6.12.2018 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 440/150 |
Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Preporuci Vijeća o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem”
(COM(2018) 244 final – SWD(2018) 149 final)
(2018/C 440/25)
Izvjestiteljica: |
Renate HEINISCH |
Zahtjev za savjetovanje: |
Europska komisija, 17.4.2018. |
Pravni temelj: |
članak 29. Ugovora o funkcioniranju Europske unije |
Odluka Plenarne skupštine: |
17.4.2018. |
Nadležna stručna skupina: |
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo |
Datum usvajanja u Stručnoj skupini: |
19.7.2018. |
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju: |
19.9.2018. |
Plenarno zasjedanje br.: |
537 |
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani): |
136/1/3 |
1. Zaključci i preporuke
1.1 Na europskoj razini
1.1.1. |
Suradnja država članica u pogledu cjepiva trebala bi uključivati razmatranje uloge cjepiva tijekom cijelog života osobe te bi se u okviru nje izričito trebalo baviti cijepljenjem djece, adolescenata, odraslih i osoba starije dobi preko granica. Podaci Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da bolesti kao što su ospice, koje su nekada bile dječje bolesti, zbog slabljenja imuniteta danas pogađaju tinejdžere i mlade odrasle osobe. Zbog toga je, kao i zbog prekograničnih migracijskih tokova i dostupnosti novih cjepiva za određene dobne skupine (npr. za HPV, meningokoknu bolest; herpes zoster), potreban pristup cijepljenju koji se temelji na životnom ciklusu. |
1.1.2. |
Oklijevanje današnjih roditelja da cijepe svoju djecu, što je posljedica dugotrajnog dovođenja u pitanje znanstvenih dokaza u korist promicanja ideje protivljenja cijepljenju, jedna je od najvećih opasnosti za njihovu dobrobit. Taj problem raširenog trenda sumnje u stručnjake i znanstveni konsenzus mora se rješavati komunikacijom na temelju dokaza, većom transparentnošću i podizanjem razine osviještenosti ako želimo izbjeći epidemiju ospica koja je zahvatila Europu i nedavne smrtonosne slučajeve difterije. Uključivanje javnosti u programe istraživanja i inovacija, kao što je program „Znanost s društvom i za društvo”, jedan je od alata koje bi Komisija trebala upotrebljavati za edukaciju o koristima cijepljenja. |
1.1.3.. |
EGSO poziva Komisiju da obilježavanjem Europskog dana imunizacije podigne razinu osviještenosti o ulozi cjepiva u zaštiti ljudi od oslabljujućih bolesti. U okviru takvog foruma potrebno je prilagoditi komunikaciju radi edukacije Europljana, a osobito roditelja, djece, zdravstvenih djelatnika, migranata, manjinskih skupina i drugih skupina stanovništva izloženih većem riziku od ozbiljnih posljedica bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Treba koristiti sve komunikacijske kanale, uključujući glavne i društvene medije, kako bi se građanima i organizacijama pružile znanstveno utemeljene i pristupačne informacije. Međugeneracijski pristup informiranju o cjepivima koji se temelji na učenju također bi pomogao u promicanju cijepljenja među generacijama i otklanjanju sumnje. |
1.1.4. |
Danas, kad su informacije i komunikacija sve više digitalni i kad nove tehnologije pružaju višestruke mogućnosti za poboljšanje pristupa cijepljenju i njegove uporabe, Unija mora, da bi riješila problem oklijevanja, raditi na povećanju pismenosti Europljana u pogledu cijepljenja, a trebalo bi poboljšati i digitalnu zdravstvenu pismenost Europljana kako bi im se omogućio pristup digitalnim informacijama o cjepivima i obrada tih informacija. |
1.1.5. |
