EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 19.1.2018.
COM(2018) 36 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Izvješće o općem sustavu povlastica kojim je obuhvaćeno razdoblje 2016. – 2017.
{SWD(2018) 23 final}
{SWD(2018) 24 final}
{SWD(2018) 25 final}
{SWD(2018) 26 final}
{SWD(2018) 27 final}
{SWD(2018) 28 final}
{SWD(2018) 29 final}
{SWD(2018) 30 final}
{SWD(2018) 31 final}
{SWD(2018) 32 final}
1.Uvod
Ovo izvješće i njegov prateći radni dokument službi Komisije procjena su učinaka općeg sustava povlastica („OSP”) tijekom 2016. i 2017., s naglaskom na rezultate koje su ostvarili korisnici sustava OSP+. Izvješće se u skladu s Uredbom o OSP-u podnosi Europskom parlamentu i Vijeću svake dvije godine.
Koristeći se gospodarskim potencijalom trgovine kao pokretačem, EU je putem OSP-a i dalje ima vodeću ulogu u praćenju zemalja u razvoju na njihovu putu prema održivom razvoju. Trgovinskim povlasticama potiče se promicanje univerzalnih vrijednosti ljudskih prava, socijalne pravde i zaštite okoliša koje su sastavni dio Komisijine strategije Trgovina za sve. Zahvaljujući širokom pristupu tržištima EU-a korisnici OSP-a mogu putem međunarodne trgovine ostvariti dodatne prihode, čime se pridonosi njihovim nastojanjima da smanje siromaštvo i promiču održiv razvoj, ljudska prava i dobro upravljanje.
1.1.Tri dogovora u okviru OSP-a
OSP sadržava tri različita dogovora o trgovinskim povlasticama, koji su detaljno opisani u izvješću o OSP-u iz 2016. a njihov se sažetak nalazi u nastavku.
−U okviru općeg dogovora („standardni OSP”) zemljama s niskim ili nižim srednjim dohotkom koje ne ostvaruju koristi od drugog povlaštenog pristupa trgovini na tržištu EU-a, odobravaju se smanjenja carina za oko 66 % svih tarifnih stavaka EU-a. Tijekom razdoblja izvješćivanja 2016. – 2017. bilo je 23 korisnika standardnog OSP-a (vidjeti
tablicu 1
.).
−U okviru posebnog dogovora o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje („OSP+”) odobrava se potpuna suspenzija carina za u osnovi istih 66 % tarifnih stavaka kao u okviru standardnog OSP-a za zemlje osjetljive u smislu diversifikacije njihovih gospodarstava i obujma uvoza. Zauzvrat, zemlje korisnice moraju potvrditi i stvarno provesti 27 ključnih međunarodnih konvencija navedenih u Uredbi o OSP-u koje obuhvaćaju ljudska i radna pravima, zaštitu okoliša i dobro upravljanje. Tijekom razdoblja izvješćivanja 2016. – 2017. bilo je 10 korisnika sustava OSP+ (vidjeti tablicu 2.).
−U okviru posebnog dogovora „Sve osim oružja” („EBA”) zemljama koje je UN razvrstao kao najnerazvijenije odobrava se puni pristup bez carina i kvota za sve proizvode, osim oružja i streljiva,. Osim povlastica u okviru standardnog OSP-a i sustava OSP+, zemlje sklapanjem sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om ne gube status iz dogovora EBA. Tijekom razdoblja izvješćivanja 2016. – 2017. bilo je 49 korisnika EBA-e (vidjeti
tablicu 3
.).
Na temelju povlastica u okviru OSP-a 2016. uvezena je u EU roba u vrijednosti 62,6 milijardi EUR u sljedećim udjelima: 31,6 milijardi EUR iz zemalja korisnica standardnog OSP-a, oko 7,5 milijardi EUR iz korisnika sustava OSP+ i 23,5 milijardi iz zemalja korisnica EBA-e (pojedinosti su navedene u tablicama od 4. do 7.).
Slike 1. i 2. u nastavku sadržavaju pregled podataka o uvozu u okviru triju dogovora o OSP-u.
Kako je prikazano na slici 3., najveći dio ukupnog uvoza u EU iz korisnika OSP-a (uključujući robu koja se ne uvozi u okviru OSP-a) stiže iz Indije i Vijetnama, koji su oboje korisnici standardnog OSP-a. Treći po veličini dio stiže iz Bangladeša, koji je korisnik EBA-e.
Na slici 4. vidi se da su Indija, Bangladeš i Vijetnam troje najvećih korisnika i kad je riječ samo o povlaštenom uvozu u okviru OSP-a.
2.Dogovor o standardnom OSP-u
Indija
Od 2014. nadalje nekoliko je odjeljaka proizvoda, uključujući tekstil, stupnjevano i isključeno iz OSP-a jer više nisu ispunjavali uvjete za trgovinske povlastice OSP-a. Unatoč stupnjevanju Indija je i dalje najveći izvoznik u EU u okviru OSP-a. Indija je 2016. u EU izvezla tekstilne proizvode i odjeću vrijedne 7,6 milijardi EUR, od čega 5,7 milijardi EUR u okviru standardnog OSP-a.
|
Tijekom razdoblja izvješćivanja 2016. – 2017. 23 zemlje ostvarivale su koristi od standardnog OSP-a (tablica 1.). U tom je razdoblju pet zemalja izašlo iz standardnog OSP-a zbog promjene njihova pristupa tržištu EU-a (obuhvaćen je sporazumom o slobodnoj trgovini) ili njihova gospodarskog stanja (Svjetska banka uvrstila ih je među zemlje s visokim srednjim dohotkom ili većim tijekom tri uzastopne godine). Na slici 5. u nastavku prikazana je raščlamba povlaštenog uvoza u EU u okviru sustava standardnog OSP-a 2016.
