Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi

(COM(2018) 8 final – 2018/0003(NLE))

(2018/C 283/12)

Izvjestitelj/ica:	Ulrich SAMM
Suizvjestitelj/ica:	Antonio LONGO

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 21.2.2018.
Pravni temelj:	članci 187. i 188. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za promet, energiju, infrastrukturu i informacijsko društvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	4.5.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	23.5.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	535
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	196/2/4

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO podupire inicijativu za zajedničko poduzeće EuroHPC kao konkretan korak u skladu s europskom strategijom za računalstvo u oblaku te kao dio šire strategije EU-a (kojom su obuhvaćeni kibersigurnost, jedinstveno digitalno tržište, europsko gigabitno društvo, otvorena znanost itd.). Tom se inicijativom donosi jasna dodana vrijednost EU-a ključnom tehnologijom koja će pomoći pri rješavanju najzahtjevnijih pitanja našeg modernog društva te će u konačnici biti korisna za našu dobrobit, konkurentnost i radna mjesta.

1.2.

EGSO smatra da je početno ulaganje od 1 milijarde EUR za nabavu i rad vrhunskih superračunala znatno, ali ne previše ambiciozno u usporedbi s konkurentima SAD-om i Kinom. Međutim, EGSO je uvjeren da će znatno povećanje ulaganja (u državama članicama EU-a) u kombinaciji s pouzdanim europskim programom istraživanja i inovacija biti potrebno za održavanje vrhunske razine aplikacija HPC-a. Budući da se utrka nastavlja, nema sumnje da će u sljedećem VFO-u trebati poduzeti napore slične onima koje ulažu globalni konkurenti.

1.3.

EGSO podupire industrijski pristup za razvijanje nove generacije mikročipova male snage u Europi. Time bi EU bio manje ovisan o uvozu i osigurao bi se pristup vrhunskoj tehnologiji HPC-a. EGSO ističe da razvoj takvih mikročipova ima učinak i na računalstvo malih razmjera jer se vrhunski integrirani sklopovi mogu prilagoditi (smanjenje) uređajima na masovnom tržištu (osobnim računalima, pametnim telefonima, automobilskom sektoru).

1.4.

EGSO bi htio potaknuti Komisiju da više istakne snažan početni položaj te inicijative i činjenicu da je ta inicijativa ključna za nastavak europske priče o uspjehu na temelju postojećih stupova PRACE i GÉANT, koji već dugi niz godina pružaju vrhunske usluge HPC-a znanosti i industriji te međusobno povezuju istraživanje, obrazovanje i nacionalne istraživačke mreže te centre za HPC sa sigurnim mrežama velikog kapaciteta.

1.5.

Stoga EGSO naglašava iznimnu važnost integriranja novog zajedničkog poduzeća EuroHPC u već postojeće strukture i programe kao najbolji način za zajedničko uvođenje europskih resursa. Na primjer, potrebno je zadržati provođenje stručne revizije koju organizira PRACE kako bi se održao vrhunski standard.

1.6.

EGSO bi htio potaknuti više država članica da se pridruže zajedničkom poduzeću EuroHPC i da ga iskoriste kao priliku za stjecanje koristi od vrhunske računalne snage. U pogledu složenosti zajedničkog poduzeća EGSO traži od Komisije da uloži odgovarajuće napore u objašnjavanje i promicanje prednosti i mogućnosti tog pravnog instrumenta, posebice za manje zemlje i s obzirom na mogućnost za doprinose u naravi.

1.7.

EGSO pozdravlja činjenicu da bi dva partnera Komisije u ugovornom javnom-privatnom partnerstvu (cPPP) mogla postati prvi privatni članovi, što je ključno za sudjelovanje industrija, uključujući MSP-ove. EGSO pozdravlja mogućnost većeg broja partnera, ali i dalje ustraje u tome da se za svakog novog partnera, posebice za one izvan EU-a, ispuni uvjet uzajamnosti. EU bi priliku koju predstavlja razvoj tehnologije HPC-a trebao iskoristiti za dovršetak europskog industrijskog sektora kako bi se obuhvatio cijeli proizvodni lanac (dizajn, proizvodnja, uvođenje, primjena). Europska unija kao srednjoročni cilj treba postaviti postizanje kapaciteta za planiranje i ostvarivanje HPC-a uz pomoć europske tehnologije.

