KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Smjernice za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama

(metodologija za izvješćivanje o nefinancijskim informacijama)

(2017/C 215/01)

Sadržaj

1.   UVOD

Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1) o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa („Direktiva”) stupila je na snagu 6. prosinca 2014. Tom se Direktivom izmjenjuje Direktiva 2013/34/EU (2) o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća. Dotična trgovačka društva počet će od 2018. primjenjivati Direktivu na informacije koje se odnose na financijsku godinu 2017.

Očekuje se da će se većom transparentnošću povećati (3) otpornost i uspješnost trgovačkih društava u financijskom i nefinancijskom pogledu. Time će se tijekom vremena pridonijeti snažnom rastu i većem zapošljavanju te većem povjerenju među dionicima, uključujući među ulagateljima i potrošačima. Transparentno poslovno upravljanje pogodno je i za dugoročna ulaganja.

Zahtjevi za objavljivanje nefinancijskih informacija primjenjuju se na određena velika trgovačka društva s više od 500 zaposlenika jer bi za mala i srednja poduzeća trošak ispunjavanja te obveze mogao biti veći od koristi. Ovim pristupom administrativno opterećenje zadržava se na najmanjoj mogućoj razini. Trgovačka društva moraju objavljivati relevantne, korisne informacije koje su nužne za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja društva te učinka njegovih aktivnosti, a ne iscrpno, detaljno izvješće. Nadalje, informacije se mogu objavljivati i na razini grupe, umjesto da ih objavljuje svako povezano poduzeće u grupi. Direktivom se trgovačkim društvima pruža i znatna fleksibilnost da objavljuju relevantne informacije na način koji smatraju najkorisnijim, među ostalim u zasebnom izvješću. Trgovačka društva mogu se oslanjati na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire.

Objavljivanje odgovarajućih nefinancijskih informacija ključan je element kojim se jamče održive financije. Europska komisija odlučila je 28. listopada 2016. osnovati Stručnu skupinu na visokoj razini za održive financije. To se temelji na cilju Komisije da izradi opsežnu i sveobuhvatnu strategiju EU-a o održivim financijama kao dio unije tržišta kapitala. Očekuje se da će skupina do kraja 2017. podnijeti Komisiji skup preporuka o politici.

Ciljevi održivog razvoja UN-a i Pariški sporazum

Kao odgovor na globalni Program održivog razvoja do 2030. koji je Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela u rujnu 2015., Europska komisija objavila je 22. studenoga 2016. Komunikaciju „Budući koraci za održivu europsku budućnost” (4). Zahtjevima za objavljivanje koji proizlaze iz Direktive bitno se pridonosi ciljevima održivog razvoja, na primjer cilju 12. o osiguravanju održivih oblika potrošnje i proizvodnje (5) i cilju 5. o postizanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju svih žena i djevojčica (6).

Tim se zahtjevima pridonosi i provedbi Pariškog klimatskog sporazuma, a posebno se očekuje da će se većom transparentnošću postići veća usklađenost financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.

Odbor za financijsku stabilnost

Na zahtjev ministara financija skupine G20 i guvernera središnjih banaka Odbor za financijsku stabilnost osnovao je u prosincu 2015. radnu skupinu koju vodi industrija i koja treba izraditi preporuke za dobrovoljnu objavu financijskih rizika povezanih s klimom. Time se dopunjuje rad Studijske skupine za zelene financije skupine G20.

Rad te radne skupine pozorno se pratio i, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeo se u obzir u ovim smjernicama (7). Preporuke radne skupine u načelu se odnose na područja koja su već utvrđena Direktivom, na primjer upravljanje, strategija, upravljanje rizikom i mjerenje.

Neobvezujuće smjernice

U članku 2. Direktive navode se „smjernice za izvješćivanje” i propisuje se da „Komisija izrađuje neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama, uključujući opće i sektorske nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti, radi olakšavanja relevantnog, korisnog i usporedivog objavljivanja nefinancijskih informacija poduzeća. […]”

U uvodnoj izjavi 17. Direktive navedeno je da bi pri izradi neobvezujućih smjernica „Komisija trebala uzeti u obzir sadašnje najbolje prakse, međunarodne trendove i rezultate srodnih inicijativa Unije.”

Neovisno o tome, trgovačka društva mogu odlučiti da će upotrebljavati općeprihvaćene, visokokvalitetne okvire za izvješćivanje i s njima se djelomično ili potpuno uskladiti. Ona se mogu oslanjati na međunarodne okvire, okvire EU-a ili nacionalne okvire i u tom slučaju moraju navesti koji okvir upotrebljavaju.

Komisija potiče trgovačka društva da, kada objavljuju nefinancijske informacije, iskoriste fleksibilnost koja im se nudi u Direktivi. Ovim smjernicama ne nastoje se potisnuti inovacije u praksama izvješćivanja.

Javno savjetovanje  (8)

Komisija je provela opsežna javna savjetovanja, među ostalim opsežno javno savjetovanje na internetu. Postupak savjetovanja uključivao je i razgovore sa stručnjacima, radionice s dionicima i savjetovanje s prethodno navedenom Stručnom skupinom na visokoj razini za održive financije.

Nacionalni okviri, okviri EU-a, međunarodni okviri

Pri izradi ovih smjernica Komisija je preispitala nacionalne okvire, okvire EU-a i međunarodne okvire. Ovim smjernicama znatno je pridonijelo vodstvo i znanje organizacija koje su izradile te okvire. Načela i sadržaj ovog dokumenta u velikoj se mjeri temelje na sljedećim okvirima:

2.   SVRHA

Ovim smjernicama nastoji se pomoći trgovačkim društvima da objavljuju visokokvalitetne, relevantne, korisne, usklađene i usporedivije nefinancijske informacije (okolišne, socijalne i povezane s upravljanjem) na način kojim se potiču snažan i održivi rast i zapošljavanje i osigurava transparentnost prema dionicima. Ove neobvezujuće smjernice predlažu se u okviru zahtjeva za izvješćivanje propisanih Direktivom. Njima se nastoji pomoći trgovačkim društvima da sastavljaju relevantna, korisna i sažeta nefinancijska izvješća u skladu sa zahtjevima iz Direktive. Uloženi su veliki napori kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, standardizirane objave ili puki formalni postupci.