Vijetnam
Uvoz iz Vijetnama 2016. činio je 23 % ukupnog uvoza iz svih korisnika standardnog OSP-a zajedno. Gotovo 40 % uvoza iz Vijetnama na temelju OSP-a činila je obuća.
|
Popis odjeljaka proizvoda podrijetlom iz zemalja korisnica standardnog OSP-a pregledava se svake tri godine. Posljednji pregled obavljen je 2016., a nakon toga revidirani popis odjeljaka proizvoda stupio je na snagu 1. siječnja 2017. Proizvodi kojima povlastice na temelju OSP-a više nisu bile potrebne uklonjeni su s popisa proizvoda.
3.Dogovor o EBA-i
EBA je vodeći trgovinski instrument EU-a kojim se najsiromašnijim i najslabijim zemljama na svijetu, onima najnerazvijenijima, pomaže da iskoriste priliku za trgovanje. Tijekom razdoblja izvješćivanja 2016. – 2017. bilo je 49 korisnika EBA-e (vidjeti tablicu 3.).
Slika 6. prikazuje raščlambu vrijednosti i postotaka povlaštenog uvoza iz korisnika EBA-e tijekom 2016. Najveći dio uvoza na temelju EBA-e stizao je iz Bangladeša (66 %), a potom iz Kambodže (18 %).
3.1.Pojačan angažman u vezi s određenim korisnicima EBA-e
Mjanmar
Mjanmar je 2013. ponovno svrstan u korisnike EBA-e što je ujedno bilo priznanje njegova rada na pokretanju ambicioznih političkih i socijalnih reformi te reformi na tržištu rada. Stanje ljudskih prava i humanitarna situacija u državi Rakhine odnedavno su krajnje ozbiljni. EU je mjanmarsku vladu pozvao da omogući potpun pristup humanitarnoj pomoći te siguran, dobrovoljan i dostojanstven povratak svim izbjeglicama. EU je pozvao Mjanmar da pronađe dugoročno rješenje strukturnih pitanja u državi Rakhine u skladu s međunarodnim obvezama i uz poštovanje zahtjeva u skladu s EBA-om.
|
Kako je navedeno u Komisijinoj strategiji Trgovina za sve, EU u iznimnim slučajevima može privremeno opozvati povlastice standardnog OSP-a i EBA-e, posebno u slučajevima teških i sustavnih povreda načela utvrđenih konvencijama o ljudskim i radnim pravima navedenima u Uredbi o OSP-u.
EU je pojačanim angažmanom intenzivirao dijalog s određenim zemljama korisnicama EBA-e kako bi ih naveo da poduzmu konkretne mjere i primijene održiva rješenja za ozbiljne nedostatke u pogledu poštovanja temeljnih ljudskih i radnih prava. Izostanu li rezultati tog dijaloga, EU je spreman kao zadnju mogućnost pokrenuti postupak opoziva OSP-a, uzimajući u obzir njegov gospodarski i socijalni učinak.
Bangladeš
EBA je društvenom i gospodarskom razvoju Bangladeša pridonijela time što su stvoreni milijuni radnih mjesta u industriji konfekcijske odjeće, u kojoj u velikoj većini rade žene. Međutim, kako bi to pridonijelo rastu blagostanja i dostojanstvu rada, mora se odvijati usporedno s poštovanjem temeljnih ljudskih i radnih prava, a posebno slobode udruživanja. EU se mora uvjeriti u postojanje stvarnih i održivih poboljšanja kako bi se izbjegli daljnji koraci.
|
Kad je riječ o Mjanmaru, EU je uz Sjedinjene Američke Države, Japan, Dansku i Međunarodnu organizaciju rada („ILO”) dio „Inicijative za poboljšanje radničkih prava i radnih praksi u Mjanmaru” namijenjene promicanju usklađivanja s ILO-ovim međunarodnim radnim standardima i odgovornom poslovnom praksom. Taj forum međunarodnih dionika pomaže uspostaviti kao prioritet pitanje procesa reforme radnog prava u Mjanmaru i poticati odnose među socijalnim partnerima.
Nakon što se stanje u području ljudskih i radnih prava u Bangladešu i Kambodži pogoršalo, Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje aktivnije su se angažirale oko tih dviju zemalja, uključivši relevantne dionike među kojima su i nevladine organizacije, organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, socijalni partneri i poduzeća.
Kambodža
EU s Kambodžom surađuje na rješavanju pitanja koja se tiču ljudskih prava, a odnose se na sporove oko zemljišta nastale zbog koncesija za šećernu trsku i pitanja radnih prava, posebno slobode udruživanja. EU se mora uvjeriti u postojanje stvarnih i održivih poboljšanja kako bi se izbjegli daljnji koraci.
|
Kad je riječ o Bangladešu, Komisija je izrazila zabrinutost u pogledu radnih prava, posebno slobode udruživanja i provedbe zajedničke inicijative nazvane „Pakt o održivosti za kontinuirano unapređenje radnih prava i sigurnosti tvornica u industriji konfekcijske odjeće i pletenine u Bangladešu”. EU je kao jednu od prioritetnih mjera posebno istaknuo pitanje usklađivanja bangladeških Zakona o radu i Zakona o zoni proizvodnje za izvoz s konvencijama ILO-a o radnim pravima.
