EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.1.2018.
COM(2018) 47 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o provedbi Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima
1.Uvod
Glavni je cilj Uredbe (EZ) br. 184/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o statistikama Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima („Uredba”) 1 uspostaviti zajednički okvir i standarde statističke kvalitete za sustavnu izradu statistike Europske unije u tim područjima.
U skladu s člankom 12. Uredbe Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o provedbi Uredbe do 28. veljače 2018. te svakih 5 godina nakon toga. U izvješću se mora:
(1)ocijeniti kvaliteta podataka o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima;
(2)procijeniti koristi za Europsku uniju, njezine države članice te za davatelje i korisnike statističkih podataka iz izrađenih statistika u odnosu na troškove;
(3)s obzirom na dobivene rezultate utvrditi područja koja bi se mogla poboljšati te izmjene koje se smatraju potrebnima.
U skladu s navedenim člankom u ovom se izvješću razmatraju glavni aspekti provedbe Uredbe (EZ) br. 184/2005 u državama članicama i mjere koje je Komisija poduzela kako bi osigurala da statistika na razini EU-a povezana s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima zadovoljava standarde visoke kvalitete.
2.Provedbene mjere
Od donošenja Uredbe (EZ) br. 184/2005 Komisija je donijela sljedeće akte o izmjeni i provedbene akte:
(1)Uredba Komisije (EZ) br. 601/2006 2 ;
(2)Uredba Komisije (EZ) br. 602/2006 3 ;
(3)Uredba Komisije (EZ) br. 1055/2008 4 ;
(4)Uredba Komisije (EZ) br. 707/2009 5 ;
(5)Uredba Komisije (EU) br. 555/2012 6 ;
Tim se pravnim aktima propisuje sljedeće:
obvezni format podataka i postupak koji države članice moraju slijediti kada šalju podatke Eurostatu;
rok u kojem države članice moraju dostaviti nove podatke; i
raspored i kriteriji kvalitete koji se primjenjuju na nacionalna izvješća o kvaliteti.
U šestom izdanju Priručnika za platnu bilancu Međunarodnog monetarnog fonda (BPM 6), objavljenom 2009., predviđa se konceptualni okvir kojim se države članice MMF-a trebaju služiti pri izradi statistike platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja. Njime se određuju jedinstvene definicije i klasifikacije radi uspostave zajedničke osnove za prikupljanje i sastavljanje podataka o vanjskim kretanjima i omogućivanja usporedbe podataka iz različitih zemalja. Na razini EU-a zahtjevi u pogledu statistike platne bilance utvrđeni su u Uredbi (EZ) br. 555/2012.
3.Glavni predmetni skupovi podataka
Statistika platne bilance osigurava sveobuhvatne podatke o transakcijama između izvještajnoga gospodarstva i ostatka svijeta. Uredba (EZ) br. 184/2005 odnosi se na prikupljanje sljedećih skupova podataka:
(1)mjesečna statistika platne bilance;
(2)tromjesečna statistika platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja;
(3)godišnja statistika međunarodne trgovine uslugama;
(4)transakcije povezane s izravnim stranim ulaganjima (uključujući dohodak);
(5)stanja izravnih stranih ulaganja.
Eurostat prikuplja podatke od država članica za svaki od navedenih skupova podataka. Ti se podaci upotrebljavaju za izradu agregata EU-a, koji se objavljuju u internetskoj referentnoj bazi podataka Eurostata, zajedno s podacima pojedinačnih država članica.
