EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.5.2018.
COM(2018) 269 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Uključivanje, povezivanje i osnaživanje mladih: nova strategija EU-a za mlade
{SWD(2018) 168 final}
{SWD(2018) 169 final}
1. Prema novoj strategiji EU-a za mlade
Mladi žele preuzeti kontrolu nad svojim životima, surađivati s drugima i podupirati ih. Međutim, mnogi imaju nesigurnu budućnost zbog tehnoloških promjena, demografskih kretanja, diskriminacije, socijalne isključenosti, lažnih vijesti i populizma s još nepoznatim učincima na radna mjesta, vještine ili način funkcioniranja naših demokracija. Sad pogotovo moraju biti otporni na te izazove te im se trebaju moći prilagoditi. Trebali bi steći potrebne vještine kako bi doprinijeli uspješnim, demokratskim i povezanim društvima u Europi i izvan nje. U današnjem međusobno povezanom svijetu mnoge mlade brinu pitanja sa svjetske razine poput klimatskih promjena ili mira i sigurnosti.
Unatoč gospodarskom oporavku i nižoj stopi nezaposlenosti i dalje postoje međugeneracijske nejednakosti. Prvi put od Drugoga svjetskog rata postoji stvarni rizik da bi današnja generacija mladih mogla biti siromašnija od svojih roditelja. 1 U dobnoj skupini od 16 do 29 godina 29 % osoba podložno je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, 11,6 % osoba od 15 do 24 godine nije zaposleno, ne obrazuje se i ne osposobljava 2 , a 15,9 % mladih u toj dobnoj skupini nije zaposleno, što je dvostruko veća stopa nego za opće stanovništvo. Socioekonomska i demokratska isključenost usko su povezane 3 . Mladi u nepovoljnom položaju obično su manje aktivni građani i imaju manje povjerenja u institucije. Oni imaju i manje koristi od iskustava mobilnosti poput programa Erasmus+.
Europa si ne može priuštiti rasipanje talenata, socijalnu isključenost ili nezainteresiranost među mladima. Mladi ne samo da bi trebali sami krojiti svoj život, nego bi trebali pridonositi i pozitivnim promjenama u društvu. Nove Europske snage solidarnosti živi su dokaz o spremnosti mnogih mladih Europljana da pokažu solidarnost prema ljudima i mjestima kojima je potrebna pomoć, što je ključna vrijednost temelja europske suradnje.
Čelnici EU-a podržali su 2016. potrebu za aktivnim pružanjem potpore mladima 4 . U Planu iz Bratislave 5 obvezali su se na stvaranje boljih mogućnosti za mlade, ciljeve koji se otad provode mjerama poput rada na europskom prostoru obrazovanja 6 .
Kako bi mladi u potpunosti iskoristili mjere EU-a, u tim se mjerama moraju odražavati njihove težnje, kreativnost i talenti. S druge strane, mladi obogaćuju ciljeve EU-a: ova je generacija najbolje obrazovana i jedna od najkreativnijih u primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija te društvenih medija.
EU još od 2002. provodi ciljanu suradnju u području politike EU-a za mlade na temelju načela aktivnog sudjelovanja i jednakog pristupa mogućnostima, u sinergiji s drugim politikama namijenjenima mladima poput obrazovanja i zapošljavanja. Suradnja je potaknula političke i zakonodavne promjene u državama članicama te je doprinijela izgradnji kapaciteta organizacija mladih. Međutim, važne izazove tek treba riješiti, poput uključivanja više mladih iz najrazličitijih sredina, uključujući mlade s manje mogućnosti, te treba bolje doprijeti do njih na lokalnoj razini.
Uključivanjem i osnaživanjem mladih osoba politika za mlade može doprinijeti uspješnom ostvarenju vizije kontinenta na kojemu mladi mogu iskoristiti mogućnosti i poistovjetiti se s europskim vrijednostima, kako je utvrđeno u Komunikaciji Komisije „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” 7 .