Uvijek treba imati u vidu da su ljudsko zdravlje i zdravlje životinja neodvojivo povezani. Europska agencija za sigurnost hrane procjenjuje da 75 % (1) zaraznih bolesti koje pogađaju ljude potječe od životinja. Sve opasnija prijetnja od antimikrobne otpornosti također dovodi u vezu ljudsko zdravlje i zdravlje životinja. U tom kontekstu cjepiva ne samo da sprečavaju bolesti, već doprinose i borbi protiv antimikrobne otpornosti smanjivanjem nepotrebne uporabe antimikrobnih sredstava. Međutim, mehanizmi potpore EU-a to ne odražavaju i ne postoje tržišni poticaji koji bi poljoprivrednike poticali da umjesto jeftinijih proizvoda koji pogoršavaju antimikrobnu otpornost upotrebljavaju cjepiva. EGSO preporučuje da Komisija u nadolazećoj reviziji ZPP-a uvede subvencije za poljoprivrednike koji mogu dokazati da su dosegli visoku stopu pokrivenosti cijepljenjem potrebnu za ublažavanje gospodarskih i zdravstvenih opasnosti od antimikrobne otpornosti. |
1.2. Na nacionalnoj razini
1.2.1. |
Moramo se pobrinuti da se bolesti iz naše daleke prošlosti koje se mogu spriječiti ili koje se mogu spriječiti novim generacijama cjepiva više nikada ne pojave u budućnosti. Zdravstveni djelatnici, uključujući ljekarnike, medicinske sestre i liječnike, te zdravstvene službe u školama i na radnim mjestima, kamen su temeljac u rješavanju problema oklijevanja u pogledu cjepiva jer imaju ključnu ulogu u usmjeravanju i savjetovanju pacijenata. EGSO potiče države članice da ulažu u stalno osposobljavanje kako bi zdravstvenim djelatnicima, a posebno ljekarnicima, omogućile da postanu ambasadori cijepljenja i bedem protiv strašnih posljedica pokreta protiv cijepljenja na javno zdravlje. Cijepljenje bi mogli provoditi i liječnici kako bi se zajamčila sigurna kontrola nad mogućim akutnim reakcijama i anafilaktičkim šokovima. |
1.2.2. |
Zdravstveni su djelatnici također u opasnosti od izloženosti širokom rasponu bolesti. Kao savjetodavno tijelo koje predstavlja radnike, poslodavce i ostale interesne skupine, EGSO poziva države članice da zajamče potpunu i djelotvornu provedbu Direktive 2000/54/EZ u skladu s kojom bi poslodavci svojim radnicima trebali pružiti mogućnost cijepljenja ako su im zdravlje i sigurnost ugroženi zbog izloženosti biološkim agensima za koje postoje djelotvorna cjepiva. |
1.2.3. |
Uz napore zdravstvenih djelatnika potrebno je ojačati i napore koje države članice ulažu da bi doprle do onih skupina stanovništva koje su izložene većem riziku od ozbiljnih posljedica određenih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, kao što su djeca, trudnice, osobe starije dobi, manjinske skupine i skupine stanovništva koje imaju posebne zdravstvene poteškoće ili koje su izložene spolno prenosivim bolestima kao što su humani papiloma virus (HPV) te hepatitis A i B. Kombiniranje rutinskih pregleda, kao što su pedijatrijski pregledi ili sistematski pregledi na radnome mjestu, s programima imunizacije moglo bi pomoći u rješavanju problema neoptimalnih stopa pokrivenosti. |
1.2.4. |
Europa se trenutačno suočava s povijesnom i problematičnom situacijom jer se dobna struktura europskog stanovništva počela obrtati. Kao jedan od alata za rješavanje tih izazova trebalo bi razmotriti preventive mjere kao što je cijepljenje odraslih, koje bi istodobno pridonijele europskom cilju aktivnog i zdravog starenja. |
1.2.5. |
Međutim, EGSO sa zabrinutošću primjećuje da je, unatoč cilju da se ostvari stopa od 75 % za cijepljenje starijih skupina protiv gripe koji je 2009. godine postavilo Vijeće, samo jedna država članica postigla taj cilj. S obzirom na to da je gripa u starijih osoba u najboljem slučaju oslabljujuća, a u najgorem smrtonosna, države članice trebale bi nastojati udvostručiti svoje napore kako bi postigle taj cilj. |