1.8.

EGSO preporučuje obavješćivanje građana i poduzeća o toj novoj važnoj inicijativi radi ponovnog stjecanja povjerenja građana u proces europskih integracija i kako bi se pomoglo europskim poduzećima, posebice MSP-ovima, da budu svjesni njezinih prednosti. U tome ujedno moraju sudjelovati sveučilišta i istraživački centri s pomoću specifične komunikacijske aktivnosti usmjerene na povećanje interesa i poticanje projekata u području HPC-a.

1.9.

EGSO preporučuje da se što više ojača socijalna dimenzija postupka digitalizacije kao temeljnog dijela europskog socijalnog stupa. Uvođenje i upotreba računala visoke razine mora imati vidljiv i mjerljiv pozitivan učinak na svakodnevni život svih građana.

2. Uvod

2.1.

Računalstvo visokih performansi (HPC) danas se, nakon što je prvotno uvedeno u okviru klimatskih istraživanja, numeričke vremenske prognoze, astrofizike, fizike čestica i kemije, primjenjuje i u većini drugih znanstvenih područja, od biologije, bioloških znanosti i zdravlja, simulacija izgaranja visoke pouzdanosti i znanosti o materijalima do društvenih i humanističkih znanosti. U industriji se HPC široko primjenjuje u istraživanju nafte i plina, zrakoplovstvu, automobilskom sektoru i financijama, a sada postaje ključan za osiguravanje personalizirane medicine, razvoj nanotehnologija te omogućivanje razvoja i uvođenja obnovljive energije. Naposljetku, HPC postaje sve važniji alat za pružanje potpore javnom donošenju odluka simuliranjem scenarija povezanih s prirodnim, industrijskim, biološkim i (kiber)terorističkim rizicima te je stoga ključan za nacionalnu sigurnost i obranu.

2.2.

U računalstvu je broj matematičkih operacija nad brojevima s pomičnim zarezom u sekundi (FLOPS) mjera za performanse računala. Performanse HPC-a predstavljaju najviše dostignuće u okviru onog što je tehnološki moguće. Te vrhunske performanse stalno se povećavaju zahvaljujući sve manjim integriranim sklopovima (Mooreov zakon) i prijelazu s vektorske na usporednu obradu. Svakih 10 do 12 godina računalna brzina umnožavala se 1 000 puta; tako je s gigaskalarne (1985.) preko teraskalarne (1997.) prešla na petaskalarnu razinu (2008.). Prijelaz s petaskalarne na eksaskalarnu razinu (giga = 109, tera = 1012, peta = 1015, eksa = 1018) očekuje se u razdoblju od 2020. do 2023.

2.3.

Dosad je svaka država članica u EU-u samostalno ulagala u HPC. U usporedbi sa svojim konkurentima iz SAD-a, Kine i Japana, očito je da Europa ne ulaže dovoljno u HPC, pri čemu godišnji investicijski manjak iznosi 500 – 700 milijuna EUR. Stoga EU nema najbrža superračunala i, štoviše, postojeća računala HPC u EU-u ovise o tehnologiji izvan Europe. Sljedeći korak u tehnologiji HPC-a najbolje se može postići u okviru zajedničkih europskih napora ulaganjima većim od ulaganja koja mogu pružiti pojedine države članice.

2.4.

Razvojem nove generacije mikročipova u Europi pridonijelo bi se postizanju neovisnosti EU-a u pristupu vrhunskoj tehnologiji HPC-a. No europski lanac opskrbe tehnologijom HPC-a može se poboljšati samo jasnim izgledima vodećeg tržišta i razvojem ekosustava računala povećanih do eksaskalarne razine. Javni sektor mora imati ključnu ulogu u postizanju tog cilja jer u suprotnome europski dobavljači neće preuzeti rizik samostalnog razvoja računala.

2.5.

