6.12.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 440/73


Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Obnovljeni program za istraživanje i inovacije – prilika da Europa oblikuje svoju budućnost”

(Doprinos Europske komisije neformalnom sastanku čelnika EU-a u Sofiji 16. svibnja 2018.)

(COM(2018) 306 final)

(2018/C 440/11)

Izvjestitelj:

Ulrich SAMM

Suizvjestitelj:

Stefano PALMIERI

Zahtjev za savjetovanje:

Europska komisija, 18.6.2018.

Pravni temelj:

članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

 

 

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

4.9.2018.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

19.9.2018.

Plenarno zasjedanje br.:

537

Rezultat glasovanja

(za/protiv/suzdržani):

196/1/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da je i u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Komisija istaknula da istraživanje i inovacije i dalje moraju biti ključan prioritet EU-a.

1.2.

EGSO pozdravlja činjenicu da bi trebalo staviti veći naglasak na inovacije i podsjeća na svoj poziv da buduća politika financiranja bude uravnotežena za cijeli lanac istraživanja i inovacija, od temeljnog istraživanja do istraživanja usmjerenog na proizvode. Inovacije su ključne za gospodarski rast, a novi će instrumenti biti osobito korisni za MSP-ove. EGSO ponovno ističe važnost javnih ulaganja u istraživanje i razvoj kao ključnih pokretača za stvaranje i održavanje učinka prelijevanja na gospodarstva država članica.

1.3.

EGSO pozdravlja i nastojanje da se dodatno pojednostave pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo kombiniranje različitih fondova, što može biti od ključne važnosti za prevladavanje velikih nejednakosti među državama članicama i regijama u pogledu broja uspješnih projekata u području istraživanja i inovacija.

1.4.

Program Obzor Europa treba ulagati u područja gdje postoji posebna europska dodana vrijednost. Potrebno je dati prednost suradničkim istraživačkim projektima jer oni ispunjavaju taj zahtjev u mjeri u kojoj gotovo nijedan drugi program to ne može postići.

1.5.

EGSO je uvjeren da se mnogi veliki društveni izazovi mogu riješiti samo na europskoj razini i da su za njih potrebni zajednički napori nekoliko aktera, koji nadilaze područje primjene pojedinačnih suradničkih istraživačkih projekata. Stoga se podržava ideja misija.

1.6.

Potpora mobilnosti istraživača putem programa aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) još je jedan ključni element za daljnje jačanje europskog istraživačkog prostora, dok bi se europskim i nacionalnim politikama trebalo nastojati uspostaviti odgovarajuće i privlačne radne uvjete za stručnjake kako bi se izbjegla pojava „odljeva mozgova”, koja je kontraproduktivna za postizanje usklađenosti u EU-u.

1.7.

EGSO smatra da je potrebno povećati ulaganja EU-a kako bi se europskim radnicima pomoglo da budu u tijeku s novim kretanjima u digitalnim zanimanjima i da za njih steknu kvalifikacije.

1.8.

EGSO smatra da je potrebno učinkovitije podupirati inicijative kojima se MSP-ovima pomaže da iskoriste rezultate istraživanja i inovacija te ostvare njihov potencijal.

2.   Uvod

2.1.

Na neformalnom sastanku čelnika EU-a o inovacijama održanom u Sofiji 16. svibnja 2018. Europska komisija pozvala je prisutne da rasprave i daju strateške smjernice u pogledu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira općenito, a posebno u pogledu prioriteta koji će se dati istraživanju i inovacijama. U tu je svrhu Europska komisija predložila prioritete i nove inicijative u svojoj komunikaciji (1).

2.2.

Taj prijedlog također služi kao prvi korak ka definiranju sljedećeg okvirnog programa (Okvirni program 9 ili Obzor Europa) s ciljem nastavka i poboljšanja uspješnog programa Obzor 2020 (2).

2.3.

Također se predlažu aktivnosti za potporu inovacijama i jačanju industrijskog vodstva nakon obnovljene strategije industrijske politike EU-a (3).

3.   Sažetak prijedloga

3.1.

Prijedlogom Europske komisije namjerava se osigurati da istraživanje i inovacije i dalje ostanu jedna od ključnih politika EU-a i prioriteti financiranja u budućnosti s pomoću različitih proračunskih instrumenata. Stavlja se veći naglasak na inovacije kako bi Europa postala predvodnik u inovacijama kojima se stvaraju nova tržišta.

3.2.

Komisija predlaže da se povećaju ulaganja u istraživanje i inovacije dodjelom otprilike 100 milijardi EUR za budući program Obzor Europa i Program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje (4).

