Bruxelles, 17.1.2018.

COM(2018) 24 final

2018/0008(NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2018) 14 final}


OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

U europskim društvima i gospodarstvima prisutne su brojne digitalne i tehnološke inovacije te nastupaju promjene na tržištu rada i demografske promjene. Mnogi današnji poslovi nisu postojali prije deset godina, a u budućnosti će se razviti mnogi novi oblici zapošljavanja. U „Bijeloj knjizi o budućnosti Europe” Komisija ističe da je „vjerojatno da će većina djece koja danas kreću u osnovnu školu raditi na poslovima koji još ne postoje” te da će za suočavanje s time „biti nužna golema ulaganja u stjecanje vještina i opsežno promišljanje sustava obrazovanja i cjeloživotnog učenja.” 1

Obrazovanje i osposobljavanje dio su rješenja za zapošljavanje većeg broja ljudi na pristojnim radnim mjestima, prikladnije odgovaranje na potrebe gospodarstva za vještinama i jačanje otpornosti Europe. Zbog brzog tehnološkog napretka i povezanih promjena u pogledu profila i zahtjeva radnih mjesta cjeloživotno se učenje treba temeljiti na bliskoj suradnji i sinergiji između industrije i obrazovnog okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja. Sustavi obrazovanja i osposobljavanja istodobno se moraju prilagoditi toj stvarnosti. Točnije, izgleda da više nije dovoljno mladima prenijeti unaprijed određen skup vještina ili znanja; oni moraju razviti otpornost, širok raspon kompetencija i sposobnost prilagodbe promjenama 2 . Potreba za cjeloživotnim učenjem, uz koje ljudi nove i relevantnije kompetencije stječu tijekom cijelog života, i njegova vrijednost stoga su očitije nego ikad prije.

U Rimskoj deklaraciji od 25. ožujka 2017. čelnici 27 država članica, Europskog vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije obvezali su se da će se zalagati za Uniju „u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta”. 3

Naša se društva i gospodarstva uvelike oslanjaju na visokoobrazovane i kompetentne ljude. Vještine poput kreativnosti, kritičkog razmišljanja, preuzimanja inicijative i rješavanja problema imaju važnu ulogu u suočavanju sa složenošću i promjenama u današnjem društvu. U „Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije” utvrđeno je da su društvu koje je sve mobilnije i sve se više oslanja na digitalnu tehnologiju potrebni novi načini učenja te fleksibiliniji modeli osposobljavanja i obrazovanja, a u „Dokumentu za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe” naglašava se važnost posjedovanja odgovarajućeg skupa vještina i kompetencija za održavanje životnog standarda u Europi 4 . Zbog klimatskih promjena i ograničenih ekoloških resursa te ekonomskih i socijalnih nejednakosti održivi je razvoj nužno uzeti u obzir pri svim ljudskim aktivnostima.  5  

Kao što je jasno navedeno u Komunikaciji Komisije pod nazivom Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet 6 , europski prostor obrazovanja trebao bi olakšati suradnju i mobilnost učenika, odgojno-obrazovnih djelatnika te ustanova za obrazovanje i osposobljavanje. U zajedničkom je interesu svih država članica da se iskoristi pun potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača otvaranja novih radnih mjesta, postizanja socijalne pravednosti i aktivnoga građanstva te europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti. Njime se odgovara na povećanu mobilnost europskih tržišta rada i potrebu za većim ulaganjem u učenje jezika, digitalne i poduzetničke kompetencije te kompetencije u području STEM-a (prirodne znanosti, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Europsko vijeće u svojem je daljnjem radu u prosincu 2017. među ostalim zatražilo razmatranje mjera koje se odnose na izazove u pogledu vještina povezanih s digitalizacijom, kibersigurnošću, medijskom pismenošću i umjetnom inteligencijom te na potrebu za uključivim pristupom obrazovanju i osposobljavanju koji se temelji na cjeloživotnom učenju i usmjeren je na inovacije 7 .

U oštroj suprotnosti s tim zahtjevima najnoviji rezultati istraživanja OECD-ova programa PISA pokazuju da svaki peti učenik u Europskoj uniji postiže nedovoljne rezultate u čitanju, matematici i prirodnim znanostima 8 . Zabrinjavajuće je to što se u razdoblju od 2012. do 2015. trend neuspjeha za EU u cjelini pogoršao. U zemljama koje su sudjelovale u OECD-ovu istraživanju o vještinama odraslih (PIACC) iz 2012. najnižu razinu pismenosti ima između 4,9 % i 27,7 % odraslih, a najnižu razinu matematičke pismenosti između 8,1 % i 31,7 % odraslih.  9  

Osim toga, digitalne su vještine kod 44 % stanovništva EU-a na niskoj razini, a 19 % stanovništva uopće ih ne posjeduje 10 unatoč tome što brzina tehnoloških i digitalnih promjena snažno utječe na naša gospodarstva i društva. Zbog brze je digitalne transformacije gospodarstva sada za gotovo sve poslove, kao i za sudjelovanje u društvu u cjelini, potrebna određena razina digitalnih vještina. Digitalne su vještine danas važne poput pismenosti i matematičke pismenosti te su Europi stoga potrebne osobe s digitalnim kompetencijama koje znaju ne samo upotrebljavati te tehnologije već se i baviti inovacijama i prednjačiti u njihovoj upotrebi.

Kao prvo se načelo europskog stupa socijalnih prava ističe pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje 11 . Neposjedovanje kompetencija potrebnih za uspješno sudjelovanje u društvu i na tržištu rada povećava rizik od nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti. Ono usporava uključivi i održivi rast te sputava konkurentnost industrije i njezinu sposobnost inovacije. Istraživanja pokazuju da je poboljšanje osnovnih vještina u pismenosti i matematičkoj pismenosti te digitalnih kompetencija preduvjet za razvoj šireg raspona ključnih kompetencija; to je osobito čvrsto povezano s osobnim razvojem, razvojem kompetencija učenja i građanskih kompetencija 12 .

Europski parlament i Vijeće donijeli su 2006. Preporuku o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje 13 . Njome se državama članicama preporučuje da razvijaju pružanje ključnih kompetencija za sve u sklopu strategija cjeloživotnog učenja. U priloženom su „Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija” definirane kompetencije potrebne svakom pojedincu za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljavanje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Od država članica zatraženo je da se služe Referentnim okvirom kako bi osigurale da se inicijalnim obrazovanjem i osposobljavanjem svim mladim ljudima omogući razvoj ključnih kompetencija do razine koja ih osposobljava za život odraslih te da odrasle osobe mogu razvijati i ažurirati ključne kompetencije tijekom cijelog života.

Od 2006. načini su se poučavanja i učenja brzo razvijali: na mogućnosti stjecanja kompetencija utječu veća upotreba tehnologije, poboljšano učenje na daljinu i porast neformalnog učenja zbog upotrebe mobilnih digitalnih uređaja. Iskustva iz posljednjeg desetljeća pokazala su da obrazovno okruženje te okruženje osposobljavanja i učenja trebaju bolje iskoristiti te nove mogućnosti kako bi se aktivno podupro razvoj kompetencija tijekom čitavog života. Iskustvo učenja svih učenika i u svim područjima treba obogatiti bliskijom suradnjom među okruženjima formalnog i neformalnog učenja. To se može postići promicanjem interdisciplinarnog učenja, učenja utemeljenog na istraživanju, pripravništva i učenja kroz rad.

Cilj je predložene Preporuke poboljšati razvoj ključnih kompetencija za sve osobe tijekom cijelog života i promicati mjere potrebne za postizanje tog cilja. Njome se države članice potiču na to da bolje pripreme građane za promjene na tržištu rada i za aktivno građanstvo u raznolikijim, mobilnim, digitalnim i globalnim društvima te da razvijaju učenje u svim fazama života. Osobito se poziva na ulaganje u osnovne vještine, poduzetničke i digitalne kompetencije te jezične kompetencije kako bi se svima omogućilo aktivno sudjelovanje u društvu i gospodarstvu. Poziva se i na ulaganje u kompetencije iz područja STEM-a kako bi se potaknulo znanstveno razumijevanje i povećala privlačnost zanimanja u području STEM-a. Predloženom se Preporukom zamjenjuje Preporuka o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje koju su Europski parlament i Vijeće donijeli 2006. 14 Preporukom će se učiniti sljedeće:

·poduprijet će se provedba prvog načela europskog stupa socijalnih prava, u kojem se ističe da „svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada”, te četvrtog načela – jačanja prava „na pravovremenu i prilagođenu pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje”, uključujući pravo na „potporu pri traženju posla, osposobljavanje i prekvalifikaciju”,

·poduprijet će se razvoj europskog prostora obrazovanja usuglašavanjem ključnih kompetencija koje su potrebne svim učenicima, podupiranjem mobilnosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika te posebice podupiranjem razvoja jezičnih kompetencija u cilju olakšavanja mobilnosti i suradnje u Europi,

·poduprijet će se razvoj poduzetničkih kompetencija kako bi se razvili nužnie vještine i stavovi, među ostalim kreativnost, preuzimanje inicijative, timski rad, razumijevanje rizika i osjećaj odgovornosti,

·odgovorit će se na promjenjive zahtjeve za kompetencijama, uključujući osnovne vještine, digitalne kompetencije, kompetencije u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te utvrditi mjere za potporu razvoju kompetencija u tim područjima,

·istaknut će se uloga aktivnoga građanstva, zajedničkih vrijednosti i temeljnih prava,

·uključit će se rezultati UN-ova Desetljeća obrazovanja za održivi razvoj i iskoristiti zamah UN-ova četvrtog cilja održivog razvoja – Obrazovanje 2030.,

·pomoći će se državama članicama, obrazovnom okruženju, okruženju osposobljavanja i učenja te odgojno-obrazovnim djelatnicima da bolje podupiru razvoj kompetencija uvođenjem dobre prakse za potporu razvoju ključnih kompetencija,

·pridonijet će se osmišljavanju budućeg Strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja promicanjem zajedničkog razumijevanja ključnih kompetencija,

·poduprijet će se korištenje europskim izvorima financiranja kao što su Erasmus+, europski strukturni i investicijski fondovi i Obzor 2020.

Prateći Radni dokument službi Komisije sadržava dodatne dokaze o dosadašnjim iskustvima u provedbi Preporuke o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje iz 2006., analizu kojom se podupire nova Preporuka o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje te primjere postojećih politika i projekata kojima se podupire razvoj kompetencija u perspektivi cjeloživotnog učenja.