Obnovljenom suradnjom EU-a u području mladih može se doprinijeti rješavanju trenutačnog paradoksa u pogledu sudjelovanja. Mladi se zanimaju za politiku 8 te su društveno aktivni: 53 % sudjeluje u organiziranim aktivnostima, gotovo trećina aktivno volontira, a ostali podržavaju plemenite ciljeve putem medija ili odabirom proizvoda. Međutim, oni se obično ustručavaju kad je riječ o tradicionalnim oblicima sudjelovanja. Mladi kojima prijeti socijalna isključenost nisu dovoljno zastupljeni na svim razinama. Donositelji odluka moraju svim mladima omogućiti sudjelovanje: trebaju biti transparentni u vezi s djelovanjem u njihovu korist, doprijeti do mladih i komunicirati s njima na pristupačan način putem kanala omiljenih među mladima (poput društvenih medija) te promicati njihovu uključenost u donošenje odluka.
U Komunikaciji iz prosinca 2016. 9 Komisija je preuzela obvezu promicanja sudjelovanja mladih nakon 2018. S druge strane, Vijeće je pozvalo na održavanje i osnaživanje učinkovite europske suradnje u području mladih nakon 2018. 10
Stoga Komisija predlaže novu strategiju EU-a u području mladih kako bi naglasila zajedničku obvezu Komisije i država članica u pogledu te politike uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti. Kako bi se još učinkovitije uskladila politika u području mladih s financiranjem EU-a kojim se potiču ti ciljevi, strategija bi se trebala provoditi do kraja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira. Njezini se prioriteti temelje na pouzdanim izvorima podataka 11 , vanjskoj evaluaciji 12 , stajalištima europskih institucija i savjetovanjima provedenima 2017. u okviru „Godine slušanja” 13 i „Nove slike Europe” 14 . Njima se jednoglasno naglašava da je suradnja EU-a u području mladih donijela konkretne koristi te se ukazuje na njezin potencijal. Nova će se strategija temeljiti na postignućima prethodne, poboljšavajući pristupačnost, vidljivost i učinak kako bi se osiguralo bolje sudjelovanje mladih.
Sažetak glavnih mjera
-poboljšanje međusektorske suradnje u svim područjima politika, uključujući putem koordinatora EU-a za mlade, kako bi se mladima dao glas u oblikovanju politika EU-a,
-praćenje financiranja EU-a za mlade,
-pokretanje novog i uključivijeg dijaloga EU-a s mladima, s naglaskom na mlade s manje mogućnosti,
-uklanjanje prepreka za volontiranje i solidarnu mobilnost te njezino olakšavanje,
-provedba agende za rad s mladima kako bi se povećalo priznavanje neformalnog učenja,
-jačanje veze između politike EU-a za mlade i povezanih programa EU-a (Erasmus+ i Europske snage solidarnosti).
2. Uključivanje. Povezivanje. Osnaživanje.
Suradnjom EU-a u području mladih najbolje će se iskoristiti potencijal politike za mlade. Njome se može potaknuti sudjelovanje mladih u demokratskom životu, u skladu s člankom 165. Ugovora o funkcioniranju EU-a. Može se podupirati i društveni angažman, pa i građanske i društveno-obrazovne aktivnosti (rad s mladima) kojima se mladima osiguravaju životne vještine i koje su poveznica s društvom, pogotovo za mlade u nepovoljnom položaju.
U narednim godinama strategijom se nastoji:
-omogućiti mladima da kroje vlastitu sudbinu, postanu otporni te da steknu životne vještine kako bi se nosili sa svijetom koji se mijenja,
-potaknuti mlade da postanu aktivni građani, nositelji solidarnosti i pozitivne promjene za zajednice diljem Europe, nadahnuti vrijednostima EU-a i europskim identitetom,
-pomoći u sprečavanju socijalne isključenosti mladih,
-poboljšati učinak političkih odluka na mlade u okviru dijaloga i rješavanjem njihovih potreba u različitim sektorima.