1.2.6. |
Izazovi s kojima se države članice trenutačno suočavaju protežu se od oklijevanja u pogledu cijepljenja do demografskih promjena u vezi sa starenjem stanovništva i većim kretanjem ljudi, što utječe na rizik od izloženosti patogenima u cijeloj Uniji. EGSO poziva države članice da razmjenjuju najbolje prakse i znanja u rješavanju tih izazova. |
2. Opće napomene
2.1. |
EGSO podupire pristup Komisije pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem koji se temelji na tri stupa kao pravodoban odgovor na goruće zdravstvene prijetnje s kojima se EU danas suočava, odnosno na oklijevanje u pogledu cijepljenja, smanjenje pokrivenosti za određene bolesti, dosad nezabilježene epidemije bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, razlike u nacionalnim programima cijepljenja i manjak cjepiva. |
2.2. |
EGSO pozdravlja aktivnosti predložene za povećanje sinergije između cijepljenja i s njime povezanih politika, uključujući politike u području pripremljenosti za krizu, e-zdravstva, procjene zdravstvenih tehnologija, istraživanja i razvoja te farmaceutske industrije, na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini. Zajednički su napori od ključne važnosti za rješavanje izazova koji trenutačno otežavaju djelotvornost programa cijepljenja u Uniji. |
2.3. |
Cijepljenje je, kao glavni način primarne prevencije, omogućilo iskorjenjivanje dječje paralize u Europi, kao i drugih bolesti kao što su velike boginje, sprečavanjem bolesti u pojedinaca i zaustavljanjem kruženja virusa. Izvan Europe, globalizacija je dovela do pojačanja prekograničnih tokova ne samo ljudi već i virusa, patogena i bolesti, a recentni migracijski tokovi taj su trend ubrzali. Budući da se bolesti ne zadržavaju unutar nacionalnih i regionalnih granica, cijepljenje znatno doprinosi svjetskom zdravlju. |
2.4. |
U Europskoj uniji, programi cijepljenja u nadležnosti su država članica, pa u EU-u istodobno postoje razne strategije imunizacije, pri čemu su neke države članice provele napredne programe koji su usmjereni protiv određenih bolesti tijekom cijelog životnog ciklusa i/ili se bave geografskim posebnostima. S obzirom na to da širenje bolesti ne poznaje granice, EGSO podupire prijedlog Komisije o izradi smjernica za zajednički program cijepljenja na razini EU-a radi lakšeg usklađivanja nacionalnih programa. |
2.5. |
Neusklađenost programa cijepljenja unutar Unije ujedno je prepreka slobodi kretanja i boravišta, što je jedno od temeljnih prava građana EU-a i članova njihovih obitelji. Naime, kako je istaknuto u komunikaciji Komisije, nastavak cijepljenja tijekom kretanja ljudi preko granica može biti problematičan, posebno za djecu. Međutim, to usklađivanje ne bi trebalo dovesti do smanjenja raspona dostupnih cjepiva. |
2.6. |
Vijeće je u svojim zaključcima iz prosinca 2014. godine (2) potvrdilo da, iako je cijepljenje djelotvoran alat u javnom zdravstvu, zarazne bolesti koje se ponovno pojavljuju, kao što su tuberkuloza, ospice, hripavac i rubeola, i koje mogu prouzročiti velik broj infekcija i smrtnih slučajeva, i dalje predstavljaju izazov za javno zdravlje. Takav recentan razvoj situacije dodatno ističe veliku važnost suradnje država članica u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. |
2.7. |
U kontekstu prethodno navedenog, Preporuka Vijeća o pojačanoj suradnji država članica, sektora i dionika na razini EU-a korak je u pravom smjeru. EGSO u potpunosti podupire pojačane mjere u području cijepljenja. |
3. Posebne napomene
3.1. |