3.3.

Komisija je predložila i da se mobilizira oko 11 milijardi EUR za tržišne instrumente, uključujući financijske instrumente i proračunska jamstva u okviru fonda InvestEU, čime bi se zauzvrat mobiliziralo oko 200 milijardi EUR privatnih ulaganja za potporu istraživanjima i inovacijama.

3.4.

Države članice potiče se da poduzmu potrebne korake kako bi povećale svoju potrošnju na istraživanje i inovacije radi postizanja cilja od 3 % bruto domaćeg proizvoda.

3.5.

Pokretanje prvog skupa misija istraživanja i inovacija na razini EU-a s odvažnim, ambicioznim ciljevima i snažnom europskom dodanom vrijednošću. Misijama će se potaknuti ulaganja i sudjelovanje različitih sektora duž lanaca vrijednosti, različitih političkih područja (npr. energetika i klima, promet, napredna proizvodnja, zdravlje i prehrana, digitalna industrija), znanstvenih disciplina (uključujući društvene i humanističke znanosti).

3.6.

Predlaže se da se prilikom svakog preispitivanja politike i zakonodavstva regulatornih okvira EU-a i nacionalnih regulatornih okvira primijeni načelo inovativnosti kako bi se zajamčilo da se u potpunosti ocijeni učinak na inovaciju.

3.7.

Osnovat će se Europsko vijeće za inovacije (EIC) kako bi se utvrdile i potaknule revolucionarne i disruptivne inovacije, s naglaskom na brze, visokorizične inovacije s velikim potencijalom stvaranja potpuno novih tržišta.

3.8.

Mjere za povećanje privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije i inicijative za rast:

uvođenje programa paneuropskih krovnih fondova poduzetničkoga kapitala (VentureEU),

prenošenje Direktive (5) o okvirima za preventivno restrukturiranje, pružanju druge prilike i mjerama za povećanje učinkovitosti restrukturiranja i postupaka u pogledu nesolventnosti i razrješenja.

3.9.

Daljnje pojednostavljenje pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo neometano kombiniranje različitih fondova i bolje korištenje zajedničkih standarda za procjenu projekata u području istraživanja i inovacija.

3.10.

Komisija se zalaže za porezni sustav (6) koji bi podržavao inovacije dopuštajući da se troškovi ulaganja u istraživanje i inovacije odbijaju od poreza, uz dodatne olakšice za mlada poduzeća.

3.11.

Uvođenje oznake za otvorenu znanost za sveučilišta i javne istraživačke organizacije kako bi ih se osnažilo da potiču poduzetnički duh i razvijaju veću interdisciplinarnost.

4.   Opće napomene

4.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da je i u kontekstu Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Komisija istaknula da istraživanje i inovacije i dalje moraju biti ključan prioritet EU-a. Snažan i uspješan program kojim se objedinjuju izvrsnost, zajedničke istraživačke infrastrukture, prekogranična suradnja i sinergije među sveučilištima, industrijom, malim i srednjim poduzećima i istraživačkim organizacijama ključan je politički instrument za postizanje održivog europskog gospodarskog rasta i konkurentnosti te za rješavanje velikih izazova s kojima se suočava europsko društvo.

4.2.

EGSO pozdravlja činjenicu da bi trebalo staviti veći naglasak na inovacije i podsjeća na svoj poziv da buduća politika financiranja bude uravnotežena za cijeli lanac istraživanja i inovacija, od temeljnog istraživanja do istraživanja usmjerenog na proizvod (7). Inovacije su ključne za gospodarski rast, a novi će instrumenti biti osobito korisni za MSP-ove. EGSO ponovno ističe važnost javnih ulaganja u istraživanje i razvoj kao ključnih pokretača za stvaranje i održavanje učinka prelijevanja na gospodarstva država članica.

4.3.

Kad je riječ o visokim očekivanjima koja se odnose na učinak programa Obzor Europa i njegovu ulogu u osiguravanju europske konkurentnosti, EGSO preporučuje financiranje od 120 milijardi EUR, što je predložio i Europski parlament. Europske institucije moraju pokazati da su shvatile veliku važnost koju istraživanje i inovacije imaju za buduću konkurentnost EU-a.

4.4.

EGSO smatra da je potrebno povećati ulaganja EU-a kako bi se europskim radnicima pomoglo da budu u tijeku s novim kretanjima u digitalnim zanimanjima i da za njih steknu kvalifikacije. Povrh toga, EGSO smatra da je potrebno učinkovitije podupirati inicijative kojima se MSP-ovima pomaže da iskoriste rezultate istraživanja i inovacija te ostvare njihov potencijal.