U tu će se svrhu suradnjom u području politike za mlade poduzimati aktivnosti obuhvaćene trima područjima djelovanja.
UKLJUČIVANJE: poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu
POVEZIVANJE: povezivanje mladih diljem EU-a i izvan njega radi poticanja dobrovoljnog sudjelovanja, mobilnosti u svrhu učenja, solidarnosti i međukulturnog razumijevanja
OSNAŽIVANJE: poticanje osnaživanja mladih kvalitetom, inovacijama i priznavanjem rada s mladima
U strategiji posebna će se pozornost posvetiti:
obuhvaćanju svih mladih ljudi: trebalo bi nastojati poboljšati izglede svih mladih, neovisno o sredini iz koje potječu ili njihovu socijalnom statusu. U dijelu programa Erasmus+ posvećenom mladima postoje aktivnosti za obuhvaćanje onih s manje mogućnosti, koji čine više od 36 % njegovih korisnika 15 . Međutim, potrebno je dodatno djelovanje u okviru politike EU-a za mlade i programa Erasmus+ za istinsku uključivost;
obuhvaćanju svih razina od svjetske do lokalne: mladi se angažiraju u pogledu izazova na svjetskoj razini, posebice ciljeva održivog razvoja. Međutim, osnaživanje mladih započinje na lokalnoj razini te ovisi o različitim situacijama u kojima se oni nalaze. Suradnjom EU-a i mladih trebali bi se bolje povezati kreatori politika i oni koji ih provode na regionalnoj i lokalnoj razini te bi se tako trebale poticati lokalne inicijative mladih;
… te virtualnom svijetu: digitalne tehnologije na razne su načine uvelike promijenile živote mladih ljudi te se politikama trebaju razmotriti mogućnosti i izazovi, i to iskorištavanjem potencijala društvenih medija, osposobljavanjem mladih u području digitalnih vještina te poticanjem kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti.
2.1.
UKLJUČIVANJE
U kontekstu razmatranja budućnosti Europe sad je vrijeme da se saslušaju mladi i da im se omogući da ostvare svoje snove.
Mnogi žele sudjelovati u političkom životu, ali očekuju da se njihovo mišljenje uzme u obzir. Često manje sudjeluju u glasovanju ili političkim strankama nego starije skupine, ali iskazuju zanimanje za politiku i imaju najpozitivnije stavove prema EU-u. Osjećaj da su građani EU-a jači je kod osoba rođenih nakon 1980. (73 %) nego kod onih koji su se rodili prije 1946. (54 %) 16 . Kako je naglašeno u Izvješću o građanstvu EU-a za 2017. 17 , sudjelovanje mladih od presudne je važnosti za izbore za Europski parlament 2019.
Politika EU-a u području mladih okrenuta je mladima u okviru strukturiranog dijaloga 18 , kojim se od 2010. doprlo do više od 200 000 mladih osoba. Iako se taj dijalog razvio u utjecajan instrument, Komisija predlaže da se ode korak dalje i da se on obnovi. Nadovezujući se na iskustva stečena u okviru „Nove slike Europe”, trebalo bi povećati njegov doseg i njime obuhvatiti ne samo organizacije za mlade koje se bave pitanjima EU-a, nego i raznolikije ciljne skupine, uključujući lokalnu razinu. Trebao bi se bolje usredotočiti na skupine u nepovoljnom položaju, na primjer nadovezujući se na strategiju za uključenost i raznovrsnost 19 u okviru programa Erasmus+, a i na temelju stručnog znanja mladih stručnjaka i istraživača. Osim dobro primljenih konferencija i sastanaka EU-a za mlade, dijalog EU-a s mladima odvijat će se u okviru novih alternativnih oblika sudjelovanja, uključujući internetske kampanje, savjetovanja putem digitalnih platformi povezanih s Europskim portalom za mlade. Dijalog će se koordinirati na razini EU-a, a doprinosit će mu mladi na svim razinama te će ga podupirati nacionalne radne skupine s poboljšanim mehanizmima praćenja. U pogledu učinka trebao bi biti transparentan i vidljiv. Kako bi mladi mogli stvoriti mišljenje na temelju činjenica i argumenata, od presudne je važnosti pristup kvalitetnim informacijama.