Kad je riječ o Kambodži, EU je pozvao vladu da uspostavi neovisan i transparentan mehanizam za rješavanje zahtjeva za naknadu štete zbog dodjele koncesija za gospodarsku uporabu zemljišta plantažama šećerne trske.
Pojačani angažman prvenstveno se temelji na dostupnim preporukama i zaključcima ILO-a i drugih tijela UN-a za praćenje primjene konvencija o ljudskim i radnim pravima. Primjenom tih preporuka i zaključaka moguće je na objektivan i transparentan način ocijeniti kako se provode preuzete međunarodno obveze.
U okviru tog procesa izvršen je pritisak na vlade kako bi poradile na pitanjima koja su razlog zabrinutosti, a određeni pozitivni pomaci već se uočavaju. Istodobno su ta pitanja dosljedno i usklađeno postavljana preko svih relevantnih kanala (kao što su odbori za trgovinu, politički dijalozi i dijalozi o temi ljudskih prava).
Ostvareni napredak ohrabruje. EU je unatoč tome spreman, kao zadnju mogućnost, pokrenuti postupak opoziva OSP-a ako konstruktivni napori koje smo uložili putem dijaloga ne donesu zadovoljavajuće rezultate. Pri takvoj će se odluci u obzir uzeti negativne gospodarske, socijalne i ljudske posljedice koje bi mogle nastati zbog potencijalnog opoziva povlastica OSP-a.
4.Dogovor o sustavu OSP+
OSP+ jedan je od primarnih alata EU-a za promicanje održivog razvoja u osjetljivim zemljama u razvoju. Zemlje korisnice sustava OSP+ ostvaruju koristi zbog lakše trgovine s EU-om, pod uvjetom da učinkovito provode 27 glavnih međunarodnih konvencija o ljudskim i radnim pravima, zaštiti okoliša i dobrom upravljanju.
4.1.Korisnici sustava OSP+
U razdoblju izvješćivanja 2016. – 2017. obuhvaćeno je 10 korisnika sustava OSP+: Armenija, Bolivija, Kabo Verde, Gruzija, Kirgistan, Mongolija, Pakistan, Paragvaj, Filipini i Šri Lanka (vidjeti tablicu 2.).
Gruzija je od sustava OSP+ prestala ostvarivati koristi 1. siječnja 2017. jer je stekla povlašteni pristup tržištu na temelju detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini (DCFTA) s EU-om. Kirgistan je postao korisnik sustava OSP+ nedugo nakon početka razdoblja izvješćivanja (siječanj 2016.) Šri Lanka je u sustav OSP+ ponovno uključena u svibnju 2017., nakon što je iz njega bila uklonjena 2010. Budući da ga je Svjetska banka tijekom tri uzastopne godine uvrštavala u zemlje s visokim srednjim dohotkom, Paragvaj će iz sustava OSP+ izaći 1. siječnja 2019.
Slika 7. u nastavku prikazuje vrijednost povlaštenog uvozaiz zemalja korisnica sustava OSP+ 2016. Najveći je dio uvoz iz Pakistana čiji je udio činio 74 % ukupnog uvoza u okviru sustava OSP+.
4.2.Nadzor u okviru sustava OSP+
Bolivija
Bolivija je 2016. i 2017. nastavila znatno napredovati u provedbi obveza koje se odnose na ljudska prava, bez obzira na ukupnu socioekonomsku situaciju. Točnije, Bolivija se potrudila iskorijeniti siromaštvo, poboljšati pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, hrani i stambenom zbrinjavanju, a posvetila je pažnju i reproduktivnom zdravlju. Međutim, zabrinutost je i dalje velika zbog donje dobne granice za zapošljavanje, koja nije u skladu s Konvencijom ILO-a br. 138.
|
OSP+ temelji se na konceptu održivog razvoja. Kad se uključuju u OSP+ zemlje korisnice obvezuju se da će za dobivanje boljeg pristupa tržištu EU-a učinkovito provoditi 27 ključnih konvencija.
Od korisnika sustava OSP+ očekuje se da pokažu da su obveze preuzeli, da postoji politička volja i, što je najvažnije, da se njihovo poštovanje s vremenom poboljšava usprkos utvrđenim nedostacima.
Pakistan
Bilo je pozitivnih kretanja kad je riječ o jačanju okvira za zaštitu ljudskih prava i zakonodavnih mjera u pogledu prava žena, djece, manjina i radnih prava, a upravo se radi na zakonodavstvu o, među ostalim, mučenju, pravosudnom sustavu za maloljetnike i pravima transrodnih osoba. Međutim, navedena područja, te primjena mučenje i smrtne kazne, velika raširenost dječjeg rada i sloboda izražavanja ozbiljno zabrinjavaju. Opće stanje ljudskih prava stoga je složeno i Pakistan se mora jače potruditi osigurati izvršenje i provedbu zakonodavstva.
|
U nadzoru provedbe sustava OSP+ EU sa zemljom korisnicom surađuje u svim područjima u kojima provedba nije zadovoljavajuća.