Pozadina

Ključne kompetencije su one koje su potrebne svim pojedincima za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljavanje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Sastoje se od „znanja, vještina i stavova” i nadilaze pojam samog (akademskog) „znanja”.

U Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje iz 2006. (Referentni okvir) definirano je osam ključnih kompetencija:

·komunikacija na materinskom jeziku,

·komunikacija na stranim jezicima,

·matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodnim znanostima i tehnologiji,

·digitalna kompetencija,

·učenje kako učiti,

·socijalna i građanska kompetencija,

·preuzimanje inicijative i poduzetnost te

·kulturna svijest i izražavanje.

Države članice i dionici Referentnim se okvirom i njegovim temeljnim konceptom koriste od njegova donošenja, a većina je država članica provela povezane reforme. Te se reforme uvelike razlikuju, a tijekom vremena države članice prilagodile su i definiciju ključnih kompetencija. Većina je reformi provedena u školskom obrazovanju ili strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Vidljiv je napredak u odnosu na ključne kompetencije koje se jednostavno povezuju s tradicionalnim školskim „predmetima”, kao što su komunikacija na materinskom jeziku i na stranim jezicima te matematička kompetencija, za razliku od kompetencija koje prelaze granice tradicionalnih „predmeta”, kao što su učenje kako učiti, poduzetnost te društvena i građanska kompetencija 15 .

U obrazovnom okruženju te okruženju osposobljavanja i učenja prisutni su izazovi pri primjeni pristupa poučavanju i učenju s ciljem stjecanja kompetencija. Prelazak s prilično statičnog shvaćanja nastavnog sadržaja na dinamičnu definiciju znanja, vještina i stavova koje učenik treba razviti u procesu učenja zahtjeva promjenu paradigme u obrazovanju, osposobljavanju i učenju te utječe na način njihove organizacije i procjene.

Osim toga, potrebe za kompetencijama nisu uvijek jednake, već se mijenjaju tijekom života. Kompetencije stečene u školi treba razviti kako bi bile primjerene tijekom cijelog života, a obnavljanje kompetencija i stjecanje novih kao odgovor na promjenjive potrebe cjeloživotni je proces. Stoga svi trebaju priliku za razvoj kompetencija tijekom cijelog života.

U ovoj je Preporuci predstavljen ne samo ažurirani Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje već se iznosi i dobra praksa kojom se podupire razvoj pristupa obrazovanju i osposobljavanju s ciljem stjecanja kompetencija, uključujući neformalno učenje i perspektivu cjeloživotnog učenja.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

U Zajedničkom izvješću Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) postavljeni su jasni prioriteti za razvoj „relevantnog i visokokvalitetnog znanja, vještina i kompetencija razvijenih tijekom cjeloživotnog učenja, usmjerenih na ishode učenja u svrhu zapošljivosti, inovativnosti, aktivnog građanstva i dobrobiti” 16 .

U Komunikaciji Komisije Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet 17 poziva se na ulaganje u ljude i njihovo obrazovanje te na osiguranje sustava obrazovanja i osposobljavanja u kojima se svim učenicima pomaže da steknu znanja, vještine i kompetencije koje se smatraju bitnima u današnjem svijetu. Uspostavlja se i snažna poveznica između zajedničkog razumijevanja kompetencija potrebnih svima i uspostave europskog prostora obrazovanja.

U Novom programu vještina za Europu najavljeno je preispitivanje Preporuke Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje iz 2006. kako bi se razvilo zajedničko i ažurirano razumijevanje ključnih kompetencija, potaknulo njihovo uvođenje u kurikulume obrazovanja i osposobljavanja te pružila potpora u cilju njihova boljeg razvoja i procjene 18 .

Komisija je u okviru inicijative „Ulaganje u mlade u Europi”, donesene 7. prosinca 2016., 19 te u komunikacijama o razvoju škola i izvrsnosti u nastavi 20 i o modernizaciji visokog obrazovanja 21 iz svibnja 2017. dodatno naglasila potrebu ulaganja u razvoj kompetencija i daljnje ambicije u tom području.

U Preporuci Vijeća iz prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle preporučuje se da se odraslima s niskom razinom vještina, znanja i kompetencija ponudi prilika da, u skladu sa svojim individualnim potrebama, steknu minimalnu razinu pismenosti, matematičke pismenosti i digitalne kompetencije i/ili da steknu širi skup vještina, znanja i kompetencija, i to na temelju Preporuke o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje iz 2006.

Preporukom Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja 22 pozivaju se države članice da najkasnije do 2018., u skladu s nacionalnim okolnostima i osobitostima te na način koji smatraju prikladnim, uspostave mehanizme za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, kojima će se pojedincima omogućiti vrednovanje njihova znanja, vještina i kompetencija koje su stekli u okviru neformalnog i informalnog učenja te priznavanje punih kvalifikacija ili, ako je to primjenjivo, dijela kvalifikacija.

Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2017. o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje 23  pruža zajednički referentni okvir koji pomaže pojedincima i organizacijama pri usporedbi različitih kvalifikacijskih sustava i razina kvalifikacija iz tih sustava.

Okvirom Europass 24 pomaže se osobama da bolje predstave i opišu svoje kompetencije i kvalifikacije.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

U Komunikaciji o jačanju europskog identiteta obrazovanjem i kulturom Komisija naglašava da obrazovanje čini osnovu za produktivnu i kreativnu radnu snagu na kojoj se temelji otporno gospodarstvo. Naglašava se potreba ulaganja u ljude, u njihove kompetencije i prilike. Osobito se ističe potreba da se više podupre razvoj ključnih kompetencija 25 .

U europskom stupu socijalnih prava naglašava se „pravo [svih] na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada” te „pravo na osposobljavanje i prekvalifikaciju” 26 .

U Prijedlogu Preporuke Vijeća o zajedničkim vrijednostima, uključivom obrazovanju i europskoj dimenziji poučavanja 27 posebno se ističe građanska kompetencija kako je opisana u Prilogu ovoj Preporuci. Navodi se i niz mjera koje bi države članice mogle poduzeti uz potporu Unije.

U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Akcijskom planu za digitalno obrazovanje 28 utvrđuje se kako sustavi obrazovanja i osposobljavanja mogu bolje iskoristiti inovacije i digitalnu tehnologiju te poduprijeti razvoj relevantnih digitalnih kompetencija potrebnih za život i rad u doba brzih digitalnih promjena. U Akcijskom planu za digitalno obrazovanje posebna je pozornost posvećena sustavima inicijalnog obrazovanja i osposobljavanja te su njime obuhvaćene škole, strukovno obrazovanje i visoko obrazovanje.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Inicijativa je u skladu sa člancima 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U članku 165. navodi se da Unija doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje među državama članicama te, ako je to potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihovih aktivnosti, pri čemu u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava. U članku 166. navodi se da Unija provodi politiku strukovnog osposobljavanja koja podupire i dopunjuje djelovanje država članica, pri čemu u cijelosti poštuje odgovornost država članica za sadržaj i ustroj strukovnog osposobljavanja.

U okviru inicijative ne predlaže se proširenje regulatorne ovlasti EU-a niti se predlažu dodatne obveze za države članice. Države članice će, sukladno nacionalnim okolnostima, odlučiti kako će provesti Preporuku.

Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Iako mnoge države članice imaju vlastite okvire nacionalnih kompetencija za usmjeravanje obrazovanja i osposobljavanja, trenutačno postoji ograničena razmjena dobre prakse u pogledu daljnje potpore nastavi i učenju s ciljem stjecanja kompetencija.

Dodana je vrijednost ove Preporuke na razini Unije u sposobnosti Unije da:

·izradi zajednički referentni okvir za potrebne ključne kompetencije,

·promiče zajedničko razumijevanje cjeloživotnog učenja,

·olakša razmjenu znanja, stručnosti i dobre prakse,

·podupire inicijative na razini EU-a u cilju poticanja razvoja kompetencija,

·podupire razvoj okvira kompetencija koji doprinose definiranju ishoda učenja i čine osnovu za praksu procjene i vrednovanja,

·podupire vrednovanje razvoja kompetencija i prati napredak na razini EU-a.

Proporcionalnost

Prijedlogom se doprinosi zajedničkom razumijevanju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje te se postavljaju temelji na kojima države članice i Komisija mogu razmjenjivati dobru praksu te na nacionalnoj razini i razini EU-a razvijati politike kojima se podupire stjecanje ključnih kompetencija. Prijedlogom su obuhvaćene sve razine obrazovanja i osposobljavanja, formalno, neformalno i informalno učenje te sve dobne skupine. Budući da su obveze koje će države članice preuzeti dobrovoljne prirode te da svaka država članica odlučuje o svojem pristupu, mjera se smatra proporcionalnom.

Odabir instrumenta

Kako bi se pridonijelo ostvarenju ciljeva iz članaka 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tim se Ugovorom odobrava Vijeću da donosi preporuke na prijedlog Komisije.

Preporuka Vijeća primjeren je instrument u području obrazovanja i osposobljavanja, u kojem EU ima pomoćnu nadležnost, te je instrument koji se često upotrebljava za djelovanje EU-a u području obrazovanja i osposobljavanja. Kao pravni instrument znači obvezivanje država članica na mjere navedene u tekstu i pruža jači politički temelj za suradnju u tom području, uz potpuno poštovanje nadležnosti država članica u području obrazovanja i osposobljavanja.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Nije primjenjivo.

Savjetovanja s dionicima

Forumom o obrazovanju, osposobljavanju i mladima u listopadu 2016. pokrenut je niz ciljanih savjetodavnih sastanaka i stručnih seminara. O preispitivanju Preporuke o ključnim kompetencijama iz 2006. podrobno se raspravljalo i s predstavnicima država članica na sastancima skupine na visokoj razini ET 2020., sastancima glavnih direktora za školsko obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje i visoko obrazovanje te sastanku Savjetodavnog odbora za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Odbora za poslove u kulturi savjetodavne skupine za Youthpass.

Internetsko javno savjetovanje provedeno je od 22. veljače do 19. svibnja 2017. te je prikupljeno gotovo 500 odgovora i zaprimljeno 69 dokumenata o stajalištu. Iz odgovora je vidljivo da su ministarstva obrazovanja i nevladini dionici bili primjereno zastupljeni. Proces savjetovanja dovršen je konferencijom u Bruxellesu 14. lipnja 2017. 29

Rezultati savjetovanja potvrđuju važnost Europskog referentnog okvira ključnih kompetencija. Ispitanici su potvrdili da su potrebne promjene kako bi se osiguralo da se u njega uvrste politička, društvena, gospodarska, ekološka i tehnološka kretanja iz posljednjeg desetljeća.