5.   Posebne napomene

5.1.   Istraživanje u cijelom lancu vrijednosti

5.1.1.

Europske strukturne i investicijske fondove trebalo bi upotrebljavati za uključivanje regija u inovacijsko gospodarstvo. Trebalo bi stvoriti sinergije s programom Obzor Europa, fondom InvestEU, Europskim socijalnim fondom, programom Erasmus+, programom Digitalna Europa, zajedničkom poljoprivrednom politikom i drugim programima.

5.1.2.

EU je najotvorenije područje istraživanja i inovacija u svijetu. U svoje projekte prihvaća istraživačke organizacije iz cijelog svijeta te intenzivno surađuje s međunarodnim partnerima na zajedničkim programima. Program Obzor Europa treba ulagati u područja gdje postoji posebna europska dodana vrijednost. Potrebno je dati prednost suradničkim istraživačkim (8) projektima jer oni taj zahtjev ispunjavaju kao gotovo nijedan drugi program: kako bi se postigao daljnji napredak u pogledu društvenih izazova koji se ne mogu riješiti na nacionalnoj razini, takvi projekti okupljaju najbolje znanstvenike i najinovativnije MSP-ove i dionike iz industrije u Europi. Kombiniranjem vještina i kompetencija u različitim disciplinama suradnički istraživački projekti stvaraju vrijedne koristi za europske građane.

5.1.3.

EGSO je uvjeren da se mnogi veliki društveni izazovi mogu riješiti samo na europskoj razini i da su za njih potrebni zajednički napori nekoliko aktera, koji nadilaze područje primjene pojedinačnih suradničkih istraživačkih projekata. Stoga se podržava ideja misija. EGSO priznaje da zajednički ambiciozni ciljevi mogu potaknuti i stvoriti zamah, tj. spremnost na djelovanje u različitim zajednicama, uključujući javnost. Misije bi trebale ponuditi dugoročnu perspektivu financiranja tijekom cijelog razdoblja financiranja programa Obzor Europa. Vrlo je važno da su misije prije svega osmišljene kao velike istraživačke misije čak i ako su u njihove potprojekte uključeni različiti dionici. Da bi se postigli ambiciozni ciljevi misija, one trebaju obuhvaćati cijeli inovativni lanac i uključivati istraživačke aktivnosti na svim razinama tehnološke spremnosti. EGSO poziva na to da se ne pridaje previše značaja samo konceptu misija, nego da im se osigura odgovarajuće financiranje potrebno za ostvarivanje njihovih ciljeva. Ti ciljevi trebali bi biti ostvarivi i konkretni.

5.1.4.

Jedna od jakih strana europskih istraživačkih okvirnih programa jest njihova konkretna obveza na razini EU-a da se potiče Europski istraživački prostor koji je otvoren za sve države članice. Jače sinergije između sljedećeg okvirnog programa i strukturnih fondova mogle bi podržati tu otvorenost. Djelotvornije prevladavanje jaza između regija jedan je od glavnih političkih izazova za naredne godine, a djelotvorna partnerstva među istraživačkim institucijama mogu biti jedan od ključnih elemenata.

5.1.5.

Jedan od važnih instrumenta u tom kontekstu jesu vodeće inicijative u području budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju (FET). Za njih je svojstvena snažna usmjerenost na razvoj inovativnih tehnologija. To je jedinstvena prednost. Europa mora dopustiti velike i dugoročne projekte koji mogu podnijeti određenu razinu neizvjesnosti i koji su inovativni i usmjereni na budućnost. Stoga bi se vodeće inicijative u području FET-a trebale jasno razlikovati od misija. Važno je da se buduće vodeće inicijative u području FET-a pokrenu kako je planirano te da i dalje imaju prednost kod financiranja.

5.1.6.

Omogućivanje pristupačnosti istraživačke infrastrukture u cijelom EU-u i šire jedan je od primjera uspješnosti okvirnih programa. Nedvojbeno je da vrhunska istraživačka infrastruktura privlači vrhunske znanstvenike, a vrlo je često sâm pristup istraživačkoj infrastrukturi ono što omogućuje revolucionarne rezultate. Stoga su u istraživačkoj infrastrukturi hitno potrebna veća financijska sredstva na europskoj razini, a ne smanjenje udjela u proračunu koje je Europska komisija navela u svom prijedlogu. Osiguranje pristupa za korisnike iz država EU13 trebalo bi biti prioritet.