Ovim neobvezujućim smjernicama naglasak se stavlja na relevantne, korisne i usporedive nefinancijske informacije u skladu s člankom 2. Direktive 2014/95/EU o objavljivanju nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa.

Ove smjernice upućene su trgovačkim društvima koja u skladu s Direktivom moraju objavljivati nefinancijske podatke u svojem izvješću poslovodstva. Međutim, neobvezujuće smjernice mogle bi biti najbolja praksa za sva trgovačka društva koja objavljuju nefinancijske informacije, među ostalim za ostala trgovačka društva koja nisu obuhvaćena područjem primjene Direktive.

Europska komisija izradila je ove smjernice u cilju razvoja metodologije utemeljene na načelima koja je relevantna za trgovačka društva u svim gospodarskim sektorima i kojom im se pomaže da objavljuju relevantne, korisne i usporedive nefinancijske informacije. Komisija je pritom uzela u obzir najbolju praksu, relevantna kretanja i rezultate povezanih inicijativa u okviru EU-a i na međunarodnoj razini.

Ove smjernice odnose se na kontekst izvješća poslovodstva. Međutim, u skladu s člankom 1. Direktive moguć je i drugačiji prikaz nefinancijskog izvješća.

Nastoje se pružiti objektivne i fleksibilne smjernice o dostavljanju nefinancijskih informacija na način kojim se trgovačkim društvima pomaže da važne podatke objavljuju na usklađen i dosljedan način. Ovim smjernicama trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurati usporedivost trgovačkih društava i sektora.

Ovim pristupom priznaje se velika raznolikost uključenih poduzeća i sektora i okolnosti koje trgovačka društva moraju uključiti u svoje izvještaje. Uloženi su veliki napori kako bi se izbjegao jednaki pristup za sve i pretjerano preskriptivna metodologija.

U smjernicama se priznaje važnost veza i međuodnosa informacija (povezanost) između različitih aspekata nefinancijskih informacija ili između financijskih i nefinancijskih informacija.

3.   KLJUČNA NAČELA

3.1.   Objava materijalnih informacija

U članku 1. Direktive navodi se da dotična trgovačka društva:

Pojam materijalnih informacija često upotrebljavaju sastavljači, revizori i korisnici financijskih informacija. Trgovačko društvo koje dobro razumije ključne sastavnice svojeg vrijednosnog lanca može utvrditi ključna pitanja i procijeniti aspekte na temelju kojih se informacije smatraju materijalnima.

U članku 2. stavku 16. Direktive o računovodstvu (2013/34/EU) materijalne informacije definiraju se kao „status informacije u slučaju kada se za njezin izostanak ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će utjecati na odluke koje donose korisnici na osnovi financijskog izvještaja poduzeća. Materijalnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki”.

Direktivom se uvodi novi element koji treba uzeti u obzir kada se procjenjuje materijalnost nefinancijskih informacija upućivanjem na informacije „u mjeri nužnoj za razumijevanje […] učinka aktivnosti (trgovačkog društva)” (9).

U uvodnoj izjavi 8. Direktive navedeno je da „poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi, trebala bi pružiti odgovarajuće informacije u vezi s pitanjima koja se ističu kao ona koja bi najvjerojatnije mogla prouzročiti ostvarenje osnovnih rizika kojima bi se izazvao ozbiljan učinak, zajedno s onima koji su se već ostvarili (10). […]”.

Učinak aktivnosti trgovačkog društva važno je uzeti u obzir kada se objavljuju nefinancijske informacije. Ti učinci mogu biti pozitivni i negativni. Objavljivanjem materijalnih informacija trebale bi se jasno i objektivno obuhvatiti obje vrste učinaka. Očekuje se da nefinancijsko izvješće sadržava točan pregled informacija koje su potrebne relevantnim dionicima.

Materijalne informacije moraju se ocjenjivati u kontekstu. Informacije nisu nužno materijalne u svim kontekstima. Pitanja koja treba uključivati u nefinancijsko izvješće specifična su za okolnosti trgovačkog društva, uzimajući u obzir konkretne situacije i sektorska pitanja. Trgovačka društva u određenom sektoru vjerojatno će se suočavati sa sličnim okolišnim, socijalnim i upravljačkim izazovima, na primjer zbog resursa na koje se oslanjaju za proizvodnju robe i pružanje usluga ili učinaka koje možda imaju na ljude, društvo i okoliš. Stoga može biti primjereno izravno usporediti objavljivanje relevantnih nefinancijskih informacija među trgovačkim društvima iz istog sektora.

Trgovačka društva mogu izvješćivati o nizu mogućih pitanja. Trgovačko društvo procjenjuje koje su informacije materijalne na temelju svoje analize važnosti tih informacija za razumijevanje njegova razvoja, poslovnih rezultata, položaja i učinka. Pri toj procjeni materijalnosti trebalo bi uzeti u obzir unutarnje i vanjske čimbenike (11).

Pri procjeni materijalnosti informacija može se uzeti u obzir niz čimbenika, primjerice sljedeći čimbenici:

Trgovačka društva mogu objasniti mehanizme upravljanja i postupke koje primjenjuju kako bi procijenili materijalnost (13).

Očekuje se redovito preispitivanje procjena materijalnosti kako bi se osiguralo da su teme o kojima se izvješćuje i dalje bitne. Preispitivanja bi se trebala češće obavljati u dinamičnim i inovativnim trgovačkim društvima i sektorima ili u trgovačkim društvima koja mijenjaju ili prilagođavaju svoje poslovne modele ili politike poslovanja, među ostalim o postupanju s dužnom pažnjom. Međutim, ona se mogu rjeđe provoditi u stabilnijim okolnostima.

3.2.   Točne, objektivne i razumljive informacije

U nefinancijskom izvješću trebali bi se u jednakoj mjeri uzeti u obzir povoljni i nepovoljni aspekti, a informacije bi trebalo ocjenjivati i prikazivati na nepristran način.

U nefinancijskom izvješću trebale bi se uzeti u obzir sve dostupne i pouzdane ulazne informacije, uzimajući u obzir potrebe relevantnih dionika za informacijama. Korisnike informacija ne bi trebalo zavaravati bitnim netočnostima, izostavljanjem materijalnih informacija ili objavom nematerijalnih informacija.