Podaci o mjesečnoj platnoj bilanci i prvi tromjesečni rani pokazatelji platne bilance dobiveni na temelju mjesečnih procjena dostupni su 7 tjedana nakon kraja referentnog razdoblja. Prve procjene tromjesečne platne bilance / tromjesečnog stanja međunarodnih ulaganja objavljuju se 14 tjedana nakon kraja referentnog razdoblja. Tromjesečna platna bilanca sadržava znatno širi raspon podataka od mjesečnih prvih procjena te je detaljnija. S financijskog aspekta činjenica da se podaci o financijskom računu platne bilance, dohotku od ulaganja i stanju međunarodnih ulaganja prikupljaju istovremeno i dosljedno znači da su njihove procjene kvalitetnije te omogućuje sveobuhvatniju analizu prekograničnih odnosa. Tromjesečna platna bilanca / tromjesečno stanje međunarodnih ulaganja uključuje i geografsku raščlambu glavnih ekonomskih partnera, posebno glavnih razvijenih gospodarstava i gospodarstava u usponu.
Eurostat objavljuje i detaljniju godišnju statistiku međunarodne trgovine uslugama i izravnih stranih ulaganja (FDI). Godišnji podaci o FDI-ju, koji se temelje na godišnjim financijskim izvještajima poduzeća, iscrpniji su od tromjesečnih podataka o FDI-ju. Tako je moguće osigurati više podataka o stanju izravnih stranih ulaganja, različitim sastavnicama njihovih varijacija i dohotku od izravnih stranih ulaganja te provesti sveobuhvatnije provjere njihove kvalitete. Godišnji podaci o međunarodnoj trgovini uslugama prikazuju se u obliku sveobuhvatnog popisa stavki usluga, uz geografsku raščlambu razine Geo 5 7 . Države članice dostavljaju podatke 9 mjeseci nakon kraja referentnog razdoblja, a Eurostat ih objavljuje od 2 do 3 mjeseca poslije. Godišnja statistika FDI-ja uključuje podatke o tokovima i stanjima raščlanjene prema vrsti instrumenta, državi partneru te gospodarskoj djelatnosti. Države članice obvezne su i dostaviti zasebne statističke podatke o FDI-ju za rezidentne subjekte posebne namjene. Države članice šalju Eurostatu svoje podatke 9 mjeseci nakon kraja referentnog razdoblja, a Eurostat ih objavljuje otprilike 3 mjeseca poslije, nakon provjere valjanosti podataka i njihove obrade.
4.Kvaliteta izrađene statistike
U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 184/2005 države članice Komisiji podnose izvješće o kvaliteti dostavljenih podataka. Nadalje, u članku 4. stavku 4. navodi se da se kvaliteta podataka poslanih Eurostatu procjenjuje na temelju izvješća o kvaliteti, uz pomoć Odbora za europski statistički sustav. U analizi u nastavku upućuje se na rezultate zadnjih dostupnih izvješća o kvaliteti koje su države članice objavile 2016. Kvaliteta se procjenjuje na temelju glavnih kriterija definiranih u Uredbi (EZ) br. 1055/2008.
4.1.Dimenzija metodološke pouzdanosti i statistički postupci
Dimenzija metodološke pouzdanosti te statistički postupci, koncepti, definicije i prakse koji se upotrebljavaju za izradu statistike platne bilance, međunarodne trgovine uslugama i izravnih stranih ulaganja uglavnom su u skladu s načelima i smjernicama iz BPM-a 6. Njima se uzimaju u obzir posebna pravila o izradi agregata za europodručje i EU dogovorena na razini EU-a.
4.2.Pravodobnost i točnost
Podaci o mjesečnoj i tromjesečnoj platnoj bilanci, tromjesečnom stanju međunarodnih ulaganja, izravnim stranim ulaganjima i godišnja statistika međunarodne trgovine uslugama dostavljeni su znatno pravodobnije nego za prethodno izvješće o kvaliteti, koje je obuhvaćalo 2015. Četiri države članice dostavile su svoje skupove podataka prije ili do isteka roka.
4.3.Dostupnost podataka
4.3.1.Cjelovitost
U usporedbi s prethodnim izvješćem o kvaliteti donekle se poboljšala cjelovitost podataka, a poboljšanja su najprimjetnija kad je riječ o tromjesečnoj platnoj bilanci i izravnim stranim ulaganjima. Svih 28 država članica u potpunosti je ispunilo zahtjeve u pogledu mjesečne i tromjesečne platne bilance i tromjesečnog stanja međunarodnih ulaganja za referentne mjesece u 2016. Cjelovitost podataka o međunarodnoj trgovini uslugama bila je u prosjeku 98 %. Procjenjuje se da je prosječna stopa cjelovitosti za cijeli EU 98 % za tokove FDI-ja i 99 % za stanje FDI-ja.