4.2.1.Suradnja s dionicima
Šri Lanka
Šri Lanka je poduzela važne mjere za poboljšanje upravljanja i poštovanje ljudskih prava. Ima dobru suradnju sa sustavom UN-a. Međutim, vlada još uvijek nije ostvarila rezultate u nekoliko važnih reformi od izravne važnosti za učinkovitu provedbu konvencija o ljudskim pravima u okviru sustava OSP+, točnije riječ je o stavljanju izvan snage Zakona o sprečavanju terorizma, osiguranju temeljnih pravnih zaštitnih mjera i rješavanju pitanja primjene mučenja.
|
Teret dokazivanja usklađenosti sa sustavom OSP+ jest na zemlji korisnici. Zemlje korisnice trebale bi dostaviti sve potrebne informacije kako bi EU mogao ocijeniti poštuju li svoje obveze na temelju sustava OSP+. EU se u procjenama prvenstveno oslanja na najnovija izvješća i preporuke međunarodnih nadzornih tijela kao što su ILO i UN. EU aktivno surađuje s tim dvjema međunarodnim organizacijama, posebno stoga što se UN-ova izvješća objavljuju svakih četiri do pet godina, odnosno u intervalima dužima od dvogodišnjih ciklusa izvješćivanja o sustavu OSP+. Sastanci s UN-ovim i ILO-ovim nadzornim tijelima i njihovim predstavnicima na lokalnoj razini održavaju se prije i tijekom EU-ovih misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+.
EU se koristi i širokim rasponom informacija, a sastaje se u EU-u i u zemlji korisnici i s organizacijama civilnog društva, uključujući sindikate, zaštitnike ljudskih prava, poduzeća i poslodavce prije i tijekom misija nadzora. U lipnju 2017. održan je dijalog s civilnim društvom radi savjetovanja s organizacijama civilnog društva i kako bi se prikupila njihova saznanja i stavovi.
Europski parlament i Vijeće aktivno su uključeni u provedbu sustava OSP+ i nadzor usklađenosti korisnika s preuzetim obvezama. Organiziraju se redoviti sastanci s državama članicama u obliku stručne skupine za OSP i radne skupine Vijeća za OSP. Sa stručnjacima iz zemalja članica raspravljalo se, među ostalim, o pitanjima kao što su odgovori koje su korisnici sustava OSP+ dostavili u okviru sustava bodovanja, a misije za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ predstavljale su svoja informativna izvješća.
Mongolija
Dijalog u okviru sustava OSP+ i potpora koju je dobivala preko projekta koji je proveo ILO, a financirao EU, potaknuli su Mongoliju da revidira svoj Zakon o radu. Mongolija je odobrila Nacionalni program o rodnoj ravnopravnosti kako bi do 2021. razvila rodno osjetljive politike. Nedavno donesenim Kaznenim zakonom utvrđena je definicija pojma „mučenje” u skladu s Konvencijom protiv mučenja. Mogućnost ponovnog uvođenja smrtne kazne i raširenost korupcije sa sveprisutnim utjecajem na stanje ljudskih prava razlog su za ozbiljnu zabrinutost.
|
U razdoblju izvješćivanja 2016. – 2017. Odbor Europskog parlamenta za međunarodnu trgovinu (INTA) organizirao je nekoliko razmjena stajališta o OSP-u, uključujući o napretku korisnika sustava OSP+, nadzornim posjetima i ulozi organizacija civilnog društva u prijavama za uključivanje u sustav OSP+. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje imale su koristi i od uključivanja misija delegacija Europskog parlamenta u određenim zemljama korisnicama sustava OSP+.
4.2.2.Misije za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+
Filipini
Zabilježen je napredak u područjima kao što su rodna ravnopravnost, trgovanje ljudima, radna prava, zdravstvena skrb, obrazovanje, socijalna i ekonomska prava, suzbijanje korupcije i zaštita okoliša. Predsjednik Duterte potpisao je Sporazum o partnerstvu i suradnji EU-a i Filipina, a sad ga je odobrio i Senat. Međutim, i dalje ozbiljno zabrinjavaju izvansudska pogubljenja, posebno u borbi protiv zlouporabe nezakonitih droga, i njihovo nekažnjavanje, moguće ponovno uvođenje smrtne kazne i smanjenje minimalne dobi za kaznenu odgovornost.
|
Za nadzor provedbe sustava OSP+ primjenjuju se dva uzajamno povezana alata. Prvi je „sustav bodovanja” odnosno popis glavnih nedostataka koje su utvrdila odgovarajuća međunarodna nadzorna tijela (ili neki drugi precizan i pouzdan izvor) nadležna za obveze iz pojedine konvencije. Svim korisnicima sustava OSP+ svake se godine dostavlja takav sustav bodovanja te se od njih traži da se očituju o navedenim nedostacima.
Drugi je alat „dijalog u okviru sustava OSP+”, što uključuje i misije za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+, a preko njega se EU uključuje u iskrenu i otvorenu raspravu s državnim tijelima o utvrđenim nedostacima i korektivnim mjerama. Tijekom razdoblja izvješćivanja 2016. – 2017. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje obavile su misije za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Armeniji, Boliviji, Kabo Verdeu, Kirgistanu, Mongoliji, Pakistanu, Paragvaju, Filipinima i Šri Lanki.