U nefinancijskom izvješću činjenice bi se trebale jasno razlikovati od stajališta ili tumačenja.

Točnost i preciznost informacija mogu se poboljšati na sljedeće načine:

Razumljivost informacija može se poboljšati uporabom svakodnevnog jezika i dosljedne terminologije, izbjegavanjem standardiziranih fraza i, prema potrebi, definiranjem tehničkih pojmova.

Materijalne informacije trebalo bi kontekstualizirati na odgovarajući način radi njihova lakšeg razumijevanja. Poslovni rezultati trgovačkog društva mogu se, na primjer, prikazati upućivanjem na njegove strategije ili opće ciljeve. Od trgovačkih društava očekuje se da opišu u kakvom su odnosu nefinancijska pitanja i njihova dugoročna strategija, glavni rizici i politike.

Trgovačko društvo trebalo bi objasniti područje primjene i okvire objavljenih informacija, posebno kada se određene informacije odnose samo na jedan ili nekoliko njegovih segmenata ili isključuju određene segmente.

Razumljivost se može poboljšati i objašnjavanjem ključnih dijelova objavljenih informacija, na primjer načina mjerenja, temeljnih pretpostavki i izvora.

Nefinancijsko izvješće ne sastoji se samo od navođenja popisa ključnih pokazatelja uspješnosti. Radi točnijeg razumijevanja razvoja trgovačkog društva, njegovih poslovnih rezultata, položaja i učinka, trebalo bi objavljivati kvalitativne i kvantitativne informacije. Dok bi kvantitativne informacije mogle biti korisne za izvješćivanje o nekim nefinancijskim pitanjima (ključni pokazatelji uspješnosti, ciljevi itd.), kvalitativnim informacijama pruža se kontekst i poboljšava korisnost nefinancijskog izvješća i njegovo lakše razumijevanje. Kombiniranjem narativnog izvješćivanja, kvantitativnih informacija i vizualnog prikaza (14) povećava se učinkovitost i transparentnost komunikacije.

Objavljivanjem informacija na uobičajenom poslovnom jeziku te na materinjem jeziku trgovačkog društva poboljšat će se transparentnost trgovačkog društva i informacije će biti pristupačnije relevantnim ulagateljima i ostalim dionicima.

3.3.   Sveobuhvatne, ali sažete informacije

U članku 1. Direktive navodi se da predmetna trgovačka društva:

Trebalo bi objaviti barem materijalne informacije o određenim kategorijama pitanja koja su izričito navedena u Direktivi, što uključuje:

Trgovačka društva trebala bi objavljivati i druge materijalne informacije.

Očekuje se da će se objavljivanjem materijalnih informacija pružiti sveobuhvatan pregled trgovačkog društva u izvještajnoj godini, što se odnosi na opseg objavljenih informacija. Međutim, podrobnost dostavljenih informacija o određenom pitanju ovisi o njihovoj materijalnosti. Trgovačko društvo trebalo bi se usmjeriti na opseg i podrobnost informacija kojima će se dionicima pomoći da razumiju njegov razvoj, poslovne rezultate, položaj i učinak njegovih aktivnosti.

Očekuje se i da su nefinancijska izvješća sažeta te da se u njima izbjegava iznošenje nematerijalnih informacija. Objavljivanjem nematerijalnih informacija može se smanjiti razumljivost nefinancijskog izvješća jer se time mogu prikriti materijalne informacije. Trebalo bi izbjegavati općenite ili standardizirane informacije koje nisu materijalne.

Nefinancijsko izvješće može uključivati unutarnja unakrsna upućivanja ili oznake kako bi se osigurala njegova sažetost, ograničilo ponavljanje i navele poveznice na druge informacije (15).

3.4.   Strateška vizija usmjerena na budućnost

Očekuje se da će se u izvješću dati uvid u poslovni model trgovačkog društva, strategiju i njezinu provedbu te da će se objasniti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne implikacije dostavljenih informacija.

Očekuje se da trgovačka društva objavljuju relevantne informacije o svojem poslovnom modelu, uključujući o svojoj strategiji i ciljevima. Objavljivanjem bi se trebao osigurati uvid u strateški pristup relevantnim nefinancijskim pitanjima, odnosno što trgovačko društvo radi, kako to radi i zašto.

Time se ne sprječava da se u odgovarajućoj mjeri uzmu u obzir poslovno osjetljive informacije. Relevantne informacije mogu se pružati i na općeniti način kojim se ulagateljima i ostalim dionicima svejedno pružaju korisne informacije.

Objavljivanjem ciljeva, referentnih vrijednosti i preuzetih obveza trgovačko društvo može pomoći ulagateljima i ostalim dionicima da kontekstualiziraju njegove poslovne rezultate. To može biti korisno za procjenu budućih izgleda. Vanjskim praćenjem preuzetih obveza i napretka u ostvarenju ciljeva pridonosi se većoj transparentnosti prema dionicima. Ciljevi i referentne vrijednosti mogu se prikazati u kvalitativnim ili kvantitativnim okvirima. Trgovačka društva mogu, prema potrebi, objavljivati relevantne informacije na temelju znanstveno utemeljenih scenarija.

Informacijama usmjerenima na budućnost omogućuje se da korisnici informacija bolje ocijene stabilnost i održivost razvoja trgovačkog društva, njegova položaja, poslovnih rezultata i učinka tijekom vremena. Njima se također korisnicima omogućuje da mjere napredak trgovačkog društva prema ostvarivanju dugoročnih ciljeva.

3.5.   Informacije usmjerene na dionike

Od trgovačkih društava očekuje se da uzmu u obzir potrebe za informacijama svih relevantnih dionika. Ona bi se trebala usredotočiti na potrebe za informacijama svih dionika kao skupine, a ne na potrebe ili želje pojedinih ili netipičnih dionika, ili onih s nerazumnim potrebama za informacijama.

Ti dionici mogu biti, među ostalim: ulagatelji, radnici, potrošači, dobavljači, lokalne zajednice, javna tijela, ranjive skupine, socijalni partneri i civilno društvo.