4.3.2.Dostupnost i jasnoća
Širok raspon korisnika zainteresiran je za podatke o platnoj bilanci, stanju međunarodnih ulaganja, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima. Ti se podaci uvelike upotrebljavaju pri donošenju politika EU-a, u makroekonomskim analizama koje provode poslovni i akademski korisnici, a njima se koristi i šira javnost.
Eurostat u svojoj javnoj bazi podataka objavljuje mjesečnu i tromjesečnu platnu bilancu, tromjesečna stanja i revalorizacije međunarodnih ulaganja, godišnju statistiku međunarodne trgovine uslugama te podatke o izravnim stranim ulaganjima. Podaci su dostupni i na nacionalnim web-mjestima, zajedno s relevantnim metapodacima. Međutim, diseminacija tih podataka u određenoj je mjeri ograničena nacionalnim politikama.
Količina podataka koji su stavljeni na raspolaganje krajnjim korisnicima zadovoljavajuća je; 18 država članica dopušta objavu svih (100 %) glavnih stavki u tromjesečnoj platnoj bilanci. Međutim, neke zemlje i dalje prečesto označuju svoje nacionalne podatke kao „neobjavljive” ili „povjerljive”, ponekad zbog upitne kvalitete tih podataka. Time se ograničava vrijednost statističkih podataka koji se redovito stavljaju na raspolaganje korisnicima. Nadalje, to je prepreka primjerenoj analizi politika na temelju statističkih podataka za cijeli EU. Upotreba oznake „povjerljivo” povećala se zbog veće razine detaljnosti, posebno za godišnje podatke, koja je rezultat provedbe BPM-a 6 na razini EU-a.
4.4.Preciznost i pouzdanost
U pogledu računa za robu, usluge i sekundarni dohodak zabilježene su relativno male revizije za mjesečnu i tromjesečnu platnu bilancu. Bilo je više revizija računa za primarni dohodak nego u prethodnim izvještajnim razdobljima, uglavnom zbog dohotka od izravnih ulaganja. Jedan je od razloga to što su informacije o izravnim ulaganjima i sastavnicama dohotka od tih ulaganja cjelovitije na godišnjoj osnovi, kad postanu dostupni godišnji financijski izvještaji poduzeća. Srednje vrijednosti revizija bile su općenito veće za stavke financijskog računa nego za stavke tekućeg računa, dok su revizije koje se odnose na glavne stavke stanja međunarodnih ulaganja bile mnogo neznatnije nego za platnu bilancu.
4.5.Unutarnja usklađenost
Općenito je zadovoljavajuća usklađenost s pravilima o cjelovitosti. Gotovo da nema odstupanja kad je riječ o tromjesečnim i godišnjim podacima o međunarodnoj trgovini uslugama i o izravnim stranim ulaganjima. Države članice uložile su znatne napore u smanjenje pogrešaka i propusta, što je rezultiralo manjim brojem pogrešaka i propusta koji se odnose na tekući račun i stanje međunarodnih ulaganja. Međutim, i dalje su prisutne znatne pogreške i propusti u nekim drugim područjima.
4.6.Vanjska usklađenost
Podaci o platnoj bilanci i statistika međunarodne trgovine robom i dalje su općenito vrlo usklađeni unutar EU-a. Odstupanja se obično mogu objasniti metodološkim razlikama koje su opravdane s obzirom na primijenjene metodološke standarde. Za neke države članice tekući račun platne bilance bio je potpuno ili u velikoj mjeri usklađen s nacionalnim računima, dok su za druge države zabilježene razlike između tih dvaju računa, ponekad znatne.