Naglasak suradnje na razini EU-a bit će na:
-pokretanju novog dijaloga EU-a s mladima kako bi različiti stavovi mladih doprinijeli političkim odlukama EU-a,
-konsolidiranju Europskog portala za mlade kao jedinstvene digitalne pristupne točke za suradnju s EU-om,
-povećanju sudjelovanja mladih u demokratskom životu, uključujući pristup kvalitetnim informacijama koje su potvrdili pouzdani izvori, te promicanju sudjelovanja u europskim i drugim izborima,
-podupiranju „učenja o sudjelovanju” te povećanju zanimanja za participativno djelovanje diljem Europe i izvan nje u okviru programa Erasmus+.
Države članice potiče se da se usredotoče na:
-promicanje dijaloga i participativnih mehanizama na svim razinama donošenja odluka, na primjer u okviru odbora mladih, pridajući posebnu pozornost mehanizmima povratnih informacija i obuhvaćanju mladih iz različitih sredina. To bi moglo uključivati podršku javnim tijelima za uvođenje participativne prakse, na primjer putem alata,
-poticanje društvenog i građanskog angažmana mladih, uključujući sudjelovanje u organizacijama mladih ili internetski aktivizam,
-pomaganje mladima da se pripreme za sudjelovanje, u okviru rada s mladima, parlamenata mladih ili simulacija, djelovanjem u području građanskog obrazovanja i medijske pismenosti u sinergiji s formalnim obrazovanjem i javnim tijelima,
-istraživanje inovativnih i alternativnih oblika demokratskog sudjelovanja,
-uporabu alata za promicanje rasprava o EU-u, poput skupa alata osmišljenog u okviru „Nove slike Europe”.
2.2.
POVEZIVANJE
Strategijom za mlade poduprijet će se mogućnosti da mladi iz prve ruke steknu iskustva u razmjenama, suradnji i građanskom djelovanju u europskom kontekstu.
Programom Erasmus+, jednim od najuspješnijih instrumenata EU-a, pomaže se mladima da prošire svoje vidike i uspostave veze diljem kontinenta i šire. Od 2014. do 2020. više od 500 000 sudionika steći će iskustvo i vještine u inozemstvu u okviru razmjene i volontiranja mladih. Virtualnim razmjenama u okviru programa Erasmus+ 20 omogućuje se dijalog između mladih u EU-u i iz zemalja južnog Sredozemlja. Tim iskustvima povećava se zapošljivost i doprinosi razvoju razumijevanja europskih vrijednosti i tolerancije 21 . EU bi trebao stvoriti više inovativnih načina za povezivanje mladih i pritom iskoristiti dobro provjerene okvire poput razmjena mladih i suradnje među organizacijama za mlade.
Sve više mladih volontira 22 , ali samo 8 % u inozemstvu. EU podupire volontiranje više od 20 godina. Sad se predlaže proširenje te potpore ponudom novih mogućnosti kojima mladi mogu iskazati solidarnost (poput radnih mjesta ili pripravništva) u okviru Europskih snaga solidarnosti. Kako bi se njegov potencijal u potpunosti ostvario te kako bi se omogućilo prekogranično iskustvo u okviru nacionalnih programa, Komisija i države članice trebale bi surađivati na izgradnji povoljnog političkog, pravnog i administrativnog okruženja.