Trgovačka društva trebala bi pružati relevantne, korisne informacije o svojem angažmanu s relevantnim dionicima te kako se uzimaju u obzir njihove potrebe za informacijama. Na primjer, norma ISO 26000 i Smjernice OECD-a za multinacionalna društva sadržavaju korisne smjernice o tom pitanju.

3.6.   Usklađene i dosljedne informacije

Očekuje se da je nefinancijsko izvješće usklađeno s ostalim elementima izvješća poslovodstva.

Jasnim povezivanjem informacija navedenih u nefinancijskom izvješću i ostalih informacija navedenih u izvješću poslovodstva pridonosi se korisnosti, relevantnosti i povezanosti informacija. Izvješće poslovodstva trebalo bi se smatrati jedinstvenim, objektivnim i usklađenim skupom informacija.

Budući da su sadržaji uzajamno povezani, objašnjavanjem ključnih veza ulagateljima i ostalim dionicima olakšava se razumijevanje materijalnih informacija i međuovisnosti.

Sadržaj nefinancijskog izvješća trebao bi biti dosljedan tijekom vremena. Time se korisnicima informacija omogućuje da razumiju i uspoređuju prethodne i trenutačne promjene u razvoju, položaju i poslovnim rezultatima trgovačkog društva te u njegovu učinku te da ih pouzdano povežu s informacijama usmjerenima na budućnost.

Važno je uskladiti izbor i metodologiju ključnih pokazatelja uspješnosti kako bi se osigurala razumljivost i pouzdanost nefinancijskog izvješća. Međutim, možda će biti potrebna ažuriranja jer bi ključni pokazatelji uspješnosti mogli zastarjeti ili se mogu izraditi nove i bolje metodologije kojima se poboljšava kvaliteta informacija. Od trgovačkih društava očekuje se da objasne promjene u politici ili metodologiji izvješćivanja, razloge tih promjena i njihove učinke (na primjer ponovnim navođenjem prethodnih informacija, jasnim prikazivanjem učinka promjene politika ili metodologija izvješćivanja).

4.   SADRŽAJ

Od trgovačkih društava očekuje se da specifične tematske aspekte i materijalne informacije koje trebaju uključiti u svoje objave definiraju točno, objektivno i sveobuhvatno, uključujući suradnjom s relevantnim dionicima.

Informacije u nefinancijskom izvješću međusobno su povezane. Na primjer, rezultati pokazuju ne samo ono što trgovačko društvo radi (primjenom svojeg poslovnog modela, politika i strategija), već i specifične okolnosti i rizike trgovačkog društva te razinu njegove učinkovitosti u upravljanju tim rizicima. Objašnjavanjem ključnih veza i međuovisnosti poboljšava se kvaliteta izvješća.

Pri izradi nefinancijskog izvješća trgovačka društva trebala bi poštovati pravila o zaštiti osobnih podataka (16).

4.1.   Poslovni model

U članku 1. Direktive utvrđeno je da nefinancijsko izvješće sadržava informacije koje uključuju:

a.   „kratak opis poslovnog modela poduzeća;”.

U poslovnom modelu društva opisuje se dugoročan način uspostave i održavanja vrijednosti s pomoću njegovih proizvoda i usluga. Poslovnim modelom pruža se kontekst za izvješće poslovodstva u cjelini. On sadržava pregled načina rada trgovačkog društva i logičko objašnjenje njegove strukture tako što se opisuje kako ulazne vrijednosti pretvara u rezultate s pomoću svojih poslovnih aktivnosti. Drugim riječima, navodi se što trgovačko društvo radi, kako to radi i zašto.

Kada opisuju svoj poslovni model, trgovačka društva mogu razmotriti uključivanje odgovarajućih informacija o sljedećem:

Trgovačka društva mogu razmotriti uporabu ključnih pokazatelja uspješnosti za objašnjavanje svojeg poslovnog modela, glavnih kretanja i slično.

Očekuje se da trgovačka društva objasne svoj poslovni model na jasan i razumljiv način utemeljen na činjenicama. Poslovni model temelji se na činjenicama. Trgovačka društva trebala bi izbjegavati objavu nematerijalnih informacija kojima se nešto promiče ili kojima se izražavaju želje te kojima se odvraća pozornost od materijalnih informacija.

Kada trgovačka društva tijekom izvještajne godine bitno izmijene svoj poslovni model, od njih se očekuje da navedu te bitne promjene te ih objasne.

4.2.   Politike i temeljita analiza

U članku 1. Direktive navodi se da nefinancijsko izvješće sadržava informacije koje uključuju:

b.   „opis politika poduzeća u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode;”.

Trgovačka društva trebala bi objavljivati materijalne informacije kojima se pruža točan pregled njihovih politika. Ona bi trebala razmotriti objavu informacija o svojim pristupima ključnim nefinancijskim aspektima, glavnim ciljevima te načinu ostvarivanja tih ciljeva i provedbe tih planova. Pri objavljivanju informacija uzele bi se u obzir specifične okolnosti trgovačkog društva. U okviru objave tih informacija trgovačko društvo može objasniti odgovornosti i odluke svoje uprave i odbora te odnos dodijeljenih sredstava s ciljevima, upravljanjem rizikom i planiranim rezultatima. Na primjer, trgovačko društvo može objasniti relevantne aspekte upravljanja, (17) uključujući nadzor odbora.

Postupci temeljite analize odnose se na politike, upravljanje rizikom i rezultate. Trgovačko društvo provodi postupke temeljite analize kako bi osiguralo ostvarenje konkretnog cilja (npr. kako bi osiguralo da su emisije ugljika ispod određene razine ili da u lancima opskrbe nema trgovanja ljudima). Njima se pridonosi utvrđivanju, sprječavanju i smanjenju postojećih i mogućih negativnih učinaka.

Trgovačka društva trebala bi objavljivati materijalne informacije o provedenim postupcima temeljite analize, uključujući, ako je relevantno i razmjerno, informacije o svojim dobavljačima i lancima podugovaranja. Ona mogu razmotriti i objavljivanje odgovarajućih informacija o odlukama o njihovoj uspostavi i o predviđenom funkcioniranju postupaka, posebno u pogledu sprječavanja i smanjenja negativnih učinaka. Trgovačka društva mogu razmotriti i pružanje relevantnih informacija o utvrđivanju ciljeva i mjerenju napretka.

