Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad”

(COM(2018) 131 final – 2018/0064 (COD))

(2018/C 440/21)

Izvjestitelj:

Carlos Manuel TRINDADE

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće, 6.4.2018. Europski parlament, 16.4.2018.
Pravni temelj:	članci 46., 91. stavak 1. i 304. UFEU-a
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	19.7.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.9.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	537
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	189/16/29

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Stanje na prekograničnom tržištu rada uzrokuje velike probleme poduzećima, radnicima i državama članicama, a posebice se izdvajaju nepošteno tržišno natjecanje, socijalni damping te nezakonite radnje i različiti oblici prijevara na razini oporezivanja i socijalne sigurnosti. Isto tako, zbog nedovoljne informiranosti poduzeća i radnika, nedovoljne suradnje među državama članicama i općenito slabog kapaciteta inspektorata rada postojeći se problemi i sporovi dodatno pogoršavaju. Premda su određene mjere već poduzete, institucije EU-a, predsjednik Komisije, EGSO, socijalni partneri i organizacije civilnog društva izjasnili su se o potrebi za time da se poduzmu dodatne i učinkovitije mjere kako bi se ta situacija prevladala.

1.2.

Prijedlog uredbe Komisije o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, ako se na odgovarajući način provede, predstavlja važan korak u pravom smjeru kako bi se poboljšala prekogranična mobilnost, osigurala provedba europskog i nacionalnog zakonodavstva, potaknula suradnja među nacionalnim tijelima za nadzor tržišta rada i poboljšao pristup primjerenim i najnovijim informacijama, suzbile nezakonite radnje i ojačalo unutarnje tržište pod uvjetom da Europsko nadzorno tijelo za rad poštuje nacionalne i europske nadležnosti te da se ostvari suradnja među državama članicama i osigura njihova potpora.

1.3.

EGSO podupire tu inicijativu Komisije kojom se nastoje riješiti problemi povezani s prekograničnom mobilnošću. Odbor napominje da Komisija predlaže uredbu za osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad i naglašava da se uspostavlja uravnotežen oblik strukturirane suradnje među državama članicama, i to u cilju pronalaženja inovativnih rješenja i dodane vrijednosti za poduzeća, radnike, tijela vlasti i nacionalne inspektorate rada, uz zaštitu načela supsidijarnosti.

1.4.

Općenito, EGSO se slaže s nastojanjem Komisije da se poboljša prekogranična suradnja i izbjegnu nezakonite prakse. Konkretno, EGSO ističe određene aspekte (vidjeti točku 4.1), iznosi primjedbe (vidjeti točku 4.2) i navodi određene prijedloge (vidjeti točku 4.3) za koje očekuje da će se razmotriti kako bi se unaprijedila učinkovitost djelovanja Europskog nadzornog tijela za rad.

1.5.

EGSO preporučuje Komisiji da vrlo pozorno prati uključivanje različitih tijela u Europsko nadzorno tijelo za rad, kako bi se stečeno iskustvo i znanje mogli dobro iskoristiti te kako bi se osiguralo da ne postoji preklapanje s drugim instrumentima i strukturama, i to u konačnici s ciljem osiguravanja veće učinkovitosti djelovanja Europskog nadzornog tijela. Neovisnost Europskog nadzornog tijela za rad važno je osigurati tako da mu se zajamče vlastiti resursi za obavljanje vlastitih zadaća. Međutim, EGSO upozorava na mogući manjak resursa Europskog nadzornog tijela, što može narušiti njegovu djelotvornost. Stoga, uzimajući u obzir te bojazni, kao i one izražene o njegovoj isplativosti, važno je osigurati dobro upravljanje njegovim resursima.

1.6.