Naglasak suradnje na razini EU-a bit će na:
-povezivanju mladih diljem Europe i izvan nje, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u okviru inicijative „Mladi Europe zajedno” 23 , stvarajući mreže mladih iz različitih dijelova Europe, virtualne razmjene u okviru programa Erasmus+ i druge mjere u okviru programa Erasmus+ za mlade,
-podupiranju provedbe Europskih snaga solidarnosti u okviru suradnje na politici i izgradnji zajednice, posebno ažuriranjem i proširenjem preporuke Vijeća iz 2008. o prekograničnoj mobilnosti volontera, te daljnjem jačanju potencijala portala Europskih snaga solidarnosti u dopiranju do mladih i doprinosu u izgradnji zajednice,
-povećanju sudjelovanja u prekograničnoj mobilnosti u svrhu učenja i solidarnosti u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti s naglaskom na osobe s manje mogućnosti.
Države članice potiče se da se usredotoče na:
-poticanje sudjelovanja mladih u aktivnostima solidarnosti: promicanje programa potpore i izgradnje kapaciteta organizacija koje su aktivne u tom području, podizanje svijesti o mogućnostima i pružanju informacija o pravima i koristima prilikom volontiranja ili u civilnoj službi. Pri izradi nacionalnih programa države članice trebale bi težiti komplementarnosti i sinergijama s Europskim snagama solidarnosti,
-preispitivanje i uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka prekograničnoj solidarnosti: države članice trebale bi utvrditi prepreke s kojima se suočavaju mladi koji žele sudjelovati u prekograničnom volontiranju (u pogledu socijalnih naknada, zdravstvenog osiguranja itd.) i poduzeti mjere za njihovo uklanjanje,
-promicanje priznavanja volonterskog iskustva i rezultata učenja: osim neprocjenjive vrijednosti volontiranja za društvo, volonteri zaslužuju da im se i na tržištu rada priznaju vještine koje su razvili.
2.3.
OSNAŽIVANJE
Rad s mladim osobama donosi jedinstvene koristi mladima pri njihovu ulasku u svijet odraslih 24 tako što im se osigurava sigurno okruženje za stjecanje samopouzdanja i učenje na neformalan način. Za rad s mladima tipično je stjecanje ključnih kompetencija i vještina poput timskog rada, vođenja, međukulturnih kompetencija, upravljanja projektima, rješavanja problema i kritičkog razmišljanja. U ponekim je slučajevima rad s mladima poveznica za obrazovanje, osposobljavanje ili posao, čime se sprečava isključenost.
Kako bi se iskoristile prednosti toga, postoji veća potreba za priznavanjem neformalnog učenja u okviru rada s mladima, koje je posebno korisno za one s malo formalnih kvalifikacija, kao načina poboljšanja zapošljivosti i poduzetničkih vještina. Priznavanje se može poboljšati sustavnijom uporabom alata za povećanje kvalitete.
S druge strane, osobe koje rade s mladima moraju se prilagoditi tehnološkim promjenama te potrebama i navikama mladih koje se stalno mijenjaju. Osobe koje rade s mladima moraju poboljšati svoje vještine kako bi razumjele probleme s kojima se mladi susreću na internetu te moraju iskoristiti nove prilike u okviru digitalnog učenja, u skladu s europskim okvirom digitalne kompetencije za građane 25 i Akcijskim planom za digitalno obrazovanje 26 . U mnogim dijelovima Europe smanjena su financijska sredstva za rad s mladima 27 , pa su takva ulaganja često komplicirana.
Suradnja na razini EU-a usmjerit će se na provedbu Agende za rad s mladima radi kvalitete, inovacija i priznavanja rada s mladima:
-razvojem i širenjem praktičnih alata za kvalitetan rad s mladima,
-poticanjem aktivnosti na lokalnoj razini u pogledu priznavanja, inovacija i izgradnje kapaciteta rada s mladima u okviru programa Erasmus+,
-podupiranjem uzajamnog učenja i prikupljanja dokaza o digitalnom radu s mladima, vještinama osoba koje rade s mladima i financiranju rada s mladima.