Na primjer, korisne smjernice o tome navedene su u smjernicama OECD-a za nekoliko sektora, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima, Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku ili u normi ISO 26000.

Kada trgovačka društva tijekom izvještajne godine bitno izmijene svoje glavne politike i postupke temeljite analize, od njih se očekuje da navedu te izmjene te ih objasne.

Može se dogoditi da trgovačko društvo nije izradilo politike o određenim pitanjima koja svejedno smatra bitnima. U tom slučaju trgovačko društvo trebalo bi navesti jasno i razumno objašnjenje zašto nije izradilo te politike. Ostali zahtjevi za izvješćivanje i dalje se primjenjuju (na primjer, poslovni model, glavni rizici itd.).

U članku 1. Direktive navedeno je: „Ako poduzeće ne provodi mjere povezane s jednim ili više od navedenih pitanja, u nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.”

4.3.   Rezultati

U članku 1. Direktive utvrđeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:

c.   „rezultate tih mjera;”.

Trgovačka društva trebala bi pružiti koristan, točan i objektivan pregled rezultata svojih politika.

Nefinancijskim informacijama koje su objavila trgovačka društva trebalo bi se pomoći ulagateljima i ostalim dionicima da razumiju i prate poslovne rezultate trgovačkog društva.

Relevantnim objavljivanjem rezultata politika mogu se pružiti korisne informacije o prednostima i nedostacima trgovačkog društva. U nefinancijskom izvješću trebali bi se na sveobuhvatan i sažet način navesti rezultati poslovanja i aktivnosti trgovačkog društva.

Trgovačka društva mogu razmotriti mogućnost objašnjavanja odnosa između financijskih i nefinancijskih rezultata te kako se njime upravlja tijekom vremena.

Analiza rezultata trebala bi uključivati relevantne nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti. Očekuje se da trgovačka društva objave ključne pokazatelje uspješnosti koje smatraju najkorisnijima za praćenje i ocjenjivanje napretka i za lakše uspoređivanje trgovačkih društava i sektora. Prema potrebi, trgovačka društva mogu razmotriti prikazivanje i objašnjavanje tih informacija u odnosu na ciljeve i referentne vrijednosti.

4.4.   Glavni rizici i upravljanje njima

U članku 1. Direktive navedeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:

d.   „osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzeća, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzeće upravlja tim rizicima;”.

Trgovačka društva trebala bi objavljivati informacije o svojim glavnim rizicima, načinu upravljanja njima i njihova smanjenja. Ti rizici mogu biti povezani s njihovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama, lancem opskrbe i poslovnim odnosima ili s drugim aspektima. To bi uključivalo odgovarajuću perspektivu o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim glavnim rizicima. Očekuje se da trgovačka društva objasne kako glavni rizici mogu utjecati na njihov poslovni model, poslovanje, financijske rezultate i učinak njihovih aktivnosti.

Očekuje se da trgovačko društvo objavi materijalne informacije o glavnim rizicima, neovisno o tome proizlaze li oni iz njegovih odluka ili djelovanja, ili se temelje na vanjskim čimbenicima, te da objasni postupke koji se upotrebljavaju za utvrđivanje i ocjenjivanje takvih rizika.

Ako je relevantno i razmjerno, trebale bi se objavljivati i materijalne informacije o lancu opskrbe i lancu podugovaranja. To bi trebalo uključivati i materijalne informacije o tome kako trgovačko društvo upravlja glavnim rizicima i kako ih smanjuje.

Kada trgovačko društvo tijekom izvještajne godine bitno izmijeni svoje glavne rizike ili način upravljanja njima, od njega se očekuje da navede te bitne izmjene te ih objasni.

4.5.   Ključni pokazatelji uspješnosti

U članku 1. Direktive navedeno je da nefinancijsko izvješće mora sadržavati informacije koje uključuju:

e.   „nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje;”.

Nefinancijsko izvješće trebalo bi uključivati bitne opise i informacije utemeljene na pokazateljima, koji se zajednički nazivaju ključnim pokazateljima uspješnosti.

Očekuje se da trgovačka društva izvješćuju o ključnim pokazateljima uspješnosti koji su korisni s obzirom na njihove posebne okolnosti. Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi biti u skladu s načinom mjerenja koje trgovačko društvo doista upotrebljava u svojim internim postupcima upravljanja i procjene rizike. Na taj način povećava se relevantnost i korisnost objavljivanja informacija i poboljšava transparentnost. Objavljivanjem visokokvalitetnih, općepriznatih ključnih pokazatelja uspješnosti (na primjer načina mjerenja koja se opsežno upotrebljavaju u sektoru ili za posebna tematska pitanja) mogla bi se poboljšati usporedivost, posebno za trgovačka društva u istom sektoru ili vrijednosnom lancu.

Trgovačko društvo trebalo bi objavljivati ključne pokazatelja uspješnosti koji su nužni za razumijevanje njegova razvoja, poslovnih rezultata i položaja te učinka njegovih aktivnosti. Neki ključni pokazatelji uspješnosti mogu biti korisni za različita trgovačka društva i poslovne okolnosti. Ostali ključni pokazatelji uspješnosti više se odnose na pitanja i okolnosti u određenom sektoru. Trgovačka društva potiču se da objavljuju bitne opće i sektorske ključne pokazatelje uspješnosti. Uzimajući u obzir posebne okolnosti trgovačkih društava i potrebe ulagatelja i ostalih dionika za informacijama, očekuje se da trgovačka društva pruže točan i objektivan pregled uporabom općih i sektorskih ključnih pokazatelja uspješnosti te onih specifičnih za određeno trgovačko društvo.

Korisnici informacija znatno cijene kvantitativne informacije jer im pomažu da mjere napredak, provjeravaju dosljednost tijekom vremena i provode usporedbe. Odgovarajućim opisima kojima su popraćeni ključni pokazatelji uspješnosti poboljšava se razumljivost nefinancijskih izvješća.

Ključni pokazatelji uspješnosti smatraju se i učinkovitim alatima za povezivanje kvalitativnih i kvantitativnih informacija i za uspostavu veza. Njima se trgovačkim društvima omogućuje da sažeto i učinkovito pruže objektivan i sveobuhvatan pregled.