U nastavku su navedeni glavni rezultati internetskog javnog savjetovanja:

·većina ispitanika smatra da je Referentni okvir važan alat za

·obrazovanje, osposobljavanje i učenje (77 %),

·većina ispitanika uviđa potrebu da se u Referentni okvir uvedu manje izmjene (65 %),

·ispitanici naglašavaju potrebu da se nastavi podupirati upotreba Referentnog okvira te podupiru obrazovanje, osposobljavanje i učenje s ciljem stjecanja kompetencija u Europi.

U okviru internetskog savjetovanja te u dokumentima o stajalištu i na savjetodavnim sastancima/konferencijama istaknuto je da je potrebno:

·u današnjim višejezičnim i kulturno raznolikim društvima odgovoriti na zahtjeve za kompetenciju pismenosti te jezične i komunikacijske kompetencije,

·odgovoriti na brze promjene digitalnih i tehnoloških okruženja ažuriranjem definicije digitalne kompetencije. U to bi ažuriranje trebalo uvrstiti spoznaje stečene u postupku izrade široko primjenjivanog Okvira digitalnih kompetencija 30 te potpore u njegovoj upotrebi,

·dodatno unaprijediti razvoj kompetencija u matematici, prirodnim znanostima i tehnologiji,

·naglasiti važnost osobnih i interpersonalnih vještina, koje se ponekad nazivaju „životnim”, „socio-emocionalnim” ili „mekim” vještinama jer pomažu pojedincima da reagiraju na neizvjesnost i promjenu. U Referentnom okviru predlaže se dodatno jačanje vještina kao što su kritičko razmišljanje, timski rad, međukulturne vještine i rješavanje problema,

·u Preporuci naglasiti održivost u skladu s UN-ovim Desetljećem obrazovanja za održivi razvoj (2005.–2014.) i globalnim ciljevima održivog razvoja do 2030., uključujući za obrazovanje,

·istaknuti građansku kompetenciju i ulogu građanstva, zajedničkih vrijednosti i ljudskih prava. Sve je važnije ojačati položaj pojedinaca kako bi djelovali kao odgovorne i aktivne osobe koje mogu pridonijeti mirnim, tolerantnim, uključivim i sigurnim društvima. U tom se kontekstu usto predlaže jačanje medijske pismenosti i međukulturnih vještina,

·istaknuti kreativnost, sposobnost planiranja i upravljanja procesima te nošenje s rizicima u sklopu informiranog donošenja odluka kao ključne dimenzije poduzetničke kompetencije. Istaknuto je kao poželjno da se ažurirana definicija uskladi s Okvirom EntreComp 31 ,

·uzeti u obzir širi raspon suvremenih oblika kulturnog izražavanja te ujedno uključiti element razvoja vlastitog kulturnog identiteta. Trebalo bi naglasiti pozitivne i otvorene stavove prema drugim kulturama i kulturnim razlikama.

U savjetovanju je potvrđeno da se Referentni okvir najviše primjenjivao u pogledu formalnog učenja na razini osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Stoga je potrebna snažnija povezanost s drugim vrstama obrazovanja i osposobljavanja, kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, strukovno obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih i neformalno učenje.

Konačno, kako bi se dodatno poduprla upotreba Referentnog okvira, predloženo je da se poboljšaju smjernice i potpora za odgojno-obrazovne djelatnike te da se ispitaju načini na koje se mogu poduprijeti pristupi procjeni, i to u okviru nastavnih procesa i procesa učenja te u sklopu upravljanja obrazovanjem i osposobljavanjem.

Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Prijedlog se temelji na širokom rasponu izvješća i studija o učinku Preporuke o ključnim kompetencijama iz 2006., povezanih reformi u državama članicama i relevantnih projekata koje je financirao EU. U Zajedničkom izvješću o napretku Vijeća i Europske komisije iz 2010. razmotrena su prva iskustva iz država članica koje su u svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja uvele kurikulume s ciljem stjecanja kompetencija 32 . Rezultati KeyCoNet-a 33 , Europske mreže politika za razvoj ključnih kompetencija u školskom obrazovanju, te izvješće mreže Eurydice iz 2012. 34 pružaju dobar pregled upotrebe Referentnog okvira u školskom obrazovanju. Izvješća CEDEFOP-a 35 pružaju uvid u razmjere uloge Referentnog okvira u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju.

Dokazi su prikupljeni i u okviru studija pokrenutih radi preispitivanja, uključujući pregled literature o upotrebi Europskog referentnog okvira i usporednu analizu međunarodnih i nacionalnih okvira kompetencija 36 .

Rad na posebnim kompetencijama temeljio se na studijama i izvješćima iz tih područja, kao što su nedavna izvješća o pismenosti i učenju jezika 37 , obrazovanju u području prirodnih znanosti 38 , socijalnom i emocionalnom obrazovanju 39 , građanskom odgoju i obrazovanju 40 , poduzetničkom obrazovanju 41 , građanskim kompetencijama 42 te kulturnoj svijesti i izražavanju 43 .

U preispitivanju su u obzir uzeti i izvješća i studije OECD-a, UNESCO-a i Vijeća Europe na temu definiranja okvira kompetencija u području obrazovanja, osposobljavanja i učenja 44 . Drugi je relevantan izvor informacija bio rad Zajedničkog istraživačkog centra, posebice u području digitalnih i poduzetničkih kompetencija 45 .

Procjena učinka

Budući da su predložene aktivnosti zamišljene kao dopuna inicijativama država članica te s obzirom na njihov dobrovoljni karakter i opseg očekivanih učinaka, nije provedena procjena učinka. U prijedlog su uvršteni rezultati prethodnih studija, savjetovanja s državama članicama i javnog savjetovanja.

Primjerenost propisa i pojednostavljivanje

Nije primjenjivo.

Temeljna prava

Nije primjenjivo.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ova inicijativa neće iziskivati dodatna sredstva iz proračuna EU-a.

5.OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Kako bi poduprla provedbu, Komisija predlaže da se u suradnji s državama članicama izrade prateće smjernice za potporu kako bi se popunile utvrđene praznine u provedbi poučavanja i učenja s ciljem stjecanja kompetencija.

Komisija namjerava izvijestiti o upotrebi Preporuke u kontekstu europske suradnje na području obrazovanja, osposobljavanja i učenja.

Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

Nije primjenjivo.

Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Odredbe za države članice

Države članice pozivaju se da poboljšaju razvoj ključnih kompetencija za sve učenike, posebice učenike u nepovoljnom položaju. Pozivaju se da ulože dodatne napore, osobito kako bi se poboljšala postignuća u osnovnim vještinama (pismenost, matematička pismenost i osnovne digitalne vještine), digitalne i poduzetničke kompetencije, kompetencije u području STEM-a i jezične kompetencije. Od država članica traži se da, prema potrebi, u svim obrazovnim okruženjima te okruženjima osposobljavanja i učenja pruže veću potporu pristupima poučavanja i učenja čiji je cilj stjecanje kompetencija.

Osim ažuriranog Europskog referentnog okvira ključnih kompetencija, navodi se i nekoliko primjera dobre prakse kako djelatnike u svim obrazovnim okruženjima te okruženjima osposobljavanja i učenja poduprijeti u učenju u cilju stjecanja kompetencija te u daljnjem razvoju procjene ključnih kompetencija. Kako bi se podupro razvoj ključnih kompetencija, potrebno je uspostaviti i primijeniti niz povoljnih pristupa učenju i konteksta učenja te se države članice potiču da podupru njihov daljnji razvoj.

U Preporuci je naglašena i potreba da se UN-ovi ciljevi održivog razvoja podupru uvođenjem u obrazovanje, osposobljavanje i neformalno učenje.

Države članice pozivaju se da izvješćuju o iskustvima i napretku u pružanju ključnih kompetencija.

Odredbe Komisije

Komisija predlaže izradu dodatnih smjernica o pristupima s ciljem usvajanja kompetencija u obrazovanju, osposobljavanju i učenju te potporu inicijativama za razvoj i promicanje obrazovanja za održivi razvoj u pogledu UN-ova četvrtog cilja održivog razvoja o uključivom, ravnopravnom i kvalitetnom obrazovanju te mogućnostima cjeloživotnog učenja za sve 46 .

Komisija predlaže izradu pregleda stanja kako bi se pratio razvoj ključnih sposobnosti i pružale informacije o mjerama koje se provode u cilju podupiranja razvoja kompetencija. Namjerava izraditi prijedlog budućih europskih standarda za razvoj kompetencija za potrebe sljedećeg ciklusa Strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja.

2018/0008 (NLE)

Prijedlog

PREPORUKE VIJEĆA

o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 165. i 166.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)U skladu s prvim načelom europskog stupa socijalnih prava 47 svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada. Navodi se i svačije pravo na „pravovremenu i prilagođenu pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje, na osposobljavanje i prekvalifikaciju te na trajno obrazovanje i potporu pri traženju posla”. Poticanje razvoja kompetencija jedan je od ciljeva europskog prostora obrazovanja u okviru kojeg bi se „mogao iskoristiti pun potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača otvaranja novih radnih mjesta, postizanja socijalne pravednosti i aktivnoga građanstva, ali i sredstva za doživljavanje europskog identiteta u svoj njegovoj raznolikosti” 48 .

(2)Ljudima je potreban odgovarajući skup vještina i kompetencija da bi se održao sadašnji životni standard, zadržala visoka stopa zaposlenosti i poticala socijalna kohezija u budućem društvu i svijetu rada 49 . Potporom koja se pruža ljudima diljem Europe u stjecanju vještina i kompetencija potrebnih za osobno ispunjenje, zapošljivost i socijalnu uključenost doprinosi se jačanju otpornosti Europe u doba brzih i korijenitih promjena.

(3)Europski parlament i Vijeće Europske unije donijeli su 2006. Preporuku o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. U toj se Preporuci od država članica zahtijeva da „razvijaju pružanje ključnih kompetencija za sve u sklopu strategija cjeloživotnog učenja, uključujući strategije za postizanje opće pismenosti, te da se koriste dokumentom ,Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – europski referentni okvir’” 50 . Otkako je donesena, Preporuka je bila ključni referentni dokument za razvoj obrazovanja, osposobljavanja i učenja s ciljem stjecanja kompetencija.

(4)Zahtjevi u pogledu kompetencija danas su drukčiji stoga što je sve više radnih mjesta podložno automatizaciji, tehnologija ima sve veću ulogu u svim područjima rada i života, a poduzetničke, socijalne i građanske kompetencije sve su važnije za osiguravanje otpornosti i sposobnosti prilagodbe promjeni.