Misije za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ omogućile su izravne kontakte na visokoj razini s vladama, ministarstvima i agencijama te poduzećima, lokalnim nevladinim organizacijama i organizacijama civilnog društva. Održani su koordinacijski sastanci s međunarodnim organizacijama UN-a i ILO-a prisutnim u tim zemljama, kao što su Ured Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, Program UN-a za razvoj (UNDP) i Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC). Dionici su na taj način stekli bolje ukupno razumijevanje sustava OSP+ i konkretnih obveza koje je preuzeo svaki pojedini korisnik sustava OSP+, a olakšano je i prikupljanje materijala na terenu od ključnih dionika.
Lokalni dionici imaju važnu ulogu jer mogu izvršiti pritisak na regionalna i središnja tijela kako bi ona ispunila obveze preuzete na temelju sustava OSP+. Posebno se očekuje se da će poduzeća, kao izravni korisnici carinskih povlastica, poduprijeti nadležna tijela u provedbi 27 relevantnih konvencija.
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Kirgistanu (lipanj 2016.)
Kirgistan se uključio u OSP+ tek u siječnju 2016. pa su svrha misije bili predstavljanje sustava OSP+ i preliminarni nadzor. Uzastopni sastanci u okviru nadzora provedbe obveza na temelju sustava OSP+ s dijalogom o ljudskim pravima bili su vrlo učinkoviti jer se potonji bavio pitanjima od značaja i za OSP+ kao što su sprečavanje mučenja i zlostavljanja u objektima za zadržavanje, poboljšanje međuetničkih odnosa, suzbijanje diskriminacije, obuzdavanje prakse otimanja nevjesti i poboljšanje prava djece. Poslovni subjekti željeli su se informirati o gospodarskim prednostima sustava OSP+.
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Boliviji (lipanj 2016.)
Prioritetno pitanje u raspravi bio je dječji rad, a poseban je naglasak bio na smanjivanju dobi u kojoj djeca smiju raditi. Bolivija ima najveći udio autohtonih naroda u Južnoj Americi (oko 66 % ukupnog stanovništva) pa je istaknuto i pravo autohtonih naroda na prethodno savjetovanje o pristupu zemljištu i informirani pristanak na njega.
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Kabo Verdeu (srpanj 2017.)
Nastavlja se pozitivan trend stanja ljudskih prava u Kabo Verdeu. Dugotrajno neriješena pitanja uključuju rodno uvjetovano nasilje, prava djeteta i kašnjenja u dostavi izvješća. Kad je riječ o potonjem, Kabo Verde posebno se trudi riješiti to pitanje i blisko surađuje s ILO-om u okviru projekta za izgradnju kapaciteta, koji financira EU.
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Paragvaju (lipanj 2016.)
Pozitivne inicijative u vezi sa stanjem ljudskih prava uključuju uspostavu sustava za nadzor primjene međunarodnih preporuka o ljudskim pravima (SIMORE) uz potporu OHCHR-a. Jedno od pitanja o kojima se raspravljalo, a izazivaju veliku zabrinutost, bio je dječji rad, posebno praksa dječjeg rada u kućanstvu („criadazgo”).
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Pakistanu (studeni 2016.)
Druga misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ zabilježila je institucionalne (na primjer, osnivanje Nacionalnog povjerenstva za ljudska prava i uspostava Nacionalnog akcijskog plana o ljudskim pravima) i zakonodavne (na primjer, donošenje zakona protiv silovanja i protiv ubojstava zbog časti) pomake. Istodobno još uvijek postoje ozbiljne poteškoće, među ostalim i u pogledu prava žena, djece i manjina, slobode izražavanja, primjene smrtne kazne, mučenja i kapaciteta za provedbu i izvršenje zakona.
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Filipinima (siječanj i veljača 2017.)
Zabilježena su pozitivna kretanja u područjima kao što su rodna ravnopravnost, trgovanje ljudima, radna prava, reproduktivno zdravlje i zaštita okoliša. Napredak u vezi s ključnim pitanjima ovisi o zakonodavstvu koje Kongres tek treba donijeti. I dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu načina na koji se vodi kampanja protiv zlouporabe nezakonitih droga, posebno kad je riječ o pravu na život, pravnim zaštitnim mjerama, učinkovitim istragama i kaznenom progonu, u pogledu suradnje s mehanizmima UN-a te mogućnosti ponovnog uvođenja smrtne kazne i mogućeg smanjenja minimalne dobi za kaznenu odgovornost.
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Mongoliji (ožujak 2017.)
Pri prvom posjetu radi nadzora provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ zabilježeni su pozitivni pomaci u zakonodavstvu, kao što su stupanje na snagu novog Kaznenog zakona, revidiranog Zakona o nasilju u obitelji, Zakona o zaštiti djeteta i Zakona o pravima djece. Mongolija je uz pomoć projekta koji financira EU ostvarila dobar napredak u pogledu izvješćivanja ILO-a. Mongolija isto tako nastoji poboljšati svoj kapacitet za iskorištavanje svih trgovinskih pogodnosti sustava OSP+.
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Armeniji (lipanj 2017.)
Misija za nadzor provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ u Šri Lanki (rujan 2017.)