Države članice potiče se da se usredotoče na:
– razvoj kvalitete: alati za razvoj kvalitete i sustavi koji se trebaju koristiti u osposobljavanju osoba koje rade s mladima trebali bi odgovarati promjenjivim okolnostima u kojima mladi žive te bi trebali biti uključeni u širi pristup kvaliteti za osnaživanje organizacija,
– prilagodbu digitalnim mogućnostima: struktura, metode i komunikacijski kanali za rad s mladima trebali bi se prilagoditi digitalnom svijetu; u okviru njega trebalo bi upotrebljavati tehnologiju i pedagoške prakse za povećanje pristupa i pomaganje mladima u radu s digitalnim sredstvima. Digitalni rad s mladima trebao bi biti uključen u osposobljavanje osoba koje rade s mladima i, ako postoje, obuhvaćen strukovnim i kompetencijskim standardima u području rada s mladima,
-promicanje priznavanja: kako bi se poduprla vrijednost rada s mladima za one mlade osobe koje u njemu sudjeluju, trebalo bi razviti odgovarajuće i prihvaćene alate za priznavanje u skladu s Preporukom Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja te s programom o razvoju vještina 28 ,
-pristupanje svim mladim osobama, posebno onima s manje mogućnosti: rad s mladima ima jedinstven potencijal da dopre do najugroženijih i riješi njihove pojedinačne potrebe.
3. Učinkovita, usmjerena i zajednička provedba diljem sektora
3.1. Mjere za sve sektore
Situacija mladih u Europi raznolika je i obilježena izazovima koje treba riješiti u različitim političkim područjima. Unatoč pozitivnim trendovima poput većeg sudjelovanja u visokom obrazovanju, manjem broju onih koji rano napuštaju školovanje i smanjenja (iako su još uvijek visoke) stopa nezaposlenosti mladih 29 , i dalje postoje veliki izazovi koji su često međusobno povezani. Neki od njih su vrlo visoka stopa nezaposlenosti mladih u nekim državama članicama, regijama i skupinama, sve veće siromaštvo mladih, nesigurno zaposlenje, nejednak pristup kvalitetnom obrazovanju ili zdravstveni problemi.
U tom je kontekstu rješavanje nezaposlenosti mladih i smanjenje visokih stopa mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju bio prioritet EU-a, poduprt posebnim inicijativama: više od 3,5 milijuna mladih osoba svake je godine imalo korist od Garancije za mlade pokrenute 2013. Europski socijalni fond i Inicijativa za zapošljavanje mladih zajedno ulažu 14,5 milijardi EUR izravno u mjere za zapošljavanje mladih od 2014. do 2020. Unatoč napretku u Strategiji EU-a za mlade i izvješću o evaluaciji provedbe Garancije za mlade u državama članicama naglašena je potreba za povezivanjem sektora za mlade i sektora za zapošljavanje te da se učinkovitije pomogne mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju a koji se suočavaju s višestrukim preprekama. Osim toga, u Akcijskom planu za integraciju državljana trećih zemalja 30 i Komunikaciji o zaštiti djece migranata 31 priznata je važnost podupiranja integracije mladih migranata i izbjeglica.
Sličnih pozitivnih rezultata nije bilo u svih osam područja djelovanja 32 ; prema evaluaciji područja su bila preširoka. Ni u jednoj državi članici nisu se bavili svim tim područjima jer općenito nisu bila jednako važna.