4.7.Asimetrije
Asimetrije podataka unutar EU-a i dalje su problem. Asimetrije u pogledu sastavnica tekućeg računa ostale su prilično stabilne, ali su se čak blago povećale kad je riječ o tokovima izravnih ulaganja. Nedavno osnovana radna skupina Eurostata za usluge prema načinima njihova pružanja možda s vremenom osigura dodatan uvid u sektore / načine pružanja usluga u kojima dolazi do pogrešaka i neusklađenosti.
5.Koristi za korisnike i relevantnost statistike platne bilance
Uredbom (EZ) br. 184/2005 odgovara se na potrebe korisnika podataka.
Statistiku platne bilance pri donošenju politika uvelike upotrebljavaju relevantne nacionalne i međunarodne institucije, uključujući Komisiju, Vijeće, Europsku središnju banku, MMF, Banku za međunarodne namire, OECD, skupinu G 7 i skupinu G 20.
Statistika platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja upotrebljava se u monetarnoj politici. U kombinaciji s drugim pokazateljima statistika razmjene robe i usluga upotrebljava se za procjenu inflacijskih pritisaka na vanjske potražnje na predmetna gospodarstva te za kvantificiranje doprinosa neto izvoza bruto domaćem proizvodu. Podaci o platnoj bilanci i stanju međunarodnih ulaganja upotrebljavaju se za procjenu održivosti vanjske bilance nacionalnih gospodarstava (onih s vlastitom valutom i onih koja su dio valutne unije, primjerice europodručja) i mogućih pritisaka na tečaj. Podaci o platnoj bilanci i stanju međunarodnih ulaganja uvelike se upotrebljavaju u postupku zbog makroekonomskih neravnoteža.
Statistika platne bilance uključuje se i u izvješća o konvergenciji koja sastavljaju i objavljuju Komisija i Europska središnja banka za pojedinačne države članice koje još ne sudjeluju u ekonomskoj i monetarnoj uniji.
U člancima 143. i 144. Ugovora o funkcioniranju Europske unije izričito se spominje platna bilanca. U tim se člancima od Komisije traži da redovito izvješćuje Vijeće o kretanjima stanja platne bilance u državama članicama koje ne sudjeluju u ekonomskoj i monetarnoj uniji.
Kretanja tekućeg računa u pojedinačnim državama članicama analiziraju se u odnosu na konkurentnost države, dok se statistika izravnih i portfeljnih ulaganja upotrebljava za analizu privlačnosti država članica međunarodnim ulagateljima.
Statistika platne bilance trebala bi biti usklađena s drugim ključnim statističkim podacima prikupljenima u povezanim statističkim područjima važnima za EU, primjerice sljedećima:
(1)bruto domaći proizvod (uključujući prekogranične transakcije robom i uslugama), uključujući brze procjene, za koje su potrebni pokazatelji mjesečne platne bilance;
(2)bruto nacionalni dohodak (uključujući prekogranične transakcije robom i uslugama te dohodak);
(3)račun inozemstva u EU-u i tromjesečni računi sektora, uključujući financijske račune.
Uz glavne agregate, određene su stavke od posebne važnosti za neke korisnike:
detaljne informacije o međunarodnoj trgovini uslugama koje Eurostat objavljuje svake godine važne su za trgovinske pregovore i za definiranje carinskih politika;
geografska raščlamba statistike platne bilance olakšava praćenje interakcija između država članica i drugih zemalja;
sastav financijskih tokova i stanja (s obzirom na izravna, portfeljna i druga ulaganja) vrlo je koristan za procjenu financijske stabilnosti;
detaljne informacije o tokovima FDI-ja važne su za mjerenje stupnja otvorenosti određenih tržišta ili procjenu opće profitabilnosti izravno uloženoga kapitala.