Prva misija za nadzor provedbe obveza otkako je Šri Lanka uključena u sustav OSP+ u svibnju 2017., a koja je obuhvaćala i posjet Jaffni, zabilježila je da Šri Lanka, ukupno promatrano, ostvaruje napredak u provedbi 27 konvencija. Međutim, potreban je dodatni napor kako bi Zakon o sprečavanju terorizma bio stavljen izvan snage te kako bi se suzbila raširena primjena mučenja, odgovaralo za prisilne nestanke, vratilo zemljište u bivšim područjima sukoba i suzbili diskriminacija sindikata i nepoštena praksa u području rada.
4.3.Tehnička pomoć i razvojni projekti
Tijekom razdoblja izvješćivanja Komisija i ILO proveli su posebne projekte povezane sa sustavom OSP+ kako bi poduprli usklađivanje sa zahtjevima ILO-a u pogledu izvješćivanja i provedbe u sljedećim zemljama korisnicama sustava OSP+: Armenija, Kabo Verde, Mongolija, Pakistan, Paragvaj i Filipini. Ti će se projekti nastaviti tijekom sljedeće dvije godine.
U Armeniji, Paragvaju i Filipinima težište je bilo na jačanju kapaciteta javne uprave za učinkovitu primjenu temeljnih konvencija ILO-a. ILO je u Kabo Verdeu pružao potporu lokalnoj upravi kako bi ILO-u dostavila zakašnjela izvješća. U Pakistanu je glavni cilj bio poduprijeti izradu zakonodavstva o ukidanju dječjeg rada i prisilnog rada i s tim povezane provedbene inicijative. U Mongoliji, osim što je podupirao jačanje kapaciteta potrebnih za pravodobro izvješćivanje, ILO je pomagao da se zakonodavstvo uskladi s Konvencijom ILO-a o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje.
Istaknuti projekti EU-a i ILO-a u zemljama korisnicama sustava OSP+
Kabo Verde
U Kabo Verdeu je s pomoću mjere EU-ova sustava OSP+ među trostranim sudionicima (vlada, poslodavci i radnici) poboljšana svijest o temeljnim konvencijama ILO-a. Promicane su i trostrane rasprave o zakonodavstvu s obzirom na primjedbe nadzornih tijela ILO-a. Osim toga, Kabo Verde sada redovno dostavlja svoja izvješća o konvencijama br. 87 i 98 o slobodi udruživanja i pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Socijalni partneri postali su svjesniji svoje uloge te su bolje opremljeni za rješavanje pitanja istaknutih u komentarima nadzornih tijela ILO-a.
Mongolija
Projekt EU-a i ILO-a pomogao je Mongoliji da se bolje uskladi s međunarodnim radnim standardima (ILS) i poboljša izvješćivanje. U okviru projekta obavljena je revizija mongolskog prijevoda temeljnih konvencija ILO-a čime je Mongoliji omogućeno da lakše razumije svoje obveze. Rezultat projekta bilo je i trostrano savjetovanje o reviziji Zakona o radu, koji je sad bolje usklađen s temeljnim načelima i pravima na radu. Na informativnom sastanku o politici, koji je održan na engleskom i mongolskom jeziku, posvećenom međunarodnim radnim standardima i trgovini, te u dijalozima na visokoj razini i na radionicama vlada, radnici i organizacije poslodavaca bolje su shvatili temeljna načela i prava na radu. Mongolija zahvaljujući tehničkoj pomoći sada redovito dostavlja svoja izvješća o ILS-u.
Pakistan
Inicijativa za izgradnju kapaciteta koju financira EU omogućila je saveznim i pokrajinskim odjelima nadležnima za područje rada da poboljšaju svoje izvješćivanje o potvrđenim konvencijama ILO-a. Radionice koje je ILO održao u siječnju, veljači i travnju 2017. pridonijele su jačanju socijalnog dijaloga u saveznim i pokrajinskim trostranim savjetodavnim odborima. Na tim su se radionicama odjeli nadležni za područje rada susreli s organizacijama poslodavaca i radnika kako bi poboljšali njihovo shvaćanje temeljnih standarda rada.
Djelujući u okviru EU-ova sustava OSP+, ILO je pružio posebnu tehničku potporu vladi Balučistana u izradi niza revidiranih zakona o radu, a to je učinio nakon što su mu odnedavno delegirane nove zakonodavne odgovornosti. Održana su savjetovanja sa socijalnim partnerima kako bi se osigurala bolja usklađenost zakona s načelima ILO-a.
Filipini
Mjere EU-a u okviru sustava OSP+ u Filipinima bile su, slijedom preporuka misije ILO-a za uspostavu izravnih kontakata održane u veljači 2017., usmjerene na stvaranje okružja koje pridonosi slobodi udruživanja i kolektivnog pregovaranja. Mjere EU-a u okviru sustava OSP+ omogućile su rasprave između odjela nadležnog za područje rada i socijalnih partnera iz kojih je proizašao trostrani manifest o preuzimanju obveze učinkovite provedbe načela slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja te izrade nacionalnog akcijskog plana u tu svrhu.
Nadalje, 2017. u svim zemljama korisnicama sustava OSP+ pokrenuti su projekti čija je svrha bila poduprijeti lokalne organizacije civilnog društva i socijalne partnere da sudjeluju u sustavu OSP+. Tijekom 2017. projektni timovi prikupljali su informacije kako bi odredili ključna pitanja za svoje projekte koje će provoditi u suradnji s lokalnim organizacijama civilnog društva. Komisija će u sljedećem razdoblju izvješćivanja nastaviti razmatrati načine kako stručnim znanjem, tehničkom pomoći i konkretnim projektima za izgradnju kapaciteta poduprijeti zemlje korisnice.