(5)Istodobno, međunarodna istraživanja poput onih programa PISA 51 ili PIAAC 52 ukazuju na trajno visok udio tinejdžera i odraslih osoba s nedovoljnim osnovnim vještinama. Svaki je peti učenik 2015. imao ozbiljne poteškoće u razvoju dostatnih vještina u čitanju, prirodnim znanostima i matematici 53 . U nekim su zemljama pismenost i matematička pismenost u gotovo trećine odraslih na najnižoj razini 54 . Digitalne su vještine kod 44 % stanovništva Unije na niskoj razini, a 19 % stanovništva uopće ih ne posjeduje 55 .

(6)Slijedom toga, ulaganje u osnovne vještine postalo je važnije nego ikad prije. Visokokvalitetnim se obrazovanjem, uključujući izvannastavne aktivnosti i širok pristup razvoju kompetencija, poboljšava razina postignuća u osnovnim vještinama 56 . Osim toga, potrebno je istražiti nove načine učenja za društvo koje je sve mobilnije i sve se više oslanja na digitalnu tehnologiju 57 . Digitalne tehnologije utječu na obrazovanje, osposobljavanje i učenje jer se razvijaju fleksibilnija okruženja za učenje prilagođena potrebama izrazito mobilnog društva 58 .

(7)U Novom programu vještina za Europu najavljeno je preispitivanje Preporuke o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje iz 2006., a ulaganje u vještine i kompetencije te u zajedničko i ažurirano razumijevanje ključnih kompetencija prepoznato je kao prvi korak u poticanju obrazovanja, osposobljavanja i neformalnog učenja u Europi 59 .

(8)Kako bi se odgovorilo na društvene i gospodarske promjene te uzele u obzir rasprave o budućnosti rada i javna rasprava o preispitivanju Preporuke o ključnim kompetencijama iz 2006., Preporuku i Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje potrebno je revidirati i ažurirati, uz poseban naglasak na poticanje poduzetničkog načina razmišljanja.

(9)Razvoj ključnih kompetencija, njihovo vrednovanje i pružanje obrazovanja, osposobljavanja i učenja s ciljem stjecanja kompetencija treba poduprijeti uvođenjem dobre prakse kako bi se bolje poduprlo odgojno-obrazovne djelatnike u njihovu zadatku te poboljšalo njihovo obrazovanje, kako bi se ažurirali metode i alati za procjenu i vrednovanje te uveli novi i inovativni oblici poučavanja i učenja 60 . U ovoj bi Preporuci stoga, oslanjajući se na iskustva iz prethodnog desetljeća, trebalo razmotriti izazove u provedbi obrazovanja, osposobljavanja i učenja u cilju stjecanja kompetencija.

(10)Potporom vrednovanju kompetencija pojedincima će se omogućiti priznavanje kompetencija te stjecanje punih ili, ako je to primjenjivo, dijela kvalifikacija 61 . Ono se može temeljiti na postojećim sustavima za vrednovanje neformalnog i informalnog učenja te na Europskom kvalifikacijskom okviru, 62 zajedničkom referentnom okviru za usporedbu razina kvalifikacija u kojem se navode kompetencije potrebne za njihovo stjecanje. Osim toga, procjena ima važnu ulogu u strukturiranju procesa učenja i usmjeravanju te pomaže ljudima da poboljšaju svoje kompetencije i u kontekstu promjenjivih zahtjeva na tržištu rada 63 .

(11)Na definiciju skupa ključnih kompetencija potrebnih za osobno ispunjenje, zapošljivost i socijalnu uključenost utjecala su društvena i gospodarska kretanja te razne inicijative u Europi tijekom posljednjeg desetljeća. Posebna je pozornost posvećena unaprjeđenju osnovnih vještina, ulaganju u učenje jezika, poboljšanju digitalnih i poduzetničkih kompetencija, važnosti zajedničkih vrijednosti u funkcioniranju naših društava te poticanju većeg broja mladih na odabir zanimanja u području prirodnih znanosti. Sve te sastavnice treba uvrstiti u Referentni okvir.

(12)U zadatku 4.7. ciljeva održivog razvoja naglašava se da je potrebno „osigurati da svi koji se obrazuju steknu znanja i vještine potrebne za promicanje održivog razvoja, među ostalim s pomoću obrazovanja za održivi razvoj i održivi način života, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, promicanje kulture mira i nenasilja, globalno građanstvo te uvažavanje kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju” 64 . Taj je cilj uvršten u ažuriranu verziju Referentnog okvira.

(13)Odredba o učenju jezika, koje je sve važnije za suvremena društva, međukulturno razumijevanje i suradnju, nadovezuje se na Zajednički europski referentni okvir za jezike (ZEROJ) 65 . Taj okvir olakšava identifikaciju glavnih elemenata kompetencije i podupire proces učenja. Njime se ujedno postavljaju temelji za definiranje općih jezičnih kompetencija te je uvršten u ažuriranu verziju Referentnog okvira.

(14)Pokazalo se da je razvoj Okvira digitalnih kompetencija 66 i Okvira za poduzetničke kompetencije 67 vrijedan doprinos potpori razvoja kompetencija. Jednako tako, Referentni okvir kompetencija za demokratsku kulturu Vijeća Europe 68 sveobuhvatan je skup vrijednosti, vještina i stavova potrebnih za prikladno sudjelovanje u demokratskim društvima. Svi su ti okviri uzeti u obzir prilikom ažuriranja Referentnog okvira.

(15)Kako bi se više mladih potaknulo na odabir zanimanja u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM), znanstveno se obrazovanje putem inicijativa diljem Europe počelo dublje povezivati s umjetnošću i drugim predmetima s pomoću pedagoških metoda utemeljenih na istraživanju te uključivanjem velikog niza društvenih aktera i industrija 69 . Iako se definicija tih kompetencija nije mnogo promijenila tijekom godina, potpora razvoju kompetencija u području STEM-a postaje sve važnija i trebalo bi je uvrstiti u ovu Preporuku.

(16)Važnost i značaj neformalnog učenja vidljivi su iz iskustava stečenih kroz rad s mladima, dobrovoljni rad i amaterski sport. Neformalno učenje ima važnu ulogu u podupiranju razvoja ključnih interpersonalnih, komunikacijskih i kognitivnih vještina poput kritičkog razmišljanja, analitičkih vještina, kreativnosti, rješavanja problema i otpornosti, koje mladima olakšavaju prijelaz u odraslu dob, aktivno građanstvo i radni život 70 . Uspostavom bolje suradnje između različitih obrazovnih okruženja doprinosi se poticanju različitih pristupa učenju i konteksta učenja 71 .

(17)Pri radu na razvoju ključnih kompetencija u perspektivi cjeloživotnog učenja trebalo bi osigurati potporu na svim razinama obrazovanja, osposobljavanja i učenja: razviti kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje 72 , dodatno unaprijediti školsko obrazovanje i osigurati izvrsnu nastavu 73 , pružiti mogućnosti usavršavanja odraslim osobama s niskom razinom vještina 74 te dalje razvijati inicijalno i trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje 75 i modernizirati visoko obrazovanje 76 .

(18)Ovom bi Preporukom trebalo obuhvatiti niz obrazovnih okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja, formalnih i neformalnih, u perspektivi cjeloživotnog učenja. Trebalo bi nastojati uspostaviti zajedničko razumijevanje kompetencija s pomoću kojih se može pružiti potpora pri prijelazu između tih različitih okruženja te suradnji među njima. U Preporuci se navode dobre prakse s pomoću kojih bi se moglo nastojati odgovoriti na potrebe odgojno-obrazovnih djelatnika, uključujući nastavnike, predavače, edukatore nastavnika, voditelje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, zaposlenike zadužene za osposobljavanje kolega, istraživače i sveučilišne predavače, osobe koje rade s mladima, edukatore za rad s odraslima te poslodavce i dionike na tržištu rada. Ova je Preporuka ujedno upućena institucijama i organizacijama, uključujući socijalne partnere i organizacije civilnog društva koje rade na usmjeravanju i podupiranju osoba u unaprjeđivanju kompetencija od najranije dobi i tijekom cijelog života.

(19)Ovom se Preporukom u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU:

Države članice trebale bi:

1.podupirati pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje te svima omogućiti razvoj ključnih kompetencija uz potpunu upotrebu dokumenta „Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje – europski referentni okvir” iz Priloga te

1.1.u okviru nacionalnih strategija cjeloživotnog učenja unaprjeđivati razvoj ključnih kompetencija svih pojedinaca od najranije dobi;

1.2.podupirati mlade i odrasle koji se suočavaju s poteškoćama ili imaju posebne potrebe da ostvare svoj potencijal;

2.podupirati razvoj ključnih kompetencija posvećujući pritom posebnu pozornost sljedećem:

2.1.poboljšanju postignuća u osnovnim vještinama (pismenost, matematička pismenost i osnovne digitalne vještine) koje su temelj daljnjeg učenja i sudjelovanja u društvu;

2.2.poticanju usvajanja kompetencija u području prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te poduzimanju mjera kojima bi se više mladih potaknulo na odabir zanimanja u području STEM-a;

2.3.povećanju i poboljšanju razine digitalnih kompetencija u svim fazama obrazovanja i osposobljavanja te u svim segmentima stanovništva;

2.4.razvoju poduzetničkih kompetencija, kreativnosti i osjećaja inicijative, osobito među mladima, uključujući pružanjem učenicima barem jedne prilike za stjecanje poduzetničkog iskustva tijekom osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja;

2.5.poboljšanjem jezičnih kompetencija i podupiranjem učenika u učenju raznih jezika značajnih za njihovu radnu i životnu sredinu;

3.olakšati stjecanje ključnih kompetencija primjenom dobre prakse za potporu razvoju ključnih kompetencija kako je navedeno u Prilogu, posebice:

3.1.promicanjem različitih pristupa učenju i konteksta učenja, uključujući odgovarajuću upotrebu digitalnih tehnologija u obrazovnom okruženju te okruženju osposobljavanja i učenja;

3.2.pružanjem potpore odgojno-obrazovnim djelatnicima u pogledu cjeloživotnog učenja s ciljem stjecanja kompetencija u obrazovnom okruženju te okruženju osposobljavanja i učenja;

3.3.podupiranjem i daljnjim razvojem procjene i vrednovanja ključnih kompetencija;

3.4.jačanjem suradnje između obrazovnog okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja na svim razinama i u različitim područjima kako bi se poboljšali kontinuitet razvoja učeničkih kompetencija i razvoj inovativnih pristupa učenju;

3.5.unaprjeđivanjem alata, resursa i smjernica u obrazovanju, osposobljavanju, zapošljavanju i drugim okruženjima učenja kako bi se ljude poduprlo u upravljanju putevima cjeloživotnog učenja;

4.uvrstiti ciljeve održivog razvoja UN-a u obrazovanje, osposobljavanje i učenje;

5.izvješćivati o iskustvima i napretku u promicanju ključnih kompetencija u svim sektorima obrazovanja i osposobljavanja, uključujući neformalno učenje.