Ključni pokazatelji uspješnosti trebali bi se dosljedno upotrebljavati u svim izvještajnim razdobljima kako bi se mogle pružati pouzdane informacije o napretku i kretanjima. Ključni pokazatelji uspješnosti o kojima se izvješćuje mogu se, naravno, s vremenom promijeniti zbog poslovnih ili tehničkih razloga. U tim slučajevima trgovačka društva trebala bi objasniti zašto su se ključni pokazatelji uspješnosti promijenili. Ona mogu razmotriti, prema potrebi, ponovno navođenje informacija iz prošlosti i jasno i učinkovito objašnjavanje učinka tih promjena.

Trgovačka društva mogu objasniti prikupljanje podataka, metodologiju i okvire na kojima se temelji izvješćivanje. Ona mogu iznijeti i analizu objavljenih ključnih pokazatelja uspješnosti kojom će objasniti, na primjer, zašto su se ključni pokazatelji uspješnosti povećali ili smanjili tijekom izvještajne godine i kako bi se oni mogli promijeniti u budućnosti.

Trgovačka društva mogu predstaviti ključne pokazatelje uspješnosti u kontekstu ciljeva, prethodnih rezultata i prema potrebi ih usporediti s drugim trgovačkim društvima.

4.6.   Tematski aspekti

U članku 1. Direktive navedeno je da dotična trgovačka društva „[…] u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem […]”.

Objavljivanjem materijalnih informacija trebao bi se osigurati objektivan i sveobuhvatan pregled razvoja trgovačkog društva, njegovih poslovnih rezultata i položaja te učinka njegovih aktivnosti.

U određenim okolnostima trgovačka društva mogu smatrati da bi se objavljivanjem detaljnih informacija o predstojećim događajima ili pitanjima o kojima se pregovara mogla nanijeti ozbiljna šteta. Međutim, objavljivanjem sažetih informacija kojima se ne nanosi ozbiljna šteta može se znatno pridonijeti ispunjavanju općeg cilja transparentnosti.

Člankom 1. Direktive propisuje se da „države članice mogu dopustiti da se u iznimnim slučajevima izostave informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi […] objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzeća […]”.

Tematski aspekti često su uzajamno povezani. Na primjer, okolišno pitanje koje je povezano s poslovanjem trgovačkog društva, njegovim proizvodima ili lancem opskrbe može utjecati i na sigurnosti i/ili zdravlje potrošača, zaposlenika ili dobavljača ili na ugled trgovačke marke. Očekuje se da trgovačka društva pruže jasan, točan i sveobuhvatan pregled kojim su obuhvaćeni svi relevantni aspekti određenog pitanja.

Sljedeće stavke mogu činiti neiscrpan popis tematskih aspekata koje trgovačka društva moraju uzeti u obzir kada objavljuju nefinancijske informacije:

a.   Okolišna pitanja

Očekuje se da trgovačko društvo objavi relevantne informacije o stvarnim i mogućim učincima njegova poslovanja na okoliš te o tome kako postojeća i buduća okolišna pitanja mogu utjecati na njegov razvoj, poslovne rezultate ili položaj.

To može uključivati:

Trgovačka društva mogu upućivati, prema potrebi, na materijalne informacije navedene u kontekstu određenih zahtjeva za izvješćivanje o utjecaju na okoliš (23).

b.   Socijalna i kadrovska pitanja

Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o socijalnim i kadrovskim pitanjima (24). To uključuje:

Trgovačkim društvima može biti korisno oslanjati se na općepriznate, visokokvalitetne okvire, primjerice Smjernice OECD-a za multinacionalna društva, Tripartitnu deklaraciju o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada ili normu ISO 26000.

c.   Poštovanje ljudskih prava

Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o mogućim i stvarnim učincima njihova poslovanja na nositelje prava.

Smatra se da je dobra praksa da trgovačko društvo izrazi svoju predanost poštovanju ljudskih prava. U okviru te predanosti može se definirati što trgovačko društvo očekuje od svoje uprave, zaposlenika i poslovnih partnera u pogledu ljudskih prava, uključujući ključne standarde rada. Informacijama se može objasniti na čija se prava obveza odnosi, na primjer prava djece, žena, domorodačkih naroda (25), osoba s invaliditetom (26), lokalnih zajednica, malih poljoprivrednih gospodarstava, žrtava trgovanja ljudima i prava radnika, uključujući onih koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, radnika u lancima opskrbe ili podizvođača, radnika migranata i njihovih obitelji.

Trgovačka društva trebala bi razmotriti mogućnost da objavljivanje materijalnih informacija o ljudskim pravima bude dio postupanja s dužnom pažnjom kao i objavljivanje informacija o postupcima i mehanizmima za sprječavanje kršenja ljudskih prava. To može uključivati, na primjer, informacije o tome kako ugovori trgovačkog društva s poduzećima u njegovu lancu opskrbe uključuju pitanja ljudskih prava i kako trgovačko društvo smanjuje moguće negativne učinke na ljudska prava i osigurava odgovarajući pravni lijek u slučaju povrede ljudskih prava.

Objavljene materijalne informacije mogu uključivati i informacije o tome kako trgovačko društvo pristupa, među ostalim, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”, Smjernicama OECD-a za multinacionalna društva i Tripartitnoj deklaraciji o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada.

d.   Pitanja borbe protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem

Očekuje se da trgovačka društva objave materijalne informacije o načinu upravljanja pitanjima i slučajevima borbe protiv korupcije i podmićivanja.

Trgovačka društva mogu razmotriti objavljivanje informacija o organizaciji, odlukama, upravljačkim instrumentima i o resursima namijenjenima borbi protiv korupcije i podmićivanja.

Trgovačka društva mogu također razmotriti objašnjavanje načina ocjenjivanja borbe protiv korupcije i podmićivanja, poduzimanja mjere za sprječavanje ili smanjenja negativnih učinaka, praćenja djelotvornosti i komunikacije o tom pitanju unutar samog društva i prema vanjskim dionicima.

