBILNOSTI ZA SUOČAVANJE S NOVIM PRIORITETNIM PITANJIMA I IZVANREDNIM SITUACIJAMA
|
|
Proračun EU-a od 2014. pomaže u suočavanju s novim prioritetnim pitanjima i nepredviđenim potrebama te pritom osigurava opipljivu solidarnost s regijama u Europi i ostatku svijeta koje su pogođene izvanrednim situacijama. Razni mehanizmi fleksibilnosti bili su na primjer ključni u sljedećim situacijama:
·Odgovor na gospodarsku i financijsku krizu: za potporu ponovnom uključivanju na tržište rada radnika koji su proglašeni viškom zbog velikih strukturnih promjena u sektorima kao što su automobilska industrija, zračni i cestovni promet, strojevi i oprema, brodogradnja te proizvodnja mobilizirano je 196 milijuna EUR. Povećanjem sredstava jamstvenog fonda EU-a za Europski fond za strateška ulaganja u iznosu od 2,4 milijarde EUR dodatno se poveća kapacitet fonda za poticanje ulaganja u cijeloj Europi. Inicijativom za zapošljavanje mladih u razdoblju od 2017. do 2020. osigurava se dodatan iznos od 1,2 milijarde EUR za uključivanje mladih na tržište rada.
·Rješavanje izbjegličke krize u Europi i susjedstvu: u razdoblju od 2015. do 2018. osigurana su dodatna sredstva u iznosu većem od 5,6 milijardi EUR za suočavanje s posljedicama izbjegličke krize unutar EU-a i u susjedstvu Unije, jačanje nadzora i sigurnosti granica te razvijanje mogućnosti ulaganja u zemljama podrijetla.
·Iskazivanje solidarnosti Unije: pružena je potpora u iznosu od 1,6 milijardi EUR regijama u 16 država članica koje su pogođene prirodnim katastrofama kao što su poplave, šumski požari, suša i potresi te je mobiliziran iznos od 1,5 milijardi EUR za jačanje humanitarnih aktivnosti Unije u zemljama koje su pogođene krizama, a posebno za pomoć izbjeglicama i osobama raseljenima zbog sukoba.
|
Budući proračun trebao bi biti fleksibilniji. Opravdano je kritički preispitati što bi se moglo napraviti bolje, što je Komisija učinila u okviru sveobuhvatne revizije potrošnje. Tom ocjenom je utvrđeno da sadašnji sustav fleksibilnosti dobro funkcionira. Svi postojeći instrumenti imaju jasnu svrhu i trebali bi biti temelj za odredbe o fleksibilnosti u budućem dugoročnom proračunu.
To je istaknuo Europski parlament koji se „slaže (...) s cjelokupnom strukturom mehanizama fleksibilnosti u VFO-u za razdoblje 2021.–2027.; naglašava da posebni instrumenti imaju različite zadaće i odgovaraju na različite potrebe te je protiv svih pokušaja njihova spajanja; snažno podupire jasnu odredbu da odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za plaćanja koja proizlaze iz upotrebe posebnih instrumenata trebaju biti uključena u proračun iznad relevantnih gornjih granica VFO-a, kao i uklanjanje svih ograničenja u pogledu prilagodbi koje proizlaze iz ukupne razlike za plaćanja”.
Europsko vijeće trebalo bi potvrditi potrebu za fleksibilnijim dugoročnim proračunom koji omogućuje hitro, odlučno i učinkovito djelovanje u svijetu brzih promjena na temelju strukture koju je predložila Komisija.
5. Pravedan proračun koji donosi rezultate
Pravednost je u samom temelju Komisijinih prijedloga i ključna je za dogovor o budućem dugoročnom proračunu, bilo da je riječ o tome kako se i na što troši proračun EU-a, bilo da je riječ o načinu njegova financiranja. To mora biti proračun za sve Europljane, iz kojeg se ulaže u područja u kojima može postići ono što nacionalni proračuni ne mogu. Kad se sredstva dodjeljuju po državama članicama, kriteriji koji se upotrebljavaju moraju biti pravedni i objektivni te se za sve moraju primjenjivati ista pravila.
Budućim dugoročnim proračunom Uniji se moraju osigurati i sredstva potrebna za učinkovito ostvarivanje ciljeva te odgovor na nove izazove. Istodobno, potrebno je pravedno uzeti u obzir financijske posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Stoga se u glavnim područjima potrošnje trebaju ostvariti razmjerne uštede.
