EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 12.12.2017.

COM(2017) 763 final

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu o partnerstvu između Europske unije i članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država

OBRAZLOŽENJE

1. KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Svrha je ove inicijative obnova sporazuma o partnerstvu s članicama Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP). Ti su odnosi trenutačno uređeni Sporazumom o partnerstvu iz Cotonoua (Sporazum iz Cotonoua), prema kojemu stranke moraju otvoriti pregovore osamnaest mjeseci prije njegova isteka u veljači 2020.

Cilj je prijedloga sklapanje sveobuhvatnog sporazuma sa 79 zemalja potpisnica Sporazuma iz Cotonoua s naglaskom na ostvarivanje zajedničkih interesa i posebnih interesa EU-a (npr. migracije, mir i sigurnost, ulaganja), nadilaženje „univerzalnog” pristupa i još veće odmicanje od odnosa donatora i primatelja.

Uzimajući u obzir promijenjeni kontekst i trenutačne politike EU-a te vodeći računa o dugoročnoj perspektivi nakon 2020., EU je na temelju iskustava stečenih iz pozitivnih ishoda i slabosti važećeg Sporazuma iz Cotonoua utvrdio glavne strateške interese koje želi ostvariti. To su: 1. sklapanje političkog partnerstva koje će biti usredotočeno na izgradnju mirnih, stabilnih, prosperitetnih i otpornih država i društava s dobrom upravom; 2. ubrzanje napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja; 3. izgradnja učinkovitih saveza u međunarodnoj okolini s ciljem pokretanja globalnog djelovanja. Ti su ciljevi pretvoreni u posebne ciljeve za svako prioritetno područje.

Kako bi se ostvario napredak u postizanju tih ciljeva, dugoročni odnos koji se znatno razvio na svim razinama treba preustrojiti da bi bio prikladan svrsi. Pritom treba u cijelosti osigurati očuvanje i nadogradnju vrlo snažnog temelja postavljenog tijekom vremena. U tom je pogledu iznimno važno u potpunosti uzeti u obzir ojačane regionalne okvire i kretanja koja su se pojavila na području Afrike, Kariba i Pacifika.

Stoga je cilj sklopiti novi sporazum koji se sastoji od triju regionalnih paktova sa zajedničkim temeljem. Naglasak će biti na regionalnim paktovima, u kojima će se odrediti posebni regionalni prioriteti za afričke, karipske i pacifičke države. Zajednički temelj primjenjiv na sve članice partnerstva sastojat će se od općih ciljeva, načela i prioriteta te omogućiti pojačanu suradnju na međunarodnoj razini.

Regionalni paktovi bit će protokoli uz sporazum i osigurat će sveobuhvatan pravni okvir za odnose. Sporazum će istodobno omogućiti fleksibilnu prilagodbu promjenjivim okolnostima primjenom pojednostavnjenog postupka za revidiranje triju regionalnih paktova. U okviru partnerstva morat će se prepoznati i osigurati ojačana uloga (pod)regionalnih organizacija, osobito radi upravljanja regionalnim paktovima.

Države koje dijele iste vrijednosti i pridonose ostvarenju ciljeva moći će se u različitoj mjeri uključiti u partnerstvo ili mu se pridružiti. To je osobito važno, primjerice, kako bi se omogućilo jačanje pristupa „Afrika kao cjelina” uz istodobno poštovanje postojećih bilateralnih sporazuma o pridruživanju sa sjevernoafričkim državama. Ojačat će se uloga civilnog društva i privatnog sektora u okviru partnerstva, ali i njihova uloga kao ključnih aktera u ostvarenju uključivog održivog razvoja u njihovim državama i regijama. Te će se promjene odraziti u pojednostavnjenju institucijskog ustrojstva.

Treba imati na umu da željeni sveobuhvatan sporazum pruža okvir za odnose s partnerskim zemljama na svim političkim razinama, od nacionalne i (pod)regionalne razine do razine partnerstva, te da se s obzirom na načelo supsidijarnosti najveći učinak i dalje postiže na nacionalnoj razini. Slično drugim sporazumima ni ovaj neće biti vremenski ograničen, no njime će biti predviđena mogućnost raskida na zahtjev jedne od stranaka.

Partnerske zemlje iskazale su težnju da sklope obnovljeni, pravno obvezujući sporazum o partnerstvu s EU-om koji se nadograđuje na temelj postavljen u važećem Sporazumu iz Cotonoua. Osim toga, tijekom informativnih posjeta partnerske zemlje složile su se s predloženim naglašenijim regionalnim pristupom.

Pravodobno zaključivanje pregovora u interesu je EU-a i partnerâ jer će se tako izbjeći politički vakuum nakon 2020.

Potrebno je sastaviti pregovarački tim koji će činiti Komisija i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Na čelu pregovaračkog tima trebala bi biti Komisija u suradnji s Visokim predstavnikom. Točnije, osim odgovarajućih službi Komisije pregovaračkom će se timu pridružiti i Europska služba za vanjsko djelovanje.

U skladu s člankom 18. stavkom 4. UEU-a Visoki predstavnik/potpredsjednik osigurava dosljednost i koordinaciju vanjskog djelovanja Unije povezanog s tim složenim pregovorima.

Dosljednost s postojećim odredbama politike u određenom području

Postojeći prijedlog sveobuhvatnog sporazuma potpuno je u skladu s povezanim politikama EU-a.

U skladu s Globalnom strategijom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a u njemu se nastoji promicati niz univerzalnih i nedjeljivih vrijednosti, integriran pristup sukobima i krizama te posebne mjere usmjerene na borbu protiv terorizma i suprotstavljanje radikalizaciji, što u konačnici pridonosi izgradnji mirnih, stabilnih i otpornih država i društava s dobrom upravom. Nadalje, u njemu se ističe potreba za izgradnjom učinkovitih saveza u međunarodnoj okolini na temelju načela multilateralnosti. Naposljetku se u njemu nastoji očuvati i unaprijediti ključna uloga dijaloga na svim političkim razinama. U skladu s revidiranim Europskim konsenzusom o razvoju u samoj srži novog partnerstva bit će ostvarenje ciljeva održivog razvoja, a osobito iskorjenjivanje siromaštva.

Prijedlog se temelji i na postojećim strategijama (uključujući kasnije izmjene) za odnose između EU-a i regija AKP-a, posebno Zajedničkoj strategiji Afrike i EU-a (JAES) iz 2007., Zajedničkoj strategiji partnerstva EU-a i karipskih država iz 2012. i Strategiji za snažnije partnerstvo s pacifičkim otocima iz 2006. Tri predložena pakta zapravo će zamijeniti i unaprijediti te strategije.

U skladu s postojećim odredbama o trgovinskoj politici u prijedlogu se nastoje stvoriti nove gospodarske prilike za održiv rast, plava i zelena te mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) te potaknuti izravna strana ulaganja.

U skladu s postojećim odredbama o migracijskoj politici njime se osigurava sveobuhvatan pristup migracijama i mobilnosti koji se temelji na pravima. Njegov je cilj bolja organizacija zakonite migracije, poticanje dobro upravljane mobilnosti, maksimalno povećanje njezina utjecaja na razvoj te sprečavanje i borba protiv nezakonite migracije, iskorjenjivanje trgovine ljudima i uspostava mehanizma za učinkovito vraćanje i ponovni prihvat.

U skladu s postojećim odredbama o politici zaštite okoliša u njemu se ističe potreba za hitnim i ubrzanim djelovanjem u borbi protiv uništavanja okoliša i klimatskih promjena kao velikim prijetnjama ostvarenju ciljeva održivog razvoja, a u nekim slučajevima i opstanku cijelih populacija.

Prijedlog je u potpunosti dosljedan i nizu drugih relevantnih politika Unije povezanih s utvrđenim prioritetima kao što su energija, obrazovanje, zapošljavanje te istraživanje i inovacije.

2. PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

Pravna osnova

Međunarodni sporazum može se klasificirati tek po završetku pregovora ovisno o njegovu sadržaju i svrsi. Stoga Komisija podnosi svoju preporuku za odluku Vijeća o otvaranju pregovora u skladu s člankom 218. stavcima 3. i 4. UFEU-a kao postupovnom pravnom osnovom.

Supsidijarnost

Pred Europom se kratkoročno i dugoročno nalazi niz problema i prilika na koje treba odgovoriti zajedničkim djelovanjem i usklađenim nastojanjima u okviru raznih unutarnjih i vanjskih politika. Zahvaljujući širokoj paleti politika i instrumenata EU ima dobru osnovu za rješavanje tih problema i može iskoristiti prilike koje mu se pruže.

Djelovanje na razini EU-a ima dodanu vrijednost u smislu političkog i gospodarskog utjecaja. Globalna mreža delegacija EU-a primjerice osigurava prisutnost u zemljama u kojima mnoge države članice nemaju predstavnike. Na razini EU-a osobito je prikladno graditi strateške saveze s brojnim članicama partnerstva radi pokretanja globalnog djelovanja u skladu s interesima EU-a. Treba imati na umu i da su određena područja politike, osobito trgovina, isključivo u nadležnosti EU-a.

Štoviše, prijedlogom se unutarnja obveza EU-a na primjenu načela supsidijarnosti proširuje i na partnerstvo. Kako bi se izbjeglo udvostručavanje ili preklapanje različitih okvira i struktura, predviđa se djelovanje na najprikladnijoj političkoj razini.

Proporcionalnost

Ovom se inicijativom izričito nastoji ostvariti cilj Unije u području vanjskog djelovanja iz članka 21. Ugovora o Europskoj uniji i pridonosi političkom prioritetu „EU kao snažniji globalni dionik”. Suradnja s drugima i odgovorno revidiranje vanjskih partnerstava radi ostvarenja vanjskih prioriteta EU-a u skladu je s odredbama globalne strategije EU-a. Prijedlogom se ne stvaraju nove strukture ili nameću dodatna opterećenja za EU, nego se pojednostavnjuju postojeće institucije, postupci i instrumenti te olakšavaju interakcije među različitim razinama vlasti 1 .

3. REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Ex post evaluacija/provjera primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Temeljitom evaluacijom ocijenjeni su rezultati ostvareni u prvih 15 godina Sporazuma iz Cotonoua.

Zabilježen je dobar napredak u političkom dijalogu na nacionalnoj i regionalnoj razini, što je pomoglo u jačanju ključnih elemenata u zemljama AKP-a. Sporazum iz Cotonoua povećao je uzajamno razumijevanje i suradnju u području sigurnosti te je bio prvi korak u produbljivanju suradnje u području migracije, čime je utrt put za Rabatski proces, Khartoumski proces i postupak iz Vallette. Znatno je povećana trgovinska razmjena, a glavni su rezultati Sporazuma sporazumi o gospodarskom partnerstvu. Osim toga, ostvaren je veliki napredak u pogledu ljudskog i društvenog razvoja i makroekonomske stabilizacije u zemljama AKP-a.

Evaluacija je pokazala i da treba uložiti dodatne napore kako bi se u potpunosti ostvarili ciljevi Sporazuma iz Cotonoua. Nadalje, iako su ti ciljevi i dalje važni, oni su samo djelomično u mogućnosti odgovoriti na velike promjene u globalnom kontekstu do kojih je došlo posljednjih nekoliko godina. Zaključak evaluacije bio je da se opći ciljevi trebaju revidirati u kontekstu novih izazova i prilika za EU i njegove partnere. Preporučena je i revizija institucionalne strukture kako bi se povećala dosljednost različitih okvira politike i pojednostavnilo donošenje odluka.

Savjetovanja s dionicima

Zatraženo je mišljenje velikog broja dionika.

Pokrenut je prvi krug savjetovanja, uključujući javno savjetovanje i razmjenu s delegacijama EU-a. Ishodi tog kruga poslužili su kao ulazni podaci za evaluaciju Sporazuma iz Cotonoua i procjenu učinka, koji su bili osnova za zajedničku komunikaciju iz studenoga 2016. Drugi krug savjetovanja održan je nakon objave komunikacije iz 2016., ovaj put prvenstveno s donositeljima odluka. Utvrđeno je da postoji potreba za jačanjem odredaba koje omogućuju učinkovitije promicanje ključnih interesa EU-a (osobito u području migracije i ulaganja). Postignut je općeniti konsenzus o tome da treba razmotriti novu regionalnu dinamiku i izbjegavati preklapanja različitih politika i pravnih okvira. No mišljenja su se razilazila kad je riječ o stupnju regionalizacije koji treba postići, a u nekoliko slučajeva dovedena je u pitanje dodana vrijednost pravno obvezujućeg sporazuma.

Europski je parlament prije i nakon objave zajedničke komunikacije redovito izvještavan, a nekoliko je puta zatraženo i njegovo mišljenje. U rezoluciji iz listopada 2016. istaknuta je potreba za obnovljenim pravno obvezujućim sporazumom s trima ojačanim regionalnim partnerstvima, što je potpuno u skladu s ovim prijedlogom.

Kad je riječ o uključivanju afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja, 2016. održan je sastanak na vrhu šefova država AKP-a u Papua Novoj Gvineji, koji je zaključen Izjavom iz Waiganija, u kojoj se traži obnova pravno obvezujućeg partnerstva s EU-om koje bi se nadovezalo na temelj uspostavljen Sporazumom iz Cotonoua, produbljivanje političkog dijaloga i jačanje međunarodne suradnje.

Osim toga, povjerenik Mimica i dva posrednika na visokoj razini (Louis Michel i Pascal Lamy) izvršili su informativne posjete u afričkim, karipskim i pacifičkim državama. Opći zaključak bio je da je pristup koji je predložio EU pozitivno prihvaćen, osobito prijenos naglaska na tri regije i njihove posebne prioritete. Istodobno su brojni sugovornici istaknuli važnost očuvanja kohezije AKP-a. Značajno je da je veliki naglasak bio na potrebi da se znatno povećaju mogućnosti ulaganja i stvore uvjeti za razvoj privatnog sektora.

Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Ovom prijedlogu pridonijela je suradnja s vanjskim stručnjacima. Niz okruglih stolova sa stručnjacima i pregled postojeće stručne literature poslužili su kao osnova za opću evaluaciju Sporazuma iz Cotonoua, procjenu učinka, komunikaciju i preporuku.

Procjena učinka

Od svih budućih opcija koje su utvrđene u postupku savjetovanja u procjeni učinka u potpunosti su analizirane samo one za koje je vjerojatno da će se njima ostvariti (većina) ciljeva EU-a. Važeći Sporazum iz Cotonoua poslužio je kao referentna točka u odnosu na koju su ocijenjene sve opcije.

Sustavna analiza različitih učinaka svake od tih opcija dovela je do zaključka da će se ciljevi EU-a najbolje postići sporazumom koji se sastoji od općeg dijela primjenjivog na sve stranke i triju snažnih regionalnih partnerstava. Smatralo se da ta opcija omogućuje očuvanje svih pozitivnih aspekata važećeg Sporazuma iz Cotonoua i istodobno olakšava uspostavljanje primjerenih uvjeta za ostvarenje novih ciljeva EU-a. To uključuje učinkovitije ostvarenje njegovih političkih i gospodarskih interesa, povećanje utjecaja na međunarodnoj razini i poboljšanje izgleda za provedbu Programa do 2030. Osim toga, uzimajući u obzir izraženiju dinamiku regionalizacije, smatralo se da je poželjna opcija najprikladnija za prilagodbu djelovanja različitim okolnostima.

U srpnju 2016. Odbor za nadzor regulative dao je pozitivno mišljenje o procjeni učinka. Ovaj je prijedlog u potpunosti u skladu s opcijom preporučenom u procjeni učinka kako je dodatno objašnjeno u zajedničkoj komunikaciji donesenoj u studenom 2016.

Temeljna prava

Jedan od ciljeva predloženog partnerstva, koji je potpuno u skladu s odredbama Ugovora o EU-u, jest promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda (kao i demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja). Kad partnerstvo ne bi bilo pravno obvezujuće, te obveze više ne bi postojale, a to ne bi bilo poželjno s obzirom na promjenjivu međunarodnu scenu na kojoj se pojavljuju moćni akteri koje nužno ne dijele iste vrijednosti i načela. Ovaj je prijedlog isto tako prilika za čvršću ugradnju temeljnih prava i političkog dijaloga u regionalne okvire i sustave.

4. UTJECAJ NA PRORAČUN

Ne očekuje se da će ova inicijativa imati znatan novi utjecaj na proračun, no trebalo bi imati na umu da će se o iznosu sredstava dostupnih za financiranje vanjskog djelovanja EU-a odlučiti u kontekstu revizije višegodišnjeg financijskog okvira.

Europski razvojni fond (ERF) glavni je financijski instrument za podupiranje inicijativa u zemljama i regijama AKP-a. ERF je izvanproračunski fond koji se financira izravnim doprinosima država članica EU-a.

5. OSTALI DIJELOVI

Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

U prijedlogu se predviđa donošenje provedbenih planova na različitim razinama dijaloga. Isto tako, u prijedlogu se predviđa sustav za nadzor napretka s pomoću posebnih pokazatelja i mjerljivih rezultata uglavnom na temelju postojećih inicijativa.

Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U ovom se prijedlogu predviđa sklapanje jednog sporazuma sa sljedećim glavnim sastavnicama:

·opći dio koji je primjenjiv na sve članice partnerstva i sastoji se od temelja (uključujući glavne ciljeve i načela, strateške prioritete i odredbe o međunarodnoj suradnji), institucionalnog okvira, načina suradnje i završnih odredaba,

·zasebni regionalni paktovi, uključujući posebne ciljeve i prioritete za afričke, karipske i pacifičke države. Ta tri pakta, kao protokoli općeg dijela sporazuma, zamijenit će postojeća regionalna partnerstva.

Temelj

U Dijelu 1. (Opće odredbe) navode se opći ciljevi i načela. Cilj je donošenje okvirnog sporazuma kojim EU može najbolje pridonijeti ostvarenju svojih strateških ciljeva, a posebno Programa održivog razvoja do 2030. Navode se tri glavna cilja koja se zatim razrađuju u šest prioritetnih područja. Međunarodna suradnja izdvojena je kao zasebni prioritet. U odjeljku o načelima mogu se iščitati opće prihvaćene norme u vanjskim odnosima EU-a i međunarodnoj suradnji: multilateralizam, pristupi koji uključuju više dionika, komplementarnost i supsidijarnost, uzajamna odgovornost. Osobito je naglasak na političkom dijalogu i dosljednosti politika u svrhe razvoja.