Stoga Europska komisija zajedno s državama članicama najprije planira uložiti 1 milijardu EUR u izgradnju vrhunske europske superračunalne infrastrukture. Namjera je da takva zajednička infrastruktura i skupna upotreba postojećih sposobnosti bude od koristi svima: industriji, MSP-ovima, znanosti, javnom sektoru i posebice (manjim) državama članicama bez dostatnih vlastitih nacionalnih infrastruktura HPC-a.

2.6.

Europska komisija jasno je navela važnost HPC-a u svojoj strategiji iz 2012. pod nazivom „Računalstvo visokih performansi: položaj Europe u globalnoj utrci” (1). Europska komisija pokrenula je u travnju 2016. inicijativu Europski oblak (2). Ta se inicijativa sastoji od dvaju glavnih elementa: europske podatkovne infrastrukture (EDI), s vrhunskom superračunalnom mogućnosti i velikom brzinom povezivosti, i europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC), s vodećom pohranom podataka i njezinim upravljanjem te sučeljima za isporuku usluga koje se temelje na oblaku. Prvi će se dio dostaviti uz Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (3).

2.7.

Prijedlog je popratna mjera Deklaracije EuroHPC, koju je 23. ožujka 2017. u okviru Digitalnog dana u Rimu potpisalo sedam država članica – Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska. Tijekom 2017. pridružile su im se Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska, Grčka i Hrvatska. Te su se zemlje složile o izgradnji paneuropske integrirane eksaskalarne superračunalne infrastrukture. Ostale države članice i pridružene zemlje također se potiče na potpisivanje Deklaracije EuroHPC.

2.8.

Komisija (4) je nakon procjene učinka utvrdila da je zajedničko poduzeće najbolja opcija za provedbu EuroHPC-a, kojim bi se omogućilo djelotvorno kombiniranje zajedničke nabave, vlasništva i rada superračunala.

3. Sažetak prijedloga

3.1.

Europska komisija predlaže uredbu Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (EuroHPC). Taj će novi pravni subjekt:

—	omogućiti strukturu financiranja kako bi se diljem Europe stekla, izgradila i uvela vrhunska infrastruktura računalstva visokih performansi (HPC);

—	poduprijeti program istraživanja i inovacija za razvoj tehnologija i računala (hardvera) te aplikacija (softvera) koje će se upotrebljavati na tim superračunalima;

—	pružiti financijsku potporu u obliku javne nabave ili bespovratnih sredstava za istraživanje i inovacije sudionicima nakon otvorenih i konkurentnih natječaja; omogućiti europskoj industriji, posebice malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), bolji pristup superračunalima.

3.2.

Doprinos EU-a za EuroHPC bit će otprilike 486 milijuna EUR u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira, što odgovara sličnom iznosu od država članica i pridruženih zemalja. Privatni članovi inicijative mogu dodati i doprinose u naravi. Ukupno će se do 2020. uložiti otprilike 1 milijarda EUR javnih sredstava.

3.3.

Aktivnosti zajedničkog poduzeća EuroHPC koje će djelovati od 2019. do 2026. sastojat će se od:

—	nabave i rada dvaju vrhunskih predeksaskalarnih superračunala i barem dvaju superračunala srednje klase (petaskalarnih), pružajući pristup tim superračunalima i upravljajući tim pristupom za širok raspon javnih i privatnih korisnika od 2020.;

—

programa istraživanja i inovacija u području HPC-a: za pružanje potpore razvoju europske superračunalne tehnologije, uključujući prvu generaciju europskih tehnologija mikroprocesora male snage, i zajedničkom projektiranju europskih eksaskalarnih računala te za poticanje primjene, razvoja vještina i šire upotrebe računalstva visokih performansi.

3.4.

Prijedlogom se žele postići eksaskalarne performanse do 2022. – 2023. Prijelazni korak (50 % eksaskalarnih performansi) trebao bi se postići do 2019. Planirana infrastruktura bit će u zajedničkom vlasništvu njezinih članova, koji će njome upravljati, a ti su članovi ponajprije zemlje koje su potpisale Deklaraciju EuroHPC i privatni članovi iz akademske zajednice i industrije. Toj se suradnji u svakom trenutku mogu pridružiti drugi članovi, pod uvjetom da osiguraju financijski doprinos (uključujući doprinose u naravi).