Među različitim prijedlozima koji su izneseni EGSO posebnu pozornost usmjeruje na uključivanje socijalnih partnera (vidjeti točku 4.3.3). Rješenja za problem prekogranične mobilnosti bit će lakše pronaći ako se aktivnije uključe socijalni partneri na europskoj, nacionalnoj i sektorskoj razini, što je i cilj ovog EGSO-ova prijedloga. EGSO predlaže da se skupina dionika Europskog nadzornog tijela za rad pretvori u savjetodavno vijeće te da se ojača sudjelovanje socijalnih partnera u tom tijelu.

2.   Kontekst

2.1.

Posljednjih je godina zabilježen znatan porast mobilnosti radne snage: između 2010. i 2017. broj građana koji žive ili rade u državi članici čiji nisu državljani povećao se s 8 na 17 milijuna, a broj upućenih radnika porastao je za 68 % u odnosu na 2010. te je 2016. iznosio 2,3 milijuna. Više od dva milijuna radnika u sektoru cestovnog prijevoza svakodnevno prelazi granice unutar EU-a radi prijevoza robe ili putnika (1).

2.2.

Važan aspekt socijalne situacije u Europi povezan je s razinom siromaštva koja se nije znatnije smanjila, a obuhvaća 23,5 % stanovništva Europske unije (2), među kojima je obeshrabreno neaktivno stanovništvo, osobe s invaliditetom, imigranti iz trećih zemalja, Romi i beskućnici, a dio ih živi u državi članici koja nije država njihova podrijetla. Za te bi osobe rješenja bilo lakše pronaći kada bi prekogranična tržišta rada učinkovitije funkcionirala jer bi se otvorile brojnije mogućnosti zapošljavanja.

2.3.

Europske institucije iznijele su svoja mišljenja o pitanju mobilnosti radne snage. Komisija utvrđuje da i dalje postoji zabrinutost u pogledu usklađenosti s pravilima EU-a te njihove djelotvorne i učinkovite provedbe, koja može ugroziti povjerenje i pravednost na unutarnjem tržištu. Konkretno je izražena zabrinutost u vezi s mobilnim radnicima koji bi mogli biti izloženi zlostavljanju ili kojima mogu biti oduzeta prava te s poduzećima koja posluju u nesigurnom ili nejasnom poslovnom okruženju i u nejednakim uvjetima (3). Europski parlament ističe „potrebu za poboljšanjem kontrole i koordinacije među državama članicama, među ostalim jačanjem razmjene informacija među inspektoratima rada, te za aktivnim pružanjem potpore ostvarivanju prava na slobodno kretanje” (4). Vijeće je istaknulo „potrebu da se poboljša administrativna suradnja te razviju pomoć i razmjena informacija u kontekstu borbe protiv prijevara povezanih s upućivanjem radnika, istovremeno ističući važnost jasnih i transparentnih informacija za pružatelje usluga i radnike” (5).

2.4.

U govoru o stanju Unije od 13. rujna 2017. predsjednik Jean-Claude Juncker uspješno je sažeo položaj europskih institucija: „Trebamo osigurati da se sva pravila EU-a o mobilnosti radne snage provode na pravedan, jednostavan i djelotvoran način osnivanjem novog europskog tijela za inspekcijski nadzor i provedbu. Nema smisla da imamo nadzorno tijelo koje nadzire usklađenost s bankarskim standardima, a za osiguranje pravednosti na jedinstvenom tržištu nemamo zajedničko nadzorno tijelo za rad” (6).

2.5.

I sam EGSO već je izdao razna mišljenja o toj temi (7).

2.6.

Unatoč tome što je posljednjih godina donesen niz inicijativa i prijedloga radi promicanja pravedne mobilnosti radne snage, njihova provedba i nadzor nad njom i dalje su nedostatni.

2.7.

Trenutačno stanje koje obilježavaju zlouporabe i protuzakonite prakse u nekim državama članicama povezano je s populizmom te potiče protueuropska stajališta i sve veći protekcionizam koji su se u posljednjih nekoliko godina razvili u brojnim državama članicama.