U Dijelu 2. (Zajednički prioriteti) razrađuje se šest prioritetnih područja. Odjeljci „Ljudska prava, temeljne slobode, demokracija, vladavina prava i dobro upravljanje” (Glava I.), „Mir, sigurnost i pravda” (Glava IV.) i „Migracija i mobilnost” (Glava V.) temelje se na Sporazumu iz Cotonoua i u skladu su s postojećim odredbama o vanjskim odnosima EU-a. Točnije, u odjeljku o migraciji, u kojem se primjenjuje pristup koji se temelji na pravima i ističu pozitivni aspekti dobro upravljane migracije, partnerske se zemlje pozivaju na uspostavu učinkovitijih mehanizama za politike vraćanja i ponovnog prihvata. U odjeljcima „Uključiv održiv gospodarski razvoj” (Glava II.), „Zaštita okoliša i klimatske promjene” (Glava III.) i „Ljudski razvoj i dostojanstvo” (Glava VI.) uvode se znatne promjene u odnosu na Sporazum iz Cotonoua i to ne samo zbog donošenja Programa do 2030. U tom smislu stranke su se čvrsto obvezale na poduzimanje konkretnih mjera za ostvarenje ciljeva održivog razvoja, a gdje je moguće i njihovo nadmašivanje. Veliki je naglasak na izravnim stranim ulaganjima i razvoju privatnog sektora s ciljem stvaranja novih gospodarskih prilika te povećanja broja i kvalitete radnih mjesta za sve.

U Dijelu 3. (Međunarodna suradnja) prikazana su načela i mehanizmi na kojima se temelji djelovanje EU-a i članica partnerstva kada žele surađivati na međunarodnoj razini. Kako bi se postigli rezultati, morat će se ojačati ili organizirati sastanci ministara i posebni koordinacijski mehanizmi u ključnim međunarodnim organizacijama i tijelima. Predviđa se i mogućnost uključivanja drugih zainteresiranih aktera.

Pakt između EU-a i Afrike

U Poglavlju 1. (Temelj suradnje) navode se ciljevi i načela Pakta između EU-a i Afrike, koji nadilazi i obuhvaća postojeće Zajedničko partnerstvo Afrike i EU-a (JAES). Cilj je unapređenje političke dimenzije odnosa između EU-a i afričkih država postizanjem dogovora o novom, proširenom, jedinstvenom temeljnom dokumentu i njegovu ugrađivanju u pravni okvir obnovljenog partnerstva sa supsaharskim zemljama uz istodobno očuvanje postojećih sporazuma o pridruživanju zaključenih sa sjevernoafričkim državama.

U Poglavlju 2. (Strateški prioriteti) opisane su konkretne mjere koje će EU i afričke države poduzeti u šest prioritetnih područja. Određene znatne izmjene uvode se u odjeljcima „Uključiv održiv gospodarski razvoj” (Glava III.) i „Mobilnost i migracije” (Glava V.). Kad je riječ o gospodarskom razvoju, u ovom se prijedlogu preporučuje niz aktivnosti u ključnim područjima koja su pogodna za veći pritok ulaganja i razvoj privatnog sektora. Kad je riječ o migracijama, u ovom se prijedlogu ističe da zakonita mobilnost može imati pozitivan doprinos i u državi pošiljateljici i državi primateljici, no njime su predviđeni i stroži mehanizmi kojima se jamči da zemlje brže odgovaraju na zahtjeve za ponovni prihvat i odredbe kojima se intenzivira suradnja u upravljanju granicama i borbi protiv trgovine ljudima. U Paktu između EU-a i Afrike navode se i brojne konkretne mjere u području mira i sigurnosti, osobito u odjeljcima „Borba protiv terorizma” (Glava I.), „Ljudska prava i demokratsko upravljanje” (Glava II.), „Ljudski razvoj i dostojanstvo” (Glava IV.) te „Klimatske promjene i okolišna održivost” (Glava VI.). Tim se mjerama namjeravaju ostvariti ciljevi održivog razvoja, no njima se obuhvaćaju i vizije koje su EU i Afrička unija (AU) predstavile u svojim najnovijim strateškim dokumentima (Program za Afriku do 2063., Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a i Europski konsenzus o razvoju).

Institucionalno ustrojstvo Pakta između EU-a i Afrike temelji se na revidiranom okviru koji se uglavnom nadovezuje na postojeće platforme za dijalog, pri čemu je veća uloga dodijeljena AU-u.

Pakt između EU-a i Kariba

U Poglavlju 1. (Temelj suradnje) navode se ciljevi i načela Pakta između EU-a i Kariba, koji se nadovezuje na postojeću Zajedničku strategiju partnerstva EU-a i karipskih država i zamjenjuje ju. Značajno je da se u njemu uvažavaju bliske veze Kariba s najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima.

U Poglavlju 2. (Strateški prioriteti) opisano je nekoliko konkretnih mjera koje će EU i karipske države poduzeti u četirima prioritetnim područjima. Ističući ključni značaj regionalne suradnje, naglasak će se staviti na četiri pitanja: utjecaj klimatskih promjena na prirodne resurse s posebnim naglaskom na okolišnu održivost i upravljanje katastrofama (Glava I.), potrebu za usmjeravanje napora na ključne strateške sektore povezane s plavim rastom, energijom i turizmom (Glava II.), promicanje sigurnosti ljudi s posebnim naglaskom na organiziranom kriminalu i nasilju (rodno uvjetovano nasilje i bande) te uspostavu mehanizama u području porezne politike u skladu s globalnim standardnima (Glava III.) i nejednakost i jednakost među spolovima te posebnu situaciju Haitija kao jedine najnerazvijenije zemlje u regiji (Glava IV.).

Institucionalno ustrojstvo Pakta između EU-a i Kariba temelji se na revidiranom institucionalnom okviru (obrađenom u Dijelu III. Općeg dijela) koji se uglavnom nadovezuje na postojeće platforme za dijalog.

Pakt između EU-a i Pacifika

U Poglavlju 1. (Temelj suradnje) navode se ciljevi i načela novog Pakta između EU-a i Pacifika. Značajno je da se u njemu uvažavaju posebne veze EU-a s prekomorskim zemljama i područjima.

U Poglavlju 2. (Strateški prioriteti) opisane su konkretne mjere koje će EU i pacifičke države poduzeti u četirima prioritetnim područjima. Odražavajući posebnosti regije i uzimajući u obzir ključni značaj regionalne suradnje, naglasak će se staviti na četiri pitanja: klimatske promjene i održivo upravljanje prirodnim resursima, uključujući upravljanje oceanima i upravljanje katastrofama (Glava I.), ciljani broj strateških sektora, osobito ribarstva, održive energije, gospodarstva koje se temelji na plavom rastu i turizma (Glava II.), promicanje ljudskih prava i aktivnosti za sprečavanje sukoba te uspostavu mehanizama za porezne politike, uključujući pitanje poreznih oaza (Glava III.) i ljudski razvoj i društvenu koheziju uz rješavanje različitih vrsta ranjivosti (Glava IV.).

Institucionalno ustrojstvo Pakta između EU-a i Pacifika temelji se na revidiranom institucionalnom okviru (obrađenom u Dijelu III. Općeg dijela) koji se uglavnom nadovezuje na postojeće platforme za dijalog.

Diversificirana suradnja

U ovom dijelu riječ je o financijskim i nefinancijskim načinima suradnje koji služe za ostvarivanje općih i posebnih ciljeva utvrđenih u temelju i u trima paktovima. Navodi se da suradnja mora biti diversificirana kako bi odražavala raznolikost okolnosti u raznim državama i regijama. Ponavlja se obveza EU-a da pruži odgovarajući iznos razvojne pomoći onima kojima je ona potrebna i da poboljša njezinu učinkovitost u skladu s međunarodno priznatim načelima. Isto se tako naglašava da bi zemlje AKP-a trebale mobilizirati domaće javne i privatne resurse te pokrenuti reforme svojih poreznih politika, uključujući borbu protiv nezakonitih financijskih tokova. EU će isto tako nastojati učinkovitije surađivati sa zemljama sa srednjim dohotkom kako bi se riješile ranjivosti i nejednakosti unutar zemlje i istodobno stvorile dodatne prilike za poduzeća i građane EU-a te njegovala suradnja radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja u odgovarajućim regijama, ali i na globalnoj razini.

Institucionalni okvir

U ovom se dijelu navode akteri partnerstva i institucionalno ustrojstvo partnerstva i triju paktova. U pogledu aktera ponovno se potvrđuje da su države primarni sugovornici EU-a iako nacionalne vlade moraju uložiti dodatne napore kako bi bolje uključile nacionalne parlamente i lokalne vlasti. Istodobno se predlaže jačanje uloge regionalnih i kontinentalnih organizacija u upravljanju trima regionalnim paktovima i njihovoj provedbi. Predlaže se i jačanje uloge civilnog društva i privatnog sektora u okviru partnerstva, ali i njihove uloge kao ključnih aktera u ostvarenju uključivog održivog razvoja u njihovim državama i regijama. Novo institucionalno ustrojstvo odraz je snažnijeg političkog karaktera partnerstva te pomicanje naglaska na tri regije. Njime se pojednostavnjuje i smanjuje operativni učinak postojećih struktura te se on uglavnom temelji na postojećim platformama za regionalni politički dijalog.

Postupovni aspekti

Komisija ovu Preporuku i njezin Prilog objavljuje odmah nakon njihova donošenja. Komisija preporučuje da se pregovaračke smjernice objave odmah nakon njihova donošenja.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu o partnerstvu između Europske unije i članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

podsjećajući na to da je člankom 218. UFEU-a propisan jedinstveni postupak za vođenje pregovora radi sklapanja sporazuma između Unije i trećih zemalja,

budući da bi trebalo otvoriti pregovore radi sklapanja obnovljenog sporazuma o partnerstvu s afričkim, karipskim i pacifičkim državama,

budući da predviđeni Sporazum o partnerstvu između Europske unije i članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država obuhvaća široki raspon politika, uključujući pitanja vanjske politike; sveobuhvatnu dosljednost vanjskog djelovanja Unije trebao bi osigurati Visoki predstavnik u skladu s člankom 18. stavkom 4. UEU-a.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija i Visoki predstavnik ovlašćuju se da u ime Unije pregovaraju o sporazumu o partnerstvu s članicama Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država.

Komisija je na čelu pregovaračkog tima. Njegov je član i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Članak 2.

Smjernice za pregovaranje utvrđene su u Prilogu i objavit će se odmah nakon njihova donošenja.

Članak 3.

Pregovori se vode u savjetovanju s [ime posebnog odbora upisuje Vijeće].

Članak 4.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Strasbourgu,

(1)    Vidjeti i odjeljak „Why the EU should act” (Zašto bi EU trebao djelovati), Procjena učinka, SWD(2016) 380 final, str. 18.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg,12.12.2017.

COM(2017) 763 final

PRILOG

Preporuci za

Odluku Vijeća

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu o partnerstvu između Europske unije i članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država

PRILOG

Sadržaj

1.NARAV I PODRUČJE PRIMJENE SPORAZUMA

2.TEMELJ

3.PAKT IZMEĐU EU-A I AFRIKE

4.PAKT IZMEĐU EU-A I KARIBA

5.PAKT IZMEĐU EU-A I PACIFIKA

6.DIVERSIFICIRANA SURADNJA

7.INSTITUCIONALNI OKVIR

8.ZAVRŠNE ODREDBE

1.NARAV I PODRUČJE PRIMJENE SPORAZUMA

Svrha je pregovora sklopiti ojačano partnerstvo između Europske unije (EU) i afričkih, karipskih i pacifičkih država. Cilj je sklopiti novi sporazum koji se sastoji od zajedničkog temelja i triju regionalnih paktova. Zajednički temelj primjenjiv na sve članice partnerstva sastojat će se od općih ciljeva, načela i prioriteta te omogućiti pojačanu suradnju na međunarodnoj razini. Naglasak će biti na regionalnim paktovima u kojima će se odrediti posebni regionalni prioriteti za afričke, karipske i pacifičke države u skladu s intenzivnijom regionalnom dinamikom i većim značajem regionalnih organizacija. Države koje dijele iste vrijednosti i pridonose ostvarenju ciljeva moći će se u različitoj mjeri uključiti u partnerstvo ili mu se pridružiti.

Novi sporazum zamišljen je kao sveobuhvatno političko partnerstvo koje služi kao okvir za odnose između stranaka i kojim se ostvaruju uzajamno korisni ishodi u kontekstu zajedničkih i isprepletenih interesa. U tom će smislu njegov cilj prvenstveno biti izgradnja mirnih i otpornih država i društava, maksimalno povećanje koristi od dobrog upravljanja migracijama te osiguravanje potpunog poštovanja međunarodnih obveza u području ljudskih prava, temeljnih sloboda i demokratskih načela. Kao drugo, njime će se težiti unapređenju održivog razvoja provedbom Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te poticanju ulaganja i stvaranju dostojanstvenih radnih mjesta za sve. Kao treće, olakšat će se zauzimanje zajedničkih stajališta na svjetskoj razini te tako ojačati multilateralizam i međunarodni poredak koji se temelji na pravilima.

Regionalni paktovi protokoli su uz sporazum i osiguravaju sveobuhvatan pravni okvir za odnose. Protokol istodobno omogućuje fleksibilnu prilagodbu promjenjivim okolnostima primjenom pojednostavnjenog postupka za revidiranje triju regionalnih paktova.

Sporazum će sadržavati prilagođenu institucionalnu strukturu kako bi se osiguralo pojednostavnjenje i veća dosljednost postojećih okvira te omogućilo brže i učinkovitije donošenje odluka i poduzimanje mjera. U njemu će se navesti i da će stranke primjenjivati pristup s više dionika jačanjem uloge civilnog društva i privatnog sektora.

2.TEMELJ

DIO 1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Glava I. Ciljevi

Sporazumom će se utvrditi da stranke 1 imaju sljedeće zajedničke ciljeve:

sklapanje političkog partnerstva koje će biti usredotočeno na izgradnju mirnih, stabilnih, prosperitetnih i otpornih država i društava s dobrom upravom,

·ubrzanje napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i osobito u iskorjenjivanju siromaštva, pritom vodeći računa o različitim potrebama i prioritetima različitih zemalja,

·izgradnju učinkovitih saveza u međunarodnoj okolini s ciljem pokretanja globalnog djelovanja.

Točnije, stranke će se obvezati da će poduzeti konkretne mjere kako bi:

·osigurale poštovanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja,

·potaknule održiv i uključiv rast i dostojanstvena radna mjesta za sve,

·zaštitile okoliš, borile se protiv klimatskih promjena i promicale održivu energiju,

·promicale mir, sigurnost i pravdu,

·od mobilnosti i migracija stvorile prilike i zajedno rješavale probleme,

·promicale ljudski razvoj i dostojanstvo.

Glava II. Načela

U sporazumu će se utvrditi da će se u ostvarivanju ciljeva partnerstva, koje se temelji na pravno obvezujućem sustavu, primjenjivati načela jednakosti, nediskriminacije, solidarnosti i uzajamnog poštovanja.

U sporazumu će se potvrditi obveza stranaka da ojačaju redoviti politički dijalog na svim razinama i na način koji najbolje pridonosi ostvarivanju ciljeva partnerstva.

U sporazumu će se iskazati potpora stranaka snažnom i učinkovitom multilateralnom sustavu i njihova odlučnost da surađuju u multilateralnim forumima i međunarodnim organizacijama na pitanjima od zajedničkog i globalnog interesa.

U sporazumu će se potvrditi da će se ciljevi partnerstva ostvarivati primjenom integriranog pristupa koji sadrži političke, gospodarske, društvene, kulturne i okolišne elemente.

U sporazumu će se navesti da će stranke donositi odluke i poduzimati mjere na razini na kojoj je to najprikladnije u skladu s načelima komplementarnosti i supsidijarnosti. Suradnja s formalnim i ad hoc regionalnim strukturama može se uspostaviti kako bi se djelotvornije i učinkovitije ostvarili ciljevi partnerstva.

U sporazumu će se navesti da će stranke promicati pristup koji uključuje više dionika i tako olakšati aktivno uključivanje šireg raspona aktera u dijalog i suradnju.

U sporazumu će se utvrditi da bi stranke trebale osigurati poduzimanje svih mjera potrebnih za provedbu odredaba sporazuma.

Glava III. Politički dijalog

Stranke će u sporazumu potvrditi svoju predanost daljnjem razvoju i jačanju političkog dijaloga o svim područjima, svrhama i ciljevima utvrđenima u sporazumu.

Ciljevi dijaloga bit će i. poticanje uzajamnog razumijevanja stajališta i interesa svake stranke i ii. doprinos ostvarivanju ciljeva sporazuma tako što će se omogućiti i stvarati uvjeti za učinkovitu nacionalnu i regionalnu suradnju u svim pitanjima od zajedničkog interesa te omogućiti redovita suradnja u međunarodnim i globalnim pitanjima od zajedničkog interesa. Cilj dijaloga može biti i razvoj novih inicijativa sa zajedničkim ciljevima, usuglašenim prioritetima i programima, među ostalim uspostavom novih oblika i načina suradnje.

Dijalog će se odvijati redovito i na fleksibilan i prilagođen način. Odvijat će se na najprikladniji način i na najprikladnijoj razini, uključujući nacionalnu, regionalnu, kontinentalnu razinu ili razinu svih AKP-a. U potpunosti će se iskoristiti prednosti svih dostupnih kanala, među ostalim u kontekstu međunarodnih sastanaka.

Glava IV. Dosljednost politike radi razvoja

U sporazumu će se potvrditi da su za ostvarenje integriranih i međusobno povezanih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. potrebni pogodan politički okvir na različitim razinama i proaktivni pristupi kojima se nastoji stvoriti sinergija među različitim politikama. U tu će se svrhu stranke obvezati da će se zalagati za dosljedne politike kako bi osigurale da njihove politike pridonose njihovu održivom razvoju na domaćoj i međunarodnoj razini.

U sporazumu će se svaka stranka pojedinačno i zajednički obvezati da će maksimalno koristiti prednosti politika i nastojati u što većoj mjeri smanjiti njihov negativan utjecaj na drugu stranku. Obje stranke isto će se tako obvezati da će drugu stranku obavještavati i, prema potrebi te u okviru dogovorenih institucija, savjetovati se s njome o inicijativama i mjerama koje bi mogle imati značajne učinke prelijevanja na drugu stranku.