EGSO podupire stajalište Komisije prema kojem bi digitalni alati, kao što su jedinstvena iskaznica cijepljenja za građane EU-a, dostupna putem elektroničkih informacijskih sustava za imunizaciju, i internetski portal za podizanje razine osviještenosti o koristima i sigurnosti cijeljenja, mogli pomoći u ispunjavanju ciljeva istaknutih u Komunikaciji. U tom bi pogledu Komisija trebala surađivati s državama članicama na podizanju razine digitalne zdravstvene pismenosti Europljana kako bi se pogodnosti takvih digitalnih alata iskoristile u što većoj mjeri. |
3.2. |
S obzirom na pomak tradicionalnih pedijatrijskih bolesti na kasniju životnu dob, kao i na dostupnost novih cjepiva kojima se mogu spriječiti bolesti među odraslima i u starijim dobnim skupinama, države članice potiču se da razmotre mogućnost uvođenja programa cijepljenja tijekom cijelog životnog ciklusa – uzimajući u obzir troškovno najučinkovitije strategije cijepljenja – radi sprečavanja bolesti u skladu s potrebama raznih dobnih skupina (na primjer adolescenata, trudnica, osoba s kroničnim bolestima, manjinskih skupina i osoba starije dobi). |
3.3. |
Kako je istaknuo g. Juncker u svojem Govoru o stanju Unije 2017. godine, djeca i dalje umiru od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem kao što su ospice. Rizik za djecu koji predstavljaju njihovi necijepljeni školski kolege znatna je prijetnja. Upis u školu možda bi trebalo uvjetovati dokazom o cijepljenju kako bi se osigurale visoke stope cijepnog obuhvata. U tom kontekstu škole i obrazovne radnike treba bolje informirati o ulozi cijepljenja kako bi s roditeljima i djecom mogli bolje o tome razgovarati. Taj obrazovni aspekt od ključnog je značaja jer škole kod roditelja imaju središnju ulogu u donošenju odluka. |
3.4. |
Postoji opasnost da će današnji adolescenti u starijim godinama oboljeti od smrtonosnih oblika raka koji se inače mogu spriječiti cijepljenjem. Budući da su suočene s teretom sve većeg broja oboljelih od raka, države članice EU-a postavile su borbu protiv raka kao prioritet u svojem planu politika. Iskustvo pokazuje da se ispravnom provedbom politika cijepljenja mogu gotovo u potpunosti iskorijeniti bolesti kao što su infekcije povezane s humanim papiloma virusom (HPV). Cijepljenje adolescenata protiv HPV-a trebalo bi se smatrati jednim od glavnih elemenata programa za kontrolu raka jer oni predstavljaju jedinstvenu kategoriju raka koji se mogu spriječiti cijepljenjem. |
3.5. |
Cijepljenje odraslih ponekad je jedino dostupno preventivno rješenje za suzbijanje određene bolesti, na primjer gripe ili herpesa zostera, bez obzira radi li se o njezinom potpunom zaobilaženju ili ublažavanju. Jedna od četiri osobe u Europskoj uniji za života će oboljeti od herpesa zostera, dok ih svake godine gotovo 40 000 prerano umire od uzroka povezanih s gripom. Te se brojke mogu smanjiti samo cijepljenjem. |
3.6. |
S obzirom na oklijevanje zabilježeno među samim zdravstvenim djelatnicima te na slučajeve i epidemije bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, a koje je prenijelo zdravstveno osoblje, u interesu sigurnosti pacijenata te zaštite samih zdravstvenih djelatnika potrebno je pažljivo pratiti provedbu programa cijepljenja za zdravstvene djelatnike, kao i pridržavanje tih programa, te osiguravati njihovu održivost odgovarajućim osposobljavanjem u skladu s Direktivom 2000/54/EZ. |
Bruxelles, 19. rujna 2018.
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Luca JAHIER
(1) Europska agencija za sigurnost hrane, How do animal diseases affect humans” (Kako bolesti životinja utječu na ljude?)
(2) Zaključci Vijeća o cijepljenju kao učinkovitom sredstvu u području javnog zdravlja, 1. prosinca 2014.