4.4.Prilog ovom Izvješću: radni dokument službi Komisije o sustavu OSP+
Kao i uz izvješće o OSP-u iz 2016., ovom drugom dvogodišnjem izvješću o OSP-u priložen je radni dokument službi Komisije o sustavu OSP+. Radni dokument službi Komisije sadržava sveobuhvatnu ocjenu usklađenosti pojedinačnih korisnika sustava OSP+ s njihovim obvezama na temelju sustava OSP+, prema sljedećim područjima: ljudska prava, radna prava, okoliš i dobro upravljanje. Ocjenjuju se napredak, nedostaci, buduće mjere i prioriteti za postizanje učinkovite provedbe 27 ključnih konvencija.
4.5.Evaluacijsko izvješće u sredini programskog razdoblja
U skladu Uredbom o OSP-u Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi evaluacijsko izvješće u sredini provedbenog razdoblja o primjeni te Uredbe pet godina od njezina stupanja na snagu. U tom evaluacijskom izvješću u sredini provedbenog razdoblja ocijenit će se jesu li ostvareni ciljevi Uredbe o OSP-u. Njegovi zaključci uzet će se u obzir pri oblikovanju sljedećeg OSP-a. Donošenje tog izvješća očekuje se u prvom semestru 2018.
5.Zaključci
U dvogodišnjem izvješću o OSP-u prati se provedba postojećeg sustava OSP otkako su se u siječnju 2014. počele primjenjivati njegove carinske povlastice. U radnom dokumentu službi Komisije utvrđuje se stanje ljudskih prava, stanje u društvu i stanje okoliša u zemljama korisnicama sustava OSP+ i osigurava se platforma u okviru koje civilno društvo može surađivati s vladama zemalja korisnica.
Tijekom ovog ciklusa nadzora zemlje korisnice sustava OSP+ pozivalo se da same preuzmu veću odgovornost za provedbu 27 konvencija i da aktivnije rješavaju pitanja navedena u sustavu bodovanja i postavljena tijekom misija za nadzor provedbe obveza na temelju sustava OSP+.
Kirgistan se u sustav OSP+ uključio u siječnju 2016. i prvi se put pojavljuje u ovom izvješću. Šri Lanka se u sustav OSP+ ponovno uključila u svibnju 2017., stoga je razdoblje nadzora kraće od šest mjeseci. U Armeniji se pokazalo da je misija za nadzor dobar način za uključivanje lokalnog civilnog društva. Budući da nije bilo novijih izvješća UN-u i ILO-u, misija za nadzor u Kabo Verdeu bila je presudna za prikupljanje informacija potrebnih EU-u za izradu ocjene. Misija za nadzor u Filipinima bila je za EU prilika da izrazi zabrinutost zbog nedavnih zbivanja u području ljudskih prava i da istodobno prizna napredak u pogledu radnih prava i socijalno-ekonomskih politika. U Paragvaju i Boliviji otvoreno se raspravljalo o pitanju dječjeg rada, a sudjelovali su svi relevantni dionici, uključujući ILO i UNICEF. Gruzija se pojavljuje posljednji put jer je izašla iz sustava OSP+ zbog svojeg detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om.
Sveukupno promatrano, nadzorom provedbe obveza u skladu sa sustavom OSP+ omogućeni su strukturiran pristup ocjenjivanju i čvrsta osnova za ocjenjivanje svakog korisnika sustava OSP+, nadovezujući se na nalaze promatračkih tijela UN-a i ILO-a i informacije koje su dostavile treće strane, uključujući civilno društvo, socijalne partnere, Europski parlament i Vijeće. Nadzor provedbe obveza na temelju sustava OSP+ u cijelosti je integriran u bilateralni okvir i bilateralne dijaloge, što vrijedi i za dijaloge o ljudskim pravima. Konkretno, u okviru sustava OSP+ zemlje poput Pakistana, Šri Lanke, Mongolije i Bolivije poticalo se na snažnije uključivanje u dijaloge EU-a o ljudskim pravima. Istodobno su dijalozi o ljudskim pravima poslužili kao platforma za raspravu o pitanjima povezanima s ljudskim pravima s aspekta sustava OSP+. Sustav OSP+ poboljšao je sinergiju i time pospješio snagu tih dvaju alata.
OSP je važan alat koji pomaže ublažiti zabrinutosti zbog stanja ljudskih i radnih prava u zemljama korisnicama, a EU nastoji iskoristiti sve relevantne politike i instrumente kako bi im pružio potporu u ostvarenju njihovih ciljeva održiva rasta i dobrog upravljanja. S obzirom na prirodu tih pitanja i potrebu za strukturnim i trajnim rješenjima, angažman u okviru OSP-a od obiju strana, EU-a i zemalja korisnica, zahtijeva odlučnost i dugoročnu predanost.
Sljedeće razdoblje izvješćivanja kojim će biti obuhvaćene 2018. i 2019. započet će novim dvogodišnjim ciklusom sustava bodovanja i misijama za nadzor u prvoj polovini 2018. Komisija će do kraja 2019. Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti svoje treće dvogodišnje izvješće o OSP-u, s posebnim naglaskom na evaluaciju trendova u svim korisnicima sustava OSP+.