2.8.

Te tvrdnje ukazuju na to da se ne poštuju prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno u člancima 15., 16., 21., 29., 31., 34., 35. i 45.

2.9.

Štoviše, svijest o takvoj situaciji bila je jedan od glavnih argumenata za proglašenje europskog stupa socijalnih prava kako bi se građanima osigurale „jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost” (8).

2.10.

Te su napomene institucija EU-a u skladu s upozorenjima i optužbama koje su europski socijalni partneri, sindikati i poduzeća te različita nacionalna tijela iznijeli tijekom godina, pozivajući na to da se donesu politike kojima će se taj problem riješiti.

2.11.

Uvažavaju se znatne razlike među državama članicama u pogledu zadaća i resursa inspektorata rada, pri čemu je broj inspektora često niži od preporuke Međunarodne organizacije rada (9). S druge strane, smanjenje sredstava kojima raspolažu inspektorati rada, jezične poteškoće i različite razine digitalizacije ukazuju na slabo poznavanje uvjeta u okviru prekogranične mobilnosti radne snage, zbog čega se pojavila potreba za aktivnostima na razini EU-a i pomoći državama članicama kako bi uklonile te nedostatke i bile učinkovitije i proaktivnije u suradnji i dobrovoljnoj potpori zajedničkim inicijativama.

2.12.

Rezultati internetskih javnih savjetovanja (10) i internih savjetovanja pokazuju da postoji jaz, posebno kada je riječ o neodgovarajućoj potpori i smjernicama za radnike i poduzeća u situacijama s prekograničnom dimenzijom, uključujući nepotpune ili šture javno dostupne informacije o njihovim pravima i obvezama, nedovoljnu razinu suradnje i koordinacije među nacionalnim javnim tijelima te nedjelotvornu provedbu i primjenu pravila. Ciljana savjetovanja imala su raznolike rezultate. Većina sudionika podupire osnivanje novog nadzornog tijela koje bi bilo usmjereno na poboljšanje suradnje među državama članicama olakšavanjem razmjene informacija i dobrih praksi. Istodobno ističu da bi to novo nadzorno tijelo trebalo u potpunosti poštovati nacionalne nadležnosti na temelju Ugovora i da pritom ne bi trebalo državama članicama nametati dodatne obveze u pogledu izvješćivanja. Isto tako, kritizirala su se moguća preklapanja s postojećim administrativnim strukturama.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO podupire nastojanja Komisije u pogledu suzbijanja nezakonitih radnji i prijevara povezanih s prekograničnom mobilnošću. U tu svrhu, osnivanje Europskog nadzornog tijela za rad temelji se na političkim smjernicama iz srpnja 2014. za uspostavu jače socijalne Europe.

3.2.

EGSO podupire stav Komisije da je potrebno osigurati djelotvornu suradnju među nacionalnim tijelima te poduzeti usklađene administrativne mjere za upravljanje tržištem rada koje sve više poprima europske dimenzije i za pravedno, jednostavno i djelotvorno suočavanje, putem Europskog nadzornog tijela za rad, ako bude uspostavljeno, uz jasan mandat kojim se poštuje supsidijarnost i proporcionalnost, s važnim izazovima koji se javljaju u području prekogranične mobilnosti (11).

3.3.

EGSO podupire shvaćanje Europske komisije da „prekogranična mobilnost radne snage u EU-u pogoduje pojedincima, gospodarstvima i društvima u cjelini” te da te prednosti „ovise o jasnim, pravednim i djelotvorno provedenim pravilima o prekograničnoj mobilnosti radne snage i koordinaciji sustava socijalne sigurnosti” (12).

3.4.

EGSO je analizirao prijedlog Komisije kako bi ispitao njegovu usklađenost s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti, sporazumom Europskog parlamenta i Vijeća o racionalizaciji decentraliziranih europskih agencija i načelom bolje regulative, kao i vezu između predložene inicijative i Platforme za neprijavljeni rad, te smatra da su navedeni zahtjevi ispunjeni.