3.5.

Prijedlogom se utvrđuje usporedna uspostava i uvođenje dviju infrastruktura. Te će se infrastrukture uspostaviti u dvjema zemljama EU-a, u skladu s posebnim kriterijima.

3.6.

Zajedničkim poduzećem upravljat će upravni odbor sastavljen od predstavnika javnih članova zajedničkog poduzeća. Bit će odgovoran za izrađivanje strateške politike i donošenje odluka o financiranju koje se odnose na nabavu i aktivnosti istraživanja i razvoja zajedničkog poduzeća. Glasačka prava članova i postupci bit će razmjerni njihovu financijskom doprinosu. Model zajedničkog poduzeća temelji se na iskustvu stečenom u radu ostalih zajedničkih poduzeća koja djeluju, kao što je ECSEL. Oba zajednička poduzeća slična su u pogledu ciljeva i strukture. Glavnu razliku predstavljaju opsežne aktivnosti javne nabave u EuroHPC-u, kojih nema u ECSEL-u. Ta razlika objašnjava dodjelu glasačkih prava razmjernu doprinosu sudionika.

3.7.

Upravni odbor imat će potporu industrijskog i znanstvenog savjetodavnog odbora sastavljenog od predstavnika privatnih članova zajedničkog poduzeća. Kako bi se izbjegli sukobi interesa, savjetodavni odbor imat će samo savjetodavnu ulogu.

4. Posebne napomene

4.1.

EGSO podupire tu inicijativu kao konkretan korak u skladu s europskom strategijom za računalstvo u oblaku: strateški izbor otvorenog europskog računalnog oblaka koji je usmjeren na znanstvenu zajednicu i industriju, kao dio snažne političke i ekonomske predanosti digitalnoj inovaciji (5). Tom se inicijativom donosi jasna dodana vrijednost EU-a ključnom tehnologijom koja će pomoći pri rješavanju najzahtjevnijih pitanja našeg modernog društva te će u konačnici biti korisna za našu dobrobit, konkurentnost i radna mjesta.

4.2.

Općenitije, inicijativa za HPC ključni je dio šire strategije EU-a (kojom su obuhvaćeni Akt o kibersigurnosti (6), strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (revizija) (7), europsko gigabitno društvo (8), otvorena znanost itd.) usmjerene na ponovnu uspostavu digitalnog suvereniteta i neovisnosti Europe kako bi EU postao ključan sudionik u digitalnom razvoju s izravnim utjecajem na konkurentnost i kvalitetu života građana.

4.3.

EGSO smatra da je početno ulaganje u iznosu od 1 milijarde EUR za nabavu i rad dvaju vrhunskih predeksaskalarnih superračunala i barem dvaju superračunala srednje klase znatno, ali ne previše ambiciozno u usporedbi s konkurentima. Međutim, EGSO je uvjeren da će znatno povećanje ulaganja (u državama članicama EU-a) u kombinaciji s pouzdanim europskim programom istraživanja i inovacija biti potrebno za održavanje vrhunske razine aplikacija HPC-a. Budući da se utrka nastavlja, nema sumnje da će u sljedećem VFO-u trebati poduzeti napore slične onima koje ulažu globalni konkurenti.

4.4.

EGSO bi htio istaknuti da brzo računalo samo po sebi nije dovoljno za uspjeh. Razvoj vrhunskog softvera i aplikacija na temelju pouzdanog programa istraživanja i razvoja također su nužni za stvarni napredak. U tom području EU uopće ne zaostaje za svojim konkurentima te bi EGSO htio potaknuti Komisiju da više naglasi snažan početni položaj te inicijative i činjenicu da je ta inicijativa ključna za nastavak europske priče o uspjehu na temelju postojećih stupova PRACE i GÉANT, koji već više od desetljeća preuzimaju odgovornost okupljanja i povezivanja područja HPC-a i umrežavanja.

4.5.