5.1.7.

Potpora mobilnosti istraživača putem programa aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) još je jedan ključan element za daljnje jačanje Europskog istraživačkog prostora i stvaranje utjecaja koji se ne može postići na nacionalnoj razini. EGSO pozdravlja sve inicijative namijenjene potpori mobilnosti istraživača koji rade u malim i srednjim poduzećima. Međutim, EGSO je zabrinut zbog pojave „odljeva mozgova”, koju financiranje mobilnosti možda čak i potencira, te stoga poziva na to da se europske i nacionalne politike usmjere na uspostavu odgovarajućih i privlačnih radnih uvjeta za stručnjake kako bi se izbjegla ta pojava, koja je kontraproduktivna za postizanje usklađenosti u EU-u.

5.1.8.

Valja napomenuti da akademski dionici iz javno financiranih institucija u mnogim državama članicama ne smiju uzimati zajmove. Program Obzor Europa stoga treba prvenstveno ostati usredotočen na sufinanciranje, a ne na zajmove.

5.1.9.

EGSO se pridružuje pozivu državama članicama da poduzmu potrebne korake kako bi povećale svoju potrošnju u području istraživanja i inovacija radi postizanja cilja od 3 % BDP-a.

5.2.   Istraživanje i inovacije za nova tržišta i koheziju u Europi

5.2.1.

Kako je istaknuto u Sedmom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, istraživanje i inovacije u EU-u i dalje su vrlo koncentrirani u ograničenom broju regija. U sjeverozapadnim državama članicama dobra povezanost među regijama, visokokvalificirana radna snaga i privlačno poslovno okruženje omogućili su da se „istraživanje i inovacije” iskoriste kao konkretni pokretači za potporu gospodarskoj konkurentnosti i socijalnoj koheziji. U južnim i istočnim državama članicama inovacijski su rezultati slabiji, a regije koje se nalaze nedaleko od inovacijskih središta, uglavnom glavnih gradova, nemaju koristi od njihove blizine. Zato su potrebne politike koje povezuju poduzeća, istraživačke centre i specijalizirane poslovne usluge među regijama. EGSO smatra da dodatno pojednostavljenje pravila o državnim potporama kako bi se olakšalo neometano kombiniranje različitih fondova može biti od ključne važnosti za ostvarivanje tog cilja.

5.2.2.

U programima za istraživanje i inovacije nakon 2020. godine treba uzeti u obzir specifičnu gospodarsku, društvenu i teritorijalnu dimenziju svojstvenu određenoj regiji EU-a te izbjegavati provedbu univerzalnih strategija. Taj se pristup može podržati provedbom strategija temeljenih na otvorenim inovacijama. U pogledu teritorijalne dimenzije politika za istraživanja i inovacije važno je izraditi nove programe i prioritete uzimajući u obzir gospodarske i socijalne aspekte koji karakteriziraju područja na kojima će se predmetne mjere provoditi.

5.2.3.

Politike i programi za istraživanja i inovacije nakon 2020. godine trebali bi biti u skladu s ciljevima „gospodarstva za opće dobro”, održivog gospodarskog modela usmjerenog na socijalnu koheziju. Gospodarstvo za opće dobro predstavlja postupak „socijalnih inovacija” i pozitivnog pothvata za promicanje i podupiranje novih zamisli kojima se istodobno zadovoljavaju društvene potrebe, stvaraju novi društveni odnosi i jača stvaranje gospodarske vrijednosti.

5.2.4.

Usprkos velikim naporima uloženima u provedbu programa za razdoblje 2014. – 2020., pristup malih i srednjih poduzeća mogućnostima rasta proizašlim iz inovacija gotovo je beznačajan kad su u pitanju konkurentnost i otvaranje radnih mjesta. Sustav potpora za istraživanje i inovacije u određenim regijama još je previše složen, što odvraća mikropoduzeća i mala poduzeća posebice od projekata EU-a. Stoga EGSO pozdravlja razvoj Europskog vijeća za inovacije (EIC) koji bi trebao ubrzati komercijalizaciju i rast inovacija novoosnovanih poduzeća nastalih iz projekata programa Obzor Europa. EIC bi mogao postati brži mehanizam za dovršavanje posljednjih koraka za prevladavanje inovacijskog jaza.

5.2.5.