DIO 2. STRATEŠKI PRIORITETI

Glava I. Ljudska prava, temeljne slobode, demokracija, vladavina prava i dobro upravljanje

Sporazum će sadržavati odredbe u kojima stranke potvrđuju svoju obvezu promicanja, zaštite i ispunjenja univerzalnih vrijednosti demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda, dobrog upravljanja i vladavine prava, poštovanja ljudskog dostojanstva i načela nediskriminacije, jednakosti i solidarnosti. Stranke će promicati te vrijednosti uz potpuno poštovanje načela Povelje UN-a i međunarodnog prava.

Sporazumom će se osigurati da poštovanje ljudskih prava, temeljnih sloboda, demokratskih načela i vladavine prava bude temelj domaće i međunarodne politike stranaka iteključni element sporazuma. Dobro upravljanje bit će osnova domaće i međunarodne politike stranaka i temeljni element sporazuma. U sporazumu će se potvrditi da su nedostaci u ostvarivanju i ispunjavanju ključnih i temeljnih elemenata velika prepreka održivom razvoju.

U okviru sporazuma promicat će se politike koje se temelje na pravima, a bit će obuhvaćena i sva ljudska prava i osiguran ravnopravan pristup prilikama svim članovima društva neovisno o etničkoj pripadnosti, rodu, dobi, invaliditetu, vjeri, uvjerenjima, seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, migracijskom statusu ili drugim čimbenicima. Sporazum će uključivati i predanost stranaka borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije.

Prepoznajući važnost pluralističkih društava, stranke će se u sporazumu obvezati na poticanje uključivih političkih procesa, promicanje odgovornih i transparentnih institucija te podupiranje participativnog donošenja odluka i pristupa javnosti informacijama. Opredijelit će se i za promicanje slobode izražavanja i neovisnosti medija kao stupova demokracije te unaprjeđivanje, očuvanje i širenje otvorenog i poticajnog prostora za civilno društvo.

Sporazum će sadržavati i odredbe o pristupu učinkovitom i neovisnom pravosuđu i pravnoj pomoći za sve građane i poduzeća.

Sporazum će sadržavati odredbe o podupiranju inicijativa za borbu protiv korupcije, uvođenje veće transparentnosti i odgovornosti u pogledu javnog financiranja i pružanja javnih usluga, unapređenje prikupljanja prihoda, borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te ispunjavanje globalnih standarda za porezno upravljanje. U tom se pogledu posebna pozornost treba posvetiti pravilnoj uporabi financijske vanjske pomoći EU-a.

Sporazum će uključivati odredbu o suradnji stranaka na razvoju pouzdanog i učinkovitog statističkog sustava kako bi se osigurali statistički podaci potrebni za podupiranje i praćenje procesa reformi i doprinos održivom razvoju.

Glava II. Uključiv održiv gospodarski razvoj

U sporazumu će se navesti da je uključiv i održiv gospodarski rast ključan za provedbu Programa održivog razvoja do 2030. U njemu će se isto tako potvrditi da su puno i produktivno zapošljavanje i dostojanstvena radna mjesta za sve ključna za blagostanje.

U sporazumu će se navesti i da će stranke zajedno raditi na stvaranju odgovarajućih uvjeta za povećana ulaganja, poboljšanu trgovinu i razvoj privatnog sektora u svim sektorima, uključujući poljoprivredu, industriju i usluge.

 Gospodarski dijalog

Sporazum će sadržavati odredbe o gospodarskom dijalogu kako bi se zahvaljujući boljem razumijevanju osnovnih karakteristika gospodarstva svake stranke potakao proces gospodarske reforme. Stranke će dogovoriti razmjenu informacija i stajališta o makroekonomskim politikama i strukturnim reformama te zajedničkoj analizi gospodarskih pitanja od uzajamnog interesa, uključujući primjerice okvire za fiskalnu i monetarnu politiku i instrumente za njihovu provedbu.

Sporazum će sadržavati i odredbe o suradnji na razvoju i provedbi pouzdanih sustava upravljanja javnim financijskim sredstvima koji su u skladu s temeljnim načelima djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti.

Ulaganja i razvoj privatnog sektora

U sporazumu će se potvrditi da je ključni cilj partnerstva znatno povećanje prilika za građane i poduzeća EU-a i AKP-a, stvaranje bogatstva s brojnijim i boljim radnim mjestima za sve.

Stranke će surađivati kako bi stvorile povoljno gospodarsko okruženje za znatno povećanje razine održivih i odgovornih investicijskih tokova u obostranu korist. Imajući u vidu nadležnosti EU-a i njegovih država članica, stranke će poticati razvoj atraktivne i stabilne okoline za (dvostrana) ulaganja podupiranjem stabilnih, transparentnih i otvorenih pravila za ulagače te proučavanjem mehanizama za olakšavanje investicijskih tokova, osobito osiguravanjem boljih uvjeta za ulaganja, prijenosom kapitala, tehnologijama i razmjenom informacija o investicijskim mogućnostima.

Stranke će podržati ulogu mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MMSP-ovi) kao ključnih pokretača uključivog gospodarskog rasta i održivog razvoja. Stoga će surađivati kako bi MMSP-ovima iz zemalja EU-a i AKP-a omogućile učinkovitu integraciju u lance opskrbe i lance vrijednosti.

Stranke će ojačati suradnju radi povećanja financijske uključenosti i pristupa financiranju uporabom širokog spektra financijskih usluga i inovativnih financijskih instrumenata i mehanizama, uključujući potporu razvoju sigurnih, dobro nadziranih i otvorenih financijskih sustava za povećano kreditiranje u privatnom sektoru.

Stranke će potvrditi da su prikladna infrastruktura, uključujući promet, energiju, vodu, digitalnu povezanost, te istraživanje i inovacije ključni čimbenici koji omogućuju održiv gospodarski rast. Povećat će i suradnju u području tehničkog i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te ga učinkovitije povezati s lokalnim tržištem rada i potrebnim vještinama.

Stranke će potvrditi da se u aktivnostima u privatnom sektoru i ulaganjima moraju poštovati i promicati temeljni standardi rada. Potvrdit će načelo slobode udruživanja i svoju obvezu promicanja i učinkovite provedbe međunarodno priznatih standarda rada i socijalnih standarda usuglašenih na razini Međunarodne organizacije rada i drugim mjerodavnim razinama. Obvezat će se i na stvaranje brojnijih i boljih radnih mjesta koja pridonose gospodarskom i socijalnom osnaživanju mladih te najsiromašnijih i najranjivijih skupina, osobito žena i djevojčica.

Stranke će osigurati prihvaćanje i poštovanje načela društveno odgovornog poslovanja i odgovornog poslovnog ponašanja, uključujući fiskalnu i ekološku odgovornost, transparentnost i objektivnu odgovornost, u skladu s međunarodno priznatim smjernicama i načelima.

Trgovinska suradnja

Stranke će potvrditi važnost trgovine i ulaganja za sveukupni odnos između AKP-a i EU-a te za razvoj gospodarstava država AKP-a. Obvezat će se na promicanje trgovine i ulaganja među strankama, čime će se poboljšati njihova integracija u svjetsko gospodarstvo.

Stranke će obnoviti svoju predanost poštovanju obveza koje su preuzele u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i pridonošenju ciljevima WTO-a.

Stranke će poduzeti sve mjere potrebne za ostvarivanje koristi od stabilnog i predvidljivog okvira utvrđenog u sporazumima o gospodarskom partnerstvu, uključujući prema potrebi i mogućnost proširenja i produbljenja sporazumâ u skladu s odredbama o provjeravanju i nakon dogovora stranaka, i drugim povlaštenim trgovinskim režimima.

Stranke će potvrditi da su poštovanje ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava, neširenje oružja za masovno uništenje i dobro upravljanje ključni i temeljni elementi sporazumâ o gospodarskom partnerstvu.

Stranke će se obvezati na promicanje uključenosti civilnog društva i privatnog sektora, osobito MSP-ova, u dijalozima o trgovini i pitanjima povezanima s trgovinom te u provedbi sporazumâ o gospodarskom partnerstvu.

Stranke će se obvezati na sudjelovanje u dijalogu na odgovarajućim razinama (razina svih AKP-a, regionalna i državna razina) te na suradnju u okviru međunarodnih foruma o trgovinskim pitanjima. Usuglasit će odgovarajući institucionalni okvir za takav dijalog.

Stranke će potvrditi svoju obvezu integracije održivog razvoja, uključujući njegove socijalne i ekološke dimenzije, u sve međusobne trgovinske odnose te obvezu poboljšanja suradnje i dijaloga u tim područjima.

Stranke će potvrditi svoje obveze iz međunarodnih instrumenata u području trgovine uslugama te ojačati dijalog i suradnju na odgovarajućim razinama u tom području. Prema potrebi potvrdit će preuzete obveze u pojedinim područjima kao što su pomorski prijevoz i informacijske i komunikacijske tehnologije.

Stranke će isto tako potvrditi svoje obveze iz međunarodnih sporazuma i drugih instrumenata u područjima povezanima s trgovinom kao što su prava intelektualnog vlasništva, uklanjanje necarinskih prepreka, učinkovite i pouzdane politike tržišnog natjecanja uključujući transparentnost javnih subvencija, olakšavanje carine i trgovine, usklađivanje zakonodavstva, standardizacija, certificiranje te sanitarne i fitosanitarne mjere, te ojačati suradnju i dijalog na odgovarajućim razinama u tim područjima.

Glava III. Zaštita okoliša i klimatske promjene

U sporazumu će se potvrditi da su uništavanje okoliša i klimatske promjene ozbiljna prijetnja ostvarivanju održivog razvoja zbog čega su u velikoj opasnosti život trenutačne generacije i budućih generacija (i njegova kvaliteta) te su ugroženi mir, stabilnost i gospodarski rast.

Stranke će se obvezati da će zajedno raditi na ubrzanju napretka u ostvarivanju povezanih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. i provedbi Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Obvezat će se na jačanje suradnje i izgradnju učinkovitih saveza na međunarodnoj razini u pogledu relevantnih pitanja, osobito klimatskih promjena, održive energije, upravljanja oceanima i biološke raznolikosti. Usuglasit će se i u pogledu integracije ciljeva povezanih s okolišnom održivosti i klimatskim promjenama u sve politike, planove i ulaganja te jačanja suradnje s lokalnim vlastima, organizacijama civilnog društva i privatnim sektorom.

Stranke će potvrditi da je ambiciozan rad na ublažavanju i prilagodbi, uključujući smanjenje rizika od katastrofa, ključan za upravljanje negativnim učincima klimatskih promjena i njihovo smanjenje. U tu će svrhu usuglasiti određivanje ambicioznih, mjerljivih i ravnopravnih obveza ublažavanja uzimajući u obzir različite nacionalne okolnosti i promjenjivo gospodarsko stanje i mogućnosti. Usuglasit će se i u pogledu integracije planova prilagodbe u nacionalne postupke te dijeljenja iskustava kako bi se postigao održivi razvoj otporan na klimatske promjene.

Stranke će podržati očuvanje prirodnih resursa, uključujući tlo i vodu, njihovo održivo korištenje i upravljanje njima, promicanje pristupâ koji se temelje na kružnom gospodarstvu i praksama povezanima s održivom potrošnjom i proizvodnjom te očuvanje biološke raznolikosti i ekosustava, uključujući šumarstvo i borbu protiv nezakonite trgovine divljom florom i faunom i drvnom građom, i održivo upravljanje njima. Kako bi oceani bili zdravi i produktivni, one će promicati zaštitu i obnovu morskih ekosustava, očuvanje oceanskih resursa i održivo upravljanje njima te održivo ribarstvo.

Pri jačanju suradnje stranke će uzeti u obzir:

·ranjivost malih otočnih država u razvoju, osobito prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene,

·izloženost zemalja sve gorim sušama, nedostatku vode, problemima s uništavanjem i dezertifikacijom tla,

·veze između smanjenja rizika od katastrofa i prilagodbe strategijama i aktivnostima povezanima s klimatskim promjenama te njihove bliske veze s otpornošću, ublažavanjem klimatskih promjena, uslugama ekosustava i sigurnošću hrane, ali i vezu s raseljavanjem, migracijom i sigurnošću.

Glava IV. Mir, sigurnost i pravda

U sporazumu će se potvrditi da je promicanje mira, stabilnosti i sigurnosti, uključujući ljudske sigurnosti i otpornosti, ključan uvjet koji omogućuje održivi razvoj i blagostanje. Potvrdit će se da održiv razvoj nije moguć bez mira i sigurnosti te da održiv mir i sigurnost nisu mogući bez uključivog razvoja.

Stranke će primijeniti integriran pristup sukobu i krizama koji uključuje ulaganje napora u njihovo sprečavanje, rješavanje i mirenje, u okviru kojeg se vodi računa o civilnim i vojnim kapacitetima te njihovoj interakciji. Blisko će surađivati s kontinentalnim i regionalnim organizacijama te UN-om. Promicat će uključive i participativne mehanizme i strukture za dijalog i postizanje konsenzusa, koji uključuju lokalne zajednice i organizacije civilnog društva.

Stranke će surađivati radi poboljšanja upravljanja prirodnim resursima, uključujući ekstraktivnim industrijama, kako bi koristi ostvarilo društvo kao cjelina i kako bi se spriječilo da njihovo nezakonito iskorištavanje i trgovina pridonose uzrokovanju i produljivanju sukoba.

Stranke će se obvezati na povećanje napora koji ulažu u zajedničko djelovanje u sprečavanju i borbi protiv međunarodnog terorizma i nasilnog ekstremizma uz potpuno poštovanje vladavine prava, međunarodnog prava, zakonodavstva o ljudskim pravima i izbjeglicama i međunarodnog humanitarnog prava.

Stranke će ustrajati na odluci da se bore protiv svih vrsta organiziranog kriminala i nezakonite trgovine, uključujući trgovinu ljudima, drogom i opasnim tvarima.

Stranke će se obvezati na suradnju u sprečavanju uporabe svojih financijskih sustava za pranje prihoda od kaznenih djela (uključujući nezakonitu trgovinu i korupciju) i financiranje terorizma.

Stranke će se obvezati na rješavanje nekažnjavanja na svim razinama, a osobito u slučaju najozbiljnijih zločina od međunarodnog interesa. U tu svrhu one će potvrditi svoju odlučnost da poduzmu korake za provedbu Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda (ICC) i prema potrebi povezanih instrumenata te će istodobno potvrditi komplementarnost uloga nadležnih nacionalnih kaznenih sudova i ICC-a u ostvarivanju pravde i pomirenja.  

Stranke će potvrditi svoju obvezu borbe protiv širenja oružja za masovno uništenje i načina njihove dostave uz potpuno poštovanje međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju kao i drugih mjerodavnih međunarodnih obveza. Stranke će suglasno utvrditi da je to ključan element Sporazuma.

Stranke će ojačati borbu protiv nezakonite proizvodnje, prijenosa, optjecaja, prekomjernog gomilanja i nekontroliranog širenja protupješačkih mina i drugih eksplozivnih naprava zaostalih iz rata te malog i lakog oružja. Stranke će potvrditi i važnost nacionalnih sustava za kontrolu prijenosa oružja u skladu sa standardnim međunarodnim sporazumima.

Stranke će se obvezati na zaštitu kritičnih infrastruktura, ublažavanje kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih (KBRN) rizika nastalih prirodnim putem, slučajno ili zločinom te na jačanje sigurnosti civilnog zračnog prometa i pomorske sigurnosti, među ostalim, borbom protiv piratstva i oružanih pljački na moru.

Stranke će se obvezati na jačanje suradnje radi promicanja kibersigurnosti, sprečavanja i borbe protiv visokotehnološkog, kibernetičkog i elektroničkog kriminala te poboljšanja mrežne sigurnosti razmjenom informacija i praktičnih iskustava u skladu sa svojim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama u području ljudskih prava.

Stranke će se obvezati na suradnju kako bi, među ostalim, razmjenom informacija i stručnih znanja osigurale visoku razinu zaštite osobnih podataka u skladu s mjerodavnim međunarodnim instrumentima i standardima.

Glava V. Migracije i mobilnost

U sporazumu će se potvrditi da migracija i mobilnost mogu imati pozitivan učinak na održivi razvoj ako se njima ispravno upravlja. Potvrdit će se i povećani značaj migracije i mobilnosti jug-jug, migracije i mobilnosti potaknutih okolišem te prisilnog raseljavanja.

Stranke će u sporazumu ustrajati na obvezi poboljšanja suradnje radi maksimalnog iskorištavanja koristi od dobro upravljane migracije i mobilnosti – primjerice doznakama, povećanim ulaganjima i prijenosom znanja, tehnologije, vještina i produktivnog kapaciteta na migrante, njihove obitelji i društva u zemljama podrijetla i zemljama odredišta – i radi smanjenja njihovih negativnih učinaka na razvoj, kao što su odljev mozgova i drugi socijalni troškovi. Mogu se poduzeti daljnje mjere koje bi pripadnicima dijaspore i organizacijama migranata omogućile da aktivno pridonose razvoju u svojoj zemlji podrijetla.

U sporazumu će se potvrditi obveza stranaka na pravedno postupanje prema državljanima trećih zemalja koji zakonito borave na njihovim državnim područjima, donošenje učinkovitih politika integracije čiji je cilj da im se dodijele prava i obveze usporedive s pravima i obvezama punopravnih građana te razvoj mjera za borbu protiv svih oblika diskriminacije.

Sporazumom će se ojačati obveza stranaka da surađuju u sprečavanju i borbi protiv nezakonite migracije, pritom potvrđujući da nezakonita migracija negativno utječe na zemlje podrijetla, tranzita i odredišta te povećava rizik od povrede ljudskih prava migranata i rizik da oni postanu žrtve trgovine ili zlostavljanja.

U sporazumu će se potvrditi pravna obveza svake stranke da bezuvjetno ponovno prihvati vlastite državljane koji nezakonite borave na državnom području druge stranke i osigura neometanu i učinkovitu provedbu te preuzete obveze. Kako bi to mogle učiniti, u sporazumu će se navesti konkretne odredbe o tome kako prenijeti tu obvezu u praksu.

Sporazum će sadržavati i obvezu stranaka da osiguraju poštovanje prava i dostojanstva pojedinaca u bilo kojem postupku pokrenutom radi vraćanja nezakonitih imigranata u njihove zemlje podrijetla. Stranke će se u skladu s načelima partnerstva i zajedničke odgovornosti obvezati na jačanje suradnje radi olakšavanja održive reintegracije nezakonitih migranata.