Veličina proračuna EU-a izražena u postotku bruto nacionalnog dohotka (BND)
Izvor: Europska komisija
Komisija je predložila proračun koji iznosi oko 1,11 % bruto nacionalnog dohotka buduće Unije 27 država. Taj se postotak temelji na pomnoj procjeni resursa potrebnih za ostvarenje ciljeva Unije te se pritom na uravnotežen način uzima u obzir manjak koji je nastao zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine. Neke države članice zalagale su se za manji proračun, dok su druge pridružile pozivu Europskog parlamenta u korist većeg proračuna. Prijedlogom Komisije postiže se pravedna ravnoteža koja je istovremeno ambiciozna i realistična.
Načelo pravednosti mora vrijediti i za financiranje proračuna. Reformu sustava vlastitih sredstava Unije već je odavno trebalo provesti. Ovo je jedinstvena prilika da sustav postane pravedniji i transparentniji te da se diversificiraju izvori financiranja.
Komisija je predložila skup mogućih novih vlastitih sredstava, odabranih zbog svoje snažne povezanosti s europskim politikama. Time bi se omogućilo da se dio koristi od unutarnjeg tržišta slijeva u proračun EU-a i ponovno ulaže u europsko gospodarstvo. Uvođenje novih vlastitih sredstava predstavlja odmak od sustava kojim dominiraju nacionalni doprinosi te bi se njime omogućilo da se fokus preusmjeri na koristi od proračuna EU-a za sve Europljane.
Moderan i pravedan pristup financiranju proračuna EU-a podrazumijeva i primjenu istih pravila za sve. Povlačenjem Ujedinjene Kraljevine okončat će se složeni sustav popusta i ispravaka. Kako bi se ublažile posljedice te promjene za države članice koje trenutačno imaju pravo na ispravak, Komisija je iznijela pragmatičan prijedlog o postupnom ukidanju svih ispravaka u razdoblju od pet godina.
Komisija pozdravlja činjenicu da je reforma vlastitih sredstava glavni prioritet Europskog parlamenta. Primjećuje i spremnost mnogih država članica da se konstruktivno uključe u moguće uvođenje novih vlastitih sredstava.
Sljedeći višegodišnji financijski okvir trebao bi omogućiti Uniji da prioritetne zadaće izvršava učinkovito i pravedno za sve. Europsko vijeće trebalo bi u okviru toga podržati tekući rad na reformi financiranja proračuna EU-a i prihvatiti načelo uvođenja novih vlastitih sredstava.
6.Prema brzom dogovoru o proračunu za europske prioritete
Uniji 27 država članica potreban je moderan dugoročni proračun koji će biti pravedniji, jednostavniji i fleksibilniji. Proračunom bi se Uniji trebalo omogućiti učinkovito ostvarivanje prioriteta oko kojih su se čelnici usuglasili u Bratislavi i Rimu. Potrebno je uspostaviti pravu ravnotežu među glavnim područjima potrošnje i provesti značajnu reformu financiranja proračuna EU-a.
Prijedlozi Komisije široko su prihvaćeni kao pravedna i uravnotežena osnova za pregovore. Brzim napretkom koji je već postignut u Europskom parlamentu i Vijeću stvorena je čvrsta podloga za brz dogovor, za koji je sada potrebno snažno vodstvo s najviše političke razine. Još nije vrijeme za odlučivanje o iznosima. Međutim, zajedničko razumijevanje načela i strukture novog proračuna važan je korak prema sveobuhvatnom sporazumu u bliskoj budućnosti.
U razdoblju velikih promjena u Uniji ranim dogovorom o budućem dugoročnom proračunu pokazalo bi se da je Unija jedinstvena i spremna djelovati. Ako za pregovori oduže, odgodit će se provedba budućih programa, što bi imalo stvarne posljedice za regije, mala poduzeća, poljoprivrednike, istraživače, mlade i sve one koji imaju koristi od proračuna EU-a.
Do sastanka na vrhu u Sibiuu u pogledu budućeg dugoročnog proračuna potrebno je ostvariti najveći mogući napredak. Sveobuhvatni sporazum o dugoročnom proračunu, uključujući iznose, trebao bi se u Europskom vijeću postići najkasnije do listopada 2019., i to u bliskoj suradnji s Europskim parlamentom kako bi se sljedeći višegodišnji financijski okvir mogao donijeti do kraja 2019.