3.5.

EGSO smatra da je, među različitim mogućnostima koje su razmotrene (13), opcija za koju se odlučila Komisija, odnosno operativno rješenje u okviru kojeg se na temelju suradnje među državama članicama i iskorištavanjem postojećih struktura uspostavlja nova agencija, primjerena i da je u ovom trenutku u skladu s postojećim potrebama, te s Komisijom dijeli stajalište da bi se načinom na koji se uspostavlja Europsko nadzorno tijelo za rad – odnosno donošenjem uredbe, ako do toga dođe – mogla jamčiti veća pravna sigurnost, zbog čega je ta opcija najprikladnija.

3.6.

EGSO smatra da se uspostavom Europskog nadzornog tijela za rad, pod uvjetom da se ostvari suradnja među državama članicama i osigura njihova potpora, mogu ispraviti važni prethodno utvrđeni nedostaci. EGSO ističe da Europsko nadzorno tijelo za rad treba biti usmjereno na poboljšanje mobilnosti radne snage, provedbu pravila, suzbijanje nezakonitih radnji i jačanje unutarnjeg tržišta osiguravanjem snažnije prekogranične suradnje među državama članicama. Što predanost Europskog nadzornog tijela za rad toj zadaći bude veća, a usmjerenost na ciljeve jača, lakše će se otkloniti moguće pogrešno prikazivanje ili negativno tumačenje njegove važnosti.

3.7.

EGSO općenito podupire Prijedlog uredbe Komisije, posebno ciljeve (članak 2.), zadaće (članak 5.), informacije o prekograničnoj mobilnosti radne snage (članak 6.), pristup uslugama povezanima s prekograničnom mobilnošću radne snage (članak 7.), suradnju i razmjenu informacija među državama članicama (članak 8.) i suradnju u slučajevima prekograničnih poremećaja na tržištu rada (članak 14.) jer se u okviru njih utvrđuju zadaće Europskog nadzornog tijela za rad kojima se može doprinijeti osiguravanju primjene radničkih i socijalnih prava pod jednakim uvjetima u zemlji domaćinu, borbi protiv socijalnog dampinga, zdravom tržišnom natjecanju među poduzećima i suzbijanju prijevara u području prekogranične mobilnosti, a to su problemi koje države članice ne mogu samostalno riješiti.

3.8.

EGSO smatra da se tim ciljevima i zadaćama razjašnjavaju opravdane sumnje u vezi sa stvarnim funkcijama i ulogom Europskog nadzornog tijela za rad.

3.9.

EGSO smatra da Europsko nadzorno tijelo za rad ispunjava sve uvjete kako bi njegovo djelovanje bilo pozitivno jer će doprinijeti tome da se državama članicama i socijalnim partnerima pruži djelotvorna operativna i tehnička potpora za suzbijanje nezakonitih radnji, zlouporaba i prijevara u području mobilnosti radne snage. Provedba prava radnika i građana na jednako postupanje, pristup mogućnostima zapošljavanja i socijalnu sigurnost zajamčit će se tako da se radnicima i poslodavcima pružaju relevantne informacije i usluge, osigura suradnja i razmjena informacija među nacionalnim tijelima, provode zajedničke i usklađene inspekcije te osigura suradnja u slučajevima prekograničnih sporova i poremećaja na tržištu rada kao što su restrukturiranja poduzeća koja utječu na različite države članice.

3.10.

EGSO bi želio da Europsko nadzorno tijelo za rad služi kao inspiracija i poticaj za povećanje kapaciteta nacionalnih tijela, posebno kada je riječ o inspektoratima rada i njihovom osoblju te o pružanju informacija i savjeta koji će europskim poduzećima i radnicima pomoći da se upoznaju s pravilima koja se primjenjuju u situacijama s prekograničnom dimenzijom.