Trgovačkim društvima može biti korisno osloniti se na općepriznate, visokokvalitetne okvire, na primjer Smjernice OECD-a za multinacionalna društva ili norme ISO 26000.

e.   Ostalo

Lanci opskrbe

Očekuje se da trgovačka društva, kada je to relevantno i razmjerno, objavljuju materijalne informacije o pitanjima lanca opskrbe koja znatno utječu na njihov razvoj, poslovne rezultate, položaj ili učinak. To bi uključivalo informacije potrebne za opće razumijevanje lanca opskrbe trgovačkog društva i informacije o tome kako se relevantna nefinancijska pitanja uzimaju u obzir pri upravljanju lancem opskrbe.

Ako trgovačko društvo smatra da bi se objavljivanjem detaljnih informacija o predstojećim događajima ili pitanjima o kojima se pregovara mogla uzrokovati ozbiljna šteta, ono može ispuniti opći cilj transparentnosti objavljivanjem sažetih informacija kojima se ne uzrokuje ozbiljna šteta.

Objavljivanjem materijalnih informacija može se pokazati kako trgovačko društvo pristupa, među ostalim, Smjernicama OECD-a za multinacionalna društva, vodećim načelima UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima i relevantnim okvirima specifičnima za određeni sektor, na primjer Smjernicama FAO-a i OECD-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi.

Minerali iz područja zahvaćenih sukobima

Očekuje se da trgovačka društva, kada je to relevantno i razmjerno, objavljuju relevantne informacije o postupanju s dužnom pažnjom kako bi se osigurali odgovorni lanci opskrbe za kositar, tantal i volfram i zlato iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja.

Objavljivanje informacija trebalo bi biti u skladu sa Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja i njihovim dopunama. U tom kontekstu očekuje se da trgovačka društva objave relevantne informacije o uspješnosti svojih politika, praksi i rezultata u pogledu postupanja s dužnom pažnjom u odnosu na minerale iz područja zahvaćenih mineralima. Ona bi trebala objaviti i informacije o mjerama koje su poduzele za provedbu „okvira od pet koraka” (28) za dužnu pažnju na temelju rizika u lancima opskrbe mineralima kako je utvrđeno u Smjernicama OECD-a o dužnoj pažnji, uzimajući u obzir njihov položaj u lancu opskrbe.

Potom se očekuje od trgovačkih društava da objavljuju ključne pokazatelje uspješnosti koji se odnose na prirodu i broj utvrđenih rizika, mjere poduzete za sprječavanje i smanjenje tih rizika te načina na koji je trgovačko društvo tijekom vremena pojačalo svoje napore u postupanju s dužnom pažnjom.

5.   OKVIRI ZA IZVJEŠĆIVANJE

Trgovačko društvo može pri izradi svojeg nefinancijskog izvješća oslanjati na visokokvalitetne, općepriznate, nacionalne okvire, okvire EU-a ili međunarodne okvire. Nekim okvirima obuhvaćeni su različiti sektori i tematska pitanja (horizontalni okviri), a drugi su specifični za sektore ili tematska pitanja. Neki su usmjereni isključivo na objavljivanje nefinancijskih informacija, a ostali se odnose na transparentnost u širem kontekstu.

Općepriznati okvir izrađen na temelju utvrđenih postupaka obično trgovačkim društvima služi kao strukturirani predložak za izvješćivanje o ključnim pitanjima od općeg interesa, njime se ograničava administrativno opterećenje i olakšava uspoređivanje informacija.

U članku 1. Direktive navedeno je da se dotična poduzeća „[…] mogu osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire te da, u tom slučaju, […] navode na koje se okvire oslanjaju”.

Trgovačko društvo koje se oslanja na jedan ili nekoliko okvira trebalo bi objaviti koji je okvir upotrebljavalo za svoje konkretne objave, čime se poboljšava jasnoća i usporedivost.

U uvodnoj izjavi 9. Direktive navedeni su primjeri postojećih okvira za izvješćivanje. Međutim, taj popis ne bi se trebalo smatrati iscrpnim.

U uvodnoj izjavi 9. Direktive navedeno je sljedeće:

Trgovačka društva mogu razmotriti i uporabu drugih okvira za izvješćivanje, primjerice okviri navedeni u uvodu ovih smjernica.

6.   OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA O RAZNOLIKOSTI ODBORA

U ovom odjeljku navode se posebne smjernice kojima se velikim trgovačkim društvima uvrštenima na burzu nastoji pomoći (29) da opišu svoje politike raznolikosti odbora koji će se uključiti u njihovo izvješće o korporativnom upravljanju (30). Opis politike raznolikosti odbora nije dio nefinancijskog izvješća (31). Stoga se ovim odjeljkom smjernica ne dovodi u pitanje potreba za objavljivanjem materijalnih informacija o raznolikosti u okviru nefinancijskog izvješća.

Člankom 1. propisuje se da velika trgovačka društva uvrštena na burzu moraju u svojem izvješću o korporativnom upravljanju objaviti sljedeće:

Aspekti raznolikosti

U opisu politike raznolikosti trebalo bi navesti koji se kriteriji raznolikosti primjenjuju i treba objasniti razloge za njihov odabir. Pri odabiru tih kriterija trebalo bi uzeti u obzir sve relevantne aspekte raznolikosti kako bi se osiguralo da u odboru postoji dovoljna raznolikost stajališta i stručnosti potrebna za dobro razumijevanje trenutačnog stanja i dugoročnih rizika i prilika povezanih s djelatnošću društva. Pri ocjenjivanju profila potrebnih za optimalnu raznolikost odbora trebalo bi uzeti u obzir prirodu i složenost djelatnosti trgovačkog društva te društveni i okolišni kontekst u kojem trgovačko društvo posluje.

Aspekti raznolikosti trebali bi, u načelu, uključivati dob, spol ili obrazovanje i radno iskustvo. Ako je primjenjivo s obzirom na zemljopisnu prisutnost trgovačkog društva i poslovni sektor u kojem posluje, primjereno je uključiti i zemljopisno podrijetlo, međunarodno iskustvo, stručnost za relevantna pitanja održivosti, zastupljenost zaposlenika i ostale aspekte, na primjer socioekonomsku pozadinu.

Pri odabiru kandidata na temelju definiranih kriterija raznolikosti (32) trebalo bi uzeti u obzir pravila i opće prihvaćena načela nediskriminacije.

Ciljevi

Trgovačka društva trebala bi objaviti posebne mjerljive ciljeve za relevantne aspekte raznolikosti. Posebno je korisno utvrditi kvantitativne ciljeve i vremenske okvire, posebno u pogledu ravnoteže među spolovima.