POZDRAVLJA ŠTO KOMISIJA:

6.podupire provedbu Preporuke i primjenu Europskog referentnog okvira, kojima se olakšava uzajamno učenje među državama članicama, te razvoj, u suradnji s državama članicama, referentnih materijala i alata kao što su:

6.1.okviri za posebne kompetencije kojima se olakšavaju razvoj i procjena kompetencija 77 ;

6.2.na dokazima utemeljene smjernice o novim oblicima učenja i pristupima za pružanje potpore;

6.3.alati za odgojno-obrazovne djelatnike i druge dionike, poput masovnih otvorenih internetskih tečajeva (MOOC), alata za samoprocjenu 78 , mreža, uključujući mrežu e-Twinning i Elektroničku platformu za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE);

6.4.pristupi procjeni i vrednovanju ključnih kompetencija koji se nadovezuju na prethodan rad u kontekstu Strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) 79 ;

7.podržava inicijative za daljnji razvoj i promicanje obrazovanja za održivi razvoj u pogledu UN-ova četvrtog cilja održivog razvoja o uključivom, ravnopravnom i kvalitetnom obrazovanju te mogućnostima cjeloživotnog učenja za sve 80 ;

8.razmatra mogućnost izrade pregleda stanja u pogledu pružanja obrazovanja, osposobljavanja i učenja s ciljem stjecanja kompetencija te razvoja kompetencija u Uniji.

Ovom se Preporukom zamjenjuje Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje.

Sastavljeno u Bruxellesu

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    Europska komisija (2017.), Bijela knjiga o budućnosti Europe, https://ec.europa.eu/commission/white-paper-future-europe-reflections-and-scenarios-eu27_hr
(2)    Bijela knjiga o budućnosti Europe, vidjeti bilješku 1.
(3)    Rimska deklaracija od 25. ožujka 2017.,  http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/03/25-rome-declaration/
(4)    Europska komisija (2017.), Dokument za razmatranje o svladavanju globalizacije, https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-harnessing-globalisation_hr
(5)    EPSC Strategic Notes (13/2016) The Future of Work; Zaključci Vijeća o obrazovanju za održivi razvoj iz studenoga 2010., https://ec.europa.eu/epsc/file/strategic-note-13-future-work_en
(6)    Komunikacija Komisije Obrazovanjem i kulturom jačati europski identitet – doprinos Europske komisije Sastanku čelnika u Göteborgu, 17. studenoga 2017.,  COM(2017) 673
(7)    Zaključci sa sastanka Europskog vijeća (14. prosinca 2017.)  EUCO 19/17
(8)    OECD (2016.), Rezultati istraživanja programa PISA za 2015.,  https://www.oecd.org/pisa/pisa-2015-results-in-focus.pdf ; Europska komisija (2016.), PISA 2015.: EU performance and initial conclusions regarding education policies in Europe, https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/pisa-2015-eu-policy-note_en.pdf  
(9)    Europska komisija (2016.), Pregled obrazovanja i osposobljavanja, str. 81.  http://ec.europa.eu/education/sites/education/files/monitor2016_hr.pdf  
(10)    Europska komisija (2017.), Pregled digitalnih rezultata za 2017., https://ec.europa.eu/digital-single-market/hr/digital-scoreboard  
(11)    Komunikacija Komisije o uspostavi europskog stupa socijalnih prava,  COM(2017) 250
(12)    OECD (2015.), Skills for Social Progress: The Power of Social and Emotional Education, http://www.oecd.org/edu/skills-for-social-progress-9789264226159-en.htm  
(13)    Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje ( 2006/962/EZ ).
(14)    (2006/962/EZ), vidjeti bilješku 13.
(15)    Europska komisija (2017.), Pregled literature reformi povezanih s Europskim okvirom ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje iz 2006., https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/key-competences-consultation-2017-strategy_en.pdf  
(16)    Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) – Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja SL 2015/C417/04
(17)    COM(2017) 673, vidjeti bilješku 6.
(18)    Komunikacija Komisije o Novom programu vještina za Europu,  COM(2016) 381
(19)    Komunikacija Komisije o ulaganju u mlade u Europi, COM(2016) 940. Komunikacija Komisije o poboljšanju i modernizaciji obrazovanja,  COM(2016) 941
(20)    Komunikacija Komisije o razvoju škola i izvrsnosti u nastavi kao preduvjetima za uspješan život,  COM(2017) 248
(21)    Komunikacija Komisije o obnovljenom programu EU-a za visoko obrazovanje,  COM(2017) 247
(22)    Preporuka Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja,  SL C 398/01
(23)    Preporuka Vijeća od 22. svibnja 2017. o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje, SL C 189/15
(24)    Odluka Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom okviru Zajednice za transparentnost kvalifikacija i kompetencija ( 2004/2241/EZ ).
(25)    COM(2017) 673, vidjeti bilješku 6.
(26)    COM(2017) 250, vidjeti bilješku 11.
(27)    COM(2018) 23.
(28)    COM(2018) 22.
(29)    Europska komisija (2017.), Izvješće o rezultatima savjetovanja s dionicima https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/2017-key-competences-consultation-review_en.pdf  
(30)    Europska komisija (2014.), Okvir digitalnih kompetencija, https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomp/digital-competence-framework
(31)    Europska komisija (2017.), Okvir za poduzetničke kompetencije,  https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/eur-scientific-and-technical-research-reports/entrecomp-entrepreneurship-competence-framework
(32)    Zajedničko izvješće o napretku Vijeća i Komisije iz 2010. o provedbi programa rada „Obrazovanje i osposobljavanje 2010.” ( 2010/C 117/01 )
(33)    Razvoj ključnih kompetencija u Europi. Katalog inicijativa, http://keyconet.eun.org
(34)    Europska komisija (2012.), Razvoj ključnih kompetencija u školama u Europi: izazovi i mogućnosti za politiku, https://www.ddooss.org/informes/School_in_Europe.pdf  
(35)    CEDEFOP (2015.), Stronger VET for better lives,  http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/3067 ; CEDEFOP (2016.), Key competences in vocational education and training, http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/country-reports/key-competences-in-vet
(36)    Europska komisija (2017.), Pregled literature reformi povezanih s Europskim okvirom ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje iz 2006.; Europska komisija (2017.), Potpora savjetovanju s dionicima u kontekstu preispitivanja ključnih kompetencija, Izvješće 1.: usporedna analiza nacionalnih i međunarodnih okvira kompetencija.
(37)    Europska komisija (2017.), Rethinking language and linguistic diversity in schools, https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/rethinking-language-report_en.pdf
(38)    Europska komisija (2015.), Science education for responsible citizenship, http://ec.europa.eu/research/swafs/pdf/pub_science_education/KI-NA-26-893-EN-N.pdf , Europska komisija (2011.), Science education in Europe: National policies, practices and research, http://ec.europa.eu/research/science-society/document_library/pdf_06/report-rocard-on-science-education_en.pdf
(39)    Cefai C.; Bartolo P. A.; Cavioni V.; Downes, P. (2017.); Integrating Social and Emotional Education (SEE) in the School Curriculum across the EU, NESET II report, Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, u najavi.
(40)    Europska komisija (2017.), Citizenship Education at School in Europe, https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/news/20171106-citizenship-education-school-europe-2017_en  
(41)    Europska komisija (2016.), Entrepreneurship Education at School in Europe, https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/mwikis/eurydice/images/4/45/195EN.pdf  
(42)    IEA (2017.) International Civic and Citizenship Study (ICCS), u najavi; JRC (2011.) Civic Competence Composite Indicator (CCCI-2): Measuring Young People’s Civic Competence across Europe based on the IEA International Citizenship and Civic Education study, http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstream/JRC68398/lbna25182enn.pdf  
(43)    Europska komisija (2016.), Cultural Awareness and Expression Handbook, https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/6066c082-e68a-11e5-8a50-01aa75ed71a1  
(44)    UNESCO Global Citizenship Education, https://en.unesco.org/gced ; Council of Europe Reference Framework of Competences for Democratic Culture (Referentni okvir kompetencija za demokratsku kulturu Vijeća Europe); OECD Obrazovanje 2030. , https://www.coe.int/en/web/education/competences-for-democratic-culture
(45)    Okvir digitalnih kompetencija, Okvir za poduzetničke kompetencije, vidjeti bilješke 30. i 31.
(46)    UN-ov četvrti cilj održivog razvoja, https://sustainabledevelopment.un.org/sdg4  
(47)    COM(2017) 250, vidjeti bilješku 11.
(48)    COM(2017) 673, vidjeti bilješku 6.
(49)    Europska komisija (2017.), Dokument za razmatranje socijalne dimenzije Europe, https://ec.europa.eu/commission/publications/reflection-paper-social-dimension-europe_hr  
(50)    (2006/962/EZ), vidjeti bilješku 13.
(51)    Međunarodni program OECD-a za procjenu znanja i vještina učenika, http://www.oecd.org/pisa/  
(52)    Međunarodni program OECD-a za procjenu kompetencija odraslih,  http://www.oecd.org/skills/piaac/  
(53)    OECD (2016.), rezultati istraživanja programa PISA za 2015., vidjeti bilješku 8.
(54)    Europska komisija (2016.), Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016., vidjeti bilješku 9.
(55)    Europska komisija, Pregled digitalnih rezultata za 2017.
(56)    OECD (2016.), rezultati istraživanja programa PISA za 2015., vidjeti bilješku 8.
(57)    Europska komisija (2017.), Dokument za razmatranje o iskorištavanju globalizacije, vidjeti bilješku 4.
(58)    Komunikacija Komisije Novo promišljanje obrazovanja: ulaganje u vještine za bolje socioekonomske ishode, COM(2012) 669 final
(59)

   COM(2016) 381, vidjeti bilješku 18.