Ne bi li se povećala učinkovitost, Komisija predlaže dvostran pristup:
1) jačanje perspektive mladih u svim područjima politike na razini EU-a na sljedeći način:
·osiguravanjem da se problemi mladih uzimaju u obzir prilikom donošenja politika EU-a, posebno tako da koordinator EU-a za mlade bude kontakt Europske komisije i vidljiva referentna točka za mlade. Zadaća koordinatora EU-a za mlade bila bi pružanje savjeta o politici u području mladih nadležnom povjereniku, pomaganje u osiguravanju koordinacije i usklađenosti, podizanje svijesti o djelovanju EU-a u predmetnom području blisko surađujući s institucijama i agencijama EU-a te s državama članicama te dijeljenje rezultata Dijaloga EU-a s mladima i pružanje povratnih informacija mladima, uključujući putem Europskog portala za mlade i platforme Strategije EU-a za mlade 33 ,
·povećanjem transparentnosti o djelovanju EU-a za mlade, uključujući praćenjem potrošnje EU-a za mlade 34 ,
·promicanjem participativnih modela osmišljavanja politike u koje su uključeni mladi, poput laboratorija za politiku za mlade 35 ,
·podupiranjem država članica u razvoju politika za mlade prikupljanjem dokaza, uzajamnim učenjem i dijeljenjem dobrih praksi, uključujući nove alate poput stručnih revizija i uzajamnog savjetovanja,
·doprinosom (s pomoću instrumenata za suradnju u području mladih poput uzajamnog učenja, dokaza, koordinatora ili dijaloga) međusektorskim inicijativama za mlade, poput Garancije za mlade, Europske mreže za naučnike 36 i „Poziva iz Tartua na zdrav način života” 37 ,
2) bolje usmjeravanje strategije na: Komisija poziva države članice da se usredotoče na ciljane mjere kojima se prioriteti EU-a prenose u nacionalni kontekst te da ih utvrde u nacionalnim akcijskim planovima.
Ti se planovi temelje na međusektorskoj suradnji između mladih i drugih područja politike te se temelje na postojećim mehanizmima upravljanja, na primjer u okviru provedbe nacionalnih programa Garancije za mlade.
Njima bi se trebale osigurati čvrste veze između transnacionalnih aktivnosti suradnje 38 nacionalnih agencija za provedbu programa Erasmus+ i područja utvrđenih u nacionalnim akcijskim planovima kako bi se povećala usklađenost između politike i provedbe programa.
Međusektorsku suradnju trebalo bi ojačati na svim razinama donošenja odluka tražeći sinergije, komplementarnost između mjera te uključujući veću angažiranost mladih. Države članice trebale bi poticati mlade i druge dionike da pokrenu zajedničke inicijative, na primjer u području obrazovanja, zapošljavanja, digitalnih tehnologija, sporta, održivosti i međunarodne suradnje, iskorištavanjem punog potencijala financijskih sredstava EU-a.
Tijekom „Godine slušanja” 2017. dionici su naveli sljedeće izazove koji bi mogli poslužiti kao područja za integracijske mjere: obrazovanje – osposobljavanje; zapošljavanje – poduzetništvo; zdravlje, uključujući psihičko zdravlje; siromaštvo – socijalna isključenost; integracija mladih osoba migrantskog podrijetla 39 ; internet – medijska pismenost; održivost – klimatske promjene.
3.2. Upravljanje na više razina i participativno upravljanje
Upravljanje će se poboljšati na sljedeće načine:
Oblikovanjem politika na temelju dokaza i praćenjem: učinkovita provedba temelji se na čvrstim dokazima. Popis pokazatelja u području mladih postao je cijenjeni alat za praćenje trendova povezanih sa situacijom mladih. U okviru suradnje EU-a trebalo bi dodatno istražiti političke pokazatelje za praćenje provedbe strategije 40 . Preispitivanje politike o istraživačkim projektima koje financira EU provest će se 2019. kako bi se dobili relevantni rezultati za to područje.
Usmjeravanjem i fleksibilnošću: strategija će se usredotočiti na zajedničke prioritete EU-a u području mladih za sve države članice te će se istodobno omogućiti fleksibilnost u provedbi integracijskih mjera za prilagodbu prioriteta EU-a nacionalnim okolnostima. Očekuje se da će Vijeće odrediti trogodišnje planove rada EU-a s Komisijom.
Participativnim upravljanjem: novom platformom osigurat će se veća uloga dionika u koordiniranju provedbe strategije, nudeći mogućnosti za razmjenu informacija o aktivnostima i rezultatima. Komisija će organizirati ciljane sastanke za predstavnike organizacija mladih, organizacija civilnog društva, institucija EU-a i socijalnih partnera.