Europska unija sufinancira Partnerstvo za napredno računalstvo u Europi (PRACE), koje je osnovano 2010. i obuhvaća 25 država članica. U okviru tog partnerstva pružaju se vrhunske usluge HPC-a znanosti i industriji i uvode najveće nacionalne sustave superračunala u Europi. PRACE je 2017. omogućio pristup mreži sedam vrhunskih sustava, koju pruža pet članova domaćina (Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Švicarska) koji su do danas u PRACE uložili više od 400 milijuna EUR. PRACE dodjeljuje resurse HPC-a na temelju stručnih revizija pozivâ na podnošenje prijedloga, koji se temelje na znanstvenoj izvrsnosti, za istraživačke projekte iz akademske zajednice i industrije, uključujući mala i srednja poduzeća.

4.6.

Paneuropska mreža GÉANT, koja je počela s radom 2000., međusobno povezuje istraživačke, obrazovne i nacionalne istraživačke mreže i centre za HPC sa sigurnim mrežama velikog kapaciteta. Mreža je ključna za podupiranje otvorene znanosti s uslugama za pouzdani pristup. Mreža GÉANT najveća je i najnaprednija mreža za istraživanje i razvoj na svijetu te povezuje više od 50 milijuna korisnika u 10 000 institucija širom Europe i pruža potporu svim znanstvenim disciplinama. Mreža okosnica radi pri brzinama do 500 Gbps (2017.). GÉANT je stvorio vrlo uspješnu eduroam uslugu kako bi se korisnicima istraživanja i razvoja omogućilo povezivanje na bilo koju bežičnu internetsku mrežu u kojoj je prisutan eduroam SSID, sustav koji je EGSO predložio kao uzor za bežični pristup za sve Europljane u kontekstu strategije „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (9).

4.7.

Stoga EGSO naglašava iznimnu važnost integriranja novog zajedničkog poduzeća EuroHPC u već postojeće strukture i programe. Na primjer, potrebno je zadržati provođenje stručne revizije koju organizira PRACE kako bi se održao vrhunski standard. Ostale najbolje prakse potrebno je integrirati ili prilagoditi. Integrirani pristup inicijative EuroHPC, programa H2020 ili njegova nasljednika u okvirnom programu i odgovarajućim nacionalnim aktivnostima najbolji je način zajedničkog raspoređivanja europskih resursa. EGSO u tom kontekstu pozdravlja plan Komisije da zajedničko poduzeće EuroHPC služi za koordinaciju instrumenta financiranja programa H2020 (i njegova nasljednika) u području HPC-a. EGSO napominje da je za izgradnju infrastruktura potreban pristup odozgo prema dolje, dok je za dobru znanost, koju promiče PRACE, potreban pristup odozdo prema gore u kojemu znanstvenici moraju imati ulogu pokretača.

4.8.

EGSO bi htio potaknuti više država članica da se pridruže zajedničkom poduzeću EuroHPC i da ga iskoriste kao priliku za stjecanje koristi od vrhunske računalne snage. Umrežavanje je presudno za znanstvenu primjenu HPC-a. U pogledu složenosti zajedničkog poduzeća, EGSO traži od Komisije da uloži odgovarajuće napore u objašnjavanje i promicanje prednosti i mogućnosti tog pravnog instrumenta, posebice za manje zemlje i s obzirom na mogućnost za doprinose u naravi.

4.9.

EGSO pozdravlja činjenicu da su dva partnera Komisije u ugovornom javno-privatnom partnerstvu (cPPP) predala pisma potpore za provedbu zajedničkog poduzeća EuroHPC: Europska tehnološka platforma za računalstvo visokih performansi (ETP4HPC) i Udruženje za vrijednost velike količine podataka (BDVA). Oni bi mogli postati prvi privatni članovi, što je ključno za sudjelovanje industrije, uključujući MSP-ove. EGSO pozdravlja mogućnost većeg broja partnera, ali i dalje ustraje u tome da se za svakog novog partnera, posebice one izvan EU-a, ispuni uvjet uzajamnosti. EU bi trebao iskoristiti priliku koju predstavlja razvoj tehnologije HPC-a za dovršetak europskog industrijskog sektora kako bi se obuhvatio cijeli proizvodni lanac (dizajn, proizvodnja, uvođenje, primjena).