Kako bi se mogućnosti koje istraživanje i inovacije nude pretvorile u čimbenike konkurentnosti i gospodarskog razvoja, od ključne je važnosti podupirati suradnju malih i srednjih poduzeća s ustanovama za istraživanje, razvoj i inovacije te poticati novoosnovana poduzeća utemeljena na transferu istraživanja i inovacija, kao i savjetovanje i prikupljanje sredstava. EGSO smatra da je važno podupirati transfer i kapitalizaciju modela „peterostruke spirale” (9) kako bi se potaknula javna i privatna partnerstva.

5.2.6.

Mala i srednja poduzeća mogla bi biti predvodnici u smislu „socijalnih otvorenih inovacija” u kojima su ljudsko znanje za umrežavanje i kapaciteti za zajednički rad na stvaranju, osmišljavanju i inovacijama temelj za potpuno ostvarenje socijalnih inovacija u cijeloj Europi. Postoji potreba za promicanjem odgovarajućih inovacijskih politika za mala i srednja poduzeća kao nastavak na ono što je već ostvareno zahvaljujući inicijativi EUREKA. S takvim zadatkom mogle bi se posebno suočiti institucije koje mogu izravno podupirati mala i srednja poduzeća u uključivanju u razvoj poslovanja i inovacije, kao što su gospodarske komore.

5.2.7.

Kako bi se osiguralo poštovanje načela supsidijarnosti i znatnih mogućnosti regija i država članica u području potpore MSP-ovima, ipak traži da se težište stavi na europsku dodanu vrijednost. To se može postići podržavanjem suradnje više od dvaju europskih dionika u području inovacija ili osiguravanjem kapitala inovatorima za koncepte koji su previše rizični da bi ih se podržalo na nacionalnoj razini. Osim toga, pojednostavljenje gore navedenih instrumenata trebalo bi dovesti do veće učinkovitosti u području financiranja. Stoga bi se moglo očekivati da će EIC zahtijevati manji udio u proračunu za program Obzor Europa nego što su bili financijski instrumenti programa Obzor 2020., a ne znatno povećanje predviđeno prijedlogom Europske komisije. U programima za istraživanja i inovacije nakon 2020. godine potrebno je pružiti veću podršku kvalitativnim aspektima ciljeva.

5.2.8.

„Uređenost” socioekonomskog sustava ne može se mjeriti samo na temelju kvantitativnih pokazatelja kao što su sredstva izdvojena za istraživanja i inovacije; potrebno je uzeti u obzir i pokazatelje kvalitete kao što su vrste uvedenih inovacija, prednosti za civilno društvo te broj otvorenih radnih mjesta. Stoga EGSO to pozdravlja.

5.2.9.

EGSO pozdravlja činjenicu da je Komisija u novi VFO unijela pristupačnost kao „ključan uvjet”. Sve europsko i nacionalno financiranje za istraživanje i inovacije mora u potpunosti ispunjavati kriterije pristupačnosti kako bi donosilo korist svim društvenim skupinama, uključujući osobe s invaliditetom, koje predstavljaju 15 % stanovništva EU-a.

Bruxelles, 19. rujna 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER


(1)  COM(2018) 306 final.

(2)  Vidjeti SL C 34, 2.2.2017., str. 66. i „Evaluacija programa Obzor 2020.” (informativno izvješće).

(3)  SL C 197, 8.6.2018., str.10.

(4)  Predložena proračunska sredstva u iznosu od 100 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027. uključuju 97,6 milijardi EUR za program Obzor Europa (od čega će 3,5 milijardi EUR biti dodijeljeno u okviru fonda InvestEU) i 2,4 milijardi EUR za program Euratoma za istraživanje i osposobljavanje.

(5)  COM(2016) 723 final.

(6)  Očekuje se u okviru zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB),

(7)  SL C 34, 2.2.2017., str. 66.

(8)  Zajednička istraživanja u kojima sudjeluju najmanje tri partnera iz različitih država članica (poput onih koje osmišlja i provodi EUREKA) omogućuju udruživanje snaga radi hvatanja u koštac s izazovima koji su preveliki za samo jednu zemlju i stvaraju sinergije u istraživačkom prostoru EU-a, čime se stvara znatna dodana vrijednost EU-a.

(9)  Quintuple Helix and how do knowledge, innovation and the environment relate to each other? A proposed framework for a trans-disciplinary analysis of sustainable development and social ecology („Peterostruka spirala i kako su znanje, inovacije i okoliš međusobno povezani? Predloženi okvir za transdisciplinarnu analizu održivog razvoja i socijalne ekologije”), International Journal of Social Ecology and Sustainable Development, Svezak br. 1., Br. 1., str. 41–69.