(60)    Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije iz 2010. o napretku u provedbi programa rada „Obrazovanje i osposobljavanje 2010.” (2010/C 117/01), vidjeti bilješku 32., Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) ( 2015/C 417/04 ).
(61)    SL C 398/01, vidjeti bilješku 22.
(62)    SL C 189/15, vidjeti bilješku 23.
(63)    Rezolucija Vijeća od 28. svibnja 2004. o jačanju politika, sustava i praksa u području cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja,  http://www.consilium.europa.eu/ueDocs/cms_Data/docs/pressData/ en/educ/104236.pdf ; Rezolucija Vijeća od 21. studenoga 2008. o boljoj integraciji cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u strategije cjeloživotnog učenja.
(64)    Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda donesena 25. rujna 2015. Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.  http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E
(65)    Zajednički europski referentni okvir za jezike: učenje, poučavanje, ocjenjivanje (ZEROJ) https://www.coe.int/en/web/common-european-framework-reference-languages  
(66)    Okvir digitalnih kompetencija, vidjeti bilješku 30.
(67)    Okvir za poduzetničke kompetencije, vidjeti bilješku 31.
(68)

   Kompetencije demokratske kulture – Živjeti zajedno i ravnopravno u kulturno raznolikim demokratskim društvima (2016.), https://rm.coe.int/16806ccc07

(69)    Europska komisija (2014.), Prirodoslovno obrazovanje za odgovorno građanstvo, vidjeti bilješku 38.
(70)    Zaključci Vijeća o ulozi rada s mladima u podupiranju razvoja ključnih životnih vještina mladih koje im olakšavaju uspješan prijelaz u odraslu dob, aktivno građanstvo i radni život (22. svibnja 2017.),  http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9547-2017-INIT/hr/pdf
(71)    Zaključci Vijeća o jačanju međusektorske suradnje u području politika s ciljem učinkovitog rješavanja socijalno-ekonomskih izazova s kojima se suočavaju mladi (27. svibnja 2015)  2015/C 172/03
(72)    Zaključci Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije (27. svibnja 2015.)  2015/C 172/05
(73)    COM(2017) 248, vidjeti bilješku 20.
(74)    Preporuka Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016H1224(01)&from=HR  
(75)     OJ 2015/C 417/04 , Prilog II.
(76)    COM(2017) 247, vidjeti bilješku 21.
(77)    Na temelju iskustava i stručnih znanja stečenih tijekom izrade Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike, Okvira digitalnih kompetencija i Okvira za poduzetničke kompetencije.
(78)    Poput Okvira digitalnih kompetencija, vidjeti bilješku 30.
(79)    Radni dokument službi Komisije: Procjena ključnih kompetencija u inicijalnom obrazovanju i osposobljavanju: političke smjernice, SWD(2012) 371.
(80)    UN-ov četvrti cilj održivog razvoja, vidjeti bilješku 44.

Bruxelles,17.1.2018.

COM(2018) 24 final

PRILOG

 

Prijedlogu preporuke Vijeća

o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje

{SWD(2018) 14 final}


PRILOG
Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje
Europski referentni okvir

Kontekst i ciljevi

Svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine s pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno se kretati na tržištu rada.

Svi imaju pravo na pravovremenu i prilagođenu pomoć u poboljšavanju izgleda za zapošljavanje ili samozapošljavanje. To uključuje pravo na potporu pri traženju posla, osposobljavanju i prekvalifikaciji.

Ta su načela definirana u europskom „Stupu socijalnih prava”.

U vrlo povezanom svijetu koji se brzo mijenja svaka će osoba trebati posjedovati širok raspon vještina i kompetencija te ih kontinuirano razvijati tijekom cijelog života. Ključne kompetencije definirane u ovom Referentnom okviru usmjerene su na postavljanje temelja za postizanje ravnopravnijih i demokratskijih društava. One odgovaraju na potrebu za uključivim i održivim razvojem, socijalnom kohezijom i daljnjim razvojem demokratske kulture.

Glavni ciljevi Referentnog okvira su:

a) prepoznati i definirati ključne kompetencije potrebne za zapošljivost, osobno ispunjenje, aktivno građanstvo i socijalnu uključenost;

b) osigurati europski referentni alat za donositelje politike, pružatelje obrazovanja i osposobljavanja, odgojno-obrazovne djelatnike, poslodavce i same učenike;

c) podupirati napore na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se poticao razvoj kompetencija iz perspektive cjeloživotnog učenja.

Ključne kompetencije

Za potrebe ove Preporuke kompetencije se definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova, pri čemu:

a) znanje se sastoji od već postojećih činjenica i podataka, koncepata, ideja i teorija koje podupiru razumijevanje određenog područja ili teme;

b) vještine se definiraju kao sposobnost i mogućnost provođenja procesa i korištenja postojećim znanjem za postizanje rezultata;

c) stavovi opisuju spremnost na djelovanje ili reagiranje na ideje, osobe ili situacije te povezani način razmišljanja.

Ključne kompetencije one su koje svi pojedinci trebaju za osobno ispunjenje i razvoj, zapošljivost, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Razvijaju se u okviru cjeloživotnog učenja, od ranog djetinjstva do odrasle dobi, te kroz formalno, neformalno i informalno učenje.

Sve ključne kompetencije smatraju se jednako važnima; svaka od njih pridonosi uspješnom životu u društvu. Kompetencije se mogu primijeniti u različitim kontekstima i u različitim kombinacijama. Preklapaju se i isprepliću; aspekti važni za jedno područje ojačat će kompetenciju u drugom području. Vještine kao što su kritičko razmišljanje, rješavanje problema, timski rad, komunikacijske i pregovaračke vještine, analitičke vještine, kreativnost i međukulturne vještine dio su ključnih kompetencija.

·U Referentnom okviru utvrđuje se osam ključnih kompetencija:

·kompetencija pismenosti,

·jezična kompetencija,

·matematička kompetencija te kompetencija u prirodnim znanostima, tehnologiji i inženjerstvu,

·digitalna kompetencija,

·osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja,

·građanska kompetencija,

·kompetencija poduzetnosti,

·kompetencija kulturne svijesti i izražavanja.

1.Kompetencija pismenosti

Pismenost je sposobnost prepoznavanja, razumijevanja, izražavanja, stvaranja i tumačenja pojmova, osjećaja, činjenica i mišljenja u usmenom i pisanom obliku, koristeći se vizualnim, zvučnim/audio i digitalnim materijalima u različitim disciplinama i kontekstima. To podrazumijeva sposobnost učinkovitog komuniciranja i povezivanja s drugima na primjeren i kreativan način.

Razvoj pismenosti čini osnovu za daljnje učenje i daljnju jezičnu interakciju. Ovisno o kontekstu, kompetencija pismenosti može se razviti na materinskom jeziku, jeziku školovanja i/ili službenom jeziku zemlje ili regije.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Pismenost uključuje sposobnost čitanja i pisanja te dobro razumijevanje pisanih informacija. Pojedinac mora poznavati vokabular, funkcionalnu gramatiku i funkcije jezika. To uključuje poznavanje glavnih vrsta verbalne interakcije, različitih književnih i neknjiževnih tekstova te glavnih obilježja različitih jezičnih stilova i registara.

Pojedinci bi trebali imati vještine za pisano i usmeno komuniciranje u različitim situacijama te za praćenje i prilagodbu vlastite komunikacije u skladu s okolnostima. Ta sposobnost uključuje i sposobnosti razlikovanja i korištenja različitih vrsta izvora, traženja, prikupljanja i obrade informacija, korištenja pomagalima, te formuliranja i izražavanja usmenih i pismenih argumenata na uvjerljiv način primjeren kontekstu.

Pozitivan stav prema pismenosti uključuje sklonost kritičnom i konstruktivnom dijalogu, uvažavanje estetskih vrijednosti i interes za interakciju s drugima. Podrazumijeva svijest o utjecaju jezika na druge i potrebu za razumijevanjem i upotrebom jezika na pozitivan i društveno odgovoran način.

2.Jezična kompetencija

Ova kompetencija definira sposobnost prikladne i učinkovite upotrebe različitih jezika za komunikaciju. Obuhvaća iste glavne vještine kao i pismenost: temelji se na sposobnosti razumijevanja, izražavanja i tumačenja pojmova, misli, osjećaja, činjenica i mišljenja u usmenom i pisanom obliku (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) u različitim društvenim i kulturnim kontekstima u skladu s vlastitim željama ili potrebama. Po potrebi, može uključivati​održavanje i daljnje razvijanje kompetencija materinskog jezika.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Potrebno je poznavati vokabular i funkcionalnu gramatiku različitih jezika te glavne vrste verbalne interakcije i jezičnih registara. Važno je poznavati društvene konvencije, kulturološki aspekt i varijabilnost jezika.

Osnovne vještine za ovu kompetenciju uključuju sposobnost razumijevanja izgovorenih poruka, iniciranja, održavanja i zaključivanja razgovora te čitanja, razumijevanja i sastavljanja tekstova, uz različite stupnjeve poznavanja različitih jezika, u skladu s potrebama pojedinca. Pojedinci bi trebali biti u stanju služiti se alatima na odgovarajući način te učiti jezike formalno, neformalno i informalno tijekom cijelog života.

Pozitivan stav uključuje uvažavanje kulturne raznolikosti, zanimanje i radoznalost u pogledu različitih jezika i međukulturne komunikacije. Također uključuje poštovanje individualnoga jezičnog profila svake osobe, uključujući poštovanje materinskog jezika pripadnika manjina i/ili osoba migrantskog podrijetla.

3.Matematička kompetencija te kompetencija u prirodnim znanostima, tehnologiji i inženjerstvu

A. Matematička kompetencija sposobnost je razvijanja i primjene matematičkog mišljenja u rješavanju niza problema u svakodnevnim situacijama. Temelji se na dobroj matematičkoj pismenosti, a naglasak je na procesu i aktivnosti, kao i na znanju. Matematička kompetencija u različitom opsegu uključuje sposobnost i spremnost na upotrebu matematičkih načina razmišljanja (logičko i prostorno razmišljanje) i prikaza (formule, modeli, nacrti, grafikoni, dijagrami).

Kompetencija u prirodnim znanostima odnosi se na sposobnost i spremnost na primjenu znanja i metodologije kojima se objašnjava prirodni svijet radi postavljanja pitanja i zaključivanja na temelju činjenica. Kompetencije u tehnologiji i inženjerstvu primjene su tog znanja i metodologije kao odgovor na percipirane ljudske želje ili potrebe. Kompetencije u području prirodnih znanosti, tehnologije i inženjerstva uključuju razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem i odgovornost pojedinca kao građanina.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

A. Potrebna znanja u području matematike uključuju dobro poznavanje brojeva, mjera i struktura, osnovnih operacija i osnovnih matematičkih prikaza, razumijevanje matematičkih pojmova i koncepata te svijest o pitanjima na koja matematika može ponuditi odgovore.

Pojedinac treba imati vještine za primjenu osnovnih matematičkih načela i procesa u svakodnevnim situacijama kod kuće i na poslu (npr. financijske vještine) te za praćenje i ocjenjivanje argumentacijskog slijeda. Pojedinac bi trebao moći rasuđivati matematički, razumjeti matematički dokaz i komunicirati matematičkim jezikom te upotrebljavati odgovarajuća pomagala, uključujući statističke podatke i grafikone.