Radna skupina za platnu bilancu priznaje da je provedba Uredbe (EZ) br. 184/2005 dovela do znatnih poboljšanja u statistici platne bilance. Kako bi se izmjerilo koje je koristi ta provedba donijela nacionalnim tijelima koja prikupljaju podatke i korisnicima, radna je skupina trebala dodijeliti ocjene od 1 do 5. Ocjena 1 znači da je Uredba (EZ) br. 184/2005 donijela vrlo malo koristi, dok ocjena 5 znači da je donijela najveće moguće koristi.
-Prosječna ocjena za dostupnost detaljnijih podataka o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima korisnicima podataka iznosi 4,0.
-Prosječna ocjena za dostupnost pravodobnijih i točnijih podataka o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima korisnicima podataka iznosi 3,9.
Prosječna ocjena za veću usklađenost podataka o platnoj bilanci i podataka o nacionalnim računima iznosi 4,0.
Nadalje, primijećeno je da su zahvaljujući metodološkim promjenama i novim standardima BPM-a 6 uvedenima 2014. Uredbom Komisije (EU) br. 555/2012, zajedno s pridavanjem veće pozornosti podacima o stanju međunarodnih ulaganja, korisnici statističkih podataka uključeni u donošenje makroekonomskih politika i ekonomska istraživanja imali na raspolaganju jasnije informacije te važne dodatne informacije. Priznaje se i da se Uredbom (EU) br. 184/2005 poboljšala usporedivost i usklađenost podataka među državama članicama.
6.Troškovi i opterećenje povezani sa statistikom platne bilance
Nacionalna tijela za prikupljanje podataka navela su da se pri izradi statistike platne bilance, međunarodne trgovine uslugama i izravnih stranih ulaganja koriste podacima iz primarne statistike. Koriste se nizom izvora primarne statistike, uključujući carinske podatke, podatke iz ispitivanja o trgovini robom unutar Unije, podatke iz poslovnih registara, podatke porezne uprave, podatke o nekretninama i statistikom u području turizma. Države članice ne mogu jednostavno razdvojiti posebne troškove prikupljanja i izrade podataka propisanih Uredbom (EZ) br. 184/2005 od ukupnog troška nastalog prikupljanjem podataka za druge potrebe.
Radna skupina za platnu bilancu procjenjuje da uloženi izravni rad potreban za izradu i diseminaciju statistike platne bilance u EU-u iznosi otprilike 772 ekvivalenata punog radnog vremena (na temelju 24 države članice 8 ). Ti su resursi raspodijeljeni među različitim područjima platne bilance. Podaci za koje je bio potreban najveći input rada odnose se na tromjesečnu platnu bilancu, na koju je utrošeno 48,1 % resursa. Potom slijedi statistika mjesečne platne bilance (20,2 %), izravnih stranih ulaganja (16,1 %) i međunarodne trgovine uslugama (15,7 %).
Države članice procjenjuju da uštede koje se mogu pripisati činjenici da prije donošenja Uredbe (EZ) br. 184/2005 Eurostatu nisu poslani nikakvi podaci iznose 10,4 % ekvivalenta punog radnog vremena. Podaci o platnoj bilanci potrebni su i za nacionalne svrhe te su ih države članice prikupljale i prije donošenja Uredbe. To znači da su bili potrebni tek ograničeni dodatni resursi kako bi se ispunili zahtjevi propisani Uredbom. Treba imati na umu i da se zahtjevi propisani Uredbom (EZ) br. 184/2005 u velikoj mjeri preklapaju sa zahtjevima za podatke koje propisuju druge nacionalne i međunarodne organizacije, posebno Europska središnja banka i MMF. Podaci koje države članice proizvode za posebne potrebe Uredbe (EZ) br. 184/2005 nemoguće je razlikovati od podataka koji se proizvode kako bi se ispunili drugi zahtjevi za podatke.
Države članice raspolažu s vrlo malo informacija o opterećenju za ispitanike koje je posljedica potrebe za prikupljanjem podataka o platnoj bilanci, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima, a informacije kojima raspolažu ne omogućuju donošenje procjena.