Pojednostavnjenim izvješćivanjem i evaluacijom: Komisija će izvješćivati o provedbi svake tri godine na temelju informacija država članica, alata Youth Wiki 41 i pokazatelja. Time će se obuhvatiti informacije o uporabi programa EU-a u postizanju političkih ciljeva. Komisija će provesti privremenu evaluaciju 2023. te, prema mogućnosti, preispitivanje 2024. Države se članice potiče da i one to učine.
Uzajamnim učenjem i širenjem informacija: stručne skupine nastavit će razvijati političke smjernice, praktične alate i dijeliti dobre prakse; strategija će ponuditi nove alate za uzajamno učenje poput stručnih revizija i uzajamnog savjetovanja. Slijedit će se sustavniji pristup kvalitetnim informacijama u području mladih, dopiranju do mladih i širenju informacija na temelju postojećih mreža.
Mobiliziranje programa i financijskih sredstava EU-a: Strategijom će se promicati učinkovita uporaba programa i financijskih sredstava EU-a, kao što su program Erasmus+, Europske snage solidarnosti, europski strukturni i investicijski fondovi, Obzor 2020., među ostalim i Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie, program Kreativna Europa i njihovi nasljednici. Komisija poziva države članice da istraže sinergije između izvora financiranja na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Zaključci i sljedeći koraci
Mladi imaju opravdane težnje u pogledu svoje budućnosti u Europi. S druge strane, Europa im mora ponuditi bolje životne mogućnosti i reagirati na ono što mlade muči.
Strategija će stvoriti snažniju vezu između EU-a i mladih uključivim i digitalnim načinima dijaloga, donijeti učinkovite rezultate s pomoću usmjerenih prioriteta i mjera te omogućiti učinkovitiju strukturu za prikupljanje i prenošenje ideja mladih osoba te za dijeljenje informacija o mjerama poduzetima u njihovu korist.
Sve to bit će poduprto snažnijim vezama s financijskim sredstvima EU-a. Strategijom za mlade tražit će se od dionika veća odgovornost, što bi trebalo postići većom uključenosti mladih i novim platformama na razini EU-a i šire. Fleksibilnim određivanjem prioriteta i provedbom na razini EU-a uz potporu Europske komisije strategija će dobiti na važnosti s obzirom na lokalne okolnosti te će istodobno poštovati nadležnosti svake razine upravljanja.
Komisija poziva Vijeće da prihvati predloženu Strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2027., nadovezujući se i na Ciljeve za mlade 42 predložene tijekom Konferencije EU-a za mlade u travnju 2018.
Vijeće se poziva i da donese plan rada za razdoblje 2019.–2021. uzimajući u obzir mjere koje su predložene u ovoj Komunikaciji i razrađene u radnom dokumentu službi Komisije o rezultatima otvorene metode koordinacije.
Komunikacija Komisije „Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet” (COM(2017) 673).
U zadnjih 12 mjeseci 31 % mladih sudjelovalo je u volonterskim aktivnostima (povećanje za 6 postotnih bodova od 2014., Eurobarometar br. 455).
https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding/european-youth-together-eacea162018_en
COM(2018) 22 final.
Koordinator EU-a za mlade radio bi kao savjetnik u službama koje podupire glavna uprava nadležna za politiku u području mladih. Zadaće koordinatora bile bi, među ostalim, vođenje novog Dijaloga EU-a s mladima zastupajući Komisiju, obrada stajališta mladih i rezultata Dijaloga EU-a s mladima kako bi ih podijelio s relevantnim službama Komisije te povezivanje s Europskim parlamentom i nacionalnim kreatorima politika. Koordinator bi bio i prva kontaktna točka za mlade i njihove predstavnike te bi u suradnji s drugim relevantnim službama Komisije upravljao informiranjem i komunikacijom namijenjenima mladim osobama.