U sporazumu će se iskazati odlučnost stranaka da povećaju napore koje ulažu u sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenje migranata, promicanje i podupiranje integriranog upravljanja granicama, zajedničke financijske istrage te suradnju u kaznenom progonu.

Sporazum će sadržavati obvezu stranaka da ojačaju zaštitu izbjeglica i drugih raseljenih osoba neovisno o njihovu statusu u skladu s međunarodnim pravom, pruže potporu njihovoj integraciji u državama domaćinima i ojačaju kapacitete zemalja prvog azila, tranzita i odredišta. Osobita pozornost posvetit će se migrantima u ranjivim situacijama i njihovim specifičnim potrebama.

U sporazumu će se potvrditi značaj primjene sveobuhvatnog, dosljednog i uravnoteženog pristupa za sva ta brojna i međusobno povezana prioritetna područja uz potpuno poštovanje obveza iz područja humanitarnog prava i ljudskih prava. Stranke će nastojati maksimalno povećati dividende migracije i mobilnosti te primijeniti odgovarajući utjecaj uporabom svih relevantnih politika, instrumenata i alata radi osiguranja uzajamnih obveza i koristi obiju stranaka.

Glava VI. Ljudski razvoj i dostojanstvo

U sporazumu će se potvrditi obveza stranaka da zajedno rade na iskorjenjivanju svih oblika siromaštva, bore se protiv nejednakosti i promiču društvenu koheziju posvećujući pritom posebnu pozornost najranjivijim i ugroženim ljudima kako bi se osiguralo da svi ljudi ispune svoj potencijal na dostojanstven način i u zdravoj okolini te da nitko ne ostane zaboravljen.

U tu će svrhu stranke povećati napore koje ulažu u ubrzanje napretka u ostvarenju povezanih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. Posebna će se pozornost posvetiti potrebitima, osobito najnerazvijenijim zemljama, zemljama zahvaćenima sukobom i nestabilnim zemljama.

Uvažavajući činjenicu da demografski rast i demografske promjene mogu imati velik učinak na razvojna postignuća i gospodarski napredak, stranke će se obvezati da zajedno rade na smanjenju problema povezanih s rastom stanovništva i ostvarivanju koristi od demografske dividende.

Ravnopravan pristup socijalnim uslugama

Sporazumom će se promicati uključiv i ravnopravan pristup kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, među ostalim tehničkom i stručnom osposobljavanju, kako bi se osiguralo da svi steknu znanja i vještine potrebne za dostojanstven život i pridonošenje blagostanju svojih zajednica.

Sporazumom će se omogućiti pristup kojim se osigurava zastupljenost zdravlja u svim politikama kako bi se riješio problem nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi i uvelo univerzalno zdravstveno osiguranje u svim zemljama, izgradili snažni i učinkoviti zdravstveni sustavi te ostvarila suradnja na temama od zajedničkog interesa, prije svega suradnja u sprečavanju i rješavanju problema zaraznih i nezaraznih bolesti.

Sporazumom će se poticati bolji pristup čistoj vodi za sve, među ostalim održivim i integriranim sustavima za vodno upravljanje, te pristup dostupnom i primjerenom domu za sve ciljanim programima izgradnje stanova i poboljšanim planovima urbanog razvoja.

Socijalna zaštita

U sporazumu će se potvrditi da politike socijalne zaštite imaju transformativnu ulogu u društvu jer potiču jednakost, socijalnu uključenost i uključiv gospodarski rast.

U tu svrhu stranke će se obvezati na stvaranje politika zapošljavanja usmjerenih na dostojanstvena radna mjesta za sve, primjenu redistributivnih javnih politika, donošenje uključivih nacionalnih politika i programa socijalne zaštite, uključujući minimalne razine socijalne zaštite, kako bi se osiguralo da se plodovi rasta široko i ravnopravno raspodijele i da se siromaštvo iskorijeni do 2030.

Jednakost među spolovima

U sporazumu će se potvrditi da je jednakost među ženama i muškarcima, djevojkama i mladićima ključna za održiv razvoj zbog svojeg multiplikacijskog učinka u iskorjenjivanju siromaštva, postizanju održivog rasta stanovništva, povećanju blagostanja i pokretanju razvoja demokratskih društava koja se temelje na ljudskim pravima, socijalnoj pravdi i održivosti.

Stranke će promicati zaštitu i ostvarivanje prava žena i djevojaka te njihovo osnaživanje, među ostalim u pitanjima povezanima s njihovim spolnim i reproduktivnim zdravljem, te će surađivati kako bi iskorijenile sve oblike spolne i rodne diskriminacije i nasilja.

Stranke će osigurati da se rodna perspektiva sustavno uključuje u sve politike kao ključan doprinos uspješnom ostvarenju ciljeva održivog razvoja.

Otpornost

Sporazum će sadržavati odredbe o jačanju otpornosti, osobito ranjivog stanovništva, na gospodarske i okolišne krize, prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem, sukobe i globalne prijetnje zdravlju kao što je otpornost na antimikrobna sredstva. Stranke će u svoje djelovanje sustavno integrirati procjenu rizika i otpornost i time osigurati da se pojedinci, zajednice, institucije i države mogu bolje pripremiti na stresove i krize, oduprijeti im se, prilagoditi i brže se od njih oporaviti, a da pritom ne ugroze mogućnosti dugoročnog razvoja.

Kultura i uzajamno razumijevanje

Sporazum će uključivati obvezu stranaka na poticanje međukulturnog dijaloga i suradnje u području kulture u kojima se poštuje njihova raznolikost i univerzalne vrijednosti i čiji je cilj povećanje uzajamnog razumijevanja među narodima i znanja o njihovim kulturama te sprečavanje nasilne radikalizacije.

DIO 3. MEĐUNARODNA SURADNJA

Stranke će u sporazumu potvrditi da su opredijeljene za globalni poredak utemeljen na međunarodnom pravu, čije je ključno načelo multilateralizam i u čijoj je srži UN, radi osiguranja mira i pravde, blagostanja, održivog razvoja i trajne zaštite zajedničkog dobra.

To opredjeljenje bit će izraženo u obliku odluke da se reformiraju i ojačaju multilateralne institucije kako bi se poboljšala njihova djelotvornost, odgovornost i reprezentativnost. Njime će se istodobno omogućiti promicanje i podupiranje vladavine prava i pravde na međunarodnoj razini te osigurati da sve stranke poduzmu korake potrebne za ratifikaciju i provedbu ključnih međunarodnih ugovora i konvencija te njihovo prenošenje u domaće zakonodavstvo.

Sporazum će znatno ojačati opredjeljenje stranaka za ulaganje zajedničkih napora u područja u kojima bi partnerstvo moglo pružiti znatnu dodanu vrijednost u pokretanju globalnog djelovanja. Stranke će se obvezati da će na političkoj i operativnoj razini redovito usuglašavati zajedničko stajalište o nizu strateških tema kako bi u slučaju glasovanja te u okviru relevantnih međunarodnih foruma i inicijativa djelovale pravodobno i koordinirano. Osobito će se oslanjati na sastanke ministara i obvezati na uporabu ili uspostavu odgovarajućih koordinacijskih mehanizama za najbolju moguću suradnju u okviru Ujedinjenih naroda, Svjetske trgovinske organizacije i po mogućnosti drugih međunarodnih institucija.

U sporazumu će se odrediti da stranke mogu aktivno nastojati blisko surađivati i sklapati strateške saveze s trećim zemljama i/ili grupama koje dijele iste vrijednosti i interese radi povećanja svog diplomatskog utjecaja na međunarodnoj razini.

3.PAKT IZMEĐU EU-A I AFRIKE

Dio 1. TEMELJ SURADNJE

U sporazumu će se navesti da se partnerstvo između EU-a i Afrike sastoji od općih ciljeva, načela i obveza utvrđenih u općem dijelu Sporazuma te posebnih ciljeva i obveza utvrđenih u ovom Protokolu.

Sporazum će produbiti postojeći odnos između Europske unije i Afrike te uspostaviti uzajamno korisno političko partnerstvo koje će omogućiti provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i ispunjavanje ključnih interesa svih stranaka.

Točnije, stranke će poduzeti konkretne mjere sa sljedećim ciljevima:

·izgradnja mirnih i otpornih društava i hvatanje u koštac s demografskom dinamikom i dinamikom mobilnosti radi ostvarivanja legitimnih ambicija postojećih i budućih europskih i afričkih generacija,

·borba protiv klimatskih promjena, osiguravanje ravnopravnog pristupa prirodnim resursima i održivog upravljanja njima radi otkrivanja neiskorištenih gospodarskih mogućnosti, očuvanja biološke raznolikosti i sprečavanja nezakonite uporabe prirodnih resursa u svrhe kao što je produljivanje sukoba,

·ostvarivanje jednakosti među spolovima, podupiranje težnji mladih i protivljenje svim oblicima diskriminacije i marginalizacije koji mogu pogodovati nasilnom ekstremizmu,

·poticanje javnih i privatnih ulaganja te stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta za sve,

·rješavanje problema nejednakosti i promicanje socijalne zaštite s ciljem iskorjenjivanja siromaštva i rješavanja negativnih učinaka dugotrajnih humanitarnih kriza.

Sporazumom će se zamijeniti i nadograditi Zajednička strategija Afrike i EU-a (JAES). U njemu će se upućivati i na ključne dokumente obiju stranaka, točnije afrički Program do 2063., Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije i Europski konsenzus o razvoju.

Sporazum će sadržavati obvezu stranaka da provedu Pakt između EU-a i Afrike uzastopnim akcijskim planovima na nacionalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini. Sporazumom će se uvesti sustav za praćenje napretka kroz dijalog na svim razinama, koji će se temeljiti na jasnim pokazateljima i mjerljivim ishodima kako bi se osiguralo da se provedba odvija po planu.

U sporazumu će se uvažiti posebne veze između najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja EU-a i mnogih afričkih država.

U sporazumu će se navesti da stranke mogu redovito i prema potrebi revidirati protokol kako bi ga prilagodile promjenjivim okolnostima.

Dio 2. STRATEŠKI PRIORITETI

Glava I. Mir i sigurnost

U sporazumu će se stranke ponovno obvezati na promicanje mira dubljim partnerstvom u području sigurnosti na nacionalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini radi postizanja stabilnosti i prosperiteta u Africi te obuzdavanja negativnog djelovanja na Europu.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području mira i sigurnosti

·pojačale suradnju, koordinaciju i dijalog, od sprečavanja i ranog upozoravanja do dugotrajne izgradnje mira upravljanjem krizama i stabilizacijom,

·usmjerile se na ključne pokretače nestabilnosti, uključujući pristup zemljištu i prirodnim resursima, sporna granična područja, sigurnost hrane i vode te prisilno raseljavanje ljudi,

·osigurale da ratni zločini i povrede ljudskih prava, uključujući novačenje djece vojnika i rodno uvjetovano nasilje, ne prođu nekažnjeno,

·osigurale da Afrička struktura za mir i sigurnost (APSA) postane potpuno funkcionalna zahvaljujući intenzivnim naporima koje članovi AU-a i regionalnih gospodarskih zajednica ulažu u financijsku održivost svih mirotvornih i sigurnosnih aktivnosti na kontinentu te uslijed bolje prilagodbe instrumenata EU-a za pružanje potpore potrebnim operativnim aktivnostima i povezanim potrebama za izgradnjom kapaciteta,

u području terorizma i organiziranog kriminala

·borile se protiv svih oblika terorizma hvatanjem u koštac s čimbenicima koji bi mogli stvoriti okolinu pogodnu za radikalizaciju i novačenje,

·borile se protiv organiziranog kriminala i svih oblika nezakonite trgovine (npr. ljudima, oružjem, drogom, opasnim materijalima, divljom florom i faunom, kulturnim dobrima),

·poboljšale pomorsku sigurnost, među ostalim uhvatile se u koštac s djelima piratstva i oružanim pljačkama na moru.

Glava II. Ljudska prava i demokratsko upravljanje

Sporazumom će se učvrstiti odlučnost stranaka da promiču i ojačaju demokraciju, promiču i štite ljudska prava te osigurati odgovorno, transparentno i uključivo upravljanje, pri čemu se ostavlja dovoljno prostora građanima i grupama civilnog društva da iskažu svoje težnje za oblikovanjem politika.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području ljudskih prava, temeljnih sloboda i demokracije

·osigurale potpunu provedbu Afričke povelje o ljudskim pravima i pravima naroda te Afričke povelje o demokraciji, izborima i upravljanju,

·potpuno primjenjivale načelo nediskriminacije u pogledu etničke pripadnosti, roda, dobi, invalidnosti, vjere ili uvjerenja, seksualne orijentacije, pri čemu se prioritet daje naporima koji se ulažu u ukidanje diskriminatornih zakona,

·poticale dijalog i suradnju u pogledu ukidanja smrtne kazne i borile se protiv mučenja i svih oblika zlostavljanja,

·osigurale vjerodostojne, transparente i uključive izbore pri čemu se poštuju izborni ciklusi i ustavne odredbe,

·poduprle zakonodavne, proračunske i nadzorne ovlasti izabranih nacionalnih parlamenata,

·promicale pluralistička društva te očuvale i proširile prostor dostupan institucijama civilnog društva u javnom zagovaranju i oblikovanju politika,

u području vladavine prava, pravde i dobrog upravljanja

·izgradile uključive, odgovorne i transparentne javne institucije, uključujući širu uporabu rješenja e-uprave,

·borile se protiv korupcije i donijele zakone za sprečavanje nezakonitih financijskih tokova, prijevara i organiziranog kriminala,

·surađivale u sprečavanju uporabe financijskih sustava, institucija i određenih nefinancijskih poduzeća i zanimanja za pranje prihoda od kaznenih djela (uključujući nezakonitu trgovinu i korupciju) i za financiranje terorizma u skladu s međunarodnim standardima,

·osigurale održivo upravljanje prihodima od prirodnih resursa i donošenje reformi kojima će se osigurati poštene, pravedne i održive porezne politike,

·promicale pristup pravosuđu i osobito neovisnost sudstva radi pravednog i pravodobnog izvršenja pravde,

·riješile problem utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te agresivnog poreznog planiranja u skladu s mjerodavnim međunarodnim standardima i okvirima, pri čemu se posebna pozornost posvećuje povećanju porezne transparentnosti, razmjeni informacija i poštenoj poreznoj konkurenciji.

Glava III. Uključiv održiv gospodarski razvoj

Sporazumom će se ojačati gospodarski i trgovinski odnosi stranaka, poboljšati makroekonomska i financijska stabilnost, potaknuti ulaganja i poslovne prilike, među ostalim Planom EU-a za vanjska ulaganja (EIP), te podržati prijelaz na puno i kvalitetno zapošljavanje, poštovanje i zaštita temeljnih standarda rada i okolišna održivost. Ojačat će se razvoj privatnog sektora u svim granama gospodarstva, uključujući poljoprivredu, industriju i usluge.

Ključna područja za ulaganja i razvoj privatnog sektora

Sporazum će uključivati odredbe o rješavanju ključnih uskih grla za koje je, osim strukturnih ulaganja u infrastrukturu (npr. energija, promet, tehnologije, digitalna povezanost) te istraživanja i inovacija, potrebna javna intervencija kako bi se stvorila poslovna okolina pogodnija za veće investicijske tokove i razvoj privatnog sektora.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

·stvorile pogodnu regulatornu okolinu, obraćajući posebnu pozornost na zaštitu prava na zemljište i prava vlasništva, kvalitetne politike u području tržišnog natjecanja i transparentnost javnih subvencija, intelektualno vlasništvo i ulaganja, smanjenje prekomjerne birokracije snižavanjem troškova za certifikate, licence i pristup financiranju,

·trgovačkim društvima, osobito mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima, pružile lako dostupne i korisne informacije o širenju poslovanja u Africi i EU-u i omogućile pojednostavnjene administrativne postupke,

·strateški usmjerenije upotrebljavale javna financijska sredstva, uključujući mehanizme kombiniranog financiranja, radi privlačenja dodatnih javnih i privatnih ulaganja,

·povećale domaći pristup financiranju, osobito za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, među ostalim reformama financijskog sustava radi razvoja održivih bankarskih i nebankarskih sustava, inovativnih mehanizama financiranja i programa mikrokreditiranja,

·razvile i ojačale digitalne financijske usluge, uključujući mobilne bankarske sustave, među ostalim pojačanom suradnjom na provedbi međunarodnih standarda i osiguravanjem otvorenih tržišta, zaštite potrošača i povećanog pristupa mobilnim uslugama,

·ojačale sustave za tehničko i stručno obrazovanje i osposobljavanje koji se u većoj mjeri temelje na potražnji i prilagođeni su potrebama i mogućnostima lokalnog i regionalnog tržišta rada.