4.10.

Superračunalo s CPU-om od 12 petaflopsa ima potrošnju energije od otprilike 1,5 MW. S linearnim skaliranjem do eksaskalarne razine, HPC koji se temelji na postojećoj tehnologiji doveo bi do potrošnje energije od oko 150 MW, što je neprihvatljivo; stoga je razvoj mikročipova niske snage važan cilj EuroHPC-a. EGSO ističe da će mikročipovi niske snage stoga imati važnu ulogu u ciljevima energetske strategije EU-a, bez obzira na cilj da EU bude neovisan u pogledu uvoza. U skladu s gore navedenim ciljevima, Inicijativa za europski procesor, koju je Europska komisija pokrenula 2018. i koju podupire konzorcij od 23 partnera iz 10 država članica, a financira se iznosom od 120 milijuna EUR, imat će važnu ulogu u ostvarivanju inicijative HPC-a.

4.11.

EGSO ističe da razvoj naprednih mikročipova male snage ima učinak i na računalstvo malih razmjera (osobna računala, pametni telefoni, automobilski sektor) jer se vrhunski integrirani sklopovi mogu prilagoditi (smanjenje) i uređajima na masovnom tržištu. Od toga će izravno imati korist svi građani te se mogu otvoriti nova tržišta za industriju EU-a. HPC je stoga na mnoge načine ključna tehnologija za suvremeno društvo.

4.12.

EGSO preporučuje da se građane i poduzeća obavješćuje o toj novoj važnoj inicijativi koju poduzima EU. S jedne strane, bit će korisno ponovno steći povjerenje građana u proces europskih integracija. Organizirano civilno društvo moglo bi biti koristan alat za širenje takvih informacija. S druge strane, ciljana kampanja pomoći će europskim poduzećima, posebice MSP-ovima, da budu svjesni inicijativa koje su u tijeku. Zbog toga je važno da se MSP-ovima s proizvodnjom visoke dodane vrijednosti na poseban način pruži potpora u pristupu i korištenju novim infrastrukturama.

4.13.

U tome ujedno moraju sudjelovati sveučilišta i istraživački centri s pomoću specifične komunikacijske aktivnosti usmjerene na povećanje interesa i poticanje projekata u području HPC-a. Tim bi se postupkom potaknulo i stvaranje novih školskih, strukovnih i akademskih nastavnih planova i programa kako bi se premostio europski nedostatak potrebnih vještina u usporedbi s glavnim globalnim konkurentima (10).

4.14.

EGSO preporučuje da se što više ojača socijalna dimenzija postupka digitalizacije kao temeljnog dijela europskog socijalnog stupa (11). Zbog toga Odbor predlaže uspostavljanje niza društvenih izazova koje treba savladati koristeći se novom digitalnom infrastrukturom. Uvođenje i upotreba računala visoke razine mora imati vidljiv i mjerljiv pozitivan učinak na svakodnevni život svih građana.

4.15.

EGSO smatra da HPC i kvantna tehnologija predstavljaju dva strateška cilja za europski rast i konkurentnost. Odbor stoga preporučuje usporedno razvijanje tih dviju tehnologija kako bi se osiguralo da EU srednjoročno i dugoročno može imati koristi od najboljih rezultata i prilika.

Bruxelles, 23. svibnja 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) COM(2012) 45 final i SL C 299, 19.12.2014., str. 148.

(2) COM(2016) 178 final i SL C 487, 28.12.2016., str. 86.

(3) COM(2018) 8 final i Prilog 1.

(4) SWD(2018) 6 final.

(5) SL C 487, 28.12.2016, str. 86.

(6) SL C 227, 28.6.2018., str. 86.

(7) SL C 81, 2.3.2018., str. 102.

(8) SL C 125, 21.4.2017., str. 51.

(9) COM(2016)587 final i SL C 125, 21.4.2017, str. 51; SL C 125, 21.4.2017, str. 69.

(10) SL C 434, 15.12.2017., str. 30.; SL C 173, 31.5.2017., str. 45.

(11) SL C 125, 21.4.2017., str. 10.