3.11.

EGSO ističe važnost novih oblika rada koji nastaju zbog tehnoloških i digitalnih inovacija u poduzećima i na tržištu rada te se nužno odražavaju na situacije u području prekogranične mobilnosti, zbog čega Europsko nadzorno tijelo za rad treba voditi računa o tim novim okolnostima.

3.12.

EGSO se nada da će se potencijalne sinergije proistekle iz koncentracije iskustava, kapaciteta i zadaća te suradnje predviđene u okviru Europskog nadzornog tijela za rad ostvariti, uz izbjegavanje udvostručenja i nedostatka jasnoće, ako se osigura sljedeće:

3.12.1.

integracija različitih postojećih struktura, primjerice Europske mreže službi za zapošljavanje (EURES), Tehničkog odbora za slobodno kretanje radnika, Odbora stručnjaka za upućene radnike, Tehničke komisije, Revizijskog odbora i Odbora za mirenje Administrativne komisije za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti te Europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada;

3.12.2.

suradnja s postojećim europskim agencijama u području rada, odnosno Cedefopom (14), ETF-om (15), EU-OSHA-om (16), Eurofoundom (17), Administrativnom komisijom za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti, Savjetodavnim odborom za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti i Savjetodavnim odborom za slobodno kretanje radnika.

3.12.3.

Međutim, EGSO želi i očekuje da se jačanjem te integracije i suradnje osigura stvaran napredak u pogledu djelotvornosti te da se time ne naruše dobre prakse i postojeće aktivnosti u tim različitim područjima. EGSO bilježi dobre primjere u zemljama Beneluksa, u okviru Platforme za borbu protiv neprijavljenog rada i u području uvođenja europske osobne iskaznice u građevinskom sektoru, koje bi trebalo što više očuvati i duplicirati te, uz navedene kapacitete, pokrenuti druge inovativne inicijative iste naravi. Jedan je od primjera takvih inovativnih inicijativa uvođenje europskog broja socijalnog osiguranja, do čega će doći po ažuriranju Uredbe br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (18), što je upravo u tijeku, te po dovršetku rada na sustavu elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI).

3.13.

EGSO ističe važnost zajamčenog sudjelovanja socijalnih partnera u radu Europskog nadzornog tijela za rad i upravljanju njime (članak 24.). Međutim, EGSO ističe da je način na koji se predviđa takvo sudjelovanje očito nedostatan. EGSO se nada da će se za to sudjelovanje moći osigurati valjani uvjeti kako bi ono moglo predstavljati istinsku dodanu vrijednost u rješavanju konkretnih problema u području mobilnosti radne snage.

3.14.

EGSO smatra da Europsko nadzorno tijelo za rad treba poštovati načelo supsidijarnosti i da ne smije zadirati u funkcioniranje tržišta rada država članica, posebno u njihove sustave industrijskih odnosa i kolektivnog pregovaranja na svim razinama te u neovisnost socijalnih partnera i usluge inspektorata rada.

4.   Posebne napomene

4.1

EGSO ističe i podupire sljedeće:

4.1.1.

promicanje zajedničkih i usklađenih inspekcija s nacionalnim tijelima u svim slučajevima nepoštovanja propisa, prijevara ili zlouporaba, ali u skladu sa zakonodavstvom predmetne države članice. Te inspekcije trebaju se provoditi dobrovoljno kako bi se osiguralo poštovanje nadležnosti država članica. Međutim, ističe se da se mogućim nesudjelovanjem određene države članice – koje mora u svakom slučaju biti obrazloženo – može narušiti učinkovitost djelovanja Europskog nadzornog tijela za rad;

4.1.2.

činjenicu da Europsko nadzorno tijelo za rad nema pravo inicijative za provedbu zajedničkih i usklađenih inspekcija, što je u nadležnosti nacionalnih tijela, no može državama članicama predložiti njihovu provedbu ako utvrdi slučajeve nepoštovanja pravnih propisa, zlouporaba ili prekograničnih prijevara;

4.1.3.