Ključni sektori za ulaganja i razvoj privatnog sektora

U sporazumu će se navesti da će naglasak biti na sljedećim strateškim sektorima za koje se očekuje da će imati veći multiplikacijski učinak na uključiv i održiv gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području poljoprivrede

·potaknule i diversificirale poljoprivrednu proizvodnju, među ostalim boljim pristupom financiranju i tržištima i ukidanjem poticaja kojima se stvaraju neodrživi proizvodni sustavi,

·ojačale položaj poljoprivrednih proizvođača i izvoznika u globalnim lancima vrijednosti, među ostalim uklanjanjem tehničkih prepreka trgovini, izgradnjom kapaciteta u području sanitarnih i fitosanitarnih standarda i promicanjem programa pravedne trgovine,

·osigurale registraciju i zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP) za afričke i europske poljoprivredne i prehrambene proizvode te poduzele mjere za podupiranje lokalnih zajednica kako bi one potpuno iskoristile prednosti OZP-a za napredovanje u regionalnim i globalnim lancima vrijednosti,

u području ribarstva i akvakulture

·sklopile i/ili obnovile sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu kojima osiguravaju održivost ribolovnih resursa i promicanje najboljih praksi u upravljanju ribarstvom,

·borile se protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova i poduprle razvoj održivog upravljanja ribarstvom,

·razvile održivu akvakulturu pojednostavnjenjem postupaka za licenciranje, učinkovitim prostornim planiranjem za maksimalnu učinkovitost i održivost te poboljšanim ravnopravnim uvjetima za nacionalne i strane ulagače,

u području održive energije

·pridonosile univerzalnom pristupu energiji i produktivnoj uporabi energije za sve gospodarske subjekte, među ostalim poticanjem ulaganja u stvaranje, prijenos i distribuciju energije te energetsku učinkovitost te omogućavanjem otvorenih, transparentnih i funkcionalnih energetskih tržišta koja potiču ulaganja, uzajamno korisni prijenos tehnologije, istraživanje i inovacije,

·stvorile i ojačale učinkovito energetsko povezivanje unutar Afrike te između Europe i Afrike kako bi osigurale pouzdanu i cijenom pristupačnu opskrbu energijom te ostvarile ciljeve Europske energetske unije,

·povećale javno i privatno financiranje napora koji se ulažu u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, obraćajući posebnu pozornost na uspješnu provedbu relevantnih nacionalnih i regionalnih energetskih inicijativa, uključujući Afričku inicijativu za obnovljivu energiju (AREI),

u području zelenog gospodarstva

·promicale prijelaz na niskougljično, kružno gospodarstvo učinkovitog korištenja resursima, među ostalim pružanjem potpore pristupima koji se temelje na održivoj potrošnji i proizvodnji te mjerama za sprečavanje nastanka otpada i ekološki prihvatljivo gospodarenje otpadom,

·povećale znanje i kapacitet u pogledu političkih mogućnosti i najboljih praksi za učinkovitije korištenje resursima tijekom cijelog životnog ciklusa prirodnih resursa i proizvoda,

u području ekstrakcije dobara

·svim gospodarskim subjektima osigurale ravnopravan, održiv i neometan pristup ekstraktivnom sektoru, uključujući dubokomorsko rudarstvo, potpuno poštujući suverenitet svake države nad njezinim prirodnim resursima i promičući održivo upravljanje,

·ostvarile veću transparentnost i odgovornost u upravljanju ekstraktivnim industrijama, među ostalim promicanjem Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija i provedbom drugih relevantnih inicijativa o odgovornom nabavljanju minerala koji potječu iz područja zahvaćenih sukobima,

·ojačale društveno odgovorno poslovanje i odgovorno poslovno ponašanje u cijelom lancu vrijednosti, među ostalim razvojem i/ili potpunom provedbom mjerodavnog zakonodavstva uz istodobno poštovanje međunarodnih standarda,

u području transporta i infrastrukture

·unaprijedile kopneni prijevoz u Africi kako bi olakšale kretanje robe i ljudi i time osigurale povećanu transparentnost i tržišno natjecanje u planiranju i provedbi infrastrukture,

·osigurale konkurentno pružanje usluga pomorskog prometa, uključujući neograničeni pristup lukama,

·ojačale odnose u zrakoplovnom sektoru s ciljem poticanja investicijskih mogućnosti, širenja i produbljivanja regulatorne suradnje te poboljšanja sigurnosti i zaštite,

·osigurale cijenom pristupačnu, uključivu i pouzdanu digitalnu povezanost koja je poduprta pogodnim regulatornim okruženjem te promicale uporabu europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (Galileo) i satelitskog sustava proširivanja (EGNOS) uz naglasak na pitanja od zajedničkog interesa,

u području tehnologija i inovacija

·razvile i ojačale digitalno gospodarstvo, elektroničke komunikacije, usluge povjerenja i zaštitu osobnih podataka, e-trgovinu i e-upravu te pritom osigurale razvoj i primjenu međunarodnih standarda, otvorenih podataka i tržišta, zaštite potrošača i povećanog pristupa digitalnim uslugama,

·osigurale svim gospodarskim subjektima i građanima pristup digitalnim tehnologijama i uslugama, uključujući stvaranje pogodnog političkog i regulatornog okvira za omogućivanje digitalnog poduzetništva, prekograničnih ulaganja i promicanje digitalnih usluga i pismenosti,

·promicale istraživačke i razvojne aktivnosti usmjerene na poticanje znanstvenog razvoja i prijenos tehnologije i znanja,

·podupirale inovacije prilagođene lokalnim potrebama, gospodarsku diversifikaciju i prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju.

Trgovinska suradnja

Cilj je sporazuma potaknuti trgovinske i investicijske mogućnosti među strankama u korist uključivog i održivog razvoja.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

·osigurale da su uspostavljeni okvirni uvjeti i odgovarajuće domaće politike za olakšavanje povećanih trgovinskih tokova pogodnih za uključiv rast i održiv razvoj, među ostalim većim proizvodnim kapacitetima i poduzetništvom te povećanim ulaganjima u radno intenzivne sektore s dodanom vrijednosti i ulaskom u globalne i regionalne lance vrijednosti,

·ojačale mehanizme, postupke i institucije radi povećanja kapaciteta za uspostavu i provedbu trgovinskih politika i radi omogućivanja privatnom sektoru da iskoristi prednosti tih politika i povećanih mogućnosti,

·nadograđivale, poticale i podupirale postupke regionalne integracije, uključujući olakšavanje trgovine i usklađivanje zakonodavstva, kako bi se zemljama pomoglo u boljem iskorištavanju trgovanja s njihovim susjedima te pridonijelo regionalnoj stabilnosti, koheziji i blagostanju,

·pružile potporu pripremama za afričko kontinentalno područje slobodne trgovine (CFTA).

Glava IV. Ljudski razvoj i dostojanstvo

U sporazumu će se potvrditi odlučnost stranaka da iskorijene sve oblike siromaštva do 2030., da se učinkovito bore protiv nejednakosti i ostvare jednakost među spolovima te da stvore uvjete u kojima ljudi mogu učinkovito sudjelovati u demokratskom životu i aktivno pridonositi održivom gospodarskom rastu.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području obrazovanja

·osigurale da sve djevojčice i dječaci imaju pristup kvalitetnom ranom razvoju, skrbi i predškolskom obrazovanju te postigle cilj da sve djevojčice i dječaci imaju potpuno besplatno, jednako i kvalitetno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje zahvaljujući ojačanim nacionalnim obrazovnim sustavima na svim razinama,

·povećale broj upisa u sustav visokog obrazovanja i poboljšale njegovu kvalitetu te osigurale razvoj kritične mase kvalificiranih, inovativnih radnika i obrazovanih mladih osoba, uključujući razvoj digitalnih vještina i pismenosti te uporabu digitalnih tehnologija,

·potaknule mogućnosti suradnje i zajedničkog istraživanja u području znanosti, tehnologije i istraživanja u svrhu znanstvene izvrsnosti od koje obje stranke imaju koristi,

u području zdravstva

·pružile univerzalno zdravstveno osiguranje i ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama zahvaljujući ojačanim nacionalnim zdravstvenim sustavima na svim razinama,

·osigurale spolno i reproduktivno zdravlje i s time povezana prava, što uključuje univerzalan pristup kvalitetnoj i cijenom pristupačnoj sveobuhvatnoj spolnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, informacijama i uslugama,

·poduprle pristup lijekovima i cjepivima kako bi se ostvario cilj osiguravanja sigurnih, cijenom pristupačnih i ključnih lijekova i cjepiva za sve,

·ojačale kapacitet afričkih država za rano upozoravanje, smanjenje rizika i upravljanje nacionalnim i globalnim rizicima za zdravlje, među ostalim u području zdravlja životinja i bilja,

·promicale mjere za smanjenje nezaraznih bolesti i njihovih faktora rizika te tako spriječile bolesti koje se mogu izbjeći i povezano opterećenje za društvo, posebno se usmjeravajući na djecu i ranjive skupine,

·promicale dijeljenje znanja, iskustava i najboljih praksi među državama,

·poduzele mjere za provedbu globalnih sporazuma o zdravstvenoj zaštiti,

u području socijalne zaštite

·donijele politike kojima se podupire ostvarivanje i održavanje rasta prihoda donjih 40 % stanovništva po stopi višoj od nacionalnog prosjeka,

·proširile opseg socijalne zaštite osiguranjem zaštite temeljnog dohotka te prikladnim programima socijalne zaštite kojima se može pružiti odgovor na šokove,

·stvorile uključivija i funkcionalna tržišta rada i politike zapošljavanja usmjerene na dostojanstvena radna mjesta za sve, što uključuje olakšavanje neometanog prijelaza s neformalnog na formalno gospodarstvo,

u području jednakosti među spolovima

·osigurale da svi potpišu, ratificiraju i u potpunosti provedu Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i njezin dodatni protokol o pravima žena,

·zaštitile fizički i psihički integritet djevojaka i žena uklanjanjem svih oblika rodno uvjetovanog nasilja, uključujući sakaćenja i rezanja ženskih spolnih organa i ostalih štetnih tradicijskih praksi, te okončanjem dječjih i prisilnih brakova,

·osigurale poštovanje i promicanje socijalnih prava djevojaka i žena, osobito u području obrazovanja i zdravlja pritom uvažavajući ključnu ulogu žena u ostvarivanju demografske dividende,

·ojačale glas djevojaka i žena i njihovo sudjelovanje u političkom životu, mirovnim procesima i posredovanju,

·ojačale gospodarska prava žena olakšavanjem njihova pristupa financijskim uslugama, posjedovanju i uporabi zemljišta i druge produktivne imovine te pružanjem potpore poduzetnicama,

u području mladih

·unaprijedile pomoć za mlade kako bi zahvaljujući obrazovanju, stručnom osposobljavanju i pristupu digitalnim tehnologijama stekli vještine relevantne za tržište rada,

·promicale stvaranje održivih radnih mjesta s dostojanstvenim radnim uvjetima i borile se protiv pojave nasilne radikalizacije,

·promicale osnaživanje mladih i odgovorno građanstvo otvaranjem prostora za njihovo aktivno sudjelovanje na svim razinama društva te pružile potporu inicijativama za međukulturni dijalog među organizacijama mladih,

u području sigurnosti hrane

·osigurale da svi imaju pristup dovoljnoj količini cijenom pristupačnih, sigurnih i hranjivih prehrambenih proizvoda s ciljem iskorjenjivanja gladi i drugih vrsta nestašice hrane,

·poboljšale koordinaciju između razvojnih i humanitarnih aktivnosti kako bi bolje predviđale, spriječile i pripremile se za nestašice hrane, osigurale pravodobno djelovanje za osiguranje lokalne dostupnosti hrane te riješile glavne uzroke pretjerane nestabilnosti cijena,

·smanjile ranjivost najosjetljivijeg stanovništva zahvaljujući ojačanim mrežama socijalne sigurnosti,

·osigurale da se ispunjavaju preuzete obveze borbe protiv svih oblika pothranjenosti i da se posebna pozornost posvećuje narodima koji pate od pothranjenosti i imaju slabe institucionalne kapacitete, a u kojima česte katastrofe ili sukobi imaju razoran učinak na većinu ranjivih skupina kao što je slučaj u nestabilnim zemljama,

·spriječile povećanje učestalosti nezaraznih bolesti podupiranjem zdrave prehrane i zdravog načina života,

u području sigurnosti vode

·osigurale pristup dovoljnoj količini zdravstveno ispravne vode za piće po pristupačnim cijenama kako bi se zadovoljile osnovne potrebe ljudi, uključujući dezinfekciju i higijenu, i zaštitilo zdravlje i razina dobrobiti,

·osigurale učinkovitu opskrbu vodom za socioekonomski razvoj i aktivnosti te očuvale i zaštitile ekosustave u sustavima za vodnu distribuciju i vodno upravljanje,

·promicale suradnju u upravljanju prekograničnim vodnim resursima s ciljem postizanja održivosti slatkih voda, rješavanja nesigurnosti povezanih s opasnostima povezanima s vodom (npr. poplave, suše i onečišćenja) i sprečavanja rizika od sukoba,

u području kulturne suradnje

·jačale kulturne i kreativne industrije,

·poticale kulturnu razmjenu i provele zajedničke inicijative u različitim područjima kulture,

·promicale unapređenje materijalne i nematerijalne kulturne baštine te raznolikost kulturnih izričaja.

Glava V. Mobilnost i migracije

Nadograđujući postojeće inicijative (npr. Europski migracijski program, Okvir za partnerstvo, Rabatski proces, Khartoumski proces, sastanak na vrhu u Valletti), Sporazumom će se potvrditi da se afrički i europski interesi u pogledu migracije međusobno isprepliću i da migracija i mobilnost, kada se ispravno urede, među ostalim učinkovitim mehanizmima za vraćanje i ponovni prihvat nezakonitih migranata, pridonose gospodarskom rastu i optjecaju kompetencija i znanja.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području zakonite migracije

·povećale protok mozgova poboljšanim programima mobilnosti za studente, istraživače i stručnjake,

·olakšale kratkoročne posjete u poslovne i investicijske svrhe u sklopu postojećeg pravnog okvira,

·radile na učinkovitom upravljanju migracijom radne snage, među ostalim prenosivošću i priznavanjem vještina i kvalifikacija, odgovarajućom socijalnom zaštitom i borbom protiv svih oblika iskorištavanja,

u području nezakonite migracije

·poboljšale suradnju u upravljanju granicama, unaprijedile prikupljanje i razmjenu informacija te potaknule suradnju policije i sudstva,

·potvrdile pravnu obvezu stranaka da svoje državljane koji nezakonito borave na državnom području druge stranke bezuvjetno ponovno prihvate na zahtjev druge stranke, uspostave mehanizam kojim će se osigurati učinkovito ispunjenje te obveze i olakšaju njezinu provedbu. U tu se svrhu stranke obvezuju na pružanje brzog odgovora na zahtjeve za ponovni prihvat (primjerice identifikacijom svojih državljana, izdavanjem putnih isprava za vraćanje ili prihvaćanjem putnih isprava EU-a za vraćanje, pravodobnim odgovorom na formalnosti aktivnosti vraćanja),

·stranke će isto tako razviti i provoditi zakonodavstvo u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Konvencija UNTOC) i njezinim dopunskim Protokolima (Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom i Protokol za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom) kao primarnim međunarodnim pravnim instrumentima za borbu protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima,

·pokrenule kampanje podizanja svijesti potencijalnih migranata o rizicima povezanima s nezakonitom migracijom,

·zahvaljujući poboljšanim sustavima za razmjenu informacija, istragama i kaznenim progonima intenzivnije djelovale protiv mreža krijumčara i trgovaca ljudima,

u drugim pitanjima povezanima s migracijom

·smanjile transakcijske troškove doznaka migranata na manje od 3 posto, uklonile koridore za doznake s troškovima višima od 5 posto i poboljšale regulatorne okvire za unaprijeđeno uključivanje netradicionalnih dionika, među ostalim, uporabom novih tehnologija,

·potaknule angažman dijaspora u zemljama podrijetla, čime se potiče lokalni gospodarski razvoj,

·osigurale da je pitanje migracije jug-jug (među afričkim državama i unutar njih) propisno riješeno u programima nacionalnog i regionalnog razvoja,

·osigurale najveću moguću razinu zaštite i pomoći za prisilno raseljene osobe, uključujući izbjeglice, tražitelje azila i interno raseljene osobe, na temelju načela dijeljenja odgovornosti i u skladu s međunarodnim pravom.

Glava VI. Klimatske promjene i okolišna održivost

Sporazumom će se potvrditi da je ambiciozan rad na ublažavanju i prilagodbi ključan za upravljanje rizicima od klimatskih promjena i njihovo smanjivanje te općenito da su zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša ključna osnova za razvoj postojeće generacije i budućih generacija.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području klimatskih promjena

·ubrzale provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama doprinosima utvrđenima na nacionalnoj razini i nacionalnim planovima prilagodbe,

·postojeće financijske tokove uskladile s planovima niske razine emisije stakleničkih plinova i razvojem otpornim na klimatske promjene te sukladno tome istražile inovativne instrumente financiranja,

·izgradile i/ili ojačale znanstvene i tehničke ljudske i institucionalne kapacitete za upravljanje klimom i okolišem te njihov nadzor, među ostalim uporabom tehnologija za promatranje Zemlje i informacijskih sustava kao što je Copernicus,

·razvile i/ili ojačale zeleni i održiv plavi rast u ključnim gospodarskim sektorima,

u području biološke raznolikosti i ekosustava

·promicale očuvanje, održivu uporabu i obnovu ekosustava, osobito u porječju Konga, kako bi osigurale razvoj zemalja, osnovna životna sredstva za lokalno stanovništvo i usluge ekosustava na lokalnoj i globalnoj razini,

·zaštitile divlju floru i faunu te povećale svijest javnosti o zaštiti divlje flore i faune i trgovini njome na svim razinama, pri čemu se posebna pozornost posvećuje Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) i drugim mjerodavnim međunarodnim okvirima,

·očuvale obalna i morska područja te smanjile morski otpad, među ostalim promicanjem politika za sprečavanje nastanka otpada i povećanjem aktivnosti čišćenja oceana,

·povećale uključenost lokalnih zajednica u očuvanje ekosustava, pri čemu se prioritet daje stvaranju radnih mjesta i drugih gospodarskih prilika, među ostalim promicanjem ekološki prihvatljivog i održivog turizma,

u području suše, dezertifikacije i uništavanja tla

·promicale integrirane pristupe borbi protiv suše, uništavanja tla i dezertifikacije, među ostalim osiguravanjem održivih i jednakih prava na zemljište i zemljoposjedništvo, održivog upravljanja zemljišnim, vodnim i šumskim resursima te stvaranjem održivih gospodarskih prilika za ruralno stanovništvo,

·ubrzale napredak u provedbi nacionalnih akcijskih planova iz Konvencije UN-a o suzbijanju dezertifikacije (UNCCD) i drugih relevantnih međunarodnih i regionalnih inicijativa, uključujući inicijativu Veliki zeleni zid,

·mobilizirale dodatne resurse za borbu protiv dezertifikacije i uništavanja tla te povećale uključenost lokalnih zajednica,

u području šumarstva

·promicale provedbu zakonodavstva, upravljanja i trgovine u području šuma (FLEGT), među ostalim sklapanjem i/ili provedbom dobrovoljnih partnerskih sporazuma te ojačale povezanost i pozitivne interakcije na razini države između FLEGT-a i programa UN-a o smanjenju emisija povezanih s krčenjem i degradacijom šuma (REDD+),

·borile se protiv nezakonite sječe i trgovine nezakonitim drvom i proizvodima od drva, povećale svijest javnosti o krčenju šuma na svim razinama i potaknule potrošnju resursno i energetsko učinkovitih proizvoda iz šuma kojima se gospodari na održiv način,

·ojačale uključenost lokalnih zajednica u zaštiti šuma pri čemu se prioritet daje stvaranju radnih mjesta i drugim gospodarskim prilikama u očuvanju ekosustava,

u području održive urbanizacije

·stvorile pogodno pravno i političko okruženje za održiv urbani razvoj u skladu s Novim programom UN-a za gradove aktivnim uključivanjem lokalnih vlasti te posvećivanjem osobite pozornosti transparentnim i reguliranim kupnjama zemljišta i pravima vlasništva,

·unaprijedile izgradnju kapaciteta i uključile se u kampanje podizanja svijesti o okolišu,

·izgradile rješenja za održivu energiju i urbanu mobilnost koja su poduprta odgovarajućim financijskim sredstvima na domaćoj i međunarodnoj razini, među ostalim javno-privatnim partnerstvima,

·poboljšale gospodarenje otpadom i svim opasnim tvarima i pristupile rješavanju svih oblika onečišćenja,

·promicale rješenja na prirodnoj osnovi radi povećanja otpornosti u urbanim područjima.