Pozitivan stav u matematici temelji se na poštovanju istine te na spremnosti na traženje razloga i procjenu njihove valjanosti.

B. U području prirodnih znanosti, tehnologije i inženjerstva ključno znanje obuhvaća osnovna načela prirodnog svijeta, temeljne znanstvene pojmove, teorije, načela i metode, tehnologiju i tehnološke proizvode i procese te razumijevanje utjecaja znanosti, tehnologije, inženjerstva i ljudskog djelovanja općenito na prirodni svijet. Te kompetencije trebaju omogućiti pojedincima da bolje razumiju načelne prednosti, ograničenja i rizike znanstvenih teorija, primjena i tehnologije u društvima (u vezi s donošenjem odluka, vrijednostima, moralnim pitanjima, kulturom itd.).

Vještine uključuju razumijevanje znanosti kao procesa za istraživanje prirode putem kontroliranih eksperimenata, sposobnost uporabe tehnoloških alata i strojeva i rukovanje njima, kao i sposobnost upotrebe znanstvenih podataka te postupanja s njima radi postizanja cilja ili donošenja odluka ili zaključaka utemeljenih na dokazima te spremnost na odbacivanje vlastitih uvjerenja ako su u suprotnosti s novim eksperimentalnim nalazima. Usto, pojedinci bi trebali moći prepoznati ključne značajke znanstvenog istraživanja te priopćiti zaključke i objasniti rasuđivanje koje je do njih dovelo.

Kompetencija uključuje stav čije su značajke kritičko uvažavanje i radoznalost, zabrinutost za etička pitanja te potpora sigurnosti i ekološkoj održivosti, osobito u vezi sa znanstvenim i tehnološkim napretkom u odnosu na samoga sebe, obitelj, zajednicu i globalna pitanja.

4.Digitalna kompetencija

Digitalna kompetencija uključuje sigurnu, kritičnu i odgovornu upotrebu digitalnih tehnologija i rukovanje njima za učenje, na poslu i za sudjelovanje u društvu. Ona uključuje informatičku i podatkovnu pismenost, komunikaciju i suradnju, stvaranje digitalnih sadržaja (uključujući programiranje), sigurnost (uključujući digitalnu dobrobit i kompetencije povezane s kibersigurnošću) i rješavanje problema.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Pojedinci bi trebali razumjeti kako digitalne tehnologije mogu poduprijeti komunikaciju, kreativnost i inovativnost te biti svjesni njihovih mogućnosti, ograničenja, učinaka i rizika. Trebali bi razumjeti opća načela, mehanizme i logiku koji su temelj razvoja digitalnih tehnologija te poznavati osnovnu funkciju i upotrebu različitih uređaja, softvera i mreža. Pojedinci bi trebali kritički pristupiti valjanosti, pouzdanosti i utjecaju informacija i podataka koji su dostupni s pomoću digitalnih sredstava te biti svjesni pravnih i etičkih načela uključenih u upotrebu digitalnih tehnologija.

Pojedinci bi se trebali moći služiti digitalnim tehnologijama za potporu svojem aktivnom građanstvu i socijalnoj uključenosti, suradnji s drugima i kreativnosti u svrhu postizanja osobnih, društvenih ili komercijalnih ciljeva. Vještine uključuju sposobnost pristupa digitalnom sadržaju te njegove upotrebe, filtriranja, ocjenjivanja, stvaranja, programiranja i dijeljenja. Pojedinci bi trebali moći upravljati informacijama, sadržajem, podacima i digitalnim identitetima te ih štititi, kao i prepoznavati i učinkovito upotrebljavati softver, uređaje, umjetnu inteligenciju ili robote.

Rad s digitalnim tehnologijama i sadržajima zahtijeva misaon i kritičan, ali znatiželjan, otvoren i na budućnost usmjeren stav o njihovom razvoju. Usto je potreban etički, siguran i odgovoran pristup upotrebi tih alata.

5.Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja

Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja sposobnost je promišljanja o sebi, sposobnost učinkovitog upravljanja vremenom i informacijama, surađivanja s drugima na konstruktivan način, zadržavanja otpornosti te upravljanja vlastitim učenjem i karijerom. Uključuje sposobnosti nošenja s nesigurnošću i složenošću, učenja kako učiti, podržavanja vlastite tjelesne i emocionalne dobrobiti, empatije i rješavanja sukoba.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Za uspješne međuljudske odnose i sudjelovanje u društvu nužno je razumjeti kodekse ponašanja i pravila komunikacije koji su općenito prihvaćeni u različitim društvima i okruženjima. Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja zahtijevaju i poznavanje elemenata zdravog uma, tijela i životnog stila. To uključuje poznavanje vlastitih željenih strategija učenja, vlastitih potreba za razvojem kompetencija i raznih načina razvijanja kompetencija te traženje dostupnog obrazovanja, osposobljavanja, karijernih mogućnosti kao i smjernica ili podrške.

Vještine uključuju sposobnost prepoznavanja vlastitih mogućnosti, fokusiranja, nošenja s kompleksnim pitanjima, kritičkog promišljanja i donošenja odluka. To uključuje sposobnost učenja i rada, u suradnji s drugima i samostalno, te organiziranja vlastitog učenja i ustrajanja u njemu, njegova vrednovanja i dijeljenja, traženja podrške kada je to prikladno i učinkovitog upravljanja vlastitom karijerom i društvenim interakcijama. Pojedinci bi trebali biti otporni i sposobni nositi se s neizvjesnošću i stresom. Trebali bi biti u stanju konstruktivno komunicirati u različitim okruženjima, surađivati​u timovima i pregovarati. To uključuje pokazivanje tolerancije, izražavanje i razumijevanje različitih gledišta, kao i sposobnost ulijevanja samopouzdanja i empatije.

Ova se kompetencija temelji na pozitivnom stavu prema osobnom, društvenom i tjelesnom blagostanju i učenju kroz život. Temelji se na stavu čije su odlike suradnja, asertivnost i integritet. To uključuje poštovanje drugih i spremnost na prevladavanje predrasuda i kompromis. Pojedinci bi trebali moći identificirati i postaviti ciljeve, motivirati sami sebe te razvijati otpornost i samopouzdanje kako bi uspješno učili tijekom cijelog života. Stav usmjeren na rješavanje problema potpora je procesu učenja i sposobnosti pojedinca da savlada prepreke i promjene. To uključuje želju za primjenom prethodnog učenja i životnih iskustava te radoznalost u pogledu traženja mogućnosti za učenje i razvoj u različitim životnim situacijama.

6.Građanska kompetencija

Građanska kompetencija sposobnost je da se postupa kao odgovorni građanin te da se u potpunosti sudjeluje u građanskom i društvenom životu na temelju razumijevanja društvenih, gospodarskih i političkih koncepata i struktura, kao i globalnih promjena i održivosti.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Građanska kompetencija temelji se na poznavanju osnovnih pojmova koji se odnose na pojedince, skupine, radne organizacije, društvo, gospodarstvo i kulturu. Uključuje razumijevanje europskih zajedničkih vrijednosti, kako su navedene u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Obuhvaća poznavanje suvremenih događaja, kao i kritičko razumijevanje glavnih zbivanja u nacionalnoj, europskoj i svjetskoj povijesti. Osim toga, uključuje svijest o ciljevima, vrijednostima i politikama društvenih i političkih pokreta, kao i o održivim sustavima, posebice klimatskim i demografskim promjenama na globalnoj razini i njihovim temeljnim uzrocima. Neophodno je poznavanje europske integracije kao i svijest o raznolikosti i kulturnim identitetima u Europi i svijetu. To uključuje razumijevanje multikulturne i društveno-gospodarske dimenzije europskih društava i načina na koji nacionalni kulturni identitet doprinosi europskom identitetu.

Vještine u okviru građanske kompetencije odnose se na sposobnost učinkovite suradnje s drugima u svrhu općeg ili javnog interesa, uključujući održivi razvoj društva. To uključuje vještine kritičkog mišljenja i konstruktivno sudjelovanje u aktivnostima zajednice, kao i odlučivanje na svim razinama, od lokalne i nacionalne do europske i međunarodne razine. Također uključuje sposobnost pristupa tradicionalnim i novim oblicima medija, njihovo kritičko razumijevanje i interakciju s tim medijima.

Poštovanje ljudskih prava kao osnove za demokraciju temelj je odgovornog i konstruktivnog stava. Konstruktivno sudjelovanje uključuje spremnost na sudjelovanje u demokratskom odlučivanju na svim razinama i u građanskim aktivnostima. Uključuje potporu društvenoj i kulturnoj raznolikosti, ravnopravnost spolova i socijalnu koheziju te spremnost da se poštuje privatnost drugih i preuzme odgovornost za okoliš. Zanimanje za političke i društveno-gospodarske događaje i međukulturnu komunikaciju potrebno je za pripremanje na prevladavanje predrasuda, ali i na postizanje kompromisa kad je to potrebno te za osiguravanje socijalne pravde i pravednosti.

7.Kompetencija poduzetnosti

Kompetencija poduzetnosti odnosi se na sposobnost djelovanja na temelju mogućnosti i ideja te njihovo pretvaranje u vrijednosti za druge. Temelji se na kreativnosti, kritičkom razmišljanju i rješavanju problema, preuzimanju inicijative i ustrajnosti te sposobnosti suradnje s drugima radi planiranja projekata i upravljanja projektima koji su od kulturne, društvene ili komercijalne vrijednosti.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Kompetencija poduzetnosti podrazumijeva svijest o različitim situacijama i prilikama za pretvaranje ideja u djelo u okviru osobnih, društvenih i profesionalnih aktivnosti i razumijevanje toga kako one nastaju. Pojedinci trebaju znati i razumjeti pristupe planiranju projekata i upravljanju projektima, koji uključuju procese i resurse. Trebaju razumjeti ekonomiju te društvene i gospodarske prilike i izazove s kojima se suočavaju poslodavac, organizacija ili društvo. Također trebaju biti svjesni etičkih načela i imati samosvijest o vlastitim snagama i slabostima.

Poduzetničke vještine temelje se na kreativnosti koja uključuje maštu, strateško razmišljanje i rješavanje problema te kritičko i konstruktivno promišljanje u okviru razvoja kreativnih procesa i inovacija. Uključuju sposobnost samostalnog rada, ali i rada s drugima u timu, kao i sposobnost mobilizacije resursa (ljudi i stvari) i održavanja aktivnosti. To uključuje sposobnost donošenja financijskih odluka koje se odnose na cijenu i vrijednost. Važna je sposobnost učinkovitog komuniciranja i pregovaranja s drugima te suočavanja s neizvjesnošću, dvosmislenošću i rizikom koji su dio donošenja promišljenih odluka.