6.Korisnici standardnog OSP-a i EBA-e
Tablica 1. – Korisnici standardnog OSP-a 2016. – 2017.
|
Korisnici standardnog OSP-a u razdoblju izvješćivanja 2016. – 2017.
|
Promjene statusa korisnika tijekom 2016. – 2017.
|
1.
|
Kamerun
|
Izašao iz sustava 1. siječnja 2017.
|
2.
|
Cookovi Otoci
|
|
3.
|
Côte d'Ivoire
|
|
4.
|
Fidži
|
Izašao iz sustava 1. siječnja 2017.
|
5.
|
Gana
|
|
6.
|
Indija
|
|
7.
|
Indonezija
|
|
8.
|
Irak
|
Izašao iz sustava 1. siječnja 2017.
|
9.
|
Kenija
|
|
10.
|
Maršalovi Otoci
|
Izašli iz sustava 1. siječnja 2017.
|
11.
|
Mikronezija (Savezne Države Mikronezije)
|
|
12.
|
Nauru
|
|
13.
|
Nigerija
|
|
14.
|
Niue
|
|
15.
|
Republika Kongo
|
|
16.
|
Šri Lanka
|
Izašla iz sustava 18. svibnja 2017. nakon dobivanja statusa u okviru sustava OSP+
|
17.
|
Svazi
|
|
18.
|
Sirija
|
|
19.
|
Tadžikistan
|
|
20.
|
Tonga
|
|
21.
|
Ukrajina
|
Izlazi iz sustava 1. siječnja 2018.
|
22.
|
Uzbekistan
|
|
23.
|
Vijetnam
|
|
|
Korisnici sustava OSP+ u razdoblju izvješćivanja 2016. – 2017.
|
Promjene statusa korisnika sustava OSP+ tijekom 2016. – 2017.
|
1.
|
Armenija
|
|
2.
|
Bolivija
|
|
3.
|
Kabo Verde
|
|
4.
|
Gruzija
|
Izašla iz sustava 1. siječnja 2017.
|
5.
|
Kirgistan
|
U sustav se uključio 27. siječnja 2016.
|
6.
|
Mongolija
|
|
7.
|
Pakistan
|
|
8.
|
Paragvaj
|
|
9.
|
Filipini
|
|
10.
|
Šri Lanka
|
U sustav se uključila 18. svibnja 2017.
|
Tablica 2. – Korisnici sustava OSP+ 2016. – 2017.
|
Korisnici sustava EBA u razdoblju izvješćivanja 2016. – 2017.
|
1.
|
Afganistan
|
27.
|
Mauritanija
|
2.
|
Angola
|
28.
|
Malavi
|
3.
|
Bangladeš
|
29.
|
Mjanmar/Burma
|
4.
|
Butan
|
30.
|
Mozambik
|
5.
|
Burkina Faso
|
31.
|
Nepal
|
6.
|
Burundi
|
32.
|
Niger
|
7.
|
Benin
|
33.
|
Ruanda
|
8.
|
Kambodža
|
34.
|
Samoa
|
9.
|
Čad
|
35.
|
Sijera Leone
|
10.
|
Demokratska Republika Kongo
|
36.
|
Senegal
|
11.
|
Srednjoafrička Republika
|
37.
|
Salomonski Otoci
|
12.
|
Komori
|
38.
|
Somalija
|
13.
|
Džibuti
|
39.
|
Južni Sudan
|
14.
|
Eritreja
|
40.
|
Sudan
|
15.
|
Etiopija
|
41.
|
Sveti Toma i Princ
|
16.
|
Gambija
|
42.
|
Tanzanija
|
17.
|
Gvineja
|
43.
|
Istočni Timor
|
18.
|
Ekvatorska Gvineja
|
44.
|
Togo
|
19.
|
Gvineja Bisau
|
45.
|
Tuvalu
|
20.
|
Haiti
|
46.
|
Uganda
|
21.
|
Kiribati
|
47.
|
Vanuatu
|
22.
|
Laoska Narodna Demokratska Republika
|
48.
|
Jemen
|
23.
|
Liberija
|
49.
|
Zambija
|
24.
|
Lesoto
|
|
|
25.
|
Madagaskar
|
|
|
26.
|
Mali
|
|
|
Tablica 3. – Korisnici EBA-e 2016. – 2017.
7.Tablice sa statističkim podacima o zemljama koje su ostvarivale koristi od OSP-a 1. prosinca 2016.
Tablica 4. – Vrijednost povlaštenog uvoza za sve zemlje korisnice OSP-a (u tisućama EUR)
Tablica 5. – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama standardnog OSP-a (u tisućama EUR)
Tablica 6. – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama EBA-e (u tisućama EUR)*
* Ukupan uvoz uključuje cjelokupan uvoz, uključujući proizvode na koje se automatski primjenjuju nulte stope carine u skladu s načelom najpovlaštenije države. „Uvoz koji ispunjava uvjete za EBA-u” odnosi se samo na proizvode obuhvaćene sustavom EBA na koje se nulta stope u skladu s načelom najpovlaštenije države ne primjenjuje na drugi način.
Tablica 6. (nastavak) – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama EBA-e (u tisućama EUR)*
Tablica 7. – Vrijednost povlaštenog uvoza u EU prema zemljama korisnicama sustava OSP+ (u tisućama EUR)*