činjenicu da Europsko nadzorno tijelo za rad preuzima odgovornost za europski portal za mobilnost pri zapošljavanju, u interakciji s jedinstvenim digitalnim pristupnikom, u okviru informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) i sustava elektroničke razmjene informacija o socijalnoj sigurnosti (EESSI);

4.1.4.

činjenicu da Europsko nadzorno tijelo za rad prepoznaje i cijeni neovisnost socijalnih partnera i kolektivnog pregovaranja, a posebno važnost njihova aktivnog sudjelovanja u ostvarivanju vlastitih ciljeva;

4.1.5.

važnost potpore Europskog nadzornog tijela za rad sindikatima i poduzećima posebice u području informiranja i tehničkom području te u slučajevima prekograničnih sporova u području radnog prava, čime se prepoznaje njihova ključna uloga u primjeni zakonskih propisa;

4.1.6.

posredovanje Europskog nadzornog tijela za rad u sporovima među nacionalnim tijelima, posebice u području socijalne sigurnosti, pri čemu je potrebno razjasniti taj proces;

4.1.7.

činjenicu da će nacionalni časnici za vezu, kao poveznica s državama članicama, pridonijeti većoj djelotvornosti Europskog nadzornog tijela za rad. Međutim, trebalo bi razjasniti njihove službene odnose s matičnim državama članicama, ne samo s državnom upravom nego i s nacionalnim socijalnim partnerima;

4.1.8.

Od temeljne je važnosti osigurati neovisnost Europskog nadzornog tijela za rad tako da mu se zajamče odgovarajući vlastiti resursi za obavljanje vlastitih zadaća. Međutim, EGSO upozorava na mogući manjak resursa Europskog nadzornog tijela, što može narušiti njegovu djelotvornost. Javljaju se i brojna pitanja o njegovoj isplativosti te je stoga važno osigurati dobro upravljanje njegovim resursima.

4.2.

Uzimajući u obzir funkcije dodijeljene Europskom nadzornom tijelu za rad, EGSO napominje sljedeće:

4.2.1.

sporovi između nacionalnih uprava u području mobilnosti radne snage i koordinacije socijalne sigurnosti mogu se riješiti posredovanjem Europskog nadzornog tijela za rad na zahtjev i uz suglasnost nacionalnih tijela država članica;

4.2.2.

postojanjem tog posredovanja ne smije se dovesti u pitanje mogućnost bilo koje od uključenih strana da nadležnim pravosudnim tijelima podnese žalbu;

4.2.3.

nužno je razjasniti interakciju i suradnju Europskog nadzornog tijela za rad s agencijama i drugim tijelima EU-a povezanima s pitanjima u području rada te primjenom i provedbom zakonodavstva;

4.2.4.

uspostavom Europskog nadzornog tijela za rad ne smiju se povećati dodatni administrativni troškovi za poduzeća i radnike.

4.3.

Uzimajući u obzir potrebu za ostvarenjem ciljeva na kojima se temelji uspostava Europskog nadzornog tijela za rad, EGSO predlaže da se u Prijedlog uredbe Europske komisije uključi sljedeće:

4.3.1.

obaveza država članica da surađuju s Europskim nadzornim tijelom za rad, pružaju informacije i pomoć te omogućuju pristup nacionalnim bazama podataka u području zakonodavstva, socijalne sigurnosti i oporezivanja. Jednako tako, treba razjasniti na koji će način različite države članice dijeliti troškove, posebno u pogledu zajedničkih inspekcija.