Poduzetnički stav karakteriziraju smisao za inicijativu i djelovanje, proaktivnost, usmjerenost na budućnost, odvažnost i ustrajnost u ostvarivanju ciljeva. Uključuje želju za motiviranjem drugih ljudi i vrednovanjem njihovih ideja, empatiju i brigu za ljude i svijet te prihvaćanje odgovornosti uz primjenu etičkih pristupa u cijelom procesu.

8.Kompetencija kulturne svijesti i izražavanja

Kompetencija kulturne svijesti i izražavanja uključuje razumijevanje i poštovanje načina na koji se ideje i smisao kreativno izražavaju i prenose u različitim kulturama u obliku niza umjetničkih i drugih kulturnih formi. To uključuje razumijevanje, razvijanje i izražavanje vlastitih ideja i osjećaja pripadnosti ili uloge u društvu na različite načine i u različitim kontekstima.

Osnovno znanje, vještine i stavovi povezani s ovom kompetencijom

Ova kompetencija zahtijeva poznavanje lokalnih, nacionalnih, europskih i globalnih kultura i načina izražavanja, uključujući predmetne jezike, baštinu, tradiciju i kulturne proizvode, te razumijevanje međusobnih utjecaja tih načina izražavanja, ali i njihova utjecaja na ideje pojedinca. Uključuje razumijevanje različitih načina komuniciranja ideja između autora, sudionika i publike u pisanim, tiskanim i digitalnim tekstovima, kazalištu, filmu, plesu, igrama, umjetnosti i dizajnu, glazbi, ritualima i arhitekturi, kao i hibridnim oblicima. Zahtijeva razumijevanje vlastitog identiteta koji se razvija u svijetu kulturne različitosti i načina na koji se umjetnošću i drugim kulturnim formama može doživjeti, ali i oblikovati svijet.

Vještine uključuju sposobnost izražavanja i tumačenja figurativnih i apstraktnih ideja, iskustava i emocija s empatijom te sposobnost da se to čini putem umjetnosti i drugih kulturnih oblika. Uključuju i sposobnost prepoznavanja i realizacije mogućnosti za stvaranje osobne, društvene ili komercijalne vrijednosti putem umjetnosti i drugih kulturnih formi te sposobnost sudjelovanja u kreativnim procesima, kao pojedinac, ali i u skupini.

Važno je imati otvoren stav i poštovanje prema različitim kulturnim načinima izražavanja, ali i etički i odgovoran pristup intelektualnom i kulturnom vlasništvu. Pozitivan stav uključuje i radoznalost prema svijetu, otvorenost prema zamišljanju novih mogućnosti i spremnost na sudjelovanje u kulturnim iskustvima.

9.Podupiranje razvoja ključnih kompetencija

Ključne su kompetencije dinamična kombinacija znanja, vještina i stavova koje učenik treba razvijati tijekom cijelog života, počevši od rane dobi nadalje. Visokokvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje omogućuju da svi razvijaju ključne kompetencije. Stoga se pristupi usmjereni na kompetencije mogu primjenjivati u svim obrazovnim okruženjima te okruženjima osposobljavanja i učenja tijekom cijelog života.

U cilju potpore obrazovanju, osposobljavanju i učenju usmjerenom na kompetencije u kontekstu cjeloživotnog učenja utvrđena su tri izazova: primjena različitih pristupa i konteksta učenja, potpora nastavnicima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima te ocjenjivanje i vrednovanje razvoja kompetencija. Kao odgovor na te izazove mogu se izdvojiti određene dobre prakse.

a.Različiti pristupi učenju i konteksti učenja

(a)Interdisciplinarno učenje, partnerstva između različitih obrazovnih razina, sudionici u osposobljavanju i učenju, uključujući sudionike s tržišta rada, ali i koncepti kao što su sveobuhvatni pristupi školovanju s naglaskom na suradničkom poučavanju i učenju te aktivno sudjelovanje i odlučivanje učenika mogu obogatiti učenje. Međusektorska suradnja ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i vanjskih aktera iz poslovnog svijeta, umjetnosti, sporta i zajednice mladih, ustanova visokog obrazovanja ili znanstvenih instituta mogu biti ključni za uspješno razvijanje kompetencija.

(b)Stjecanje osnovnih vještina kao i širi razvoj kompetencija mogu se poticati sustavnim nadopunjavanjem akademskog učenja socijalnim i emocionalnim učenjem, umjetnošću i sportom. Jačanje osobne i socijalne kompetencije te kompetencije učenja od rane dobi može biti temelj za razvoj osnovnih vještina.

(c)Metodologije učenja kao što je učenje temeljeno na istraživanjima i projektima, kombinirano učenje, ili učenje temeljeno na umjetnosti ili igrama mogu povećati motivaciju i angažman. Isto tako, eksperimentalno učenje, učenje na radnom mjestu i znanstvene metode u prirodnim znanostima, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) mogu poticati razvoj različitih kompetencija.

(d)Učenici, odgojno-obrazovni djelatnici i pružatelji obrazovnih usluga mogu se poticati na primjenu digitalnih tehnologija kako bi unaprijedili učenje i poduprli razvoj digitalnih kompetencija. Na primjer, sudjelovanjem u inicijativama Unije kao što je „Europski tjedan programiranja” 1 . Upotreba alata za samoprocjenu, kao što je alat SELFIE 2 , mogla bi poboljšati digitalne sposobnosti pružatelja usluga obrazovanja, osposobljavanja i učenja.

(e)Konkretne prilike za stjecanje poduzetničkih iskustava, kao što su mini poduzeća, pripravništva u poduzećima ili posjet poduzetnika ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje, mogu biti osobito korisne za mlade, ali i za odrasle i za nastavnike. Mladima bi se omogućilo najmanje jedno poduzetničko iskustvo tijekom osnovnog ili srednjoškolskog obrazovanja. Partnerstva škola i poduzeća te platforme na lokalnoj razini, posebice u ruralnim područjima, mogu biti ključni čimbenici u širenju poduzetničkog obrazovanja. Odgovarajuće stručno usavršavanje nastavnika i ravnatelja te potpora nastavnicima i ravnateljima mogu biti ključni za održavanje stalnog napretka i postizanje vodstva.

(f)Jezična kompetencija može se razviti uskom suradnjom obrazovnih okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja u inozemstvu, mobilnošću odgojno-obrazovnih djelatnika i učenika, ili upotrebom mreže eTwinning, platforme EPALE i sličnih internetskih portala.

(g)Mladi i odrasli koji su u nepovoljnom položaju, bilo zbog svojeg socioekonomskog položaja ili migrantskog podrijetla, ili imaju posebne obrazovne potrebe mogli bi dobiti odgovarajuću potporu u uključivim okruženjima kako bi ispunili svoj obrazovni potencijal. Takva potpora može se sastojati od jezične, akademske ili emocionalne potpore, uzajamnog poučavanja, izvannastavnih aktivnosti, profesionalnog usmjeravanja ili materijalne potpore.

(h)Suradnja obrazovnih okruženja te okruženja osposobljavanja i učenja na svim razinama može biti ključna za poboljšanje kontinuiteta razvoja kompetencija učenika tijekom cijelog života i za razvoj inovativnih pristupa učenju.

(i)Suradnja između partnerskih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje te partnera izvan odgojno-obrazovnog sustava u lokalnim zajednicama i poslodavaca u kombinaciji s formalnim i neformalnim učenjem podupire razvoj kompetencija i može olakšati prelazak iz obrazovanog sustava na posao.

b.Potpora odgojno-obrazovnim djelatnicima

(a)Pristupi obrazovanju, osposobljavanju i učenju koji su usmjereni na kompetencije i koji se ugrađuju u početno obrazovanje i kontinuirani profesionalni razvoj mogu pomoći odgojno-obrazovnim djelatnicima da promijene poučavanje i učenje u svojim okruženjima i da budu kompetentni u provedbi pristupa.

(b)Odgojno-obrazovne djelatnike može se podupirati da u svojim specifičnim kontekstima putem razmjene osoblja i uzajamnog učenja razvijaju pristupe usmjerene na kompetencije čime bi se omogućile fleksibilnost i autonomija u organiziranju učenja putem mreža, suradnje i zajednica prakse.

(c)Odgojno-obrazovnim djelatnicima moglo bi se pomoći u stvaranju inovativnih praksi, sudjelovanju u istraživanju i prikladnoj upotrebi novih tehnologija za pristupe u nastavi i učenju usmjerene na kompetencije.

(d)Odgojno-obrazovnim djelatnicima mogu se dati smjernice, pristup centrima stručnosti, odgovarajućim alatima i materijalima koji mogu poboljšati metode i praksu poučavanja i učenja.

c.Procjena i vrednovanje razvoja kompetencija

(a)Opisi ključnih kompetencija mogu se prenijeti u okvire ishoda učenja koji bi se mogli dopuniti odgovarajućim alatima za dijagnostičku formativnu i sumativnu procjenu i vrednovanje na odgovarajućim razinama 3 .

(b)Digitalne tehnologije mogle bi osobito pridonijeti evidentiranju različitih dimenzija napretka učenika, uključujući poduzetničko učenje.

(c)Mogu se razviti različiti pristupi procjeni ključnih kompetencija u neformalnim i informalnim okruženjima učenja, uključujući povezane aktivnosti poslodavaca, savjetnika za profesionalno usmjeravanje i socijalnih partnera. Oni bi trebali biti dostupni svima, a posebice niskokvalificiranim pojedincima kako bi se podržao njihov napredak u daljnjem učenju.

(d)Vrednovanje ishoda učenja stečenih neformalnim i informalnim učenjem moglo bi se proširiti i postati robusnije, u skladu s Preporukom Vijeća o vrednovanju prethodnog neformalnog i informalnog učenja, uključujući različite postupke vrednovanja i upotrebu alata kao što su Europass i Youthpass.

(1)    Tjedan programiranja, http://codeweek.eu/
(2)    Alat za samoprocjenu digitalnih sposobnosti (SELFIE), https://ec.europa.eu/jrc/en/digcomporg/selfie-tool , ili    HEInnovate, https://heinnovate.eu/
(3)    Primjerice, Zajednički europski referentni okvir za jezike, Okvir digitalnih kompetencija, Okvir za poduzetničke kompetencije i opisi kompetencija prema programu PISA pomoćni su materijali za procjenu kompetencija.