Provedba i rezultati

Trgovačka društva trebala bi navesti kako se ciljevi njihove politike raznolikosti uzimaju u obzir pri planiranju u slučaju zamjene zaposlenika, odabiru, imenovanju i ocjenjivanju. Ona bi trebala objaviti i informacije o ulozi nadležnih odbora u tim postupcima. Trgovačka društva trebala bi, prema potrebi, objaviti i jesu li dioničari pri odabiru članova odbora ili obnovi njihova mandata dobili informacije o kriterijima i ciljevima raznolikosti.

Trgovačka društva trebala bi objaviti napredak u provedbi i zabilježene rezultate u pogledu svih aspekata raznolikosti politike barem u odnosu na prethodno izvješće. Ako ciljevi raznolikosti nisu ispunjeni, trgovačko društvo trebalo bi objaviti kako planira ispuniti ciljeve i navesti očekivane rokove unutar kojih će ti ciljevi biti ispunjeni.

(1)  SL L 330, 15.11.2014., str. 1.

(2)  SL L 182, 29.6.2013., str. 19.

(3)  U smjernicama se upotrebljava naziv „trgovačko društvo” radi lakšeg razumijevanja kada se upućuje na „subjekt” koji izvješćuje neovisno o tome je li riječ o jednom „poduzeću” ili „grupi poduzeća” koja izvješćuje posredstvom svojeg matičnog društva.

(4)  COM(2016) 739 final.

(5)  Cilj 12.6.: „Poticati trgovačka društva, posebno velika i transnacionalna trgovačka društva, da prihvaćaju održive prakse i integriraju informacije o održivosti u svoj ciklus izvješćivanja.”

(6)  Cilj 5.5.: „Osigurati potpuno i stvarno sudjelovanje žena i jednake mogućnosti za vodstvo na svim razinama odlučivanja u političkom, gospodarskom i javnom životu.”

(7)  Očekuje se da će se završno izvješće te radne skupine predstaviti na sastanku na vrhu skupine G20 7. – 8. srpnja 2017.

(8)  Dodatne informacije o postupku javnog savjetovanja dostupne su na http://ec.europa.eu/finance/company-reporting/non-financial_reporting/index_en.htm#related-documents

(9)  Članak 1. stavak 1. Direktive.

(10)  U uvodnoj izjavi 8. Direktive navedeno je i da „[…] ozbiljnost takvih učinaka trebala bi se procjenjivati prema njihovu opsegu i težini. Rizici nepovoljnih učinaka mogu potjecati od aktivnosti samog poduzeća ili mogu biti povezani s njegovim poslovanjem te, kad je relevantno i razmjerno, s njegovim proizvodima, uslugama i poslovnim odnosima, uključujući lanac nabave i lanac podugovaratelja”.

(11)  Na primjer, trgovačka društva mogla bi upotrebljavati preliminarnu analizu iz Priloga I. Uredbi o EMAS-u (Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:32009R1221).

(12)  Na primjer, u sektorskim referentnim dokumentima EMAS-a utvrđeni su najbolja praksa i pokazatelji povezani s okolišnim aspektima.

(13)  Na primjer, trgovačka društva koja provode sustav upravljanja kvalitetom ili sustav upravljanja okolišem (npr. ISO 14001 ili EMAS) ili koja obavljaju procjenu okolišnog životnog ciklusa, mogu ih koristiti za procjenu materijalnosti i objaviti informacije o važnim aspektima.

(14)  Grafikoni, dijagrami, grafovi itd.

(15)  Unakrsno upućivanje i označavanje trebalo bi pametno osmisliti i biti jednostavno za uporabu, primjerice primjena praktičnog pravila da se samo jednom klikne na neku poveznicu izvan izvješća.

(16)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(17)  Na primjer, o aspektu povezanom s klimom ili uvjetima zapošljavanja.

(18)  Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.

(19)  Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.

(20)  Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao odbor za financijsku stabilnost.

(21)  Za više informacija vidi zaključke radne skupine za dobrovoljnu objavu financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama koju vodi industrija i koju je osnovao Odbor za financijsku stabilnost.

(22)  Uključujući emisije stakleničkih plinova, otrovnih tvari, tvari koje uzrokuju zakiseljavanje i eutrofikaciju itd.

(23)  Kao što su obveze koje proizlaze iz direktiva EU-a (Direktiva o industrijskim emisijama, Direktiva o sustavu trgovanja emisijama, REACH, Direktiva o odlagalištima otpada, Direktiva o otpadnim vozilima, Direktiva o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi i Direktiva o opasnim tvarima) i Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

(24)  Podaci koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu ili spolnu orijentaciju osobe smatraju se posebnom kategorijom osobnih podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679 koji se ne bi trebali obrađivati ako nije ispunjen jedan od uvjeta iz tog članka. Trgovačka društva trebala bi stoga objavljivati samo anonimizirane podatke ili objedinjene podatke (na temelju kojih se ne može identificirati osoba) u pogledu tih pitanja.

(25)  Na primjer, u skladu s Konvencijom o domorodačkim i plemenskim narodima, 1989. (br. 169) Međunarodne organizacije rada (ILO).

(26)  Na primjer, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom.

(27)  Na primjer, upućivanjem na Rezoluciju o dostojnom radu u globalnim opskrbnim lancima koja je donesena na 105. zasjedanju Međunarodne konferencije rada (ILO, 2016). http://www.ilo.org/ilc/ILCSessions/105/texts-adopted/WCMS_497555/lang--en/index.htm

(28)  OECD (2016.) Smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe mineralima iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja: treće izdanje, Izdanje OECD-a, Pariz http://dx.doi.org/10.1787/9789264252479-en.

(29)  Dok se zahtjevi za objavljivanje nefinancijskih informacija primjenjuju na velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i koja imaju više od 500 zaposlenika, zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na raznolikost odbora primjenjuju se samo na velika trgovačka društva uvrštena na burzu.

(30)  Kako je propisano u članku 20. Direktive 2013/34/EU.

(31)  Kako je propisano u članku 19a. Direktive 2013/34/EU.

(32)  Utemeljenih na etničkom podrijetlu, rasi, invaliditetu ili spolnoj orijentaciji.