4.PAKT IZMEĐU EU-A I KARIBA

Dio 1. TEMELJ SURADNJE

U sporazumu će se navesti da se partnerstvo između EU-a i Kariba sastoji od općih ciljeva, načela i obveza utvrđenih u općem dijelu sporazuma te posebnih ciljeva i obveza utvrđenih u ovom protokolu.

Sporazumom će se produbiti postojeći odnos između Europske unije i karipske regije te uspostaviti uzajamno korisno političko partnerstvo koje će omogućiti provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i ispunjavanje ključnih interesa svih stranaka.

Točnije, stranke će poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

·borile se protiv klimatskih promjena i osigurale učinkovit pristup prirodnim resursima i održivo upravljanje njima kako bi se ostvario održiv društveni i gospodarski razvoj,

·potaknule javna i privatna ulaganja te stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta za sve,

·s pomoću učinkovitih politika socijalne zaštite izgradile sigurna i uključiva društva i time osigurale jednakost među spolovima i pružile prihvatljive alternative za mlade,

·osigurale poštovanje globalnih normi o korupciji, organiziranom kriminalu i poreznom upravljanju.

Sporazumom će se nadograditi i zamijeniti Zajednička strategija partnerstva EU-a i karipskih država.

U sporazumu će se uvažiti bliske veze između najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja EU-a i karipskih država te njihova uloga u regionalnoj integraciji.

Sporazum će sadržavati opredjeljenje stranaka za provedbu Protokola između EU-a i Kariba uzastopnim akcijskim planovima na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Sporazumom će se uvesti sustav za praćenje napretka kroz politički dijalog na svim razinama, koji će se temeljiti na jasnim pokazateljima i mjerljivim ishodima kako bi se osiguralo da se provedba odvija po planu.

U sporazumu će se navesti da stranke mogu redovito i prema potrebi revidirati protokol kako bi ga prilagodile promjenjivim okolnostima.

Dio 2. STRATEŠKI PRIORITETI

Glava I. Klimatske promjene i održivo upravljanje prirodnim resursima

Sporazumom će se potvrditi da je ambiciozan rad na ublažavanju i prilagodbi ključan za upravljanje rizicima od klimatskih promjena i njihovo smanjivanje te općenito da su zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša ključna osnova za razvoj postojeće generacije i budućih generacija.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području klimatskih promjena

·ubrzale provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama doprinosima utvrđenima na nacionalnoj razini i nacionalnim planovima prilagodbe,

·postojeće financijske tokove uskladile s planovima niske razine emisije stakleničkih plinova i razvojem otpornim na klimatske promjene te sukladno tome istražile inovativne instrumente financiranja,

·izgradile i/ili ojačale znanstvene i tehničke ljudske i institucionalne kapacitete za upravljanje klimom i okolišem te njihov nadzor, među ostalim uporabom tehnologija za promatranje Zemlje i informacijskih sustava,

·razvile i/ili ojačale zeleni i održiv plavi rast u ključnim gospodarskim sektorima,

u području okolišne održivosti

·poduprle očuvanje, održivo upravljanje i obnovu ekosustava kako bi osigurale razvoj zemalja, osnovna životna sredstva za lokalno stanovništvo i usluge ekosustava na lokalnoj i globalnoj razini,

·zaustavile krčenje šuma i osigurale održivo gospodarenje šumama,

·promicale održivo upravljanje vodama,

·poboljšale gospodarenje otpadom, među ostalim učinkovitim sustavima prikupljanja i djelotvornim recikliranjem, i svim opasnim tvarima,

u području upravljanja oceanima

·očuvale obalne i morske ekosustave pri čemu se prioritet daje održivom razvoju ribarstva i turističkog sektora u kontekstu strategija plavog rasta,

·borile se protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova i poduprle razvoj održivog upravljanja ribarstvom,

·smanjile morski otpad usmjeravajući aktivnosti na glavne uzroke nastanka morskog otpada, među ostalim politikama za sprečavanje nastanka otpada te povećanjem aktivnosti čišćenja oceana pri čemu se posebna pozornost posvećuje akumulacijskim zonama u oceanskim vrtlozima,

·ojačale nacionalne i regionalne kapacitete za odgovorno upravljanje oceanskim i obalnim resursima,

·promicale vrednovanje morskog i obalnog prirodnog kapitala,

u području upravljanja rizikom od katastrofa

·povećale kapacitete za nadzor, rano upozoravanje i procjenu rizika kojima se unapređuje sprečavanje, ublažavanje, spremnost, odgovor i mjere oporavka na domaćoj razini kako bi se povećala otpornost njihovih društava i infrastrukture u skladu s prioritetima Okvira iz Sendaija,

·ojačale regionalni kapacitet za pružanje odgovora na katastrofu i slučaj opasnosti, uključujući mehanizme civilne zaštite,

·njegovale suradnju uporabom svemirskih tehnologija i informacija,

·osigurale lokalno vlasništvo uključivanjem zahvaćenih zajednica, civilnog društva i lokalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu odgovora u obliku politika pri čemu se posebna pozornost posvećuje najranjivijim kućanstvima i marginaliziranim skupinama.

Glava II.: Uključiv i održiv gospodarski razvoj

Sporazumom će se učvrstiti gospodarski i trgovinski odnosi stranaka, poboljšati makroekonomska i financijska stabilnost, potaknuti ulaganja i poslovne prilike te podržati prijelaz na puno i kvalitetno zapošljavanje, poštovanje i zaštita temeljnih standarda rada i okolišna održivost. Ojačat će se razvoj privatnog sektora u svim granama gospodarstva, uključujući poljoprivredu, industriju i usluge.

Ključna područja za ulaganja i razvoj privatnog sektora

Sporazum će uključivati odredbe o rješavanju ključnih uskih grla za koje je, osim strukturnih ulaganja u infrastrukturu (npr. energija, promet, digitalna povezanost) te istraživanja i inovacija, potrebna javna intervencija kako bi se stvorila poslovna okolina pogodnija za veće investicijske tokove i razvoj privatnog sektora.

U tu će se svrhu stranke obvezati da će, među ostalim:

·stvoriti pogodnu pravnu okolinu posvećujući posebnu pozornost na zaštitu prava na zemljište i prava vlasništva, intelektualno vlasništvo i ulaganja, smanjenje prekomjerne birokracije snižavanjem troškova za certifikate, licence i pristup financiranju, donošenje kvalitetnih politika tržišnog natjecanja uključujući transparentnost javnih subvencija te usvajanje učinkovitih i predvidljivih poreznih sustava,

·ulagačima osigurati lako dostupne i korisne informacije o tome kako proširiti svoje poslovanje na Karibima i time olakšati administrativne postupke za osnivanje poduzeća,

·strateški usmjerenije upotrebljavati javna financijska sredstva, uključujući mehanizme kombiniranog financiranja, radi privlačenja dodatnih javnih i privatnih ulaganja,

·povećati domaći pristup financiranju, među ostalim reformama financijskog sustava radi razvoja održivih bankarskih i nebankarskih sustava te inovativnih mehanizama i programa za financiranje,

·razviti i ojačati digitalne financijske usluge, uključujući mobilne bankarske sustave, među ostalim pojačanom suradnjom na provedbi međunarodnih standarda i osiguravanjem otvorenih tržišta, zaštite potrošača i povećanog pristupa mobilnim uslugama,

·ojačati sustave za tehničko i stručno obrazovanje i osposobljavanje koji se u većoj mjeri temelje na potražnji i prilagođeni su potrebama i mogućnostima lokalnog i regionalnog tržišta rada.

Ključni sektori za ulaganja i razvoj privatnog sektora

Stranke će se usmjeriti, među ostalim, na sljedeće strateške sektore od kojih se očekuje veći multiplikacijski učinak na uključiv i održiv gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta pri čemu se osigurava gospodarski rast popraćen okolišnom održivosti.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području zelenog gospodarstva

·promicale prijelaz na niskougljično, kružno gospodarstvo učinkovitog korištenja resursima, među ostalim pružanjem potpore pristupima koji se temelje na održivoj potrošnji i proizvodnji te mjerama za sprečavanje nastanka otpada i ekološki prihvatljivo gospodarenje otpadom,

·povećale znanje i kapacitet u pogledu političkih mogućnosti i najboljih praksi za učinkovitije korištenje resursima tijekom cijelog životnog ciklusa prirodnih resursa i proizvoda,

u području održivog plavog rasta

·sklopile i/ili obnovile sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu, kojima osiguravaju održivost ribolovnih resursa, promicanje najboljih praksi u upravljanju ribarstvom i povećanje kapaciteta za preradu proizvoda ribarstva,

·razvile održivu akvakulturu pojednostavnjenjem postupaka za licenciranje, učinkovitim prostornim planiranjem za maksimalnu učinkovitost i održivost te poboljšanim ravnopravnim uvjetima za ulagače,

·svim gospodarskim subjektima osigurale ravnopravan, održiv i neometan pristup ekstraktivnim sektorima, uključujući dubokomorsko rudarstvo, vodeći računa o održivosti, te ostvarile veću transparentnost i odgovornost, među ostalim promicanjem Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija i provedbom drugih relevantnih inicijativa,

·osigurale neograničen pristup međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini, uključujući lukama, na temelju poštenog tržišnog natjecanja i na komercijalnoj osnovi,

u području održive energije

·pridonosile univerzalnom pristupu energiji te pouzdanoj i cijenom pristupačnoj opskrbi energijom za sve gospodarske subjekte te potaknule ulaganja, među ostalim u proizvodnju, prijenos i distribuciju energije te energetsku učinkovitost uz rješavanje štetnih tržišnih poremećaja,

·povećale javno i privatno financiranje održive energije i energetske učinkovitosti te razvoj i prihvaćanje čistih, raznolikih i održivih energetskih tehnologija, uključujući obnovljive energetske tehnologije s niskim emisijama,

u području turizma

·povećale ulaganja u turistički sektor poticanjem marketinških i promidžbenih strategija, stručnog osposobljavanja i uvođenja digitalnih tehnologija,

·ojačale veze između turističkog sektora i drugih relevantnih gospodarskih sektora, osobito poljoprivrede i ribarstva, pri čemu se osobita pozornost posvećuje zaštiti okoliša te agroturizmu i pomorskom turizmu,

·ugradile održivu uporabu i očuvanje biološke raznolikosti u planiranje i razvoj politike turizma,

·promicale održiv, odgovoran i visokokvalitetan turizam u kojem se poštuju integritet i interesi lokalnih zajednica,

u području povezivanja ljudi i mjesta

·izgradile kvalitetne i održive sustave infrastrukture kako bi olakšale kretanje robe i ljudi i time promicale ekološki prihvatljive prakse u skladu sa sklopljenim međunarodnim konvencijama i sporazumima,

·osigurale svim gospodarskim subjektima pristup tržištima informacijskih i komunikacijskih tehnologija (npr. telekomunikacije, internet), među ostalim stvaranjem povoljnih zakonskih okvira i podupiranjem ciljanih ulaganja, te pojedincima i poduzećima pružile cijenom pristupačnu uporabu digitalnih tehnologija,

·promicale kulturne razmjene i provodile zajedničke inicijative u različitim područjima kulture, uključujući zajedničku organizaciju kulturnih događaja,

·pojačale suradnju i integraciju s najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima EU-a,

·poticale i podupirale procese regionalne integracije na Karibima i u Latinskoj Americi.

Trgovinska suradnja

Cilj je sporazuma potaknuti trgovinske i investicijske mogućnosti među strankama u korist uključivog i održivog razvoja.

U tu će se svrhu stranke obvezati da će, među ostalim:

·ojačati mehanizme i postupke te povećati kapacitet u okviru sklopljenih trgovinskih sporazuma,

·osigurati da su uspostavljeni okvirni uvjeti i odgovarajuće domaće politike za olakšavanje povećanih trgovinskih tokova pogodnih za uključiv rast i održiv razvoj, stvaranje radnih mjesta, gospodarsku diversifikaciju i industrijalizaciju, među ostalim većim proizvodnim kapacitetima i poduzetništvom te povećanim ulaganjima u radno intenzivne sektore s dodanom vrijednosti i ulaskom u globalne i regionalne lance vrijednosti,

·ojačati mehanizme, postupke i institucije radi povećanja kapaciteta za uspostavu i provedbu trgovinskih politika i radi omogućivanja privatnom sektoru da iskoristi prednosti tih politika i povećanih mogućnosti,

·nadograditi, poticati i podupirati postupke regionalne integracije, uključujući olakšavanje trgovine i usklađivanje zakonodavstva, kako bi se zemljama pomoglo u boljem iskorištavanju trgovanja s njihovim susjedima te pridonijelo regionalnoj stabilnosti, koheziji i blagostanju.

Glava III.: Sigurnost ljudi, ljudska prava i dobro upravljanje

Sporazumom će se potvrditi da su otporna društva s odgovornim, demokratskim, učinkovitim, transparentnim institucijama, u kojima su ljudska prava i temeljne slobode potpuno zaštićene i u kojima se građanima i skupinama jamči dovoljno prostora za iskazivanje težnji i oblikovanje politika, najbolje pripremljena za prilagodbu promjenama, odgovaranje na njih i njihovo ispravno upravljanje u domaćoj i vanjskoj okolini.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području kriminala i sigurnosti građana

·borile se protiv proizvodnje, trgovine i konzumacije nezakonitih droga s posebnim naglaskom na potražnju, sprečavanje i obrazovanje,

·poboljšale upravljanje migracijskim tokovima i pristupile rješavanju pitanja trgovine ljudima, prisilnog raseljavanja i krijumčarenja migranata, malog i lakog oružja i drugog konvencionalnog oružja te strateške kontrole trgovine robe s dvojnom namjenom boljim upravljanjem graničnim kontrolama, prikupljanjem prekograničnih informacija, razmjenom informacija i razmjenom stručnjaka i tehničke pomoći,

·riješile problem nasilja bandi sveobuhvatnim pristupom koji se temelji na prevenciji i borbi protiv glavnih uzroka i čimbenika koji mogu pogodovati radikalizaciji,

·surađivale u sprečavanju uporabe financijskih sustava, institucija i određenih nefinancijskih poduzeća i zanimanja za pranje prihoda od kaznenih djela (uključujući nezakonitu trgovinu i korupciju) i financiranje terorizma u skladu s međunarodnim standardima,

u području ljudskih prava i pravde

·potpuno primjenjivale načelo nediskriminacije u pogledu etničke pripadnosti, roda, dobi, invalidnosti, vjere ili uvjerenja, seksualne orijentacije, pri čemu je prioritet ukidanje diskriminatornih zakona,

·poticale dijalog i suradnju u pogledu ukidanja smrtne kazne i borile se protiv mučenja i svih oblika zlostavljanja te neprimjerenog ponašanja sigurnosnih službi,

·okončale obiteljsko nasilje, seksualno iskorištavanje i iskorištavanje na radu, promicale prava djece, okončale dječji rad, zlostavljanje djece i tjelesno kažnjavanje, borile se protiv trgovine ljudima i svih oblika iskorištavanja za dobit u zakonitim i nezakonitim gospodarskim djelatnostima,

·ojačale institucije i vladavinu prava i time osigurale ravnopravan pristup pravdi, neovisnost i odgovornost sudstva, izgradnju kapaciteta pravosudnih tijela i rješavanje neriješenih predmeta i prekomjerno zadržavanje u istražnom zatvoru, 

·poboljšale uvjete u zatvorima, provele programe društvene rehabilitacije s ciljem društvene reintegracije zatvorenika te riješile socijalne i sigurnosne probleme nastale deportacijom zločinaca iz trećih zemalja,

u području dobrog upravljanja i poreznih pitanja

·promicale dobro upravljanje, uključujući dobro upravljanje javnim financijskim sredstvima, transparentnost i odgovornost,

·uspostavile nove i ojačale postojeće mehanizme za borbu protiv korupcije, mita i gospodarskog kriminala, uključujući pranje novca,

·riješile problem utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te agresivnog poreznog planiranja u skladu s mjerodavnim međunarodnim standardima i okvirima, pri čemu se posebna pozornost posvećuje povećanju porezne transparentnosti, razmjeni informacija i poštenoj poreznoj konkurenciji.

·intenzivirale politički dijalog s nekooperativnim poreznim nadležnostima kako bi se ispunili globalni standardi za porezno upravljanje.