7.Područja koja bi se mogla poboljšati i izmijeniti
U članku 5. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 184/2005 navodi se da će Komisija (Eurostat) do 20. srpnja 2018. uvesti pilot-studije koje države članice trebaju provesti u vezi s godišnjom statistikom izravnih stranih ulaganja koja se temelji na konceptu krajnjeg vlasništva i statistikom izravnih stranih ulaganja u kojoj se razlikuju nove (greenfield) transakcije izravnih stranih ulaganja i preuzimanja. Svrha je tih studija utvrditi uvjete, uključujući metodološki okvir, za uvođenje tih novih prikupljanja podataka; procijeniti troškove tih prikupljanja i kvalitetu statistike te omogućiti Eurostatu da usporedi prikupljanja podataka u različitim zemljama.
Nadalje, do 20. srpnja 2019. Komisija (Eurostat) mora izraditi izvješće o nalazima tih studija, šalje ga Europskom parlamentu i Vijeću te, prema potrebi, utvrđuje preostale uvjete koje je potrebno ispuniti kako bi se razvila metodologija za takva prikupljanja podataka. Dvanaest mjeseci od datuma objave izvješća Komisija, ovisno o ocjeni rezultata pilot-studija, mora podnijeti prijedlog izmjene Uredbe (EZ) br. 184/2005 radi utvrđivanja metodoloških i podatkovnih zahtjeva za godišnju statistiku izravnih stranih ulaganja prema konceptu krajnjeg vlasništva te za godišnju statistiku izravnih stranih ulaganja u kojoj se razlikuju nove (greenfield) transakcije izravnih stranih ulaganja i preuzimanja.
Mišljenje je radne skupine za platnu bilancu da bi zahtjevi za podatke propisani Uredbom (EZ) br. 184/2008 trebali po mogućnosti tijekom razumnog razdoblja ostati stabilni kako bi se mogli riješiti preostali problemi u pogledu kvalitete radi dodatnog poboljšanja kvalitete statistike. Preostali problemi u pogledu kvalitete navedeni su u godišnjim izvješćima o kvaliteti za platnu bilancu, stanju međunarodnih ulaganja, međunarodnoj trgovini uslugama i izravnim stranim ulaganjima (dostupni na web-mjestu Eurostata).
Osim toga, radna skupina daje prednost tromjesečnoj statistici platne bilance u odnosu na mjesečne podatke. Tromjesečna statistika platne bilance osigurava detaljnije i kvalitetnije podatke (npr. o međunarodnoj trgovini uslugama, vlasničkom kapitalu izravnih stranih ulaganja, dohotku od ulaganja, naknadama zaposlenima) od mjesečne statistike platne bilance. Stoga radna skupina smatra da bi trebalo pojednostavniti zahtjeve za mjesečne podatke ako se to bude smatralo primjerenim.
8.Zaključci
Uredba (EZ) br. 184/2005 doprinijela je dodatnom usklađivanju statistike platne bilance, stanja međunarodnih ulaganja, međunarodne trgovine uslugama i izravnih stranih ulaganja na razini EU-a. Osim toga, zahvaljujući njoj podaci su dostupni u primjereno vrijeme i korisnici imaju pristup detaljnijim podacima. Kvaliteta podataka pomno se prati na temelju kriterija kvalitete koji su usklađeni među različitim relevantnim statističkim područjima. To je doprinijelo poboljšanju usklađenosti procjene kvalitete među raznim statističkim područjima.
Nalazi ovog izvješća uzet će se u obzir ako Komisija, prema potrebi, donese prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005, kako je navedeno u točki 7.
Bude li potrebno donijeti strože zahtjeve u određenim područjima, zahtjevi za podatke u drugim područjima ili povezani s drugim aspektima mogu se pojednostavniti kako bi se izbjeglo povećanje troškova. To se posebno odnosi na zahtjeve za mjesečne podatke.
Geografska raščlamba razine 5 uključuje sljedeće zemlje ili skupinu zemalja, kako je utvrđeno u tablici 6. „Razine geografske raščlambe” Uredbe Komisije (EU) br. 555/2012.