4.3.2.

potreba da se djelovanjem Europskog nadzornog tijela na temelju bliske suradnje, ako bude potrebno, s Europolom i Eurojustom, pridonese iskorjenjivanju prijevara;

4.3.3.

izmjena članka 24. Uredbe – o sudjelovanju socijalnih partnera – jer je očito nedostatan, pri čemu se predlaže sljedeće: — da se uspostavi savjetodavni odbor Europskog nadzornog tijela za rad koji će zamijeniti „skupinu dionika”; — da taj odbor, osim za zadaće koje su već utvrđene u navedenom članku, bude nadležan za davanje mišljenja o planu rada tijekom mandata i godišnjem planu rada, izvješću o radu te prijedlogu upravnog odbora o imenovanju izvršnog direktora; — da se taj odbor sastoji od 17 članova te da, uz predsjednika upravnog odbora, koji bi predsjedao savjetodavnim odborom, i izvršnog direktora, uključuje 12 članova iz redova europskih socijalnih partnera (uključujući relevantne sektore kao što su građevinski sektor, poljoprivredni sektor i sektor prometa) i 3 predstavnika Komisije; — da se odbor sastaje najmanje tri puta godišnje;

4.3.4.

uspostava ažurirane baze podataka Europskog nadzornog tijela za rad, na temelju informacija koje dostavljaju države članice, o poduzećima koja obavljaju nezakonite radnje u području prekogranične mobilnosti;

4.3.5.

angažman Europskog nadzornog tijela za rad u vezi s uvođenjem europskog broja socijalnog osiguranja iako pravo inicijative u tom području pripada Komisiji;

4.3.6.

izrada godišnjeg izvješća Europskog nadzornog tijela za rad o prekograničnoj mobilnosti, uz procjenu rizika i potencijala, osobito u najugroženijim geografskim područjima i/ili sektorima.

---

(1)  SWD(2018) 68 final, str. 7.

(2)  Stanovništvo izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, 2016. (Eurostat, 2018.).

(3)  COM(2018) 131 final, str. 1.

(4)  COM(2018) 131 final, str. 1. i 2., 2015/2255(INI), 2013/2112(INI), 2016/2095(INI).

(5)  COM(2018) 131 final, str. 2.

(6)  Govor o stanju Unije 2017. dostupan je na adresi: https://ec.europa.eu/commission/state-union-2017_en

(7)  SL C 75, 10.3.2017., str. 81.; SL C 264, 20.7.2016., str. 11.; SL C 345, 13.10.2017., str. 85.; SL C 197, 8.6.2018., str. 45.

(8)  COM(2017) 250, str. 4.

(9)  U skladu s Konvencijom ILO-a br. 81 preporučuje se 1 inspektor na 10 tisuća radnika u industrijaliziranim tržišnim gospodarstvima (297. sastanak ILO-a u studenom 2006.).

(10)  COM(2018) 131 final.

(11)  Komisija navodi sljedeće izazove: postojanje slučajeva socijalnog dampinga i neprovođenje postojećeg zakonodavstva te prijevare u situacijama s prekograničnom dimenzijom; neodgovarajuće izvješćivanje, potpora i smjernice za radnike i poslodavce u situacijama s prekograničnom dimenzijom na razini prava i obveza; nedovoljan pristup informacijama i njihova razmjena među nacionalnim tijelima nadležnima za razna područja mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti; nedovoljni kapaciteti nacionalnih tijela za organizaciju suradnje s tijelima iz drugih država članica; loši i nepostojeći mehanizmi za zajedničke aktivnosti prekogranične provedbe i primjene propisa; nepostojanje namjenskog mehanizma za prekogranično posredovanje među državama članicama u svim područjima mobilnosti radne snage i koordinacije sustava socijalne sigurnosti.

(12)  COM(2018) 131 final.

(13)  SWD(2018) 68 final i SWD (2018) 69 final, poglavlje B.

(14)  Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja

(15)  Europska zaklada za osposobljavanje

(16)  Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

(17)  Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

(18)  SL L 166, 30.4.2004., str.1., ispravak SL L 200, 7.6.2004., str. 1.