Glava IV.: Ljudski razvoj i društvena kohezija

U sporazumu će se potvrditi odlučnost stranaka da iskorijene sve oblike siromaštva do 2030., da se učinkovito bore protiv nejednakosti i ostvare jednakost među spolovima te da stvore uvjete u kojima ljudi mogu učinkovito sudjelovati u demokratskom životu i aktivno pridonositi održivom gospodarskom rastu. U njemu će se potvrditi da je socijalna zaštita temeljno ulaganje za iskorjenjivanje siromaštva i borbu protiv nejednakosti te važno sredstvo za stvaranje ciklusa usmjerenog na uključiv i održiv gospodarski razvoj koji se samostalno poboljšava opsežnijim ponovnim ulaganjem gospodarskih koristi u društvo i ljude.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području ljudskog razvoja

·osigurale da sve djevojčice i dječaci završe besplatno, jednako i kvalitetno predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i da se znatno poveća broj osoba upisanih u sustav visokoškolskog obrazovanja,

·pružile univerzalno zdravstveno osiguranje i ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, zahvaljujući ojačanim nacionalnim zdravstvenim sustavima na svim razinama te povećale kapacitet za rano upozoravanje, smanjenje rizika i upravljanje nacionalnim i globalnim rizicima za zdravlje i poduzele mjere za provedbu globalnih sporazuma o zdravstvenoj zaštiti,

·osigurale pristup dovoljnoj količini zdravstveno ispravne vode za piće po pristupačnim cijenama kako bi se zadovoljile osnovne potrebe ljudi, uključujući dezinfekciju i higijenu, i zaštitilo zdravlje i razina dobrobiti,

·osigurale da svi imaju pristup dovoljnoj količini cijenom pristupačnih, zdravstveno ispravnih i hranjivih prehrambenih proizvoda,

·spriječile povećanje učestalosti nezaraznih bolesti podupiranjem zdrave prehrane i zdravog načina života,

·riješile probleme koje donosi prisilno raseljavanje uvjetovano okolišem i učinke na migrante i njihove zajednice,

·donijele ciljane politike i odluke o odgovarajućim ulaganjima za promicanje prava mladih i olakšavanje njihova sudjelovanja u društvenom, građanskom i gospodarskom životu,

u području socijalne zaštite

·donijele politike kojima se podupire ostvarivanje i održavanje rasta prihoda donjih 40 % stanovništva po stopi višoj od nacionalnog prosjeka,

·proširile opseg socijalne zaštite osiguranjem zaštite temeljnog dohotka te prikladnim programima socijalne zaštite kojima se može pružiti odgovor na šokove,

·stvorile uključivija i funkcionalna tržišta rada i politike zapošljavanja usmjerene na dostojanstvena radna mjesta za sve, uključujući poboljšanje zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta rada,

·riješile pitanja povezana s neformalnim gospodarstvom, uključujući pristup kreditiranju i mikrofinanciranju i ojačanim mjerama socijalne zaštite, s ciljem lakšeg prijelaza na formalno gospodarstvo,

u području jednakosti među spolovima

·osigurale da svi potpišu, ratificiraju i u potpunosti provedu Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i njezin dodatni protokol o pravima žena,

·zaštitile fizički i psihički integritet djevojaka i žena uklanjanjem svih oblika rodno uvjetovanog nasilja, uključujući trgovinu ljudima i okončanje dječjih i prisilnih brakova,

·osigurale da se socijalna prava djevojaka i žena poštuju i promiču, osobito u području zdravlja i obrazovanja,

·ojačale glas i sudjelovanje djevojaka i žena u političkom životu povećanom prisutnošću žena u izbornim, političkim i upravljačkim procesima, mirovnim procesima i naporima uloženima u posredovanje te jačanjem organizacija djevojaka i žena,

·ojačale gospodarska prava žena olakšavanjem njihova pristupa financijskim uslugama, posjedovanju i uporabi zemljišta i druge produktivne imovine te pružanjem potpore poduzetnicama.

Potpora Haitiju

Prepoznajući posebnu situaciju u Haitiju kao jedine najnerazvijenije zemlje u regiji, stranke će se u sporazumu obvezati na stalnu suradnju u svrhu rješavanja strukturnih slabosti države uz istodobno pružanje potpore svim prethodno navedenim ciljevima, uključujući konsolidaciju državnih institucija, unapređenje vladavine prava, ljudskih prava i uprave u cjelini, borbu protiv korupcije i dosluha te smanjenje siromaštva i društvenih nejednakosti.

5.PAKT IZMEĐU EU-A I PACIFIKA

Dio 1. TEMELJ SURADNJE

U sporazumu će se navesti da se partnerstvo između EU-a i Pacifika sastoji od općih ciljeva, načela i obveza utvrđenih u općem dijelu tog sporazuma te posebnih ciljeva i obveza utvrđenih u ovom Protokolu.

Sporazumom će se produbiti postojeći odnos između Europske unije i pacifičke regije te uspostaviti uzajamno korisno političko partnerstvo koje će omogućiti provedbu Programa održivog razvoja do 2030. i ispunjavanje ključnih interesa svih stranaka.

Točnije, stranke će poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

·osigurale održiv pristup prirodnim resursima i upravljanje njima te poboljšale otpornost na učinke klimatskih promjena i prirodnih katastrofa koji utječu na održiv gospodarski i društveni razvoj,

·potaknule javna i privatna ulaganja te stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta za sve,

·izgradile uključiva i sigurna društva podupiranjem procesa pomirenja, postizanjem jednakosti među spolovima i povećanjem napora uloženih u ljudski razvoj i politike socijalne zaštite,

·osigurale dosljednost s međunarodnim normama u području korupcije, poreznog upravljanja i organiziranog kriminala.

Sporazumom će se nadograditi i zamijeniti strategija EU-a za pacifičke otoke.

U sporazumu će se uvažiti bliske veze između prekomorskih zemalja i područja EU-a i pacifičkih država te njihova uloga u regionalnoj integraciji.

Sporazum će sadržavati opredjeljenje stranaka za provedbu Protokola između EU-a i Pacifika uzastopnim akcijskim planovima na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Sporazumom će se uvesti sustav za praćenje napretka kroz politički dijalog na svim razinama uporabom jasnih pokazatelja i mjerljivih ishoda kako bi se osiguralo da se provedba odvija po planu.

U sporazumu će se navesti da stranke mogu redovito i prema potrebi revidirati protokol kako bi ga prilagodile promjenjivim okolnostima.

Dio 2. STRATEŠKI PRIORITETI

Glava I. Klimatske promjene i održivo upravljanje prirodnim resursima

Sporazumom će se potvrditi da je ambiciozan rad na ublažavanju i prilagodbi ključan za upravljanje rizicima od klimatskih promjena i njihovo smanjivanje te općenito da su zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša ključna osnova za razvoj postojeće generacije i budućih generacija.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području klimatskih promjena

·ubrzale provedbu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama doprinosima utvrđenima na nacionalnoj razini i nacionalnim planovima prilagodbe,

·postojeće financijske tokove uskladile s planovima niske razine emisije stakleničkih plinova i razvojem otpornim na klimatske promjene te sukladno tome istražile inovativne instrumente financiranja,

·izgradile i/ili ojačale znanstvene i tehničke ljudske i institucionalne kapacitete za upravljanje klimom i okolišem te njihov nadzor, među ostalim uporabom tehnologija za promatranje Zemlje i informacijskih sustava,

·razvile i/ili ojačale zeleni i plavi rast u ključnim gospodarskim sektorima,

u području okolišne održivosti

·poduprle očuvanje, održivo upravljanje i obnovu ekosustava kako bi osigurale razvoj zemalja, osnovna životna sredstva za lokalno stanovništvo i usluge ekosustava na lokalnoj i globalnoj razini,

·zaustavile krčenje šuma i osigurale održivo gospodarenje šumama,

·promicale održivo upravljanje vodama,

·poboljšale gospodarenje otpadom, među ostalim učinkovitim sustavima prikupljanja i djelotvornim recikliranjem, i svim opasnim tvarima,

u području upravljanja oceanima

·očuvale obalna i morska područja i njihova biološka raznolikost pri čemu se prioritet daje održivom razvoju ribarstva i turističkog sektora u kontekstu strategija plavog rasta,

·borile se protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova i poduprle razvoj održivog upravljanja ribarstvom,

·smanjile morski otpad usmjeravajući aktivnosti na glavne uzroke nastanka morskog otpada, među ostalim politikama za sprečavanje nastanka otpada te povećanjem aktivnosti čišćenja oceana pri čemu se posebna pozornost posvećuje akumulacijskim zonama u oceanskim vrtlozima,

u području upravljanja rizikom od katastrofa

·povećale kapacitete za nadzor, rano upozoravanje i procjenu rizika kojima se unapređuje sprečavanje, ublažavanje, spremnost, odgovor i mjere oporavka na domaćoj razini kako bi se povećala otpornost njihovih društava i infrastrukture u skladu s prioritetima Okvira iz Sendaija,

·ojačale regionalni kapacitet za pružanje odgovora na katastrofu i slučaj opasnosti, uključujući mehanizme civilne zaštite, kako bi se potaknulo istraživanje i širile najbolje prakse,

·njegovale suradnju uporabom svemirskih tehnologija i informacija,

·osigurale lokalno vlasništvo uključivanjem zahvaćenih zajednica, civilnog društva i lokalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu odgovora u obliku politika pri čemu se posebna pozornost posvećuje najranjivijim kućanstvima i marginaliziranim skupinama.

Glava II.: Uključiv i održiv gospodarski razvoj

Sporazumom će se učvrstiti gospodarski i trgovinski odnosi stranaka, poboljšati makroekonomska i financijska stabilnost, potaknuti ulaganja i poslovne prilike te podržati prijelaz na puno i kvalitetno zapošljavanje, poštovanje i zaštita temeljnih standarda rada i okolišna održivost. Ojačat će se razvoj privatnog sektora u svim granama gospodarstva, uključujući poljoprivredu, industriju i usluge.

Ključna područja za ulaganja i razvoj privatnog sektora

Sporazum će uključivati odredbe o rješavanju ključnih uskih grla za koje je, osim strukturnih ulaganja u infrastrukturu (npr. energija, promet, digitalna povezanost) te istraživanja i inovacija, potrebna javna intervencija kako bi se stvorila poslovna okolina pogodnija za veće investicijske tokove i razvoj privatnog sektora.

U tu će se svrhu stranke obvezati da će, među ostalim:

·stvoriti pogodnu pravnu okolinu pri čemu se posebna pozornost posvećuje zaštiti prava na zemljište i prava vlasništva, intelektualnom vlasništvu i ulaganjima, smanjiti prekomjernu birokraciju snižavanjem troškova za certifikate, licence i pristup financiranju, donositi kvalitetne politike tržišnog natjecanja uključujući transparentnost javnih subvencija te usvojiti porezne sustave pogodne za ulaganja,

·ulagačima osigurati lako dostupne i korisne informacije o tome kako proširiti svoje poslovanje u Pacifiku i time olakšati administrativne postupke za osnivanje poduzeća,

·strateški usmjerenije upotrebljavati javna financijska sredstva, uključujući mehanizme kombiniranog financiranja, radi privlačenja dodatnih javnih i privatnih ulaganja,

·povećati domaći pristup financiranju, među ostalim reformama financijskog sustava radi razvoja održivih bankarskih i nebankarskih sustava te inovativnih mehanizama i programa za financiranje,

·razviti i ojačati digitalne financijske usluge, uključujući mobilne bankarske sustave, među ostalim pojačanom suradnjom na provedbi međunarodnih standarda i osiguravanjem otvorenih tržišta, zaštite potrošača i povećanog pristupa mobilnim uslugama,

·ojačati sustave za tehničko i stručno obrazovanje i osposobljavanje koji se u većoj mjeri temelje na potražnji i prilagođeni su potrebama i mogućnostima lokalnog i regionalnog tržišta rada.

Ključni sektori za ulaganja i razvoj privatnog sektora

Stranke će se usmjeriti, među ostalim, na sljedeće strateške sektore od kojih se očekuje veći multiplikacijski učinak na uključiv i održiv gospodarski razvoj i stvaranje radnih mjesta pri čemu se osigurava gospodarski rast popraćen okolišnom održivosti.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području zelenog gospodarstva

·promicale prijelaz na niskougljično, kružno gospodarstvo učinkovitog korištenja resursima, među ostalim pružanjem potpore pristupima koji se temelje na održivoj potrošnji i proizvodnji te mjerama za sprečavanje nastanka otpada i ekološki prihvatljivo gospodarenje otpadom,

·povećale znanje i kapacitet u pogledu političkih mogućnosti i najboljih praksi za učinkovitije korištenje resursima tijekom cijelog životnog ciklusa prirodnih resursa i proizvoda,

u području održivog plavog rasta

·sklopile i/ili obnovile sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu, kojima osiguravaju održivost ribolovnih resursa, promicanje najboljih praksi u upravljanju ribarstvom i povećanje kapaciteta za preradu proizvoda ribarstva,

·razvile održivu akvakulturu pojednostavnjenjem postupaka za licenciranje, učinkovitim prostornim planiranjem za maksimalnu učinkovitost i održivost te poboljšanim ravnopravnim uvjetima za ulagače,

·svim gospodarskim subjektima osigurale ravnopravan, održiv i neometan pristup ekstraktivnim sektorima, uključujući dubokomorsko rudarstvo, vodeći računa o održivosti, te ostvarile veću transparentnost i odgovornost, među ostalim promicanjem Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija i provedbom drugih relevantnih inicijativa,

·osigurale neograničen pristup međunarodnim pomorskim tržištima i trgovini, uključujući lukama, na temelju poštenog tržišnog natjecanja i na komercijalnoj osnovi,

u području održive energije

·pridonosile univerzalnom pristupu energiji te pouzdanoj i cijenom pristupačnoj opskrbi energijom za sve gospodarske subjekte te potaknule ulaganja, među ostalim u proizvodnju, prijenos i distribuciju energije te energetsku učinkovitost uz rješavanje štetnih tržišnih poremećaja,

·povećale javno i privatno financiranje održive energije i energetske učinkovitosti te razvoj i prihvaćanje čistih, raznolikih i održivih energetskih tehnologija, uključujući obnovljive energetske tehnologije s niskim emisijama,

u području turizma

·povećale ulaganja u turistički sektor poticanjem marketinških i promidžbenih strategija, stručnog osposobljavanja i uvođenja digitalnih tehnologija,

·ojačale veze između turističkog sektora i drugih relevantnih gospodarskih sektora, osobito poljoprivrede i ribarstva, pri čemu se osobita pozornost posvećuje zaštiti okoliša te agroturizmu i pomorskom turizmu,

·ugradile održivu uporabu i očuvanje biološke raznolikosti u planiranje i razvoj politike turizma,

·promicale održiv, odgovoran i visokokvalitetan turizam u kojem se poštuju integritet i interesi lokalnih zajednica,

u području povezivanja ljudi i mjesta

·izgradile kvalitetne i održive sustave infrastrukture kako bi olakšale kretanje robe i ljudi i time promicale ekološki prihvatljive prakse u skladu sa sklopljenim međunarodnim konvencijama i sporazumima,

·osigurale svim gospodarskim subjektima pristup tržištima informacijskih i komunikacijskih tehnologija (npr. telekomunikacije, internet), među ostalim stvaranjem povoljnih zakonskih okvira i podupiranjem ciljanih ulaganja, te pojedincima i poduzećima pružile cijenom pristupačnu uporabu digitalnih tehnologija,

·promicale kulturnu razmjenu i provele zajedničke inicijative u različitim područjima kulture,

·pojačale suradnju i integraciju s prekomorskim zemljama i područjima EU-a,

Trgovinska suradnja

Cilj je sporazuma potaknuti trgovinske i investicijske mogućnosti među strankama u korist uključivog i održivog razvoja.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

·ojačale mehanizme i postupke te povećale kapacitete u okviru postignutih trgovinskih dogovora,

·osigurale da su uspostavljeni okvirni uvjeti, i to rješavanjem ograničenja u poslovnoj okolini i provedbom potrebnih reformi kako bi se povećali trgovinski tokovi pogodni za uključiv rast i održiv razvoj, stvaranje radnih mjesta, gospodarsku diversifikaciju i industrijalizaciju, među ostalim većim proizvodnim kapacitetima i poduzetništvom te povećanim ulaganjima u radno intenzivne sektore s dodanom vrijednosti i ulaskom u globalne i regionalne lance vrijednosti,

·nadogradile, poticale i podupirale postupke regionalne integracije kako bi se zemljama pomoglo u iskorištavanju trgovanja s njihovim susjedima te pridonijelo regionalnoj stabilnosti, koheziji i blagostanju,

·pojačale trgovinsku suradnju s prekomorskim zemljama i područjima EU-a,

·ojačale mehanizme, postupke i institucije radi povećanja kapaciteta za uspostavu i provedbu trgovinskih politika i radi omogućivanja privatnom sektoru da iskoristi prednosti tih politika i povećanih mogućnosti,

·nadograđivale, poticale i podupirale postupke regionalne integracije, uključujući olakšavanje trgovine i usklađivanje zakonodavstva, kako bi se zemljama pomoglo u boljem iskorištavanju trgovanja sa susjedima te pridonijelo regionalnoj stabilnosti i blagostanju.

Glava III.: Sigurnost, ljudska prava i dobro upravljanje

Sporazumom će se potvrditi da su otporna društva s odgovornim, demokratskim, učinkovitim, transparentnim institucijama, u kojima su ljudska prava i temeljne slobode potpuno zaštićene i u kojima se građanima i skupinama jamči dovoljno prostora za iskazivanje težnji i oblikovanje politika, najbolje pripremljena za prilagodbu promjenama, odgovaranje na njih i njihovo ispravno upravljanje u domaćoj i vanjskoj okolini.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području mira i sigurnosti

·poduprle procese pomirenja i inicijative za sprečavanje sukoba, uključujući one koje se temelje na etničkim nesuglasicama i sukobima,

·riješile nezakonitu trgovinu malim oružjem i drogom te pitanje integracije zločinaca deportiranih iz metropolitanskih zemalja,

·razvile suradnju u pomorskom nadzoru i nadzoru zračnog prostora te utvrdile potrebe i sredstva za borbu protiv kiberkriminaliteta,

·ojačale sustave upravljanja kako bi riješile pitanje nezakonite migracije, krijumčarenja i trgovine ljudima i povezanih kriminalnih mreža s posebnim naglaskom na zaštitu žrtava i razvoj strategija sprečavanja za osobe u opasnosti,

·surađivale u sprečavanju uporabe financijskih sustava, institucija i određenih nefinancijskih poduzeća i zanimanja za pranje prihoda od kaznenih djela (uključujući nezakonitu trgovinu i korupciju) i financiranje terorizma u skladu s međunarodnim standardima,

u području ljudskih prava, pravde i demokratskih načela

·potpuno primjenjivale načelo nediskriminacije u pogledu etničke pripadnosti, roda, dobi, invalidnosti, vjere ili uvjerenja, seksualne orijentacije, pri čemu je prioritet ukidanje diskriminatornih zakona,

·poticale dijalog i suradnju u pogledu ukidanja smrtne kazne i borile se protiv mučenja i zlostavljanja,

·promicale jednakost među spolovima, prava djece i prava autohtonih naroda,

·poboljšale ravnopravan pristup sudstvu i zaštiti ljudskih prava te nadzorne mehanizme,

·poštovale demokratska načela i institucije, miran prijenos vlasti i temeljne vrijednosti u skladu s Deklaracijom vođa foruma iz Biketawe iz 2000. i Okvirom za pacifički regionalizam iz 2014.,

·osigurale savjetodavne strukture i procese u kojima se uzimaju u obzir tradicionalno znanje i problemi lokalne zajednice,

u području dobrog upravljanja i poreznih pitanja

·promicale dobro upravljanje te uspostavile nove i ojačale postojeće mehanizme za borbu protiv korupcije, mita i pranja novca,

·riješile problem utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te agresivnog poreznog planiranja u skladu s mjerodavnim međunarodnim standardima i okvirima, pri čemu se posebna pozornost posvećuje povećanju porezne transparentnosti, razmjeni informacija i poštenoj poreznoj konkurenciji.

·intenzivirale politički dijalog s nekooperativnim poreznim nadležnostima kako bi se ispunili globalni standardi za porezno upravljanje.

Glava IV.: Ljudski razvoj i društvena kohezija

U sporazumu će se potvrditi odlučnost stranaka da iskorijene sve oblike siromaštva do 2030., da se učinkovito bore protiv nejednakosti i ostvare jednakost među spolovima te da stvore uvjete u kojima ljudi mogu učinkovito sudjelovati u demokratskom životu i aktivno pridonositi održivom gospodarskom rastu. U njemu će se potvrditi da je socijalna zaštita temeljno ulaganje za iskorjenjivanje siromaštva i borbu protiv nejednakosti te važno sredstvo za stvaranje ciklusa usmjerenog na uključiv i održiv gospodarski razvoj koji se samostalno poboljšava opsežnijim ponovnim ulaganjem gospodarskih koristi u društvo i ljude.

U tu će svrhu stranke poduzeti konkretne mjere, među ostalim kako bi:

u području ljudskog razvoja

·osigurale da sve djevojčice i dječaci završe besplatno, jednako i kvalitetno predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje i da se znatno poveća broj osoba upisanih u sustav visokoškolskog obrazovanja zahvaljujući ojačanim nacionalnim zdravstvenim sustavima na svim razinama,

·pružile univerzalno zdravstveno osiguranje i ravnopravan pristup zdravstvenim uslugama, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava, zahvaljujući ojačanim nacionalnim zdravstvenim sustavima na svim razinama te povećale kapacitet za rano upozoravanje, smanjenje rizika i upravljanje nacionalnim i globalnim rizicima za zdravlje i poduzele mjere za provedbu globalnih sporazuma o zdravstvenoj zaštiti,

·osigurale pristup dovoljnoj količini zdravstveno ispravne vode za piće po pristupačnim cijenama kako bi se zadovoljile osnovne potrebe ljudi, uključujući dezinfekciju i higijenu, i zaštitilo zdravlje i razina dobrobiti,

·osigurale da svi imaju pristup dovoljnoj količini cijenom pristupačnih, zdravstveno ispravnih i hranjivih prehrambenih proizvoda,

·spriječile povećanje učestalosti nezaraznih bolesti pružanjem potpore zdravoj prehrani i zdravom načinu života,

·riješile probleme koje donosi prisilno raseljavanje uvjetovano okolišem i učinke na migrante i njihove zajednice,

·donijele ciljane politike i odluke o odgovarajućim ulaganjima za promicanje prava mladih i olakšavanje njihova sudjelovanja u društvenom, građanskom i gospodarskom životu,

u području socijalne zaštite

·donijele politike kojima se podupire ostvarivanje i održavanje rasta prihoda donjih 40 % stanovništva po stopi višoj od nacionalnog prosjeka,

·proširile opseg socijalne zaštite osiguranjem zaštite temeljnog dohotka te prikladnim programima socijalne zaštite kojima se može pružiti odgovor na šokove,

·stvorile uključivija i funkcionalna tržišta rada i politike zapošljavanja usmjerene na dostojanstvena radna mjesta za sve, uključujući poboljšanje zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta rada,

·riješile pitanja povezana s neformalnim gospodarstvom, uključujući pristup kreditiranju i mikrofinanciranju i ojačanim mjerama socijalne zaštite, s ciljem lakšeg prijelaza na formalno gospodarstvo,

u području jednakosti među spolovima

·osigurale da svi potpišu, ratificiraju i u potpunosti provedu Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i njezin dodatni protokol o pravima žena,

·zaštitile fizički i psihički integritet djevojaka i žena uklanjanjem svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i okončanjem dječjih i prisilnih brakova,

·osigurale da se socijalna prava djevojaka i žena poštuju i promiču, osobito u području zdravlja i obrazovanja,

·ojačale glas i sudjelovanje djevojaka i žena u političkom životu povećanom prisutnošću žena u izbornim, političkim i upravljačkim procesima, mirovnim procesima i naporima uloženima u posredovanje te jačanjem organizacija djevojaka i žena,

·ojačale gospodarska prava žena olakšavanjem njihova pristupa financijskim uslugama, posjedovanju i uporabi zemljišta i druge produktivne imovine te pružanjem potpore poduzetnicama.

6.DIVERSIFICIRANA SURADNJA

U sporazumu će se navesti da su stranke suglasne da će dostupnim učiniti odgovarajuća financijska i nefinancijska sredstva kako bi ispunile ciljeve utvrđene u ovom Sporazumu. Suradnja će se diversificirati tako da obuhvaća spektar politika i instrumenata te će se prilagoditi posebnim potrebama, strategijama, prioritetima i dostupnim resursima kako bi odražavala raznolikost okolnosti u različitim zemljama i regijama.

Financiranje partnerstva

U sporazumu će se potvrditi obveza EU-a da stalno podupire zemlje AKP-a i surađuje s njima radi ostvarivanja uzajamno korisnih ishoda. U određivanju financijske obveze EU-a uzet će se u obzir različiti kapaciteti i potrebe njegovih partnera.

EU će potvrditi svoju kolektivnu obvezu da izdvoji 0,7 % svog bruto nacionalnog dohotka (BND) kao službenu razvojnu pomoć te 0,2 % svog BND-a dodijeli najnerazvijenijim zemljama tijekom trajanja Programa do 2030.

Potvrdit će i važnost sveobuhvatnog i integriranog pristupa u mobilizaciji financiranja i drugih sredstava provedbe iz svih dostupnih izvora (javnih/privatnih, domaćih/međunarodnih) i od svih aktera, među ostalim inovativnim izvorima i instrumentima financiranja, znanjem, stručnošću, izgradnjom kapaciteta, tehnologijom i nefinancijskim resursima.

EU će potvrditi svoju odlučnost da naglasak bude na financijskoj pomoći za područja u kojima je ona najpotrebnija i može imati najveći učinak, osobito za najnerazvijenije zemlje, male otočne države u razvoju i zemlje zahvaćene nestabilnošću i sukobima. Posebna pozornost posvetit će se problemima povezanima s nejednakosti i socijalnom isključenosti te problemima zemalja sa srednjim dohotkom.

Partneri bi se trebali obvezati na mobilizaciju domaćih resursa u skladu s Akcijskim planom iz Adis Abebe, uključujući javna financijska sredstva, radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja. Nastojat će reformirati svoju poreznu politiku i upravu, unaprijediti prikupljanje prihoda i boriti se protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza i nezakonitih financijskih tokova, uključujući porezne oaze. Trebali bi se obvezati i na provedbu globalnih standarda za porezno upravljanje koje su utvrdila nadležna međunarodna tijela.

Tokovi kapitala privatnog sektora ključna su dopuna nacionalnim ulaganjima u razvoj. Partneri će razviti politike i po potrebi ojačati regulatorne okvire kako bi bolje uskladili poticaje za privatni sektor s javnim ciljevima te poticali dugoročna kvalitetna ulaganja.

U sporazumu će se potvrditi značaj doznaka kao ključnog alata za financiranje razvoja. Stranke će se obvezati da će promicati jeftinije, brže i sigurnije prijenose u zemljama podrijetla i zemljama primateljicama te da će osigurati da mjerodavno zakonodavstvo ne sadrži odredbe koje otežavaju učinkovito korištenje zakonitih kanala za doznake.

EU će razviti nove oblike suradnje s razvijenijim zemljama AKP-a, uključujući mogućnost sufinanciranja, kako bi se promicala provedba Programa do 2030., poduprle slabije razvijene zemlje i zajednički riješili posebni regionalni i globalni problemi.

Učinkovita razvojna suradnja

U sporazumu će se potvrditi važnost i središnje mjesto programa za učinkovitost razvoja kako je usuglašen na raznim međunarodnim forumima te će se potvrditi obveza stranaka da u svim oblicima razvojne suradnje primjenjuju sljedeća načela: odgovornost partnerskih zemalja za razvojne prioritete, uključiva partnerstva za razvoj, usredotočenost na rezultate, transparentnost i uzajamna odgovornost.

U sporazumu će se navesti da će se različiti i komplementarni modaliteti (npr. potpora projektima, proračunska potpora, kombinirano financiranje, uzajamni fondovi) i načini pružanja potpore (uključujući potporu trgovini, projekte twinning, tehničku pomoć i izgradnju kapaciteta) upotrijebiti ovisno o kapacitetima, potrebama i uspješnosti svake države te u okviru dijaloga između AKP-a i EU-a. Proračunska potpora upotrijebit će se prema potrebi za postizanje dugotrajnih rezultata u svrhu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja.

U sporazumu će se navesti da će EU osigurati koordinaciju sa svojim državama članicama kako bi dodatno poboljšao način na koji se odvija financijska suradnja, među ostalim povećanom i učinkovitijom koordinacijom pri čemu se uzimaju u obzir njihove usporedne prednosti. Zajedničko programiranje i provedba promicat će se i ojačati s ciljem dosljednije, učinkovitije i koordiniranije potpore ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

7.INSTITUCIONALNI OKVIR

Akteri

U sporazumu će se potvrditi da vlade zemalja AKP-a imaju središnju ulogu u partnerstvu te određuju prioritete i strategije svojih zemalja. Potvrdit će se i ključni doprinos nacionalnih parlamenata odnosno lokalnih vlasti unapređenju demokratske odgovornosti i dopunjavanju djelovanja vlade.

Sporazumom će se povećati uloga regionalnih i kontinentalnih organizacija, osobito u upravljanju trima regionalnim partnerstvima i njihovoj provedbi, čime se osigurava da se propisno uzmu u obzir međudržavni prioriteti te učinkovito pojednostavne postojeći okviri za suradnju.

U sporazumu će se prepoznati, poduprijeti i ojačati uloga organizacija civilnog društva i privatnog sektora kao ključnih partnera u jačanju odnosa između državljana i vlada stranaka te ostvarivanju ciljeva partnerstva.

Institucionalne odredbe 

Sporazum će sadržavati odredbe o reformiranoj institucionalnoj strukturi za upravljanje partnerstvom, koja će se temeljiti na primjeni načela supsidijarnosti i komplementarnosti te osigurati povećanu dosljednost i pojednostavnjenje različitih postojećih struktura na različitim razinama.

U pogledu triju regionalnih paktova sastanci na vrhu pružit će potrebno strateško političko usmjerenje za vođenje triju regionalnih partnerstava. U slučaju Afrike sastanak na vrhu i dalje će uključivati sjevernoafričke zemlje kako bi se osigurao dosljedan pristup cijeloj Africi.

Svakim paktom (protokolom) upravljat će regionalno vijeće koje će imati zadatak vođenja političkog dijaloga, revizije prema potrebi i donošenja odluka potrebnih za provedbu odredaba paktova. Istaknuta uloga u upravljanju paktovima dodijelit će se relevantnim regionalnim organizacijama (npr. Afričkoj uniji). Svako vijeće prema potrebi može odlučiti pozvati treće strane kao promatrače u vezi s određenim pitanjima.

Kako bi se osiguralo dosljedno partnerstvo s Afrikom kao cjelinom, najprikladniji modaliteti za pridruživanje sjevernoafričkih zemalja novom sporazumu trebali bi se razmotriti na savjetovanjima kako bi se osiguralo njihovo potpuno sudjelovanje u političkom dijalogu i dijalogu o politikama u okviru Pakta između EU-a i Afrike. Time se neće dovesti u pitanje postojeći pravni i financijski okviri i okviri politike s tim zemljama, točnije sporazumi o pridruživanju u okviru europske politike susjedstva.

Sporazumom će se isto tako osigurati uključenost regionalnih gospodarskih zajednica u sve sastanke, osobito na način da pridonose radu Vijeća EU-a i Afrike i tako povećaju usklađenost s postojećim sporazumima.

Sporazum će sadržavati odredbu o mogućnosti svakog vijeća (tj. EU-a i AKP-a, EU-a i Afrike, EU-a i Kariba, EU-a i Pacifika) da uspostavi operativni odbor kojemu može delegirati određene ovlasti radi izvršavanja svojih zadataka.

U sporazumu će se predvidjeti parlamentarna dimenzija za tri regionalna pakta, slično postojećim strukturama (npr. sastanci Europskog parlamenta i Panafričkog parlamenta). Parlamentarni sastanci trebali bi se odvijati uzimajući u obzir sastanke odgovarajućih vijećâ. Regionalni parlamentarni sastanci mogu se prema potrebi spojiti u jedan sastanak.

U sporazumu se na razini regionalnih paktova mogu predvidjeti i sastanci predstavnika civilnog društva i privatnog sektora. Ti sastanci trebali bi se odvijati uzimajući u obzir sastanke odgovarajućih vijećâ. Regionalni sastanci mogu se prema potrebi spojiti u jedan sastanak.

Kad je riječ o upravljanju cjelokupnim sporazumom o partnerstvu, sastanak na vrhu šefova vlada i država na razini EU-a i AKP-a održat će se na ad hoc osnovi kako bi se pružilo potrebno strateško političko usmjerenje za pitanja koja se odnose na sve stranke. Partnerstvom na razini EU-a i AKP-a upravljat će Vijeće EU-a i AKP-a koje će se sastajati ad hoc kako bi raspravilo o pitanjima od zajedničkog interesa povezanima s općim načelima i vrijednostima kako je utvrđeno u općem dijelu sporazuma i kako bi se usuglasila zajednička stajališta o međunarodnoj suradnji. Sastanci ministara mogu se održati i o posebnim pitanjima.

Sporazum će strankama omogućiti da utvrde načine za razvoj učinkovitijih radnih metoda, koje će omogućiti podrobniji dijalog te brže i učinkovito donošenje odluka.

8.ZAVRŠNE ODREDBE

Teritorijalna primjena

Sporazum će sadržavati odredbu o teritorijalnoj primjeni u skladu sa standardiziranim formulacijama.

Stupanje na snagu

Sporazum će sadržavati odredbu u kojoj se navodi da će stranke ratificirati ili odobriti sporazum u skladu sa svojim ustavnim pravilima i pravnim postupcima.

Sporazum će sadržavati odredbu u kojoj se utvrđuje stupanje na snagu sporazuma te navode i potrebni pragovi.

Sporazum će sadržavati i odredbu u kojoj se predviđa da se sporazum djelomično ili potpuno može primjenjivati na privremenoj osnovi do njegova stupanja na snagu i u skladu s internim pravnim postupcima i zakonodavstvom stranaka.

Trajanje, prekid i revizija 

Sporazum neće sadržavati odredbu o ograničavanju njegovog trajanja. No sadržavat će odredbu o mogućnosti prekida sporazuma na zahtjev jedne od stranaka i o postupcima predviđenima za takav prekid.

Sporazum će sadržavati odredbu o mogućnosti izmjene općeg dijela sporazuma u skladu s postupcima uspostavljenima za ratifikaciju sporazuma i njegovo stupanje na snagu na zahtjev jedne od dviju stranaka.

Sporazum će sadržavati i odredbu o mogućnosti izmjene Protokola partnerstva između EU-a i Afrike, EU-a i Kariba te EU-a i Pacifika u skladu s pojednostavnjenim postupkom na zahtjev jedne od dviju stranaka i na temelju odluke koju su donijela nadležna vijeća.

Ispunjavanje obveza

U sporazumu će se predvidjeti mogućnost stranke da poduzme odgovarajuće mjere u slučaju da druga stranka ne ispuni sve svoje obveze povezane s ključnim i temeljnim elementima. U tim se slučajevima odgovarajuće mjere trebaju poduzeti nakon prethodnog savjetovanja među strankama. Savjetovanja se trebaju održati na razini i u obliku koji su najprikladniji za pronalazak rješenja u utvrđenom roku.

Kako bi se spriječile situacije u kojima jedna stranka smatra da druga stranka nije ispunila svoje obveze povezane s ključnim i temeljnim elementima sporazuma, održat će se strukturirana i sustavna savjetovanja o tim pitanjima.

Iako će se očuvati bilateralni karakter savjetovanja, stranke će se obvezati na savjetovanje i koordinaciju sa svim relevantnim regionalnim i međunarodnim dionicima u pripremama za svako savjetovanje.

U sporazumu će se osigurati mogućnost stranke da poduzme odgovarajuće mjere ako se odbije savjetovanje ili ako se njime ne uspiju postići uzajamno prihvatljivi rezultati te u posebno hitnim slučajevima bez potrebe za prethodnim savjetovanjima. Definicije pojmova „odgovarajuće mjere” i „posebno hitni slučajevi” trebaju se podudarati s definicijama iz članka 96. stavka 2. točaka (b) i (c) Sporazuma iz Cotonoua.

Rješavanje sporova

Sporazum će sadržavati odredbu o primjerenom mehanizmu za rješavanje sporova u slučaju odstupanja od primjene, tumačenja i provedbe sporazuma.

Pristupanje

Sporazum će sadržavati odredbu o kriterijima i mehanizmima za pristupanje neovisnih država sporazumu u skladu s odredbama utvrđenima u Sporazumu iz Cotonoua. U njemu će se predvidjeti i mogućnost pristupanja regionalnih organizacija.

Status posebnog promatrača

Sporazum će sadržavati odredbu o kriterijima za status promatrača i posebnog promatrača u sporazumu za neovisne države, regionalne ili međunarodne organizacije ili relevantne organizacije s pravnom osobnosti.

Vjerodostojni tekstovi

Sporazum će sadržavati odredbu u kojoj se navodi da se sporazum sastavlja u dva primjerka na svim službenim jezicima Europske unije pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni.

(1)    Odricanje od odgovornosti: o konačnoj pravnoj prirodi sporazuma odlučit će se na kraju pregovara na temelju analize njegovih ciljeva i sadržaja.